Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Rajlovac III"

Na osnovu člana 177. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 25.07.2018. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "RAJLOVAC III"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Rajlovac III" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tromeđe parcela k.č. 1913/2, 4147/1 i 4116/1, zatim produžava na sjeverozapad idući desnom stranom željezničke pruge Sarajevo - Zenica k.č. 4147/1 i 957, koju obuhvata i dolazi do tromeđe parcela k.č. 539, 540 i 4147/1 (pruga Sarajevo - Zenica), zatim nastavlja na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 4147/1 i dolazi do tačke br. 1, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 4147/1 i 385, a ima koordinate k.č. y=6525343, x=4858497, zatim produžava na sjever obuhvatajući prugu k.č. 4147/1 i dolazi do tačke br. 2, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 384/2, 4147/1, a ima koordinate k.č. y=6525369, x=4858762, potom se lomi na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 4147/1 i 976/3, i dolazi u tačku br. 3, koja ima koordinate y=6525420, x=4858746, a nalazi se na međi između parcela k.č. 361/3 i 976/3, zatim produžava na jug idući ulicom Safeta Zajke k.č. 976/3, koju ne obuhvata, potom skreće na jugoistok idući putem k.č. 4116/1 i dolazi do tromeđe parcela, odnosno do mjesta odakle je opis granice Plana i počeo.

Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Novo Sarajevo IV i K.O. Rajlovac, Općina Novi Grad.

Površina obuhvata Plana iznosi P=27,7 ha.

Član 3.

U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Poslovna zona
  • -
    Stambeno-poslovna zona
  • -
    Stambena zona

Član 4.

Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju građevina:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora spajati, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i mijenjati utvrđena građevinska linija prema ulici;
  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, u sklopu koje investitor može formirati tlocrtno rješenje objekta, a istu ne može preći najistureniji dio objekta;
  • -
    Na pojedinim objektima su utvrđene dvije građevinske linije: građevinska linija prizemlja i građevinska linija spratova;
  • -
    U zavisnosti od spratnosti planiranih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, utvrđene su sljedeće distance u odnosu na postojeće i planirane objekte, a za objekte iznad spratnosti P+6, završne etaže povlače se za 1,5 metar, tako da se i udaljenost objekata povećava za istu distancu (1,5 m):
  • -
    Za spratnost P+l udaljenost objekata je minimalno 9,0 m;
  • -
    Za spratnost P+2 udaljenost objekata je minimalno 12,0 m;
  • -
    Za spratnost P+3 udaljenost objekata je minimalno 14,0 m;
  • -
    Za spratnost P+4 udaljenost objekata je minimalno 16,0 m;
  • -
    Za spratnost P+5 udaljenost objekata je minimalno 18,0 m;
  • -
    Za spratnost P+6 udaljenost objekata je minimalno 20,0 m;
  • -
    Za spratnost P+7 udaljenost objekata je minimalno 21,0 m (+1,5 m=22,5 m);
  • -
    Za spratnost P+8 udaljenost objekata je minimalno 22,0 m; (+1,5 m=23,5 m);
  • -
    Za spratnost P+9 udaljenost objekata je minimalno 23,0 m; (+1,5 m=24,5 m);
  • -
    Za spratnost P+10 udaljenost objekata je minimalno 24,0 m; (+1,5 m=25,5 m);
  • -
    Navedene distance se odnose na uličnu i dvorišnu fasadu objekta, što u projektantskom smislu uglavnom podrazu- mijeva orijentaciju osnovnih stambenih prostorija (dnevni boravak, sobe). Navedenim distancama je zadovoljen minimum adekvatnog osunčanja i vizura. Ukoliko je ulična i dvorišna distanca planiranih objekata u odnosu na postojeće objekte različita, onda se spratna visina određuje prema manjoj distanci.
  • -
    Kod bočnih fasada objekata (bočnih granica parcela), distance su umanjene, pa se zbog toga moraju tretirati kao zabatni zidovi bez otvora ili sa manjim otvorima pomoćnih prostorija (ostava, kupatilo, kuhinja, pomoćne prostorije).
  • -
    Ukoliko se radi o planiranom objektu na jedinstvenoj građevinskoj parceli sa više vlasničkih parcela, izgradnja se može realizovati segmentno, na parcelama sa riješenim imovinsko-pravnim odnosima, shodno odredbama člana 82. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18). Ukoliko vlasnici zemljišta nemaju interes za novoplaniranu gradnju mogu dobiti sljedeće:
  • -
    legalizaciju postojećeg objekta, dogradnju i nado- gradnju prema prostornim mogućnostima vlasnič- ke parcele, a u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima iz člana 5. ove Odluke.
  • -
    na neizgrađenom zemljištu može se odobriti nova gradnja prema prostornim mogućnostima vlasničke parcele i urbanističko-tehničkim uslovima iz člana 4. ove Odluke;
  • -
    Planirane građevine čija se građevinska linija nalazi na ivici parcele susjeda mora imati zabatni zid, bez otvora;
  • -
    Građevinska linija podzemnih etaža može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren i ne ugrožava osnovnu funkciju komunalne infrastrukture i objekata na susjednim parcelama. Udalje- nost građevinske linije podzemnih etaža u odnosu na sus- jednu parcelu je minimalno 1,0 m zbog mogućnosti reali- zacije zaštite građevinske jame. Za realizaciju podzemnih etaža neophodan je projekat osiguranja građevinske jame;
  • -
    Moguća je i realizacija više podzemnih etaža garaže, u cilju rješavanja potreba saobraćaja u mirovanju. Ukoliko investitor ne može obezbijediti adekvatan broj parking mjesta u podzemnim ili nadzemnim etažama objekta, pot- rebno je adekvatno umanjiti bruto građevinsku površinu objekta, prema normiranim potrebama garažiranja za stambeni i poslovni prostor. Kod realizacije podzemnih garažnih prostora, mora se ispoštovati ozelenjavanje i uređenje nadzemnog dijela koje je utvrđeno Planom, odnosno Idejnim rješenjem hortikulture;
  • -
    Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti saob- raćajni pristup, a prema normativima odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje koji je utvrđen članom 12. ove Odluke;
  • -
    Pristup u podzemne garaže rampama se može realizovati sa sekundarnih naseljskih saobraćajnica, pri čemu početak rampe mora biti udaljen minimalno 8,0 metara od osovine planirane pristupne saobraćajnice. Interni pristup do parkirnih ili garažnih mjesta može se realizovati i kroz pasaže u parterima objekata;
  • -
    Planirana spratnost objekata utvrđena je Planom, naznačena u grafičkim prilozima ne može se mijenjati, osim u slučajevima navedenim u prethodnoj alineji;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat osiguranja građevinske jame);
  • -
    Suteren je etaža koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka do 150 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Tavanom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka do 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Kod novoplaniranih poslovnih objekata u zavisnosti od namjene svjetla visina etaža je 3,20 m, a prizemlja max.4,20 m. Visina stambenih etaža je 2,80 m.
  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote niveleta pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.

Arhitektonsko oblikovanje:

Pri arhitektonskom oblikovanju i materijalizaciji nove izgradnje, te rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih objekata predlaže se poštivanje sljedećih uslova:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata birati slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim, mirnim arhitektonskim linijama i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, kolorita i upotrebe savremenih materijala;
  • -
    Preporučuje se izvlačenje i uvlačenje u okviru osnovnog horizontalnog gabarita objekta. Kod objekata čija dužina prelazi 40 metara, potrebno je vertikalama izdijeliti objekat u lamele, poštivajući ritam uličnog fronta i uslove vezane za građevinsku liniju koji su utvrđeni ovim članom;
  • -
    Kod objekata veće spratnosti i volumena preporučuje se smicanje i povlačenje vertikalnog gabarita, a naročito završnih etaža, uz povremeno naglašavanje horizontala, kako bi se vizuelno ublažio vertikalni volumen;
  • -
    Novi ili zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim novorealiziranim i planiranim objektima ili blokom u cjelini;
  • -
    Kad je u pitanju segment arhitektonskog oblikovanja objekata, za sve građevine iznad P+2, a sa površinom većom od 500 m2 BGP-a svih nadzemnih etaža neophodno je konsultativno mišljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Završna etaža i krovište:

  • -
    Kod kolektivnih objekata veće spratnosti-preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim nagibom krovnih ravni sakrivenih obodnom atikom ili jednovodnih krovova sa blagim nagibom;
  • -
    Krovovi objekata manje spratnosti mogu biti i kosi (prosječni nagib cca 30), ali pod uvjetom, da se krovni nagib prilagodi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan. Za objekte u nizu može se kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimum 1,5 m u odnosu na donje etaže;
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog krova;
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova, i tavanski prostori mogu se koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica (maksimalna nadzida 60 cm);
  • -
    Stubišna vertikala sa liftom može biti veća od zadate spratne visine, zbog potrebe izlaza na ravni krov i ispunjavanje protupožarnih uslova.

Član 5.

  • -
    Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe poslovnih prostora, uz uslov da se u njima obavljaju djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama;
  • -
    Postojeći objekti na kojima je planirana nova izgradnja mogu dobiti rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju u okviru planirane građevinske linije, max. spratnosti P+2, uz zadovoljenje uvjeta udaljenosti objekata od susjednih parcela;
  • -
    Za postojeće objekte na kojima je Planom data mogućnost povećanja horizontalnih i vertikalnih gabarita, dio objekta koji se nalazi na ivici parcele susjeda mora imati zabatni zid, bez otvora i pribavljenu saglasnost vlasnika susjedne parcele. Ukoliko se ne pribavi saglasnost vlasnika susjedne parcele, potrebno je horizontalni gabarit objekta umanjiti na način povlačenja za cca 3 metra od granice susjedne parcele;
  • -
    Za dobivanje urbanističke saglasnosti za intervencije navedene u prednje dvije alineje potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije;
  • -
    Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata. Kod nadziđivanja- dogradnje postojećih objekata, nadzidani-dograđeni dio objekta treba unaprijediti estetske vrijednosti postojećeg izgleda objekta.

Član 6.

Planom je data mogućnost zadržavanja postojećih objekata, osim onih koji se nalaze na trasama primarnih infrastrukturnih sistema.

Legalizacija postojećih poslovnih objekata se može odobriti, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Ukoliko nadležna općinska služba utvrdi da je za legalizaciju objekta potrebno izvršiti i rekonstrukciju, redizajn ili uklanjanje nekih dijelova objekta, ili dijelimične promjene gabarita, neophodan je idejni projekat, koji se eventualno može dostaviti i Zavodu za planiranje na konsultativno mišljenje za aspekt arhitektonskog oblikovanja.

Član 7.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastruk- ture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine. Privremeno korištenje građevin- skog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 8.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja.

Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti.

Član 9.

Namjena stambenih i stambeno-poslovnih objekata se može promjeniti u poslovni objekat uz uslov obezbjeđenja adekvatnog broja parking ili garažnih mjesta u skladu sa normativom.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu, okoliš i standard života u susjednim objektima.

Član 10.

Ograde se mogu odobriti jedino za slobodnostojeće individualne stambene objekte i objekte u nizu. Ograde trebaju biti realizovane tako da budu transparentne uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Član 11.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja.

Interne saobraćajnice za čije proširenje nisu postojale prostorne mogućnosti, zadržavaju se kao saobraćajni pristup u postojećim gabaritima.

Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele ili unutar gabarita objekta. Garaže u okviru blokova se mogu povezivati u podzemnim etažama, ali da pri tome ne remete komunalnu infrastrukturu. U okviru ozelenjenih blokova, nije dozvoljeno vanjsko parkiranje, izuzev realizacije pristupne rampe za podzemnu garažu.

Postojeći objekti koji se nalaze na raskršću (uglovnica) i nemaju kolski pristup, parkiranje i garažiranje rješavati u okviru kolektivnih garaža.

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene bruto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan -1,1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni.

Interni saobraćaj u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima realizuje sam investitor, uz uslov obezbjeđenja minimum 15% zelenih površina na parceli.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 12.

Planom je predviđeno da se u granicama parcela stambenih i stambeno-poslovnih objekata formira zelena površina koja bi učestvovala sa 15-30 % u ukupnoj površini parcele.

Ovim Planom utvrđene su sljedeće kategorije zelenila:

  • 1.
    zelenilo uz stambeno-poslovne objekte, stambene objekte i poslovne objekte,
  • 2.
    zaštitno zelenilo,
  • 3.
    linijsko zelenilo uz saobraćajnice.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazu- mijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom.

Član 13.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu isprav- nosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05 i 59/07).

Član 14.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitekton- sko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 15.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija na magistralnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa magistralne ceste organ nadležan za prostorno uređenje obavezan je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10, 16/10 i 66/13).

Član 16.

Projektna dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente građevina i radova na okolnom terenu na osnovu inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme ili institucije.

Statički proračun građevina mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8 MCS.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 17.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana "Rajlovac III" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 32/01).

Član 18.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-GV-02-867-l/18
25. jula 2018. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Dr. Igor Gavrić, s. r.