Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Bojnik II"

Na osnovu člana 177. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 28.03.2018. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "BOJNIK II"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Bojnik II" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tromeđe parcela k.č. 637/1, 916, 1 i 994/1, zatim produžava na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 994/1, 681, 661, 660, 658/1, 658/2, 639/1, 639/6, 640/2, 641, 640, 614/1, 609, 607/1, 596/1, 619/2, 619/7, 619/3, 620/6, 620/2, 620/3, 620/4, 620/5, 622/1, 626, 629/1, 629/3, 631/1, 631/7, 6531/5, 631/2, 631/3, 632/2, 994/1 (obuhvata ih) i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 994/1, 633/1, 633/2 i 1592, zatim nastavlja na sjever idući granicom između područja Općine Ilidža i Općine Novi Grad Sarajevo i dolazi u tromeđu parcela k.č. 636, 484/3, 483/2, potom nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 483/3, 484/2, 515/1, 514, 503/3, 503/2, 503/5, 503/6, 503/8, 502/2, 502/3, 502/9, 500/4, 500/2, 499/3, 499/4, 499/2, 499/1, 498/2, 498/3, 498/3, 498/1, 497/1, 497/2, 497/3, 497/4, 497/5, 497/6, 992, 469/4, 469/1, 470/5, 470/10 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 477, 470/10 i 475/1, zatim nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 470/10, 470/9, 470/8, 470/7, 470/6, 470/11, 472, 453/7, 450/4, 450/7 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 448, 451 i 450/7, zatim izlazi na parcelu k.č. 448 i dolazi u tačku br. 1, koja ima koordinate k.č. y=6522088, x=4860090, zatim se lomi u pravcu juga u dužini od 115 m preko parcele k.č. 448 i dolazi u tačku br., koja se nalazi na međi između parcela k.č. 448 i 449, a ima koordinate y=6522135, x=4859984, zatim ide međom između parcela k.č. 449 i 448 iz tačke br. 2 u dužini od 22 m i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 448, 449, 450/5 i 450/7, zatim nastavlja na jug, te istok idući međama parcela k.č. 450/5, 450/6, 450/3, 457/3, 457/4, 457/5, 454/4, 456, 466/8, 466/9, 466/11, 466/12, 465/1, 463/2, 462, 420, 421, 423/1, 431/1, 431/6, 431/4, 431/2, 432/17, 432/13, 432/12, 432/10, 432/9, 432/8, 432/16, 432/2, 993, 355/1, 354/2, 354/2, 350/9, 350/12, 350/11, 350/10, 350/4, 348, 359/17, 359/20, 361, 362/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 362/1, 341 i 340/3, zatim nastavlja na istok, te jugoistok, idući međama parcela k.č. 362/1, 991/1, 1429/8, 1429/14, 1429/12, 1430/1, 2478, 2480/1, 2477, 2949, 1455/7, 1452/3, 1455/6, 1457/4, 1457/8, 1457/9, 1456/4, 1456/1, 1456/3, 1456/2, 1455/5, 2452/1, 2452/5, 2452/4, 2450, 2403/2, 2444, 2443, 2442, 2432/1, 2434/2, 2434/3, 2419, 2418, 2489, 2688, 2664, 2681 (obuhvata ih), potom presijeca u pravoj liniji parcele k.č. 2680/1, 2666/2 i 2949 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2949, 2653 i 2654, zatim produžava na jug, te sjever, idući udarna parcela k.č. 2653, 2607, 2612, 2614, 2626 (obuhvata ih), presijeca u pravoj liniji parcele k.č. 2627/7, 2627/2, 2627/3 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2627/3, 2560, 2950, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 2627/3, 2627/2, 2627/1, 2626, 2620/2, 2614, 2613, 2578/3, 2578/1, 2579, 2655, 2656, 2654 (obuhvata ih), te izlazi na tačku br. 3, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2949 i 2666/5, a ima koordinate k.č. y=65223480, x=4859332, zatim ide u pravcu juga preko parcele k.č. 2949 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2949, 2666/5 i 2666/3, zatim nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 2666/3, 2680/3, 2659/1 (obuhvata ih), potom nastavlja u istom pravcu idući preko parcela k.č. 2425, 2424, 2423, 2431, 2433, 2436/3 (obuhvata parcelu k.č. 2436/2), 2437/1, 2440/2, 2440/3 (koordinate prelomnih tačaka: br. 4 y=6523487, x=4859407; br. 5 y=6523512, x=4859418; br. 6 y=6523455, x=4859507; br. 7 y=6523401, x=4859526) i dolazi u tačku br. 8, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2446 i 2440/3, a ima koordinate y=6523378, x=4859516, zatim produžava na sjever, te jug, idući međama parcela k.č. 2446, 2445, 2444, 2450, 2453/1, 2454/2, 2454/1, 2468/3, 2468/1, 2480/2, 2480/9, 2480/4 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 995 kojim nastavlja na jug u dužini od 290 m i dolazi do tromeđe parcela k.č. 995, 2521 i 2519, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2521, 2522, 2539, 2536/2 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 995, 871 i 870, zatim nastavlja na sjever idući putem k.č. 995 u dužini od 64 m i dolazi u tačku br. 9 sa koordinatama y=6522934, x=4858986, potom presijeca u pravoj liniji parcele k.č. 869, 868/1, 868/2, 868/3, i dolazi na jugoistočni rub pracele k.č. 867/1, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č. 866, 865/8, 863 (obuhvata ih), potom presijeca u pravoj liniji pracele k.č. 865/1, 865/16, 864/2 i nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 865/3, 838, 841, 830 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 825, 827/3 i 830, zatim nastavlja na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 830, te iz tromeđe k.č. 827/3, 830 i 825 siječe u pravoj liniji parcele k.č. 827/2, 827/1, 824/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 821, 824/1 i 823, zatim produžava na istok, te sjeverozapad, idući preko parcela k.č.820, 848, 850, 853, 854, 862, 861, 376, 377, 380 (koordinate prelomnih tačaka: br. 10 y=6522676, x=4859368; br. 11 y=6522688s x=4859389; br. 12 y=6522693, x=4859418; br. 13 y=6522707, x=4859413; br. 14 y=6522731, x=4859399; br. 15. y=6522743, x=4859428; br. 16 y=6522823, x=4859389; br. 17 y=6522832, x=4859400; br. 18 y=6522844, x-4859395; br. 19 y=6522855, x=4859419; br. 20 y=6522843, x=4859425; br. 21 y=6522819, x=4859445; br. 22 y=6522856, x=4859485) i dolazi u tačku br. 23, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 382 i 387, a ima koordinate y=6522815, x=4859516, potom nastavlja na zapad idući međama parcela k.č.387, 388/1, 813, 812/2, 812/1, 805, 804, 803/4, 803/1, 803/3(obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 24, koja ima koordinate y=6522584, x=4859357, potom presijeca parcelu k.č. 993 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 796/1, 993 i 796/3, te se lomi na jug sijekući parcele k.č. 796/1 i 796/3 i dolazi u tačku br. 25, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 796/3 i 797, a ima koordinate y=6522567, x=4859313, nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 798/1, 798/2, 771/2, 771/1 (obuhvata ih), potom presijeca u pravoj liniji parcele k.č. 767, 766, 744/9, te nastavlja na jugoistok međom parcele k.č. 745/8(obuhvata je) i dolazi u tačku br. 26, a ima koordinate y=6522859, x=4858986, skreće na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 745/8, 745/9 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 744/2, 745/9 i 744/1, zatim produžava na jugoistok, te jug idući međama parcela k.č. 744/2, 744/9, 726/6, 726/7 (obuhvata ih), zatim presijeca u pravoj liniji parcele k.č. 726/4, 720/6, 720/10, 720/8, nastavlja međama parcela k.č. 720/1, 720/11, 717/16, 717/10 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 717/10, 717/17 i 717/6, potom presijeca parcelu k.č. 717/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 717/1, 717/8 i 717/7, zatim nastavlja na jugoistok idući međom parcele k.č. 717/1 do tačke br. 27, koja ima koordinate y=6523000, x=4858780,

zatim se lomi na jug idući međama parcela k.č. 717/3, 718/4, 718/6, 718/13, 718/2, 715/7, 715/9, 715/8, 994/1 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.

Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Bojnik i K.O. Reljevo, Općina Novi Grad.

Površina obuhvata Plana iznosi P=159,7 ha.

Namjene površina

Član 3.

U sklopu obuhvata Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Individualno stanovanje P = 95.94 ha.

B. Stambeno poslovna zona P = 0.27 ha.

C. Poslovna zona P = 0.64 ha.

D. Društvena infrastruktura P = 0.80 ha.

E. Komunalna infrastruktura P = 0.08 ha.

F. Sport i rekreacija (parkovi) P = 0.42 ha.

G. Zelene površine (livade, voćnjaci) P = 49.43 ha.

H. Saobraćajne površine P = 12.12 ha.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata i uređenje građevinskog zemljišta.

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uslova utvrđenih u Planu.

Član 5.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata su:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionim linijama i definisane u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Planom utvrđene parcele moguće je spajati zavisno od potrebe potencijalnih investitora, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept, a utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte ne može biti manja od planirane;
  • -
    Građevinska linija je definisana u grafičkom dijelu Plana i označava dio parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno liniju koju ne može preći ni najistureniji dio građevine. Unutar građevinskih linija investitor može definisati tlocrt građevine;
  • -
    Može se dozvoliti dislokacija planiranog objekta prema prostornim mogućnostima građevinske parcele, uz uslov da udaljenost od susjednih parcela bude min. 3,0 m;
  • -
    Oblikovanje objekata mora poštovati principe i forme arhitekture, karakteristične za sarajevske padine, sa viševodnim krovovima, a bar jedna krovna ploha mora biti okrenuta prema ulici i niz padinu;
  • -
    Investitori su dužni da garažiranje, odnosno parkiranje motornih vozila obezbijede u okviru vlasničkih parcela ili objekata;
  • -
    Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+l+Pt, a objekata društvene infrastrukture S+P+2;
  • -
    Maksimalna spratnost objekata utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka od 120-140 cm (za objekte P+l+Pt). Visina nadzidka mjeri se od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzidka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana, je i Idejni projekat osiguranja građevinske jame;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalaci- ja treba u svakom konkretnom slučaju posebno projekto- vati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen Planom ne može se mijenjati;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Izgradnja pomoćnih objekata može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Član 6.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u Elaboratu o inženjersko geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena izrađenom od strane "Pigip d.o.o." Sarajevo. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 7.

U zonama zaštitnog zelenila utvrđuje se zabrana građenja.

Površine ovih zona se revitaliziraju zasadom dendro vrstama u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata.

Član 8.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja. Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao i proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati. Broj parking mjesta na pripadajućoj parceli za novoplanirane objekte treba odgovarati odnosu minimalno za jedan stan 1 parking mjesto, odnosno jedno parking mjesto na 30 m2 do 80 m2 BGP-e poslovnog prostora u zavisnosti od namjene.

Član 9.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom.

Izgradnja objekata ne može započeti bez prethodno minimal- nog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obez- bjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventu- alno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena. Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Odnosi prema postojećim objektima

Član 10.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, a na koje se ne odnose uslovi iz članova 11. do 13. ove Odluke, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja ili zamjene građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Intervencije na ovim objektima moguće su samo pod sljedećim uslovima:

  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 5. ove Odluke i geoinženjer- skim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraži- vanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama;
  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Maksimalna spratnost je utvrđena članom 5. ove Odluke;
  • -
    Krovne plohe projektovati sa strehama koje prate padinu terena, preporučuju se krovovi sa dvije ili više voda;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planiranih naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehnič- ke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pje- šačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadrža- vaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, a na način utvrđen ovom Odlukom;
  • -
    Postojeći pomoćni objekti mogu se legalizovati uz uslov da nisu u koridoru saobraćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, te da postoje prostorne mogućnosti, odnosno da se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Uslovi za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje

Član 11.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje), potrebno je izraditi geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstruktivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, te okolnog terena,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena,
  • -
    izdavanje naknadnog odobrenja za građenje za objekte - legalizacija je moguća nakon izvršenog tehničkog prijema sanacionih radova.

Član 12.

Svi uslovi iz člana 11. ove Odluke odnose se i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 13.

Objekti kojima nije obezbijeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati ukoliko nisu riješeni imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima

Član 14.

Postojeći objekti koji se nalaze unutar definisane regulacione linije planirane primarne saobraćajnice, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.). U slučajevima rekonstrukcije ili zamjene građevinskog fonda objekti se moraju povući na planiranu regulacionu liniju saobraćajnice.

Objekti koji se nalaze na trasi dalekovoda, ne mogu se legalizovati bez saglasnosti JP Elektroprenos BiH, operativno područje Sarajevo, prema Pravilniku o zonama sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 07/02 i 13/03)).

Uslov za legalizaciju postojećih objekata iznad kote 602 m.n.m. je snabdijevanje vodom sa postojećih lokalnih izvorišta, uz kontinuirano praćenje kvaliteta vode i izdašnosti izvorišta od strane Općine Novi Grad Sarajevo. Do izgradnje kanalizacione mreže u obuhvatu Plana svi korisnici moraju riješiti odvodnju otpadnih voda u skladu sa "Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/12).

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja

Član 15.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05 i 59/07).

Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima

Član 16.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nadležni organi dužni su obezbijediti primjenu Uredbe o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina

Član 17.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza i urbanog mobilijara. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o inženjersko geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena, koji je rađen za potrebe izrade Plana.

Ostale odredbe

Član 18.

Ograde se mogu podizati na građevinskim parcelama za postojeću i planiranu izgradnju. Maksimalne visine ograda su 1.20 m, postavljene po regulacionoj liniji, zidane ili transpa- rentne i uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 19.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem.

Član 20.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata kao i objekti u cjelini mogu se pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 21.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8 MCS.

Član 22.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo"

Broj 01-GV-02-441-1/18
28. marta 2018. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Dr. Igor Gavrić, s. r.