Aktio

FOND KANTONA SARAJEVO ZA ZAŠTITU I ODRŽAVANJE GROBALJA ŠEHIDA I POGINULIH BORACA

PRAVILNIK O RADU

Na osnovu člana 177. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 86/18), člana 20. Odluke o osnivanju Javne ustanove "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" ("Služ- bene novine Kantona Sarajevo", br. 28/18 i 11/19), člana 16. Pravila Javne ustanove "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/19) i nakon provedene procedure obavještavanja i usaglašavanja sa sindikatom zaposlenika, direktor JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo", dana 01.08.2019. godine, donosi

PRAVILNIK
O RADU

I - OPŠTE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Član 1.

Pravilnikom o radu Javne ustanove "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" (u daljem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obaveze radnika u Javnoj ustanovi "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" (u daljem tekstu: Poslodavac), i to: zasnivanje radnog odnosa, zaključivanje ugovora o radu, vrste ugovora o radu, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, zaštita radnika, plaća, naknada štete, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, djelovanje i uslovi za rad sindikata, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije, kao i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca, ako drugim zakonom i kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.

Primjena propisa

Član 2.

Na sva prava, obaveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom Poslodavca, koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o radu FBiH (u daljem tekstu: ZOR), Zakon o državnoj službi u KS, Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor), Granskog kolektivnog ugovora i drugi propisi koje donese Vlada i Skupština KS.

Gramatička terminologija

Član 3.

Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom Pravilniku, u smislu odredbi ZOR-a, uključuju oba roda.

Primjena najpovoljnijeg prava

Član 4.

U slučaju da su prava i obaveze radnika koji su predmet uređenja ovog Pravilnika, drukčije uređena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom koji obavezuje Poslodavca, Zakonom o radu, ili drugim zakonom i propisom koji se primjenjuje na radnika Poslodavca, primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika.

Zasnivanje radnog odnosa

Član 5.

(1) Na osnovu zaključenog ugovora o radu i stupanjem radnika na rad zasniva se radni odnos.

(2) Nakon zaključivanja ugovora o radu Poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonskim propisima.

(3) Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fco. prijave na obavezno osiguranje odmah na početku rada, kao i fco. svake promjene osiguranja koja se tiče radnika, odmah nakon izvršene promjene.

Pojam poslodavca i pojam radnika

Član 6.

(1) Pod pojmom Poslodavac podrazumjeva se JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" koja radniku daje posao na osnovu zaključenog ugovora o radu.

(2) Pod pojmom radnik, podrazumjeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Osnovna prava i obaveze radnika

Član 7.

(1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada, poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema datim uputama Poslodavca, u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanje Poslodavca, kao i zakone i opće akte Poslodavca.

(2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, općim kolektivnim ugovorom, granskim kolektivnim ugovorom, ovim pravilnikom i ugovorom o radu.

Zabrana diskriminacije

Član 8.

Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koja traže zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo.

Uznemiravanje i nasilje na radu

Član 9.

(1) Poslodavcu i radnicima zaposlenim kod Poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod Poslodavca.

(2) Uznemiravanje u smislu stava (1) ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 8. ovog Pravilnika, koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traže zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava (1) ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

(5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemira- vanja na radnom mjestu koje podrzumjeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dstojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupka

Član 10.

U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi sa radom, ni jedna odredba ovog pravilnika ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.

II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Član 11.

(1) Ugovor o radu zaključuje se na način i pod uslovima utvrđenim odredbama ZOR-u i ovog Pravilnika.

(2) Ugovor o radu zaključuje se u pisnoj formi.

(3) Poslodavac je dužan poštivati odredbe ZOR-u kojima su utvrđeni osnovni uslovi pod kojima se zaključuje ugovor o radu i podaci koji se ne mogu tražiti prilikom postupka izbora kandidata i zaključivanja ugovora o radu.

(4) Ugovor o radu mora sadržavati podatke propisane odredbama ZOR-u.

(5) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

(6) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od 3 (tri) godine.

(7) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa Poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa Poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa Poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od 3 /tri/ godine bez prekida, takav ugovor o radu smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

Član 12.

Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu utvrđena su odredbama važećeg ZOR-u i Poslodavac je dužan da ih se pridražava.

Postupak prijema u radni odnos

Član 13.

(1) Kada se kod Poslodavca ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim radnikom, odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi direktor.

(2) Obrazložen prijedlog o neophodnosti potrebe za zasnivanjem radnog odnosa, a radi donošenja odluke iz stava (1) ovog člana, daje rukovodilac sektora.

(3) Postupak prijema u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme kod Poslodavca vrši se na osnovu obaveznog javnog oglašavanja upražnjenih radnih mjesta.

(4) Poslodavac je dužan provesti postupak javnog oglašavanja upražnjene pozicije i u slučajevima kada dolazi do isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, ako kod Poslodavca još uvijek postoji potreba za zapošljavanje na to radno mjesto.

(5) Postupak prijema u radni odnos na određeno vrijeme podrazumjeva i provođenje procedure obaveznog javnog oglašavanja i u slučajevima prijema pripravnika.

(6) U slučaju isteka ugovora na određeno vrijeme nakon provođenja javnog oglasa, ako kod Poslodavca još uvijek postoji potreba za zapošljavanje na to radno mjesto, ugovor se može produžiti bez provođenja ponovnog javnog oglasa, s tim da ukupno trajanje ugovora koji je istekao i produženog ugovora ne može biti duži od 6 /šest/ mjeseci.

(7) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (pismeni i usmeni ispit, praktični ispit i sl.) i zaključivanja ugovora o radu, Poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito podatke u vezi sa odredbama člana 8. ovog Pravilnika.

(8) Ukoliko se ocijeni mogućim i svrsishodnim, direktor može potrebe za novim radnikom rješiti i raspoređivanjem postojećih radnika, uz primjenu odgovarajućeg koeficijenta za konkretno radno mjesto na koji se radnik raspoređuje.

(9) Pravo na prvenstvo pri zapošljavanju ostvaruju lica čija su prava utvrđena važećim Zakonom o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH. Prvenstvo se primjenjuje u slučaju/slučajevima kada nakon provedenog ispitnog postupka za prijem u radni odnos po raspisanom javnom oglasu 2 /dva/ ili više kandidata imaju isti broj bodova. U tom slučaju prednost se daje kandidatu koji pripada kategoriji lica čija su prava utvrđena važećim Zakonom o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH.

(10) Licima čija su prava utvrđena važećim Zakonom o dopunskim pravima boraca- branitelja BiH, koja uspješno prođu ispitni postupak javnog oglasa na koji su se prijavili, ocjenjivat/bodovati će se i dokumentacija koju su dostavili uz prijavu na javni oglas, a kojom dokazuju status reguliran naprijed navedenim zakonom. Naprijed navedeno bodovanje regulisano Pravilnikom o prijemu u radni odnos sa kriterijima bodovanja kandidata po raspisanim javnim oglasima.

Član 14.

(1) Izuzetno od odredbi člana 13. ovog Pravilnika, prijem u radni odnos vrši se bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u slučaju:

  • a)
    otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu za radno mjesto koje podrazumjeva iste uvjete u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu;
  • b)
    prijema u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi i zavoda za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba;
  • c)
    Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnošću.

(2) Prijem u radni odnos bez raspisivanja javnog oglasa može se vršiti na određeno vrijeme ako se radi o poslovima koji ne trpe odlaganje, a najduže do 3 (tri) mjeseca, u kojem periodu se mora okončati procedura prijema u radni odnos, u sljedećim slučajevima:

  • a)
    prestanak radnog odnosa zbog smrti radnika;
  • b)
    prestanak radnog odnosa bez otkaznog roka;
  • c)
    porodiljskog odsustva ili odsutnosti radnika zbog bolovanja;
  • d)
    neophodnog hitnog radnog angažovanja radnika zbog iznenadnog povećanja obima posla, sprječavanja nastanka veće štete, kvara na video nadzoru, elementarne nepogode, epidemije, trovanja i sl.

III - VRSTE UGOVORA O RADU I NJEGOVA FORMA

Član 15.

Ugovor o radu može se zaključiti:

  • a)
    na neodređeno vrijeme;
  • b)
    na određeno vrijeme.

Probni rad

Član 16.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, u skladu sa odredbama važećeg ZOR-u.

Radno-pravni status direktora

Član 17.

(1) Direktor će svoju poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu.

(2) O zasnivanju radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.

(3) Ugovorom iz stava (2) ovog člana definišu se uslovi rada, visina plaće i drugih naknada iz radnog odnosa, kao i druga prava, obaveze i odgovornosti koje su uobičajene za izvršavanje poslovodne funkcije direktora u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i općim aktima JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo".

(4) Visina plaće direktora, kao i uvećanje plaće - stimulacija, za pozitivno poslovanje JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" propisane su Zakonom o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton Sarajevo i Uredbom o određivanju visine plaća i naknada organa upravljanja i drugih organa institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton Sarajevo.

(5) Na sva pitanja u vezi sa obavljanjem poslova direktora koja nisu propisana ovim Pravilnikom neposredno se primjenjuje ZOR-u.

(6) Ukoliko za direktora bude imenovan radnik zaposlen u JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo", nakon isteka mandata ili razrješenja dužnosti direktora od strane Upravnog odbora JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" i saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo, isti se vraća na poslove i zadatke radnog mjesta koje je obavljao prije imenovanja.

IV - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 18.

(1) Poslodavac u pravilu donosi svoj plan i program stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika u skladu sa potrebama rada.

(2) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada se obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

(3) Poslodavac je dužan da prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizovanja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Prijem pripravnika

Član 19.

(1) Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme, najduže godinu dana, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.

(2) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom školom, odnosno fakultetom, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje prema zakonu je obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno iskustvo.

(3) Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 80% plaće utvrđene za poslove koje obavlja.

(4) Pripravniku pripadaju i sva druga prava iz radnog odnosa u skladu sa ZOR-u, ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.

(5) Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se u pisanoj formi.

(6) Pripravnički staž za radna mjesta sa visokom i višom stručnom spremom traje 12 (dvanaest) mjeseci, a sa srednjom stručnom spremom 6 (šest) mjeseci.

Član 20.

Radnik koji je stekao VII stepen stručne spreme ili visoko obrazovabnje I, II ili III ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a koji ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva kod Poslodavca, može se prijaviti na javni oglas za upražnjeno radno mjesto Stručnog saradnika bez obaveze obavljanja pripravničkog staža.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Član 21.

(1) Kad je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može primiti lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava (1) ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na poslovima određenog zanimanja, a može trajati najduže koliko traje priravničlki straž.

(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.

(4) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na naknadu u iznosu 35% od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme, pravo na topli obrok i kartu za prevoz na posao i sa posla, kao i druge vrste naknade, u zavisnosti od finansijske mogućnosti Poslodavca.

(5) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a pravo po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava Poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(6) Planom i programom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa Poslodavac može licu na stručnom osposobljavanju propisati topli obrok i kartu za prevoz na posao i sa posla, kao i druge vrste naknade, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti Poslodavca.

V - RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena i puno radno vrijeme

Član 22.

(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za Poslodavca.

(2) Puno radno vrijeme radnika traje 40 (četrdeset) sati mjesečno, a odluku o početku i završetku radnog vremena donosi direktor.

(3) Puno radno vrijeme raspoređuje se u 5 (pet) radnih dana.

(4) Dnevno radno vrijeme traje 8 (osam) sati u jednokratnom trajanju.

Prekovremeni rad

Član 23.

(1) Na zahtjev Poslodavca radnik je dužan da radi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad) i to u sljedećim slučajevima:

  • a)
    elementarne nepogode (požar, poplava, potres i sl.), pojave zaraznih bolesti i u drugim slučajevima koji su posljedica više sile;
  • b)
    povećanja obima posla;
  • c)
    potrebe da se bez odlaganja obave određeni poslovi i
  • d)
    u drugim hitnim slučajevima, kada je to neophodno.

(2) Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone, odnosno spriječe razlozi, uzroci i štetne posljedice zbog kojih je uveden, a najviše do 8 (osam) sati sedmično.

(3) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od 3 (tri) sedmice neprekidno, ili više od 10 (deset) sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu Poslodavac obavještava inspekciju rada.

(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do 3 (tri) godine života i samohrani roditelji sa djetetom do 6 (šest) godina mogu raditi prekovremeno uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Prekovremeni rad uvodi se odlukom direktora.

(6) Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. (1) - (4) ovog člana.

(7) Za rad duži od punog radnog vremena radnik ima pravo na povećanu osnovnu plaću u skladu sa kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o plaćama i naknadama Poslodavca.

Preraspodjela radnog vremena

Član 24.

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme, u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 (pedesetdva) sata sedmično.

(2) Preraspodjela radnog vremena uvodu se pisanom odlukom direktora i ista se dostavlja radniku.

(3) Preraspodjeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Obavezna vođenja evidencija

Član 25.

(1) Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.

(2) Evidencija iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu.

(3) Pored evidencije iz stava (1) ovog člana, poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod Poslodavca zaposleni - matična evidencija i na zahtjev inspektora rada evidencije iz st. (1) i (3) ovog člana predočiti.

VII - ODMORI I ODSUSTVA

Odmor u toku radnog vremna

Član 26.

(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 (trideset) minuta.

(2) Dnevna pauza, u pravilu, koristi se u vremenu od 11,00 do 11,30 sati ili od 11,30 do 12,00 sati.

(3) Poslodavac je dužan radniku na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava (1) ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

(4) Vrijeme odmora iz st. (1) i (2) ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku ili na kraju radnog vremena.

Dnevni i sedmični odmor

Član 27.

(1) Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno (dnevni odmor).

(2) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadesetčetiri) sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog seđmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru Poslodavca i radnika koji ne može biti duži od 2 (dvije) sedmice.

(3) Poslodavac može svojom odlukom naložiti radniku da zbog ukazane potrebe radi u dane seđmičnog odmora, tj. subotom i nedjeljom, s tim što će istom odlukom utvrditi pravo uvećanja plaće uz naknadu za rad subotom i nedeljom u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o plaćama i naknadama.

(4) Radniku se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmični odmor.

Sticanje prava na godišnji odmor i način korištenja

Član 28.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, odnosno duži od 60 (šezdeset) dana kod istog poslodavca stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Ako do kraja kalendarske godine, radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava (1) ovog člana, ima pravo na 2 (dva) radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.

(3) Radnik koji ima prekid između dva radna odnosa do 60 (šezdeset) dana kod istog Poslodavca stiče pravo na puni godišnji odmor, uz us lov da je prethodnim ugovorom o radu stekao pravo na puni godišnji odmor u skladu sa važećim zakonskim propisima. Navedeno pravo je moguće ostvariti jednom.

(4) Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika (slučajevi više sile i sl.) ne smatra se prekidom rada iz stava (1) ovog člana.

Član 29.

(1) Radnik ima pravo, za svaku kalendarsku godinu na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadeset) radnih dana, a najduže 36 (tridesetšest) radnih dana.

(2) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koji se ne radi, subote i nedelje, kao i druga odsustvovanja sa rada koja se radniku priznaju u staž osiguranja.

(3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana.

Uvećanje trajanja godišnjeg odmora

Član 30.

(1) Trajanje godišnjeg odmora od 20 (dvadeset) radnih dana uvećava se po sljedećim osnovama i mjerilima:

  • a)
    Prema dužini radnog staža:
    • -
      za svake 3 (tri) godine staža - 1 (jedan) dan

(kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja rješenja o korištenju godišnjeg odmora)

  • b)
    Prema stručnoj spremi i složenosti poslova:
    • -
      VSS - 4 (četiri) dana
    • -
      VŠS - 3 (tri) dana
    • -
      SSS - 2 (dva) dana
    • -
      NSS - 1 (jedan) dan
  • c)
    Prema socijalnim i zdravstvenim uvjetima:
    • -
      roditelj ili staratelj sa jednim djetetom do 7 (sedam) godina života -1 (jedan) dan za svako dijete;
    • -
      samohrani roditelj ili staratelj sa djetetom do 10 (deset) godina - 2 (dva) dana za svako dijete;
    • -
      samohrani roditelj ili staratelj sa hendikepiranim djetetom - 2 (dva) dana za svako dijete;
    • -
      invalid - 2 (dva) dana
  • d)
    Po osnovu rezultata rada:
    • -
      za uspješne rezultate rada - 1 (jedan) dan
    • -
      za naročito uspješne rezultate rada - 2 (dva) dana
  • e)
    Po osnovu uslova rada:
    • -
      rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada - 3 (tri) dana
    • -
      rad u smjenama i u neradne dane - 2 (dva) dana

(2) Uvećanje godišnjeg odmora radniku po osnovu odredbi iz tačke c) vršiće se uz podnošenje relevantne dokumentacije i to samo po jednom utvrđenom osnovu.

Način korištenja godišnjeg odmora

Član 31.

(1) Radnik može koristiti godišnji odmor u 2 (dva) dijela.

(2) Ako radnik godišnji odmor koristi u dijelovima, prvi dio koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 (tridesetog) juna naredne godine.

(3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (2) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.

Član 32.

(1) Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

(2) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kako je određeno odredbama važećeg ZOR-u.

Član 33.

(1) Pravo na trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora Poslodavca.

(2) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje direktor, na prijedlog neposrednih rukovodioca organizacionih jedinica, polazeći od potreba posla i zahtjeva radnika, a najkasnije do 30 (tridesetog) aprila tekuće godine.

(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, direktor donosi rješenje u kojem se označava trajanje godišnjeg odmora i period korištenja, pravo na naknadu plaće i druga prava koja radniku pripadaju za period korištenja godišnjeg odmora.

Član 34.

(1) Korištenje godišnjeg odmora se može privremeno prekinuti na zahtjev direktora u slučaju kada je to neophodno radi izvršavanja neodložnih radnih zadataka.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora.

(3) Visina troškova iz stava (2) ovog člana se dokazuje odgovarajućim dokazima.

Plaćeno odsustvo

Član 35.

(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odustvo) do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima i prema sljedećim kriterijima:

  • a)
    sklapanje braka radnika - 5 (pet) dana;
  • b)
    sklapanje braka u obitelji (vlastita djeca)- 3 (tri) dana;
  • c)
    rođenje djeteta - 5 (pet) dana;
  • d)
    teže bolesti i smrti člana obitelji - 7 (sedam) dana;
  • e)
    selidbe u istom mjestu - 3 (tri) dana;
  • f)
    element, nepogode (požar, potres, poplava, snježna lavina, klizište i sl. - 7 (sedam) dana.

(2) Članom uže obitelji u smislu stava (1) tačka d) ovog člana smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojilac), dedo i nana, braća i sestre.

(3) Za sve slučajeve nabrojane u stavu (1) ovog člana plaćeno odsustvo se koristi namjenski i to u periodu kada se slučaj stvarno i dogodio i ne može se koristiti naknadno.

(4) Ukoliko je radnik po osnovu ovog člana već ostvario pravo na plaćeno odsustvo, izuzetno, u slučaju smrti uže porodice, radnik ima pravo na dodatnih 7 (sedam) radnih dana plaćenog odsustva.

Član 36.

Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada, u trajanju od 5 (pet) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji pretstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen.

Član 37.

Radnik - sindikalni povjerenik i drugi sindikalni predstavnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do 3 (tri) dana mjesečno, zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, semina- rima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.

Član 38.

(1) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako davanje krvi ima pravo na 2 (dva) radna dana plaćenog odsustva.

(2) Pravo na slobodne dane radnik dokazuje potvrdom nadležne medicinske ustanove u kojoj je data krv.

(3) Ovo pravo se može koristiti samo na dan dobrovoljnog davanja krvi i naredni dan.

Član 39.

Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada, u trajanju od 2 (dva) radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba.

Član 40.

U pogledu sticanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva se smatra vremenom provedenim na radu.

Neplaćeno odsustvo

Član 41.

(1) Poslodavac može radniku odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do 30 (trideset) dana u sljedećim slučajevima;

  • a)
    za pripremanje i polaganje ispita - do 30 (trideset) dana,
  • b)
    za gradnju i popravku kuće ili stana - do 30 (trideset) dana,
  • c)
    za njegu člana obitelji - do 30 (trideset) dana,
  • d)
    za bansko liječenje, odnosno oporavak prema preporuci ljekara - do 30 (trideset) dana,
  • e)
    za posjetu članu uže obitelji koji živi ili radi u inostranstvu - do 30 (trideset) dana,
  • f)
    za sudjelovanje u stručnim seminarima - do 15 (petnaest) dana,
  • g)
    za sudjelovanje na kulturnim, društvenim ili sportskim manifestacijama - do 15 (petnaest) dana
  • h)
    kada je radnik u cijelosti iskoristio pravo na plaćeno odsustvo - do 7 (sedam) dana
  • i)
    i u drugim opravdanim slučajevima.

(2) Izuzetno, u slučaju iz stava (1) tačka e), Poslodavac može radniku odobriti odsustvo bez naknde plaće - neplaćeno odsustvo u trajanju do maksimalno godinu dana.

(3) Radnik koji je kandidat za neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, Kantona, Grada i općine ima za vrijeme predizborne kampanje pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do 20 (dvadeset) radnih dana.

(4) O korištenju odsustva iz stava (3) ovog člana radnik mora obavijestiti Poslodavca najmanje 3 (tri) dana ranije.

Član 42.

Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva, prava i obaveze radnika, koji se stiču na radu i po osnovu rada miruju.

Odobravanje odsustva

Član 43.

(1) Plaćeno i neplaćeno odsustvo utvrđeno ovim Pravilnikom odobrava direktor rješenjem.

(2) Radi korištenja odsustva u smislu stava (1) ovog člana radnik podnosi pisani zahtjev u kojem je dužan obrazložiti razloge i predočiti dokumentaciju iz koje proizilazi osnovanost zahtjeva.

Odsustvo za vrijeme privremene nesposobnosti za rad

Član 44.

(1) Radnik može odsustvovati s posla usljed privremene spriječenosti za rad (bolovanje) u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

(2) Odsustvovanje zbog bolovanja utvrđuje nadležni ljekar i evidentira se samo za radne dane.

VII - ZAŠTITA RADNIKA

Sigurnost i zdravlje na radu

Član 45.

(1) Poslodavac je dužan prilikom stupanja radnika na rad, omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu.

(2) Direktor je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje radnika u slučaju povrede na radu ili u vezi sa radom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.

(3) Pored obaveza iz stava (2) ovog člana direktor je dužan jedanput godišnje organizovati preventivni zdravstveni (sistematski) pregled radnika.

Obaveze radnika i Poslodavca

Član 46.

(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje lica s kojim radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu.

(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, direktor može uputiti radnika na ljekarski pregled. Troškove ljekarskog pregleda snosi Poslodavac.

Zaštita maloljetnika

Član 47.

Maloljetnik radnik ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa odredbama važećeg ZOR-u.

Privremeni raspored žene za vrijeme trudnoće

Član 48.

(1) Poslodavac je dužan za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, na njen zahtjev rasporediti na druge poslove ako je u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.

(2) Ako Poslodavac nije u mogućnosti da rasporedi ženu u smislu stava (1) ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana Poslodavac je dužan isplaćivati naknadu plaće do sticanja uslova za porođaj no odsustvo i to u visini koju bi ostvarila po ugovoru o radu na osnovu kojeg je zasnovala radni odnos prije nastupanja okolnosti iz stava (1) ovog člana.

(4) Ženu iz stava (1) ovog člana Poslodavac može premjestiti na drugo radno mjesto samo uz njen pristanak.

Porođajno odsustvo

Član 49.

(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju do 1 (jedne) godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 (dvadesetosam) dana prije očekivanog datuma porođaja.

(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 (četrdesetdva) dana poslije porođaja.

(4) Nakon 42 (četrdesetdva) dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju, uz potvrdu da majka ne koristi isto pravo.

(5) Pravo iz stava (1) ovog člana, radnik - otac djeteta može koristiti i u slučaju smrti majke, ako napusti dijete ili ako radnik iz opravdanih razloga ne može koristiti porođajno odsustvo.

(6) Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, u smislu ovog člana radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom.

(7) Pored prava iz stava (6) ovog člana, radniku - ženi, Poslodavac može isplatiti razliku do pune plaće u trajanju od jedne godine neprekidno, počev od datuma stupanja radnika - žene na porodiljsko odsustvo, o čemu odlučuje direktor rješenjem.

Rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva

Član 50.

(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do 1 (jedne) godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene 2 (dvije) godine života djeteta.

(2) Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do 3 (tri) godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove potrebna pojačana briga i njega.

(3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz st. (1) i (2) ovog člana, za polovinu punog radnog vremena za koji ne radi, radnik ima pravo na naknadu plaće koju isplaćuje Poslodavac do visine plaće radnika.

(4) O pravu iz stava (3) ovog člana, na osnovu zahtjeva radnika odlučuje direktor rješenjem.

(5) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i radnik - otac djeteta, uz podnošenje potvrde da žena - majka djeteta za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

(6) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz st. (1) i (2) ovog člana radnik ne ostvaruje pravo na odmor u toku radnog vremena.

Član 51.

(1) Pravo na odsustvo radi dojenja djeteta i pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta, žena koristi pod uslovom i na način utvrđen odredbama ZOR-u.

(2) Pravo jednog od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju i pravo usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj odobrava se u skladu sa odredbama ZOR-u.

Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva

Član 52.

(1) Jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do 3 (tri) godine života djeteta, bez naknade plaće.

(2) Pravo iz stava (1) ovog člana, radnik može ostvariti na osnovu zahtjeva i dokaza o razlozima zbog kojih zahtijeva odobravanje odsustva sa rada iz prethodnog stava.

(3) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava (1) ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

(4) O zahtjevu radnika iz stava (2) ovog člana odlučuje direktor rješenjem.

Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

Član 53.

(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu, ili je obolio od profesionalne bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup, ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(2) U slučajevima i za vrijeme iz stava (1) ovog člana, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup, ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(3) U slučaju iz stava 2) ovog člana ugovor o radu na određeno vrijeme se neće smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u skladu sa odredbama važećeg ZOR-u.

Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad

Član 54.

(1) Povreda na radu, bolest ili profesionala bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

(2) Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do 6 (šest) mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.

(3) Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od 6 (šest) mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, direktor radnika može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

(4) Radnik je dužan, najkasnije u roku od 3 (tri) dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti direktora odnosno neposrednog rukovodioca o privremenoj spriječenosti za rad.

Pravo radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti

Član 55.

(l) Ako nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), Poslodavac je dužan, u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koji je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove.

Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti

Član 56.

(1) Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost.

(2) Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost za otkazivanje ugovora o radu, rješenje spora se može povjeriti arbitraži.

(3) Postupak arbitraže će se provoditi po odredbama Zakona o parničnom postupku koje se odnose na rješavanje radnog spora pred sudom.

(4) Ukoliko su strane u sporu nezadovoljne odlukom arbitraže, saglasnost iz stava (1) ovog člana može nadomjestiti sudska odluka.

(5) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava (1) ovog člana, radnik ima pravo na otpremninu u skladu sa važećim zakonskim propisima, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

VIII - PLAĆA I NAKNADA PLAĆE

Pravo na plaću i osnovna pravila za obračun i isplatu plaće

Član 57.

(1) Za obavljeni rad radniku pripada plaća u skladu sa ZOR-u, općim kolektivnim ugovorom, granskim kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.

(2) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće u skladu sa Pravilnikom o plaćama i naknadama Poslodavca.

(3) Osnovna plaća radnika predstavlja proizvod osnovice za obračun plaće i odgovarajućeg koeficijenta utvrđenog za određeno radno mjesto.

(4) Najniža plaća radnika kod Poslodavca utvrđuje se u visini od 50 - 70% prosječne neto plaće isplaćene po radniku u FBiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

(5) U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.

(6) Koeficijent za obračun plaća radnika utvrđuje se u zavisnosti od stepena stručne spreme koju radnik posjeduje, stepena složenosti i stepena odgovornosti poslova koje obavlja.

(7) Osnovna plaća radnika može se uvećati po osnovu radnog učinka i to najviše do 20% osnovne plaće radnika za prethodni mjesec, zavisno od obima izvršenih poslova, kvaliteta rada i rokova izvršenja. Uvećanje plaće po osnovu radnog učinka regulisat će se rješenjem direktora. Do donošenja akta direktora smatrat će se da je radnik za radno vrijeme provedeno na radu ostvario redovan radni učinak.

(8) O povećanju plaće iz stava (7) ovog člana odlučuje direktor samoinicijativno ili na prijedlog neposrednog rukovodioca.

Član 58.

Plaća, platni razredi i koeficijenti, uvećanja osnovne plaće, način obračuna i isplate plaće radnika, pravo na naknadu plaće, pravo na dodatak na plaću, pravo na uvećanje plaće, naknada za ishranu tokom rada, regres za godišnji odmor, naknada za bolovanje, naknada za plaćeni dopust i bolovanje, naknada za porodiljski dopust, naknada za službeno putovanje, naknada sa prijevoz na posao i s posla, naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti, naknada za slučaj smrti i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, otpremnina, naknada u slučaju prekobrojnosti, naknada roditelju djeteta sa težim smetnjama u razvoju, naknada za rad u komisijama, utvrđene su Pravilnikom o plaćama i naknadama Poslodavca.

IX - NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu

Član 59.

(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

(2) Ako se štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom umišljaja, za štetu odgovara solidarno.

Određivanje paušalnog iznosa štete

Član 60.

(1) Ako se naknada štete ne može utvrditi u punom iznosu, direktor imenuje komisiju da odredi štetu u paušalnom iznosu.

(2) Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

(3) Komisija iz stava (1) ovog člana se sastoji najmanje od 3 (tri) člana, a najmanje jedan član komisije mora biti sa visokom stručnom spremom zanimanja koje može procijeniti nastalu štetu.

(4) Ako komisija u postupku odlučivanja utvrdi da radnik štetu nije prouzrokovao namjerno, te da su na to utjecale nepredvidive okolnosti, ili da je štetu učinio iz nehata, može utvrđenu visinu štete smanjiti, ili osloboditi radnika od obaveze naknade štete.

Član 61.

U postupku utvrđivanja odgovornosti za pričinjenu štetu primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

Odgovornost za štetu prouzrokovanu trećem licu

Član 62.

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu trećem licu, a štetu je nadoknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećem licu.

Odgovornost Poslodavca za štetu prouzrokovanu radniku

Član 63.

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.

(2) Pravo na naknadu štete, odnosi se i na štetu koju je poslodavac učinio radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

(3) Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.

X - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Način prestanka ugovora o radu

Član 64.

(1) Ugovor o radu prestaje:

  • a)
    smrću radnika;
  • b)
    sporazumom Poslodavca i radnika;
  • c)
    kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja;
  • d)
    kada radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se Poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
  • e)
    danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;
  • f)
    otkazom ugovora o radu;
  • g)
    istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
  • h)
    ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od 3 mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne;
  • i)
    ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od 3 mjeseca - početkom primjene te mjere;
  • j)
    pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

(2) Pod evidencijom iz stava (1) tačka d) ovog člana podrazumijeva se evidencija penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno evidencija poreske uprave.

Član 65.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se između poslodavca i radnika, a na zahtjev radnika. Sporazum mora biti u pisanoj formi.

Otkaz ugovora o radu

Član 66.

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, kao i u slučaju kada radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana ugovor o radu se može otkazati samo ako se radnik ne može rasporediti na druge poslove ili se ne može prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom osposobiti za rad na drugim poslovima u skladu sa organizacijskim potrebama Poslodavca.

(3) Ako u periodu od 1 (jedne) godine od otkazivanja ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, Poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužna je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

(4) U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na Poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu u smislu stava (1) ovog člana.

Otkaz Poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka

Član 67.

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih/ ugovorenih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od Poslodavca da nastavi radni odnos.

(2) U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku, koje sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka ukoliko se prijestup ponovi u roku od 6 (šest) mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja Poslodavca.

(3) U slučajevima iz st. (l) i (2) ovog člana, ugovor o radu se može otkazati u roku od 60 (šezdeset) dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od 1 (jedne) godine od dana učinjene povrede.

Otkaz radnika bez obaveze poštivanja otkaznog roka

Član 68.

(1) Radnik može otkazati ugovor o radu bez poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je Poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava (1) ovog člana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

(3) U slučajevima iz st. (l) i (2) ovog člana, ugovor o radu se može otkazati u roku od 60 (šezdeset) dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže od jedne godine od dana učinjene povrede.

Omogućavanje iznošenja odbrane radnika

Član 69.

Ukoliko se ugovor o radu otkazuje zbog ponašanja ili rada radnika, poslodavac je obavezan omogućiti radniku da se očituje o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

Forma otkaza ugovora o radu