GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Brdo Hrasno"
Na osnovu člana 177. stav 1. Zakona o prostornom uređenju u Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18) te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na 14. sjednici održanoj dana 04.04.2022. godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "BRDO HRASNO"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Brdo Hrasno" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.
Član 2.
Granice obuhvata Plana
Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1, koja se nalazi na granici između općina Novo Sarajevo i Novi Grad, izlazi (presijeca) Južnu longitudinalu i ide na sjeveroistok sjevernom stranom Južne longitudinale k.č. 3482/2 K.O. Novo Sarajevo II (obuhvata je) i dolazi do njenog raskršća sa Kupreškom ulicom k.č. 3492, lomi se idući na jugozapad istočnom stranom Kupreške ulice k.č. 3492 (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3492, 2215 i 2216/2, nastavlja na jugozapad trasom projektovane saobraćajnice (obuhvata je), a koja ide preko parcela k.č. 2215, 2212, 2213/2, 2202/1, 2196/2, 2196/3, 2192/3, 2192/1 i 2192/2 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2180, 2192/2 i 2188, ide u pravcu juga istočnom stranom Hercegovačke ulice (obuhvata je) i izlazi na Gradsku obilaznicu k.č. 3166, koju presijeca i nastavlja u pravcu juga idući putem k.č. 2275/1 (obuhvata ga) K.O. Novo Sarajevo II i dolazi do njegovog raskršća sa putem k.č. 2475/1, presijeca put k.č. 2475/1, te nastavlja u pravcu juga idući zapadnim međama parcela k.č. 2476, 2477, 2481/9, 2478, 2481/1, 2497/5, 2497/1, 2492, 2491/2 i 2490/1 (ne obuhvata ih) K.O. Novo Sarajevo II, presijeca put k.č. 3500 i nastavlja na jugoistok idući istočnim međama parcela k.č. 3138/1, 3138/6 i 3138/5 (obuhvata ih) presijeca put k.č. 3499 K.O. Novo Sarajevo II i nastavlja na jugoistok idući istočnim međama parcele k.č. 426 i 456 dio K.O. Miljevići i dolazi do međuentitetske linije utvrđene u Daytonu, kojom nastavlja na jugozapad i dolazi do granice između entiteta utvrđene u Daytonu, presijeca put k.č. 82/3 K.O. Lukavica, lomi se idući u pravcu sjevera istočnom stranom puta k.č. 82/3 K.O. Lukavica kojeg ne obuhvata i izlazi na Novopazarsku ulicu, odnosno granicu između općina Novi Grad i Novo Sarajevo, produžava na sjever idući granicom između općine Novi Grad sa lijeve i općine Novo Sarajevo sa desne strane i izlazi na Južnu longitudinalu, odnosno mjesto odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo II i K.O. Miljevići i Lukavica.
Površina obuhvata iznosi P=77,60 ha.
Član 3.
U sklopu obuhvata Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Zona mješovitog stanovanja
- -Zona sporta i rekreacije, parkovi i zaštitno zelenilo
- -Saobraćajne površine
Član 4.
Kod urbanističkog koncipiranja prostora vođeno je računa o intervenciji na objektima u cilju usklađivanja i ujednačavanja horizontalnih, a naročito vertikalnih gabarita sa susjednim objektima i uličnim fasadama u cjelini. Prosječna spratnost je, a zavisno od pozicije i distance u odnosu na susjedne objekte i parcele, od SP1 do 2SP2, uz maksimalno ujednačavanje koeficijenta izgrađenosti planiranih objekata sa susjednim objektima.
Urbanističko-tehnički uslovi za planirane građevine
Regulaciona linija, građevinska linija i spratnost objekata:
- -Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
- -Izrada planskog dokumenta vrši se na ažurnoj geodetskoj podlozi sa ucrtanim postojećim parcelama i dostavljenim podacima o posjedovnom (katastarskom) stanju dobivenom od nadležne institucije. Ukoliko se prilikom pribavljanja urbanističke saglasnosti za izgradnju na planiranim parcelama ustanove odstupanja u katastarskom stanju, odnosno granicama parcela starog (vlasništvo) i novog premjera (posjedovno stanje), usklađivanje razlika u navedenim katastrima vrši nadležna općinska služba;
- -Planom utvrđene parcele, moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora spajati, pri čemu se ne može mijenjati planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice;
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, u sklopu koje se može formirati tlocrtno rješenje objekta, a istu ne može preći najistureniji dio objekta;
- -Izgradnja objekata može se vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
- -Planirani objekat čija se građevinska linija nalazi na granici parcele mora fasadu tretirati kao zabatni zid bez otvora;
- -Na pojedinim objektima su utvrđene dvije građevinske linije: građevinska linija osnovnog gabarita objekta i građevinska linija jedne ili više završnih etaža sa stepenastim povlačenjem u cilju prilagođavanja gabarita objekta konfiguraciji terena;
- -Građevinska linija podrumske i suterenske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren, a za potrebe rješavanja saobraćaja u mirovanju odnosno realizaciju garažiranja. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m., zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama;
- -Projekat osiguranja građevinske jame je obavezan ukoliko se radi o interpolaciji između dva objekta, ili ukoliko se radovi izvode u neposrednoj blizini egzistirajućih objekata;
- -Moguća je i realizacija više podzemnih etaža sa navedenom građevinskom linijom, a naročito za rješavanje saobraćaja u mirovanju odnosno realizacije garažiranja;
- -Spratnost i odstojanje građevinskih linija planiranih objekata su utvrđeni Planom i ne mogu se mijenjati. Nazivi etaža u planu su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2", ...), potkrovlje ("Pt");
- -Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
- -Podrumom (Po) se smatra najniža etaža zgrade koja je sa svih strana objekta ukopana više od 90% u odnosu na postojeći uređeni teren. Može se realizirati i više podrumskih etaža pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat zaštite građevinske jame);
- -Suteren (S) je etaža ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža koja je ukopana u odnosu na uređen teren svog vertikalnog volumena 50% i više;
- -Potkrovnom etažom (Pt) se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.
- -Kod objekata sa ravnim krovom visina atike je cca 70 cm u odnosu na završni sloj ravnog krova. Stubišna vertikala može biti iznad završne kote ravnog krova.
Arhitektonsko oblikovanje:
Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod nove izgradnje, rekonstrukcije, dogradnje ili nadogradnje objekata potrebno je prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu. Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata slijediti:
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata birati slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim, mirnim arhitektonskim linijama i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade odnosi se sa aspekta forme, kolorita i upotrebe savremenih materijala;
- -Kod objekata veće dužine (preko 30 metara) potrebno je vertikalnim povlačenjem gabarita izdijeliti objekat u lamele;
- -Kod objekata veće spratnosti i volumena preporučuje se smicanje i povlačenje vertikalnog gabarita, a naročito završnih etaža, uz povremeno naglašavanje horizontala, kako bi se vizuelno ublažio vertikalni volumen;
- -Kod objekata planiranih na kosom terenu preporučuje se stepenasto povlačenje vertikalnog gabarita objekata prateći pad terena, kako bi se vizuelno ublažio vertikalni volumen;
- -Kod objekata u nizu koji čine jednu arhitektonsku cjelinu, dozvoljeno je djelimično odstupanje od zadane građevinske linije, kao i vertikalnog gabarita, kako bi se optimalno pozicionirao objekat u odnosu na teren i uslove date geološkim nalazom, poštujući distance prema susjednim objektima.
- -Novi ili zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim novorealizovanim i planiranim objektima ili blokom u cjelini;
- -Sa aspekta kolorističke obrade fasade izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
Završna etaža i krovište:
Krovovi objekata mogu biti dvovodni, viševodni ili ravni. Kod objekata sa dvije ili više kosih krovnih ravni, jedna streha mora biti paralelna sa saobraćajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orjentisanim prema ulici.
Kod objekata sa dvovodnim i viševodnim kosim krovom, a koji se nalazi na kosom terenu, jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orjentisanim u smjeru pada terena, odnosno strehom paralelnom sa izohipsama.
Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan.
Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova.
Ostali uslovi:
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
- -Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15 cm više od kote niveleta pločnika;
- -Nivelete pješačkih površina kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00);
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima), a na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana;
- -Moguća je izgradnja pomoćnih objekata u sklopu vlasničke parcele, a prema prostornim mogućnostima parcele i odnosa prema susjednim objektima, uz mišljenje općinskog urbaniste.
Član 5.
- Postojeći objekti za koje su grafičkim prilogom već utvrđene intervencije sa maksimalnim vertikalnim i horizontalnim gabaritima, odnosno mogućnost njihove rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja
- -Za postojeće objekte na kojima je planom predviđeno povećanje horizontalnih i vertikalnih gabarita sa dijelom građevinske linije koja se nalazi na ivici parcele susjeda, fasada mora imati zabatni zid bez otvora i pribavljenu saglasnost vlasnika susjedne parcele. Ukoliko se ne pribavi saglasnost susjedne parcele horizontalni gabarit se umanjuje povlačenjem za cca 3 metra od granice susjedne parcele;
- -Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe poslovnih prostora, uz uslov da se u njima obavljaju djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama;
- -Za objekte koji su Planom evidentirani kao objekti u izgradnji, u temeljima i devastirani objekti, a na kojima nisu predložene intervencije, općinska služba će u postupku upravnog rješavanja propisati urbanističko-tehničke uslove za izgradnju, a u skladu sa prostornim mogućnostima parcele i susjednim objektima;
- -Za dobivanje urbanističke saglasnosti za intervencije navedene u prednje dvije alineje potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije;
- -Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata. U slučaju primjene kosih krovova i tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica, bez realizacije krovnih badža i osvjetljenjem prostora samo sa krovnim prozorima;
- -Za sve novoplanirane sadržaje dobijene rekonstrukcijom, dogradnjom ili nadziđivanjem mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje u objektu ili na vlasničkoj parceli.
Član 6.
Planom je utvrđeno zadržavanje postojećih objekata i bespravno izgrađenih objekata, osim onih koji se nalaze na trasama primarnih infrastrukturnih sistema. Legalizacija postojećih objekata može se odobriti, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima, a prema procjeni koju utvrdi nadležna općinska služba.
Član 7.
Elaborat o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena za potrebe izrade Regulacionog plana "Brdo Hrasno" urađen je od strane "Geotehnos" d.o.o. Sarajevo 2015. godine, kao i revizija navedenog Elaborata urađena 2020. godine, a koji su sastavni dio Plana, utvrdili su kategorije terena sa aspekta stabilnosti i propisali uslove kod legalizacije postojećih objekata i nove izgradnje.
Član 8.
Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije kako bi se osigurali izgrađeni objekti.
Član 9.
Prije izdavanja dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 10.
Urbanistička saglasnost za planirane objekte na nestabilnom terenu može se odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih radova na istim, provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena, dokaza da je sanacija klizišta uspjela i teren po kategorizaciji prešao u uslovno stabilan. Nakon toga potrebno je uraditi detaljne inženjersko-geološke i geotehničke izvještaje za mikrolokaciju sa bušotinama, koji će dati uslove temeljenja i način projektovanja konstruktivnog sistema planiranog objekta, sve u cilju da se ne ugrozi stabilnost padine samom izgradnjom objekta. Građenje objekata na prethodno saniranim nestabilnim terenima je moguće isključivo i uz apsolutno poštivanje sljedećih uslova:
- -glavni nosivi zidovi svih građevina moraju biti usmjereni u pravcu padine;
- -sve građevine i saobraćajnice moraju se temeljiti na geološkom substratu ili preko kontrafora na mjestima gdje je substrat duboko;
- -voditi računa da se nikako ne oštete objekti drenažnih rebara, primami kolektor, sekundarne drenaže i ostale konstrukcije s kojim je sanirana padina;
- -pri razradi tehnologije i redoslijeda vršenja dubljih iskopa voditi računa o tome da se radi o nestabilnoj padini.
Član 11.
Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja.
Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti.
Član 12.
Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).
Član 13.
Individualni stambeni objekti, koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćaj nica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe, odnosno uslovi i saglasnosti nadležnog upravitelja ceste.
Član 14.
Na istočnom dijelu obuhvata Regulacionog plana "Brdo Hrasno", a prema grafičkom prilogu, planirana je izrada urbanističkog projekta, kroz koji će se definisati mogućnost izgradnje na predmetnom lokalitetu. Dozvoljava se proširenje granice urbanističkog projekta, date u grafičkim prilozima Plana, uz saglasnost vlasnika susjednih parcela.
Namjenu objekata definisati na osnovu Plana višeg reda uz mogućnost planiranja objekata različite namjene, izuzev stanovanja, poštujući urbanističko-tehničke uslove date u članu 4. ove Odluke.
Član 15.
Na građevinskoj parceli, u grafičkom prilogu označenoj kao "Rezervisana površina za objekte obrazovanja i kulture", za dobivanje urbanističke saglasnosti za izgradnju objekata potrebno je izraditi Idejno rješenje objekata sa urbanističkim rješenjem parcele, uz pribavljanje mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, a sve u skladu sa članom 4. ove Odluke.
Član 16.
Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom. Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.
Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine. Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.
Član 17.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a isti se moraju ukloniti prije tehničkog prijema.
Član 18.
Ograde kod stambenih objekata mogu se odobriti jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu.
Član 19.
Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom faza saobraćaja.
Unutar ugla preglednosti u zonama saobraćajnih čvorova se ne mogu postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture čija visina prelazi 0,6 m.
Parkiranje - garažiranje uključujući i pristupne garažne rampe za podzemne parking etaže moraju se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele ili unutar gabarita objekta.
Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- -za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,
- -za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 / BGP.
Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbjediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije.
Građevinska linija podrumske i suterenske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo pod uslovima koji su utvrđeni u članu 4. ove odluke za potrebe rješavanja garažiranja.
Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi na kosom terenu ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče može se koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora ne može se mijenjati.
Interni saobraćaj, koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima, realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela može se i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta i minimum 15% zelenila.
Član 20.
Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je pojas na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se s ciljem zaštite javne ceste i sigurnosti saobraćaja na njoj od štetnih uticaja i različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste.
U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste organ nadležan za prostorno uređenje obavezan je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13).
Član 21.
Površine utvrđene kao zelene površine ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.
Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.
Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.
U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom.
Član 22.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/05 i 59/07).
Član 23.
Prostore za odlaganje kućnog otpada - kontejnere predvidjeti u okviru vanjskog uređenja parcele jedne ili više kolektivnih objekata, ili utvrditi prostoriju u okviru samog objekta.
Kod izrade projektne dokumentacije za realizaciju kolektivnih stambenih i drugih objekata neophodno je planirati lociranje prostora za odlaganje otpada (kontejnera) i to: na cca 15 stambenih jedinica planirati 1 kontejner, odnosno na 1000 m2 BGP-a.
Član 24.
Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka o provođenju Regulacionog plana Prostorne cjeline "Brdo Hrasno" ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 26/86) i Odluka o provođenju Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Brdo Hrasno" uz proširenje obuhvata ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/01).
Član 25.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-GV-02-575-1/22
04. aprila 2022. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Jasmin Ademović, s. r.