Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o donošenju Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo

Na osnovu čl. 13. tačka c) i 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17) i člana 49. stav 6. Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 31.10.2017. godine, donijela je

ODLUKU
O DONOŠENJU KANTONALNOG PLANA ZAŠTITE OKOLIŠA KANTONA SARAJEVO

I

Ovom odlukom Skupština Kantona Sarajevo donosi Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kantonalni plan).

II

Kantonalni plan donosi se na period od 5 (pet) godina.

III

Za provođenje mjera i aktivnosti iz Kantonalnog plana odgovorni su nosioci aktivnosti definisani Akcionim planom, koji je sastavni dio Kantonalnog plana.

IV

Za praćenje provedbe mjera i aktivnosti utvrđenih Kantonalnim planom, Vlada Kantona Sarajevo će imenovati Koordinacioni odbor za provođenje Kantonalnog plana.

V

Kantonalni plan je sastavni dio ove odluke.

VI

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-05-32184/17
31. oktobra 2017. godine
Sarajevo

Predsjedateljica
Skupštine Kantona Sarajevo
Prof. Ana Babić, s. r.

KANTONALNI PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA KANTONA SARAJEVO

1. UVODNE NAPOMENE

Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (FBiH) ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03 i 38/09) je temeljni zakonski akt koji određuju ciljeve, načela, mjere, odgovornosti, dokumente, finansiranje i nadzor zaštite okoliša na prostoru FBiH. On propisuje obavezu izrade Kantonalnog plana zaštite okoliša (KEAP) koji, naslanjajući se na strateške dokumente višeg reda, treba da odredi strateški pravac u kome kantoni trebaju planirati zaštitu okoliša. Svrha izrade KEAP-a je dvostruka, s jedne strane da na jednom mjestu objedini, analizira i strukturirano prezentira podatke i ocjenu stanja okoliša, a s druge strane da obezbijedi osnov za planiranje i provedbu mjera zaštite okoliša na području Kantona Sarajevo (KS). KEAP KS je provedbeni dokument Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008.-2018. god., dijelom Strategije upravljanja vodama FBiH za period 2010.-2022. god., te Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.- 2017. god., a koji će dati prijedlog operativnih ciljeva sa konkretnim mjerama za izvršavanje strateških ciljeva Strategija, a za specifično područje KS. U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša FBiH, KEAP se radi za period od najmanje 5 godina.

U svrhu praćenja i koordinacije izrade KEAPa KS, formirana je stručna Komisija u sastavu od 6 članova. Također, u cilju praćenja procesa izrade dokumenta, koordinacije između nadležnih organa i institucija na svim nivoima, te usaglašavanja sektorskih politika u KS formiran je Savjetodavni odbor u sastavu od 27 članova.

KEAP KS baziran je na sljedećim načelima zaštite okoliša:

  • -
    načelo održivog razvoja,
  • -
    načelo predostrožnosti i prevencije,
  • -
    načelo zamjene,
  • -
    načelo integralnog pristupa,
  • -
    načelo saradnje i podjele odgovornosti,
  • -
    načelo učešća javnosti i pristup informacijama,
  • -
    načelo zagađivač plaća.

Metodološki okvir za planiranje, po Projektnom zadatku, uključio je sljedeće ključne faze:

  • -
    Pripremna faza-mobiliziranje lokalnih aktera i pokretanje procesa planiranja;
  • -
    Strateški dio-definiranje razvojne platforme (analiza postojećeg stanja, identifikacija ključnih unutarnjih i vanjskih faktora; kreiranje strateških i operativnih ciljeva);
  • -
    Taktički dio, koji obuhvata definiranje programa, projekata i mjera; definiranje indikatora i plana praćenja i ocjenjivanja;
  • -
    Operativni dio-razrada okvira za implementaciju (plan implementacije, finansijski plan, plan razvoja organizacij- skih kapaciteta i ljudskih potencijala...).

Sadržaj KEAPa KS je strukturiran shodno metodologiji izrade po Projektnom zadatku, odnosno sadrži pregled stanja okoliša u KS, listu okolišnih problema i prioritete, akcioni plan sa ciljevima i mjerama/aktivnostima, izvore finansiranja te plan praćenja realizacije u narednom periodu.

Pregled stanja okoliša u KS daje analizu i sintezu uzročno-posljedičnih odnosa između ljudskih aktivnosti i okoliša, pregled stanja pojedinih okolišnih komponenti, pregled institucionalnog i zakonodavnog okvira sektora zaštite okoliša, pregled u oblasti, obrazovanja o okolišu, te ocjenu nivoa javne svijesti po pitanju okoliša. Stanje okoliša je prezentirano prema DPSIR modelu. DPSIR model je okvir za opisivanje interakcija između društva i okoliša koji je usvojila Evropska agencija za okoliš (EEA). Komponente modela su:

  • -
    pokretačke sile (D) - osnovi pokretači negativnih utjecaja (npr. stanovništvo, ekonomski razvoj, poljoprivreda, stočarstvo, industrija, transport, eksploatacija mineralnih sirovina, itd.),
  • -
    pritisci (P) - posljedice djelovanja pokretača (npr. emisije u zrak, vodu i zemljište, korištenje resursa itd.),
  • -
    stanje (S) - stanje okoliša koje nastaje kao posljedica pritisaka (npr. kvalitet zraka, vode i zemljišta, itd.),
  • -
    učinci (i) - nastaju kao posljedica promjene stanja i imaju okolišni utjecaj na funkcioniranje ekosistema i ljudskog zdravlja i
  • -
    odgovori (R) na trenutno stanje okoliša - mjere koje društvo provodi ili namjerava provoditi kako bi poboljšala stanje okoliša. Odgovori mogu biti politike, zakonski okvir, ekonomski ili tehnički instrumenti.

Model je vrlo jednostavan: pokretači uzrokuju pritiske koji se odražavaju na stanje okoliša, što ima direktan utjecaj na ekološki sistem i cijeli lanac nedirektnih utjecaja, odnosno problema. Svi ti negativni uticaji izazivaju odgovore društva, koje nizom odgovarajućih mjera djeluje na sve karike tog lanca. Pri utvrđivanju stanja okoliša korištenjem indikatorskog pristupa, vodilo se računa da se iz planskih dokumenata višeg reda iz oblasti zaštite okoliša preuzmu indikatori čime se osigurava usaglašenost između ključnog kantonalnog i federalnih dokumenata iz oblasti zaštite okoliša i voda što je propisano i Projektnim zadatkom. Indikatori su preuzeti iz dokumenta Stanje okoliša FBiH i Strategije zaštite okoliša u FBiH. Za potrebe tog izvještaja definirano je 80 okolišnih indikatora raspoređenih prema fizičkim komponentama okoliša: priroda, vode, zemljište, upravljanje kvalitetom zraka i upravljanje otpadom. Cilj indikatorskog pristupa je kvantificiranje fizičkih pokazatelja stanja okoliša, te osiguranje efikasne usporedbe vrijednosti indikatora iz različitih ciklusa procesa razvoja sektora okoliša. Pregled stanja okoliša utemeljenom na indikatorskom pristupu predstavlja "nulto stanje" na temelju kojeg će se u sljedećim razdobljima pratiti i ocjenjivati napredak u području zaštite okoliša u KS. Ocjena stanja predstavljala je osnovu za definiranje ciljeva. Pri postavljanju operativnih ciljeva korišteno je SMART pravilo, što znači da ciljevi trebaju biti konkretni, mjerljivi, adekvatni, realistični i vremenski određeni. Izvršilac je slijedio dinamiku i zadatke (ukupno 8) koji su bili definirani u Projektnom zadatku. Kvaliteta prezentiranog stanja okoliša u KS u direktnoj je vezi s kvalitetom dostupnih i ažurnih podataka i informacija. Podaci koji su se koristili za identifikaciju početnog stanja su zadnji postojeći, raspoloživi i ažurni podaci u svakoj od razmatranih oblasti. Glavni problemi u prikupljanju i vrjednovanju podataka korištenih u KEAPu KS su rascjepkanost podataka po različitim izvorima, izostanak sistematskih mjerenja (npr. za oblast voda ne postoje sistematski podaci o monitoringu podzemnih voda u KS i sl.) i nepostojanje svih potrebnih i ažurnih podataka (npr. ne postoje podaci o kvaliteti vode iz individualnih bunara i izvorišta, ne postoje podaci o količinama nekih posebnih vrsta otpada i sl.). Metodologija izrade KEAPa KS osigurava participatorni pristup izradi plana od strane svih zainteresiranih strana, putem radionica i javnih rasprava u ključnim fazama izrade dokumenta.

Na osnovu identificiranog stanja po oblastima, Izvršilac je sagledao nedostatke u svakoj oblasti i prezentirao na i radionici set ključnih problema, prepoznavajući nedostatke u zakonodavnom okviru, tehničkim i organizacionim sposobnostima institucija nadležnih za pojedinu oblast, te poteškoćama izazvanim nedostatkom podataka ili adekvatne infrastrukture. Nakon I radionice, stanje okoliša i identifikovani problemi u KS su bili predmet analize, razmatranja i komentara od strane članova Savjetodavnog odbora i Stručne komisije. Svi argumentirani komentari i sugestije iz ove faze su prodiskutovani sa Stručnom komisijom i uzeti u obzir od strane izvršioca. Na osnovu analize stanja i identifikovanih problema, u narednim fazama su utvrđeni prioriteti, strateški i operativni ciljevi, te akcioni plan za svaku oblast. Rezultati anketiranja stanovništva u KS su uzeti u obzir kod utvrđivanja problema i okolišnih prioriteta. Ovi rezultati su bili sastavni dio izvještaja o stanju okoliša koji je urađen u okviru I faze. Navedene teme su bile predmet razmatranja i komentara na II i III radionici, nakon kojih su pristigli argumentirani komentari i sugestije prodiskutovani sa Stručnom komisijom i uzeti u obzir od strane Izvršioca. Po završetku prethodne tri faze izrade dokumenta, realizovana je i javna rasprava putem tri okrugla stola za različite zainteresirane strane i ciljne grupe (predstavnike 9 općina, nadležnih ministarstava u KS, KJKP i JKP, kantonalnih zavoda, privrede i industrije, te akademske zajednice i NVO-a). Na okruglom stolu za akademsku zajednicu i NVO-e nije bio velik broj prisutnih i ako je na vrijeme poslan poziv i materijal za učešće. Svi koji nisu došli na okrugle stolove imali su priliku komentarisati materijal u pisanoj formi, a isti je bio dostupan na web stranici MPUGiZO KS do jula 2017.godine. Nakon završetka okruglih stolova i formalne procedure javne rasprave, izvršilac je sumirao rezultate i u saradnji sa Stručnom komisijom ugradio argumentirane primjedbe i komentare u finalni dokument. Nacrt finalnog dokumenta KEAP KS prezentiran je članovima Savjetodavnog odbora i stručne Komisije u prvoj polovini aprila 2017. god., te su članovi oba tijela uputili zadnje komentare i sugestije. Nacrti svih materijala koji su bili predmet razmatranja na tri radionice, javnoj raspravi i prezentaciji nacrta konačnog dokumenta, bili su cijelo vrijeme trajanja projekta dostupni na web stranici Ministarstva (http://mpz.ks.gov.ba/ u dijelu Obavještenje). U septembru 2017. godine Finalni KEAPa KS je zvanično usvojen od strane članova Savjetodavnog odbora i stručne Komisije za praćenje i koordinaciju.

2. OPĆI PODACI O KANTONU SARAJEVO

2.1. Geografija

KS se nalazi između 43o 35' i 44o 7' sjeverne geografske širine, odnosno 18o 0' i 18o 38' istočne geografske dužine. Smješten je u jugoistočnom dijelu BiH i obuhvata 1.277,3 km2, što čini 4,89% površine FBiH, odnosno 2,49% ukupne površine BiH. U geomorfološkom smislu KS je smješten u planinskom masivu Dinarida, u Sarajevskoj kotlini koja se dolinom rijeke Bosne povezuje s Podunavljem i Srednjom Evropom na sjeveru, a dolinom rijeke Neretve s Jadranskim morem i Mediteranom na jugu. Distanca između najsjevernije i najjužnije tačke Kantona iznosi 62 km, a između krajnje zapadne i krajnje istočne pozicije rastojanje je 52,5 km. Ukupna dužina granice KS je 303,5 km. KS je kao izrazito planinsko područje, gdje se 78% prostora nalazi u području iznad 700 m.n.m. Brdskom reljefu (od 550 m do 700 m), pripada 13%, dok nizinskoj morfologiji (ispod 550 m.n.m), preostaje samo 9% teritorije. Centar grada Sarajeva, izgrađen je na cca 511 m.n.m. Viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih planina, leže prosječno na visini cca 900 m.n.m. U tom smislu prirodne granice KS predstavljaju planine jedinstvene ljepote (Bjelašnica, Jahorina, Igman, Romanija, Treskavica, Trebević), koje dosežu i 2.000 m.n.m.

2.2. Klima

Klima KS je umjereno kontinentalna u nižim, a u višim dijelovima i padinama okolnih planina umjereno kontinentalna pretplaninskog tipa. Idući uz padine okolnih planina postepeno prelazi u umjereno kontinentalnu planinskog tipa, dok je u najvišim predjelima Treskavice i Bjelašnice prisutna planinska klima alpskog tipa. Utjecaj umjereno kontinentalne klime iz Panonske nizije dolinom Bosne, kombinovan s povremenim fenskim efektom i mediteranskim utjecajem preko grebena Bjelašnice i Ivana, čini da je klima Sarajevske kotline znatno blaža nego što bi se to očekivalo na osnovu nadmorske visine. To Sarajevsku kotlinu svrstava u tzv. "župne oblasti" u BiH. Na osnovu niza 1961.-1990. god., srednja godišnja temperatura je iznosila oko 9,1 C (Butmir) do 9,5 C (Bjelave). U dekadi 2001.-2011. god. srednja godišnja temperatura je bila znatno viša tj. oko 10 C (Butmir) do 10,4 C (Bjelave). Što se tiče prostorne raspodjele temperature, prosječni temperaturni gradijent na svakih 100 m iznosi približno -0,6 C, tj. temperatura zakonito opada s nadmorskom visinom (na Butmiru srednja godišnja temperatura iznosi 9,1 C, a na vrhu Bjelašnice 1,2 C). Međutim, na Bjelavama je temperatura viša u odnosu na Butmir, iako je na većoj nadmorskoj visini, što je posljedica temperaturne inverzije, koja je jedna od glavnih karakteristika klime KS. Tokom stabilnih perioda na dnu Sarajevske kotline se formira "ledeno jezero" u kojem dolazi do formiranja magle. Naravno, u slučajevima dužih epizoda ovakvog vremena magleni sloj se brzo puni štetnim plinovima, dimom i čađu i nastaje smog.

2.3 Političko - teritorijalna organizacija

Zaštita okoliša je u nadležnosti više nivoa vlasti: BiH, FBiH, KS, Grad Sarajeva i, djelomično, općine. Na osnovu Ustava FBiH se sastoji od 10 kantona, među kojima je i KS. Na osnovu Ustava KS među nadležnostima koje KS vrši zajedno sa FBiH, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima, nalazi se i politika zaštite okoliša. KS se sastoji od 9 općina kao jedinica lokalne samouprave: Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilidža, Trnovo (FBiH), Ilijaš, Vogošća i Hadžići. Na osnovu Zakona o principima lokalne samouprave FBiH, u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave su, između ostalog, utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, uključujući prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće i dr. Starim Zakonom o lokalnoj samoupravi KS nisu precizirane nadležnosti općine koje se odnose na zaštitu okoliša, kao niti prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada i održavanje javne čistoće. Statuti općina koji su usvojeni na osnovu kantonalnog Zakona nisu u potpunosti u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH. Ovo dovodi do činjenice da općine u KS nemaju nadležnosti u zaštiti okoliša koje su im propisane Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH. Međutim značajan je utjecaj koje općine imaju na okoliš kroz proces izrade i usvajanja provedbenih prostornih planova (na primjer regulacionih planova). Negativni utjecaj na okoliš se pojavi kada usvojeni regulacioni planovi u općinama nisu u skladu sa Prostornim planom KS 2003.-2023. god. za područja za koja je planirana određena zaštita. Nedostatak horizontalne i vertikalne saradnje dovodi do činjenice da je okoliš na području KS ugrožen, a za to su odgovorne jedinice lokalne samouprave koje usvajaju regulacione planove zajedno sa ZzPR KS. Dodatni otežavajući faktor kada je u pitanju upravljanje zaštitom okoliša jeste činjenica da KS graniči sa Republikom Srpskom (RS) što dodatno otežava upravljanje i zaštitu okoliša.

3. DRUŠTVENO EKONOMSKI POKRETAČI I PRITISCI

3.1 Stanovništvo

Stanovništvo je glavni pokretač aktivnosti koje utječu na okoliš. Prije svega, čovjek korištenjem prirodnih resursa za zadovoljenje svojih potreba (npr. za hranom i vodom) utječe na dostupnosti istih. Vršenjem privrednih aktivnosti, razvojem transporta i zadovoljavanjem društvenih potreba, stanovništvo vrši pritiske na okoliš kao rezultat procesa proizvodnje i potrošnje, a koji se mogu podijeliti na tri osnovna tipa: (i) pretjerana upotreba resursa, (ii) promjene u namjeni zemljišta, (iii) emisije u zrak, vodu ili tlo. Prema popisu stanovništva u BiH održanom 2013. god., ukupan broj stanovnika u KS je 413.593. Stanovništvo KS čini 18,5% ukupnog stanovništva u FBiH, što KS stavlja na drugo mjesto po mnogoljudnosti u kantonima FBiH.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZzS), razlika između nataliteta i mortaliteta u KS za period 2010.-2014. god. daje sliku pozitivnog prirodnog priraštaja, što navodi na zaključak da će stanovništvo biti sve značajniji pokretač pritisaka na okoliš u KS u narednom periodu.

3.1.1 Pregled stanja i trendova u ekonomiji

3.1.1.1. Privredni razvoj

Broj poslovnih subjekata u KS učestvuje u ukupnom broju poslovnih subjekata u FBiH sa 25,5%. Na teritoriji KS najveći registrirani broj poslovnih subjekata spada u grupu trgovina na veliko i malo/popravak motornih vozila i motocikla, te ostale uslužne djelatnosti.

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja (FZzPR) zaključno sa krajem 2015. god., na 1. mjestu po rangu razvijenosti unutar KS je općina Centar, dok je na posljednjem mjestu općina Trnovo. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u KS u industrijskoj proizvodnji FBiH iznosi 21,5%. Imajući u vidu da je površina KS svega 4,89% površine FBiH, a da obim industrijske proizvodnje KS čini gotovo četvrtinu industrijske proizvodnje FBiH, jasno je da je privredna aktivnost značajan pokretač utjecaja na okoliš u KS.

3.1.2 Vanjska trgovina

Izvoz KS učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 16,4%. Uvoz KS učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 33,5%. Većina trgovine u BiH, pa i u KS odvija se cestovnim i željezničkim prijevozom, gdje je u 2015. god. broj tonskih kilometara cestovnog prijevoza robe preko 2,5 puta veći od broja tonskih kilometara željezničkog prijevoza robe. Poglavlje 3.7 Saobraćaj i infrastruktura detaljno elaborira utjecaje svih vrsta saobraćaja na sastavnice okoliša, što ukazuje na značaj trgovine kao privredne grane koju nije moguće realizirati bez korištenja transportnih sredstava kao pokretača utjecaja na okoliš.

3.1.3 Prosječne plaće

Bolja platežna moć stanovništva znači veću potrošnju roba što može dovesti do pretjerane upotrebe resursa. Prosječna plaća u KS iznosi 1.024 KM što je 123,3% u odnosu na prosjek FBiH.

3.1.4 Zaposlenost i nezaposlenost

U KS je krajem 2015. god. 72.545 lica bilo nezaposleno. Broj nezaposlenih u KS u ukupnom broju nezaposlenih u FBiH učestvuje sa 18,6%. Najveći broj nezaposlenih lica registriran je u općinama Novi Grad i ilidža, dok je najmanji broj nezaposlenih osoba registrovan u općini Vogošća i Trnovo. Nezaposlenost je značajan činilac općeg dobrostanja društva, jer nezaposlena lica nemaju mogućnost zarađivati, imaju ograničenu mogućnost edukacije i općenito imaju niži standard života što se može odraziti i na zdravstveno stanje nezaposlene populacije. Dugoročno, bolji životni standard je direktno vezan uz bolji kvalitet javnog zdravlja i sistematska ulaganja u zaštitu okoliš.

3.2 Poljoprivreda i stočarstvo

Poljoprivreda i stočarstvo spadaju u indikatore D (pokretačke sile). Glavni izvori onečišćenja s poljoprivrednih površina su pesticidi i đubriva, i to kako mineralna tako i organska, a od organskih posebno tekući stajnjak. Veći dio hranjiva zajedno sa vodom ugrađuje se u novostvorenu organsku masu biljaka i šumskog drveća i tako sprječava ispiranje u površinske vodotoke, akvifere i volatizaciju u atmosferu u vidu stakleničkih gasova. Poljoprivreda se smatra značajnim izvorom onečišćenja podzemnih i površinskih voda, premda i sama snosi posljedice onečišćenja drugih izvora i zagađivača. Osobito snažan utjecaj na okoliš, a posebno zagađenje voda i emisiju stakleničkih gasova ima "industrijski tip" poljoprivredne proizvodnje, a prije svega farme s velikim brojem grla stoke, visokim inputima energije i materijala, visokim utroškom đubriva i hemijskih sredstava. Negativni utjecaji obuhvataju emisiju sljedećih gasova: NH3, N2, CH4, CO2, SO2 i karbonata, pri čemu neke od tih materija završavaju u tlu, na većoj ili manjoj udaljenosti od izvora emisije, u vode dospijevaju: NO3, NH4, P, K, CH4, ostaci pesticida i topivi produkti razgradnje biljnih ostataka uključeni su i procesi degradacije tla.

3.2.1 Struktura poljoprivrednog zemljišta na području KS

Ukupne poljoprivredne površine na području KS iznose 46.000 ha, od čega obradivih ima 30.000 ha ili 65,2%, dok pašnjaci zauzimaju 16.000 ha ili 34,8%. U okviru obradivih površina najzastupljenije su livade (16.000 ha ili 53,3%), oranice i bašče (11.000 ha ili 36,6%), a voćnjaci zauzimaju 3.000 ha ili 10% obradivih površina. U odnosu na broj stanovnika, poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u KS ima 0,10 ha, a obradivog 0,06 ha. Prema literaturnim izvorima, površina poljoprivrednog zemljišta potrebnog za zadovoljavanje potreba u hrani po jednom stanovniku iznosi 0,4 ha, a obradivog 0,17 ha. Analizom satelitskih i ortofoto snimaka u okviru izrade karte upotrebne vrijednosti zemljišta za KS (2012) utvrđeno da poljoprivredno zemljište zauzima 34.003,5 ha što je 26,8% od ukupne površine KS. Istraživanjem je utvrđeno da poljoprivredno zemljište na području KS ima čitav niz ograničenja sa stanovišta njegove produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji što se vidi iz podataka o agrozonama potencijalnog načina korištenja zemljišta po općinama (Tabela 1).

Tabela 1. Agrozone potencijalnog načina korištenja zemljišta po općinama u KS

Prva agrozona (I-IV bonitetna kategorija) se smatra najvrjednijim područjem KS. Ovo je zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje zastupljena u nizijskom području Kantona, sa mogućnostima potpunog uređenja poljoprivrednog zemljišta, uključujući i izgradnju irigacionih sistema. U drugu agrozonu (V-VI bonitetna kategorija) grupisana su zemljišta osrednjih potencijala, koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje, tako da se manje koriste kao oranična tla, a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. Sa aspekta zemljišnih potencijala, treća agrozona (VII bonitetna kategorija) predstavljaju najslabije područje KS. Zemljišta u okviru ove zone karakterišu se vrlo izraženim ograničenjima za šire korištenje u poljoprivredi. U ovoj zoni dominiraju površine slabijih pašnjaka.

Kada je riječ o uticaju poljoprivredne proizvodnje na okoliš, u sve tri agrozone mogu se očekivati određene posljedice na isti. Što je poljoprivreda intenzivnija, taj uticaj je potencijalno veći. Također, način korištenja zemljišta je veoma važan. Držanje trajnog pokrova mnogo je povoljnije nego kada se zemljište obrađuje.

Općina

Prva agrozona

Druga agrozona

Treća agrozona

Površina (ha)

%

Površina (ha)

%

Površina (ha)

%

3.2.2 Poljoprivredna proizvodnja

Stanje zemljišta i klima na cijelom području KS imaju povoljne osobine sa stanovišta poljoprivredne proizvodnje. Uz određena ograničenja, omogućavaju uzgoj ratarskih kultura, posebno krme za stočarsku proizvodnju. U KS postoji potencijalna mogućnost za intenzivniju povrtlarsku i organsku proizvodnju. Ukupne zasijane površine u KS, prema statističkim podacima za 2014./2015. god., iznose 5.706 ha. U strukturi sjetve vodeću poziciju sa 46,6% zauzima povrće, uz značajno učešće stočno-krmnog bilja od 32,1%. Žitima se sije 20,9% poljoprivrednih površina, a industrijskim biljem neznatan udio od 0,4%.

3.2.3 Stočarska proizvodnja

Područje KS povoljno je za stočarsku proizvodnju. Tabela 2 prikazuje brojno stanje stoke po vrstama i općinama u KS u 2015. god. Općine Hadžići, Ilijaš i Ilidža očekivano prednjače u stočarstvu u odnosu na druge općine KS. Najznačajnija poljoprivredna farma je KJP Poljoprivredno dobro Butmir Ilidža koje se bavi proizvodnjom mlijeka i stoke za rasplod na vlastitom zemljišnom posjedu.

Tabela 2. Brojno stanje stoke po općinama u KS (2015. god.)

Općina

Goveda

Ovce

Svinje

Konji

Perad

Koze

Koš- nice pčela

Urbana poljoprivreda

Urbana poljoprivreda je važan dio koncepta proizvodnje hrane na lokalnom nivou i neophodan dio modela održivih gradova. U KS nema urbane poljoprivrede, ali se ona u svijetu sve više potencira i daje joj se sve veći značaj. Ideju o urbanoj poljoprivredi na području Kantona Sarajevo treba ozbiljno razmotriti i sagledati mogućnosti njene primjene.

3.2.4 Indikatori za poljoprivredu

3.2.4.1 Potrošnja đubriva

U KS, kao i u BiH, ne postoji evidencija potrošnje mineralnih đubriva niti je uspostavljeno praćenje ovog veoma važnog indikatora. Zbog toga je izvršena procjena potrošnje đubriva za KS, pri čemu su u razmatranje uzete površine koje se obrađuju, vrsta proizvodnje i primijenjene agrotehničke mjere. Ekspertska procjena je da je prosječna potrošnja azotnog mineralnog đubriva u BiH 75,7 kg/ha, a što se može smatrati i u KS. Također, ekspertska procjena količina upotrijebljenog fosfornog đubriva u KS iznosi 55 kg/ha aktivne materije i isto toliko kalijuma. Primjena mineralnih i organskih azotnih i fosfornih đubriva u KS, odnosno u BiH, još uvijek je ispod nivoa prosjeka mnogih zemalja u Evropi, a ispod je i nivoa koji dopušta Direktiva o nitratima od 170 kg N po ha poljoprivrednog zemljišta.

Anketa koju je na području KS sproveo Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo (FzZP) pokazuje da se od mineralnih đubriva uglavnom koriste đubriva koja sadrže azot, fosfor i kalij. Od azotnih đubriva najčešći su KAN (27% N) i urea (46% N). Koriste se niske količine mineralnih đubriva po jedinici površine naročito kod malih poljoprivrednih proizvođača. U proizvodnji žitarica, a slična je situacija kada je u pitanju proizvodnja krmnih kultura, evidentna je upotreba mineralnih đubriva u količini 300-600 kg/ha. Primjena organskih đubriva u osnovnom đubrenju (zaoravanje) je u rasponu od 20 do 30 t/ha, što je u skladu sa Nitratnom direktivom. U pojedinim poljoprivrednim gazdinstvima primjetna je primjena visokih doza i količina đubriva i pesticida, te evidentna neusklađenost sa osnovnim principima i načelima dobre poljoprivredne prakse. Relativno veliki broj malih proizvođača povrća ne koristi nikakve pesticide i mineralna đubriva i druga zabranjena sredstva, ali nažalost nisu certificirani za određene načine organskog, ekološkog uzgoja ili uzgoja u integralnoj poljoprivredi. Također, prisutan je pozitivan trend bavljenja organskom proizvodnjom, pa s tim u vezi i povećanje i interesa za certifikacijom primarnih proizvodnji.

3.2.4.2 Potrošnja pesticida

U KS ne postoji evidencija potrošnje pesticida niti je uspostavljeno praćenje ovog veoma važnog indikatora. Ovaj indikator trenutno nije moguće procijeniti.

3.2.4.3 Emisija stakleničkih gasova

Metodologija proračuna

Emisije GHG iz poljoprivrede u KS su izračunate pomoću IPCC metodologije Tier 1 metodom, predstavljenom u Revidiranim smjernicama IPCC-a (IPCC 1997.). Poljoprivredne aktivnosti učestvuju direktno u emisiji stakleničkih plinova kroz različite procese. Emisije stakleničkih gasova iz poljoprivrede uključuju:

  • -
    Emisiju metana (CH4) iz unutrašnje fermentacije domaćih životinja,
  • -
    Emisija CH4 i N2O iz gospodarenja đubrivima,
  • -
    N2O iz poljoprivrednog tla (direktna i indirektna).

Ukupna emisija stakleničkih gasova u 2013. god. dobivena poljoprivrednim aktivnostima u KS bila je 66,7 Gg CO2-eq, u 2014. god. 67,3 Gg CO2-eq, a u 2015. god. 72,1 Gg CO2-eq. Primjetan je postepeni rast ukupnih emisija stakleničkih gasova iz poljoprivrednih aktivnosti u KS.

3.2.4.4 Područja pod organskom proizvodnjom

Prema podacima udruženja Organsko FBiH za 2013. god., ukupan broj certificiranih organskih proizvođača na području KS je 17, od čega je 7 certificiranih, a ostali su u konverziji. Organska proizvodnja se u najvećoj mjeri odnosi na biljnu proizvodnju i sakupljanje ljekovitog bilja. Proizvodnja se odvija na parcelama ili u zaštićenim prostorima sa više različitih kultura, a izbor ovisi o samom proizvođaču. U brdsko-planinskom području, najaktuelnije je sakupljanje ljekovitog bilja i pčelarstvo, dok je u ravničarsko-brdskom području u najvećoj mjeri prisutna proizvodnja povrća i žitarica.

3.2.5 Analiza i zaključci

Različiti izvori podataka o poljoprivrednim površinama pokazuju različite podatke, te se sa sigurnošću ne može govoriti sa koliko poljoprivrednog zemljišta KS raspolaže. Prema podacima dobivenim analizom satelitskih i ortofoto snimaka u okviru izrade karte upotrebne vrijednosti zemljišta za KS (2012), poljoprivredno zemljište zauzima 34.003,5 ha što je znatno manje u odnosu na aktuelne statističke podatke.

Površina poljoprivrednog, odnosno obradivog zemljišta potrebnog za zadovoljavanje potreba u hrani po jednom stanovniku daleko je ispod procijenjenog minimuma potrebnog za održavanje života populacije. To je, s druge strane i razumljivo, obzirom da u KS najveći broj stanovnika živi u općinama koje se označavaju kao urbane.

Najkvalitetnija zemljišta (prva agrozona, I-IV bonitetna kategorija) zauzimaju 9,4%, zemljišta osrednjih potencijala zauzimaju 14,7% dok zemljišta sa vrlo izraženim ograničenjima za šire korištenje u poljoprivredi zauzimaju 2,7% ukupne površine KS.

U strukturi sjetve vodeću poziciju zauzima povrće (46,6%), stočno-krmno bilje (32,1%) i žita (20,9%). Područja pod organskom proizvodnjom su simbolična. Stočarstvo je najrazvijenije u općinama Hadžići, Ilijaš i Ilidža. Podaci koji se generiraju u općinskim službama često su rezultat procjene, a ne konkretnih rezultata prikupljenih sa terena.

Indikatori o stanju poljoprivrede i primjene praksi nisu razvijeni ili ne postoje. Evidencija o potrošnji đubriva i pesticida ne postoji. Prema procjenama, primjena mineralnih i organskih azotnih i fosfornih đubriva u BiH, te KS, još uvijek je ispod nivoa koji dopušta Direktiva o nitratima. Potencijali za razvoj urbane poljoprivrede u KS su značajni s obzirom na privremenu neiskorištenost prostora.

3.3 Ribogojilišta, ribolovstvo i lovstvo

Oblast ribogojstva potencijalno može ugroziti okoliš na više načina:

  • -
    Uzgajanje sorti riba koje nisu domaće, te njihovo potencijalno bježanje/puštanje u prirodu,
  • -
    Pretjerana potrošnja koncentrata (hrane) koja svojim raspadanjem u prirodi pridonosi procesu eutrofikacije vodotoka,
  • -
    Neriješena odvodnja otpadnih voda, te neredovno čišćenje bazena može dovesti do onečišćenja vodotoka.

Ribolov i lov kao privredna i turistička grana ne vrši ozbiljnije pritiske na okoliš ukoliko se iste provode po odredbama važećih sektorskih zakona. Oblast krivolova je ključni pokretač pritiska jer negativno utiče na riblji fond vodotoka i populaciju divljači u lovnim područjima. Nekontrolisano onečišćenje prirode, posebno vodotoka dovodi do smanjenja ribljeg fonda u njima.

3.3.1 Broj i struktura ribogojilišta i obim proizvodnje

Na teritoriji KS trenutno postoji jedan privredni subjekat koji je u mogućnosti vršiti uzgoj ribe i to je ribnjak "Magazin Maprim" d.o.o. Sarajevo u općini Hadžići. U KS postoje i ribogojilišta registrovana kao samostalni obrti koji služe za snabdijevanje vlastitih ugostiteljskih objekata. Poznatiji takvi "manji" ribnjaci su oni na Vrelu Bosne i u naselju Nahorevo. Trenutna proizvodnja u ribnjaku firme "Magazin Maprim" d.o.o. Sarajevo iznosi oko 20 t ribe/godišnje, a projektovani kapacitet iznosi do 50 t ribe/godišnje. Podaci sa "manjih" ribnjaka nisu dostupni.

3.3.2 Stanje ribljeg fonda i divljači

Na prostoru KS trenutno postoji šest ribolovačkih udruženja i sedam lovačkih organizacija.

Prema Pravilniku o ribolovnim područjima i granicama ribolovnih voda na području KS utvrđeno je šest ribolovnih područja. Prema Ribarstveno-gospodarstvenoj osnovi (RGO) KS (2003) vodotoke u Kantonu je naseljavalo 19 vrsta riba. Revizija ribarske osnove (RO) za ribolovno područje II izrađena je u junu 2010. god., a za ribolovna područja III, IV i V u junu 2011. god. Nakon isteka važenja urađenih revizija, izrađene su RO za ribolovna područja II, III, IV i VI tokom 2015. i 2016. god. Za ova ribolovna područja potpisani su ugovori o korištenju ovih područja u skladu sa Zakonom. Za ribolovna područja I i V nije bilo zainteresovanih društava kojima bi se ustupilo na korištenje ribolovna područja davanjem ribolovnog prava, te je RO za ova područja sadržana u RGO KS. Ribolovno područje II u KS obuhvata vodotoke Bijela, Kalašnica, Zujevina, Krupa, Grivički potok i Žunovica, a iste naseljava ukupno pet vrsta riba među kojima dominira potočna pastrmka. Ribolovno područje IV u KS obuhvata vodotoke: Miljacka, Mošćanica, Nahorevski potok, Bosna i bara Lađanica. Ukupno je registrovano osam vrsta riba a dominantne su gaga i sapača. Ribolovno područje VI u KS obuhvata vodotoke: Ljubina, Rača, Misoča, Bosna, Stavnja te bara Starača. U navedenim vodotocima registrovano je 18 vrsta riba a dominantne su bjelica, gaga i sapača. RO pokazuju da su vodotoci u područjima II, IV i VI u KS pogodni za poribljavanje vrstama namijenjenim za sportski ribolov, te da stanje biopotencijala ihtiopopulacija zadovoljavajuće i uz neke mjere (poribljavanje) dugoročno održivo.

Na području KS postoji sedam privredno-sportskih lovišta, te jedno posebno lovište kojim upravlja KJKP Sarajevo šume d.o.o. Ukupna površina teritorije pod lovištima u KS iznosi 128.553,82 ha. Za sva lovišta su urađene lovne osnove koje su još uvijek u fazi nacrta i nisu usvojene od strane nadležnog ministarstva. Procijenjeno brojno stanje divljači na teritoriji KS pokazuje da je prisutno 8.214 komada lovne divljači u 7 lovišta KS. Gotovo sva lovišta imaju sređenu infrastrukturu, te se u njima nalazi određeni broj lovačkih kuća/domova, čeka, lovačkih staza i drugih oznaka.

Prije uspostave zaštićenih područja u KS, na njihovim teritorijama su se nalazile teritorije lovišta. izuzećem ovih teritorija i njihovog stavljanja pod zaštitu, obaveza upravljača zaštićenih područja je da vodi registar o divljači u svakom od zaštićenih područja. Trenutno brojno stanje divljači unutar zaštićenih područja u KS iznosi 702 komada pernate i dlakave divljači. Brojno stanje divljači nije rađeno za područje Zaštićenog pejzaža Trebević.

3.3.3 Analiza i zaključci

Brojne su poteškoće sa kojima se susreću lovačka i ribolo- vačka udruženja u KS, a najznačajnije su: neadekvatna/ilegalna sječa šuma - koja smanjuje površinu lovišta, sječa šuma se vrši upotrebom teške mašinerije za vrijeme sezone lova u blizini ili u samim lovištima što tjera divljač, nepostojanje Zakona o šumama na entitetskom nivou koji bi regulisao prava lovaca unutar šumskog područja, brojne divlje deponije koje narušavaju stanje okoliša i predstavljaju opasnost po životinje, prisustvo lovokradica - individualnih ali organizovanih, postojanje brojnih nekontrolisanih ispusta neprečišćenih otpadnih voda u otvorene vodotoke koji narušavaju stanje površinskih voda i okoliša, te doprinose smanjenju ribljeg fonda, neuređen kanalizacioni sistem u većim naseljima u KS, veliki broj izgrađenih objekata uz rijeke, spora reakcija nadležne inspekcije odgovorne za oblast voda, lova i ribolova u pojedinim situacijama kada dođe do značajnog zagađenja vodotoka i pomora ribe u istom, te samim tim i spora nadoknada štete koncesionarima kako bi se očuvao riblji fond u ovakvim situacijama.

3.4. Energetika

Energetika, kao privredna grana je pokretač razvoja privrede općenito, jer je uvijek u funkciji drugih privrednih grana. S druge strane energetika je jedan od ključnih sektora koji ima utjecaja na okoliš. Razvojem energetskog sektora i povećanjem potrošnje energije rastu i emisije stakleničkih gasova, kao i druge onečišćene materije. Glavni domaći izvori energije u BiH su ugalj i hidropotencijal, dok se prirodni gas i nafta uvoze. BiH je zemlja sa velikim udjelom obnovljivih izvora energije. Hidroelektrane imaju udio obnovljive električne energije od 30 do 52% u ukupnoj bruto potrošnji. Korištenje energije i utjecaj energetskog sektora na okoliš u BiH je u stalnom porastu.

3.4.1 Električna energija

KS nema vlastitu proizvodnju električne energije. Električ- nom energijom Kanton snabdijeva JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo. Potrošnje električne energije u KS u posljednjih deset godina ima stalni rast.

Grafikon 1 prikazuje potrošnju električne energije po kategorijama kupaca u KS, kako ih vodi Elektrodistribucija.

Uočljivo je da postoji oscilacija potrošnje električne energije tokom godine po mjesecima, gdje je znatno veća potrošnja u zimskom (korištenje električne energije za grijanje, kratak dan i povećano korištenje rasvjete, korištenje električne energije kao pomoćne za proizvodnju i distribucije toplotne energije) nego u ljetnom periodu. U KS nema preciznih podataka o potrošnji električne energije po sektorima potrošnje. Grafikon 2 prikazuje strukturu potrošnje po naponskim nivoima preuzimanja električne energije.

Iz Grafikon 3 se vidi porast potrošnje električne energije od 5%, osim na potrošače na naponskom nivou 35 kV (industrija), koja je u fazi prestrukturiranja. Nema povećanja potrošnje u javnoj rasvjeti, a domaćinstva su imala nešto povećanu potrošnju zbog porasta konzuma.

3.4.2 Toplotna energija

U KS, toplifikacionim sistemima (TS) upravljaju pravna lica: KJKP Toplane d.o.o. Sarajevo koje se sastoji od 139 individualnih kotlovnica (od toga su: 47 srednje i veće kotlovnice i 92 krovne kotlovnice, instalisana snaga 501,5 MW); BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća, kotlovnica u Vogošći, koja ima 5 kotlovskih jedinica (tri na ugalj - dvije nisu u funkciji i dvije na mazut, instalisana snaga 94 MW); i UNIS- Energetika d.o.o. Sarajevo, kotlovnica u Kampusu Univerziteta u Sarajevu (instalisana snaga 33,4 MW).

U Tabela 3 su dati podaci o distributerima toplotne energije u KS, sa osnovnim pokazateljima o proizvodnji/isporuci toplotne energije u 2015. god. Prirodni gas kao gorivo dominira u centralnim toplifikacionim sistemima u KS.

Tabela 3. Pregled isporučene toplotne energije iz centralnih toplifikacionih sistema u KS

Tokom 2015-2016 godine, za potrebe JP Elektroprivreda BiH, urađena je Studija opravdanosti snabdijevanja toplotnom energijom iz TE Kakanj područja do/i oko Sarajeva. Ova studija je razmatrala snabdijevanje toplotnom energijom postojećih toplana KJKP Toplane-Sarajevo i nekih sličnih sistema, koji kao gorivo koriste prirodni gas. U ovom obuhvatu je i toplana BAGS-Energetika, ali je to jako malo u odnosu na onaj dio koji se sada grije na prirodni gas, a bio bi zamijenjen sa toplom vodom iz TE Kakanj. Ovaj alternativni toplifikacioni sistem, čija je planirana snaga 300 MWt, pokrio bi bazne potrebe za toplotnom energijom postojećih toplifikacionih sistema, čije je vršno opterećenje 450 MWt. Ovakvo rješenje ne razmatra mogućnost priključenja objekata koji se griju na čvrsto gorivo a koji praktično najviše doprinose lošem kvalitetu zraka u Sarajevu u zimskom periodu.

Naziv proizvođača (distribute- ra) toplotne energije

Potrošnja energije (energenta)

Isporu- čena toplot- na ener- gija

Elek- trična energija

Prirod-ni gas

LUEL

Mazut

Ugalj

MWh

mil Sm3

litar

tona

tona

MWh

3.4.3 Ostali vidovi energije

Prirodni gas

Distributer KJKP Sarajevogas d.o.o. vrši distribuciju, odnosno isporuku prirodnog gasa krajnjim korisnicima u KS. Prema kategorijama kupaca, najveći potrošači prirodnog gasa su KJKP Toplane, domaćinstva i veliki kupci. U posljednjih deset godina primjetan je pad potrošnje prirodnog gasa zbog visokog rasta cijena gasa. Tek u 2015. god. je došlo do povećanja korištenja prirodnog gasa od 18%, što je ohrabrujuće sa aspekta uticaja na okoliš. U Tabela 4 dat je pregled potrošnje prirodnog gasa u KS u 2014. i 2015. god. po sektorima potrošnje.

Tabela 4. Pregled potrošnje prirodnog gasa u 2014. i 2015. god. po sektorima u KS

*navedena količina predstavlja prosječnu potrošnju KJKP Toplane za period 2002-2016. zbog činjenice što potrošnja 2014. i 2015. nije reprezentativna zbog problema sa isporukom gasa u navedenim godinama.

U KS toplifikacioni sistemi i stambeni sektor najviše troše prirodnog gasa, a potom sektor usluga i industrija.

R. br.

Sektor

Isporučeno ( Sm3 )

Indeks 2015./2014.

Naftni derivati

Na Grafikon 4 dat je pregled potrošnje naftnih derivata (n/d) u KS u 2015.god a prema izvještajima o isporukama naftnih derivata, dobivenih od uvoznika/distributera istih. Podaci o n/d se zasnivaju na izvještajima sljedećih distributera: El Tarik Oil d.o.o., Braća Mujić d.o.o., Oilmer d.o.o., Selex d.o.o., Holdina d.o.o., Ahmetspahić Petrol d.o.o., Hifa Petrol d.o.o., Petrol BH OilCompany d.o.o., Umax Group d.o.o., Hasanal d.o.o., G-Petrol d.o.o., Energopetrol d.d., Be-Be d.o.o. /Nestro Petrol a.d., Green Oil d.o.o, HP Oil d.o.o., BP Merol d.o.o. Ilijaš, Polo d.o.o. Kalesija PJ BP Hadžići,Brkić Petrol d.o.o. Zenica za Podružnicu Sarajevo, AME d.o.o. Breza za Podružnicu Sarajevo, Hifa d.o.o Tešanj za Podružnice u Sarajevu i Messer Tehnoplin d.o.o. Za distributere Proming d.o.o. Bugojno Podružnica Sarajevo i Petrol Line d.o.o. Sarajevo, podaci o isporučenim količinama su uzeti iz izvještaja njihovih dostupnih dobavljača naftnih derivata - podaci o preuzetim količinama n/d. U 2015. god., privredno društvo Imzit Comerc d.o.o. nije vršilo distribuciju n/d u KS.

Ukupna potrošnja naftnih derivata u KS u 2015. god., u odnosu na 2014. god., je bila veća za 26.485.670 l ili 15,99%.

U KS je značajna potrošnja LPG Auto-plin, poznatiji kao propan-butan, odnosno ukapljeni naftni plin, je znatno jeftiniji od benzina, ali to nije jedina njegova prednost. Propan-butan plin izgara potpuno, pa tako ne dolazi do gubitka goriva u ispusnim plinovima, a niti do emisije štetnih čestica čađi, pepela ili slično. Također, ispusni plinovi ne sadrže otrovne sastojke poput olova ili sumpora, a emisije toksičnog ugljičnog monoksida su znatno reducirane (2 do 5 puta). Emisija azotnih oksida, posebno opasnih kod visokih temperatura, smanjena je za 30-65%, a ugljičnog dioksida 12%. Na osnovu svih raspoloživih podataka o potrošnji naftnih derivata u KS, nije moguće utvrditi potrošnju istih po sektorima potrošnje: saobraćaj, rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (po industrijskim granama).

Čvrsta goriva

U KS u 2015. god., ukupna potrošnja čvrstih goriva bila je 94.650 t, od čega je: ogrjevno drvo u iznosu 49.339 t (65.786 m3) ili 52,13%, ugalj mrki 11.477 t ili 12,12%,ugalj lignit 33.730 t ili 35,64% i ostala čvrsta goriva (drveni ugalj, drveni briketi i pelet) 104 t ili 0,11 %. Ovi podaci dobiveni su iz izvještaja o isporukama čvrstog goriva u KS od velikog snabdjevača/distributera KJP Sarajevo-šume d.o.o, kao i procjeni isporuka čvrstih goriva za distributere: Drvosječa d.o.o. i Oganj-Transport d.o.o., te izvještaju o potrošnji velikog potrošača čvrstog goriva BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća. Na osnovu raspoloživih podataka o potrošnji čvrstih goriva u KS, nije moguće utvrditi potrošnju čvrstih goriva po sektorima potrošnje: rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (po industrijskim granama).

Čvrsta goriva imaju manji udio u ukupnom energetskom bilansu KS, tj. cca. 2-8% od 2000. god. Pouzdanost i sigurnost snabdijevanja čvrstim gorivima u KS je zadovoljavajuća. Ogrjevno drvo, ugalj i druga čvrsta goriva su domaći energetski resursi, a osim toga, izvor ogrjevnog drveta se nalazi na području KS.

3.4.4. Energijska efikasnost u KS

Povećanje energijske efikasnosti u KS nema cjelovito organizovanu dimenziju. Iako je urađen SEAP (Održivi energetski akcioni plan) za potrebe Grada Sarajeva, njegova primjena i sprovođenje mjera je izostala, jer su u pitanju različite nadležnosti. Uglavnom se radi o demonstracionim projektima stranih organizacija, kao što su UNDP, GIZ, USAID, SIDA i sl. Od federalnih i kantonalnih tijela projekte energijske efikasnosti su počeli da provode FMOiT, FMPU, FzZO FBiH, te MPUGiZOKS. Kada govorimo o sektorima korištenja energije, tada sigurno možemo reći da se i ovi demonstracioni projekti dešavaju uglavnom u sektoru zgradarstva, stambene i javne zgrade, a nema projekata u oblasti industrije ili saobraćaja.