Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Švrakino Selo - Aneks"

Na osnovu člana 177. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na 36. sjednici održanoj dana 26.02.2020. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "ŠVRAKINO SELO - ANEKS"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Švrakino Selo - Aneks" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 2280/28, 2280/14 i 2276/3, potom produžava na sjever idući međama parcela k.č. 2276/3, 2280/34, 2226/4, 2225/3, 2225/15,2225/9, 2225/1, 2225/2 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2210, 2225/2 i 2224/1, zatim nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2210, 2204/2, 2209, 3286/1, 3478/2 i dolazi u tačku br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3478/2 i 3478/7, a ima koordinate y=6528879, x=4855313, potom se lomi na sjeveroistok idući trasom južne longitudinale (obuhvata je), koja pri tome siječe parcele k.č. 3478/1, 3542, 1403, 1391, 1384/1, 1386, 3286/7, 1385, 1384/2, 1384/3, 1382/3, 1374/1, 3294/3, 1257, 1255/1, 1254/1, 1249, 1243, 1245, 1244, 3286/1 i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na parceli k.č. 3286/1, a ima koordinate y=6529317, x=4855486, produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1239, 1238, 1237 (obuhvata ih), te izlazi na ulicu Gatačka k.č. 3293/1 kojom ide na sjeverozapad (ne obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 934/1, 934/2 i 3286/1. Granica obuhvata nastavlja na sjever, te jug sijekući parcele k.č. 3286/1, 1034, 1035, 1033/1, 1039/1, 909/7, 3564/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 3 y=6529678, x=4855635; br. 4 y=6529687, x=4855638; br. 5 y=6529697, x=4855638; br. 6 y=6529723, x=4855652; br. 7 y=6529735, x=4855683; br. 8 y=6529804, x=4855614; br. 9 y=6529835, x=4855557) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1061, 1062 i 3564/1, potom nastavlja na jugozapad idući međama parcela k.č. 3564/1,1055,1056,1053,1089, 1087/1,1087/2,1084/2,1082/2 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1082/2,1064/2,3303/1, zatim nastavlja putem k.č. 3303/1 i dolazi u tačku br. 10 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2481/2 i 2644/8, a ima koordinate y=6529507, x=4855283, potom produžava na zapad idući preko parcela k.č. 2481/2, 2481/4, 2478/3, 2476/6, 2476/7, 2463/2, 2470/5, 2466/5, 2465/2, 2463/1, 2464/3, 2450/5, 2451/2, 2446/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 11 y=6529497, x=4855283; br. 12 y=6529492, x=4855281; br. 13 y=6529481, x=4855280; br. 14 y=6529458, x=4855270; br. 15 y=6529449, x=4855255; br. 16 y=6529441, x=4855251; br. 17 y=6529424, x=4855251; br. 18 y=6529415, x=4855253; br. 19 y=6529365, x=4855254; br. 20 y=6529360, x=4855248) i dolazi u tačku br. 21 koja ima koordinate y=6529358, x=4855237, zatim nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 2446/1, 3300/11, 2393/7, 2396, 2364, 2363/2, 2361/2, 2272/9, 2272/24, 2272/13, 2344/5, 2239/39, 2239/12, 2239/38, 2239/37, 2239/36, 2239/11, 2239/35, 2239/34, 2239/33, 2239/32, 2238/12, 2238/2, 2238/1, 2273/6, 2273/5, 2275/17, 2275/16, 2275/15, 2275/14, 2275/9, 2275/8, 2275/7, 2275/6, 2275/5, 2276/20,2276/19,2276/3 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Površina obuhvata Plana iznosi P= 22,3 ha.

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Zona individualnog stanovanja
  • -
    Stambeno-poslovna zona
  • -
    Zona društvene infrastrukture
  • -
    Površine primarnih saobraćajnica

Član 4.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata su:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Planom utvrđene parcele moguće je spajati zavisno od potrebe potencijalnih investitora, pri čemu se ne može mijenjati planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte;
  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno maksimalnu liniju iskolčenja objekta, kao i liniju koju građevina, odnosno njen najistureniji dio ne smije preći;
  • -
    Planirana građevina čija se građevinska linija nalazi na granici parcele mora fasadu tretirati kao zabatni zid bez otvora;
  • -
    Na pojedinim objektima su utvrđene dvije građevinske linije: građevinska linija osnovnog gabarita objekta i građevinska linija jedne ili više završnih etaža sa stepenastim povlačenjem od minimalno 1,5 metar u cilju prilagođavanja gabarita objekta konfiguraciji terena;
  • -
    Građevinska linija podrumske i suterenske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren, ukoliko je neophodno za rješavanje saobraćaja u mirovanju odnosno realizaciju garažiranja. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 0,5 do 1,0 m zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama;
  • -
    Moguća je i realizacija više podzemnih etaža sa navedenom građevinskom linijom, a naročito za rješavanje saobraćaja u mirovanju odnosno realizacije garažiranja, pri tome se ne može zanemariti i ozelenjavanje nadzemnog dijela kako je utvrđeno planom (idejno rješenje hortikulture) cca 25%, odnosno iznad ploče garaže za visoko rastinje žardinjere ili udubljenja u ploči;
  • -
    Kod objekata kod kojih je utvrđena potkrovna etaža ista može biti tretirana kao etaža sa punom spratnom visinom (280 cm) i ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja građevinske linije za minimalno 1,5 metar u odnosu na fasadu koja se nalazi na najnižem dijelu terena. Na završnoj povučenoj etaži moguće je realizovati nadstrešnicu sa maksimalnom širinom 0,5 m od transparentnog materijala (staklo i sl.);
  • -
    Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati: suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...);
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Suteren (S) je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog vertiklanog volumena (između 25% i 50%), numeracijom prije oznake suterena (S) naveden je mogući broj podrumskih etaža. Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat zaštite građevinske jame);
  • -
    Maksimalna spratna visina prizemlja sa poslovnom namjenom je 340 cm. Maksimalna konstruktivna visina poslovnih spratnih etaža je 300 cm (konstruktivna visina etaže se mjeri od gornje kote međuspratne konstrukcije jedne, do gornje kote međuspratne konstrukcije sljedeće etaže);
  • -
    Kod objekata sa ravnim krovom maksimalna visina atike je 70 cm u odnosu na završnu ab ploču, bez slojeva ravnog krova. Ograda prohodnog ravnog krova od kote vrha (zidane) atike do visine od 150 cm od kote gotovog ravnog krova, može se realizovati samo kao transparentna (staklo i sl.);
  • -
    Ukupna visina objekta je zbir etaža do kote vrha zidane atike, a odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena (npr. maksimalna visina objekta P2 sa ravnim krovom, od kote najnižeg ruba uređenog terena do vrha atike je maksimalno 950 cm). Ukoliko su projektovane visine spratnih etaža veće od 280 cm, mora se smanjiti spratnost objekta, jer se ukupna naprijed definisana visina objekta ne može preći;
  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom dijelu Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00);
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.

Arhitektonsko oblikovanje:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata birati slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim, mirnim arhitektonskim linijama i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, kolorita i upotrebe savremenih materijala;
  • -
    Kod objekata veće dužine (preko 30 metara) potrebno je vertikalnim povlačenjem gabarita izdjeliti objekat u lamele;
  • -
    Kod objekata veće spratnosti i volumena preporučuje se smicanje i povlačenje vertikalnog gabarita, a naročito završnih etaža, uz povremeno naglašavanje horizontala, kako bi se vizuelno ublažio vertkalni volumen;
  • -
    Kod objekata planiranih na kosom terenu preporučuje se stepenasto povlačenje vertikalnog gabarita objekata prateći pad terena, kako bi se vizuelno ublažio vertkalni volumen;
  • -
    Novi ili zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim novorealiziranim i planiranim objektima ili blokom u cjelini;
  • -
    Kad je u pitanju segment arhitektonskog oblikovanja objekata, za sve građevine iznad SP1, a sa površinom većom od 200 m2 BGP-a svih nadzemnih etaža neophodno je konsultativno mišljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Završna etaža i krovište:

  • -
    Krovovi objekata mogu biti dvovodni, viševodni ili ravni. Kod objekata sa dvije ili više kosih krovnih ravni, jedna streha mora biti paralelna sa saobraćajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom oijentisanim prema ulici;
  • -
    Kod objekata sa dvovodnim i viševodnim kosim krovom, a koji se nalazi na kosom terenu, jedna krovna ravan mora biti sa nagibom oijentisanim u smjeru pada terena, odnosno strehom paralelnom sa izohipsama;
  • -
    Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim nagibom krovnih ravni sakrivenih obodnom atikom, jedno vodnih ili viševodnih krovova sa blagim nagibom. Primjena dvovodnih (i trovodnih) kosih krovova preporučuje se kod izvođenja objekata u nizu i sa zabatnim bočnim zidovima;
  • -
    Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib je cca 30°;
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova, te krovnih badža;
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova i tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primame namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica, bez realizacije krovnih badža i osvjetljenjem prostora samo sa krovnim prozorima.

Član 5.

Odnos prema postojećim objektima:

  • -
    Postojeći objekti za koje su grafičkim prilogom već utvrđene intervencije sa maksimalnim vertikalnim i horizontalnim gabaritima, odnosno mogućnost njihove rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja ili zamjene građevinskog fonda, mogu se realizovati uz poštivanje urbanističko-tehničkih uslova utvrđenih članom 4. ove odluke.
  • -
    Za postojeće objekte na kojima je Planom predviđeno povećanje horizontalnih i vertikalnih gabarita sa dijelom građevinske linije koja se nalazi na ivici susjedne parcele mora imati zabatni zid, bez otvora i pribavljenu saglasnost vlasnika susjedne parcele. Ukoliko se ne pribavi saglasnost susjedne parcele horizontalni gabarit se umanjuje povlačenjem za cca 3 metra od granice susjedne parcele.
  • -
    Za postojeće objekte na kojima nisu predviđene intervencije, a prostorne mogućnosti parcele dozvoljavaju povećanje horizontalnih gabarita većih od 50%, kao i povećanje spratnosti koje mora biti usklađeno sa spratnošću susjednih objekata, investitor mora uraditi urbanističko-arhitektonsko rješenje parcele sa urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim članom 4. ove odluke.
  • -
    Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe poslovnih prostora, uz uslov da se u njima obavljaju djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama.
  • -
    Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim članom 4. ove Odluke i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije.
  • -
    Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata.

Član 6.

Planom je utvrđeno zadržavanje postojećih objekata i bespravno izgrađenih objekata, osim onih koji se nalaze na trasama primarnih infrastrukturnih sistema. Legalizacija postojećih objekata se može odobriti, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima, a prema procjeni koju utvrdi nadležna općinska služba.

Legalizacija ne podrazumijeva izdavanje građevinske dozvole isključivo za objekat u zatečenim gabaritima, već ukoliko je potrebno izvršiti i rekonstrukciju, redizajn ili uklanjanje nekih dijelova objekta, odnosno dijelimične promjene gabarita, a prema uslovima koje utvrdi nadležna Općinska služba.

Ukoliko nadležna općinska služba utvrdi da je za legalizaciju postojećeg objekta neophodno primjeniti neku od navedenih intervencija potrebno je izraditi idejni projekat koji se eventualno može dostaviti i Zavodu za planiranje na konsultativno mišljenje za aspekt arhitektonskog oblikovanja.

Član 7.

Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja, u kojem je neophodno da se utvrdi način i dubina temeljenja objekta (istražni iskop uz temelje objekta), konstruktivno stanje objekta, kao i uslovi eventualne sanacije i fundiranja objekta.
  • -
    stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj parcele, kojim treba da se utvrdi stanje temeljne konstrukcije, kao i konstruktivnog stanja objekta.

Član 8.

Pri izdavanju dozvole za građenje objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MCS.

Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 9.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja i neophodni radovi za uslovno korištenje objekta.

Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti.

Član 10.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor).

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).

Član 11.

Individualni stambeni objekti, koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe, odnosno uslovi i saglasnosti nadležnog upravitelja ceste.

Član 12.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom. Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Član 13.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a isti se moraju ukloniti prije tehničkog prijema.

Član 14.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu. Ograda treba biti postavljena po regulacionoj liniji, transparentna u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).

Član 15.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža objekta.

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju: 1 stan - 1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje: jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije.

Građevinska linija podrumske i suterenske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo pod uslovima koji su utvrđeni u članu 4. ove Odluke.

Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni.

U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Interni saobraćaj koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela se može i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta i minimum 15% zelenila.

Član 16.

Unutar ugla preglednosti u zonama saobraćajnih čvorova ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture čija visina prelazi 0,6 m.

Član 17.

Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je pojas na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se s ciljem zaštite javne ceste i sigurnosti saobraćaja na njoj od štetnih uticaja i različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste organ nadležan za prostorno uređenje obavezan je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).

Član 18.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

  • -
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja, stambeno-poslovne i objekte kolektivnog stanovanja,
  • -
    zelenilo uz objekte centralnih djelatnosti,
  • -
    zelenilo ograničenog karaktera (voćnjaci, bašte),
  • -
    zaštitno zelenilo,
  • -
    linijsko zelenilo uz saobraćajnice.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom.

Član 19.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 20.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana "Švrakino Selo - Aneks" ("Službene novine grada Sarajeva", broj 18/89 i 10/98).

Član 21.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-GV-02-271-1/20
26. februara 2020. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Dr. Igor Gavrić, s. r.