Rješenje o imenovanju v. d. predsjednika i v. d. članova upravnog odbora kantonalne javne ustanove "Gerontološki centar"
28 Pregled industrija u KS kojima je izdata okolišna dozvola na federalnom nivou preuzet je iz registra FMOiTa za period 2004.-2016. god., okolinske dozvole (2009.2013. god.) preuzete od MPUGiZO KS, 21.09.2016. god., a ostale su preuzete sa web stranice FMOiT-a 29 Okolinske dozvole preuzete od MPGUiZO KS, 05.10.2016. god. Broj 47 – Strana 12 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO materija u zrak30 koji nije na adekvatan način odgovorio na implementaciju monitoringa emisija, mjerne metode kao i rad laboratorija, te je iz tog razloga neophodno izvršiti izmjene i dopune Pravilnika. Na području KS, pravna lica koja ispunjavaju uslove i kojima je MPUGiZO izdalo ovlaštenje za vršenje poslova mjerenja emisija iz tehnoloških postrojenja su kompanije Dvokut pro d.o.o. Sarajevo i Ceteor d.o.o. Sarajevo što je nedovoljan broj s obzirom na broj industrijskih postrojenja. Dakle, generalni problemi u KS po pitanju emisija iz tehnoloških postrojenja su: neredovna provedba propisanih mjera ublažavanja emisija iz postrojenja, neadekvatan rad inspekcijskog nadzora, nedovoljan broj ovlaštenih pravnih lica koje vrše mjerenje emisija, nedovoljan broj i neosposobljenost laboratorija i nepostojanje adekvatnog registra emisija. Iako je izrađen program za novu bazu podataka u koju se unose svi podaci iz obrazaca koje su kompanije ispunile i dostavile MPUGiZO u cilju Registra emisija iz tehnoloških procesa, veliki problem predstavlja nestručno ispunjavanje obrazaca od strane kompanija. Prema Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, kantonalno ministarstvo dužno je pripremiti godišnje izvještaje o izdatim OD za pogone i postrojenja i uz podatke iz istih dostaviti FMOiT. FMOiT, u skladu sa postojećim zakonskim okvirom, je dužno uključiti MPUGiZO KS u proces izdavanja OD, te mu u konačnici dostaviti akt o izdavanju OD. U praksi se pokazalo da vertikalna komunikacija između dva nadležna ministarstva za okoliš na federalnom i kantonalnom nivou ne funkcioniše na očekivani način što je značajan nedostatak u procesima izdavanja OD i održavanja registra dozvola. 3.6 Eksploatacija mineralnih sirovina Djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina spadaju u indikatore D (pokretačke sile) po DPSIR modelu. Mogući neželjeni utjecaji na okoliš mogu nastati: - otvaranjem eksploatacijskih polja (promjene u ekosistemu; stvaranje jalovine, nekontrolisana odvodnja površinskih voda sa lokacije; sanitarne otpadne vode), - tokom eksploatacije mineralnih sirovina (seizmički efekti, prašina, uticaji na kvalitet zraka, buka, uticaj na floru i faunu, te kvalitet površinske i podzemne vode, incidente situacije, vizuelna degradacija prostora, itd.); - nakon prestanka eksploatacije (ako se ne provede rekultivacija zemljišta ili ako se nekontrolisano koristi prostor u druge namjene bez projektne dokumentacije). Na području KS trenutno egzistira 13 kamenoloma koji eksploatišu mineralne sirovine krečnjak i dolomit, jedna eksploatacija gline kod Rapaila, te jedno nalazište arhitektonsko-građevinskog kamena. Sedam kamenoloma i površinski kop za eksploataciju gline imaju važeće OD izdate od FMOiT. Dva od navedenih 13 kamenoloma u KS imaju koncesiju izdatu od MP KS, kao i površinski kop za eksploataciju gline, dok se za sve ostale može reći da ne rade u skladu sa zakonom, s obzirom da ne posjeduju izdatu važeću koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine. 3.6.1 Metali i nemetalične sirovine Rudarska eksploatacija u KS vrši se jedino u ležištima karbonatnih mineralnih sirovina. Proizvodnja se obavlja na četiri ležišta krečnjaka i sedam ležišta dolomita. Kapacitet aktivnih kopova uglavnom je mali (50.000 - 100.000 m3/god. klasiranih agregata). Ležišta krečnjaka se nalaza na lokalitetima kamenoloma "Vrela" kod D. Čevljanovića, "Rijeka Rača- Visojevići", "Gornja Misoča, "Pukovik", te nalazište arhitektonsko-građevinskog kamena "Nova Hreša". Bilansne vrijednosti ovih ležišta procijenjene su na 10,9 miliona m3. Ležišta dolomita se nalaza na lokalitetima kamenoloma "Hadžići", "Zovik", "Duboki Do", "Zobov Dol", "Rudnik-Vinjage", "Rudnik Krečane", "Presjenica". U sedam aktivnih ležišta dolomita utvrđene su bilansne rezerve od 14,6 miliona m3. Od ostalih ležišta treba napomenuti 30 "Službene novine Federacije BiH", br. 12/05 Četvrtak, 30. novembra 2017. pojavu uglja, kao povlatnu zonu koja zadire na prostor KS iz rudnika Breza na lokalitetima sjeveroistočno od Ilijaša kod naselja Sovrle, Salkanov Han i Popovići do rijeke Misoče. Mineralne, termalne i termomineralne vode, izuzetno su vrijedan resurs u KS. Pojavljuju se na većem broju lokaliteta, ali stepen njihove geološke istraženosti i poznavanja, izuzev prostora izvorišta mineralne vode u Blažuju i termomineralnih voda Ilidža - "Zmijska stijena", nije zadovoljavajući. Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja, Srednjeg i poteza Jošanica-Vogošća. Termalne vode, utvrđene su na tri lokaliteta (Podlipnik kod Srednjeg, Butmir i Sokolović Kolonija). Termomineralne vode, zabilježene su u prostoru Ilidže. Područje perspektivno za istraživanje kako mineralnih, tako termalnih i termomineralnih voda, locirano je na prostoru Sarajevskog polja oko rijeke Željeznice, šireg područja naselja Buhotina, kod Kobiljače i Podlipnika. Teren Ilidže predstavlja jednu od najraznovrsnijih i najsloženijih geoloških sredina BiH i šireg regiona u kojoj se na malom arealu nalaze akumulacije i izdanci mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, te pitkih podzemnih voda uz bogatstvo površinskih tokova. Svi ovi resursi su obnovljivi, imaju velike kapacitete, kvalitetni su i posjeduju širok dijapazon primjene. 3.7 Saobraćaj i infrastruktura Različite vrste saobraćaja (cestovni, željeznički, vazdušni) spadaju u indikatore D (pokretačke sile) po DPSIR modelu. Saobraćajna zagušenost čini Sarajevo manje ugodnim za život, te smanjuje saobraćajnu efikasnost, povećavajući vrijeme putovanja, potrošnju goriva i stres vozača. Poseban problem predstavlja uticaj na zdravlje ljudi izazvan emisijom izduvnih gasova. Od ekološke, ekonomske i političke važnosti je da saobraćaj bude organizovan na najbolji mogući način, tako da zadovoljava potrebe - ljudi i roba, uz što je moguće manje nepoželjnih propratnih pojava, tj. mora se minimizirati negativan uticaj na okoliš. Može se očekivati znatno povećanje saobraćaja zbog razvoja turizma, kao i zbog povećanja tranzitnog saobraćaja nakon političke stabilizacije cijele regije. Željeznički saobraćaj znatno manje utiče na okoliš od većine drugih vrsta saobraćaja. Osim što je najsigurnija vrsta saobraćaja, željeznički saobraćaj rasterećuje ceste i smanjuje zagušenja, te stavlja težište na važnost korištenja integriranog sistema željeznice i ostalih vrsta prijevoza. 3.7.1 Cestovni saobraćaj U KS ima približno 47 km autoceste, 9 km brze ceste, 110 km magistralnih cesta, 77 km regionalnih cesta, te oko 1.100 km lokalnih cesta. ZzPR KS je predložio mrežu novih saobraćajnica za urbano područje grada Sarajeva. Na pravcu istok-zapad treba naglasiti značaj izgradnje Gradske autoceste, Južne longitudinale i Sjeverne longitudinale, a na transverzalnom pravcu od primarnih planiranih saobraćajnica treba izdvojiti: Prvu transverzalu, Šestu transverzalu, Devetu transverzalu i Dvanaestu transverzalu. Od planirane mreže saobraćajnica izgrađen je mali dio. Pohvalno je što u zadnje dvije godine imamo ubrzanu izgradnju biciklističkih staza u Sarajevu, a sa istom raste i broj biciklista u saobraćaju. Najznačajniji zagađivači koje emituju drumska vozila su: prekursori ozona (CO, NOX,), gasovi koji stvaraju efekt staklene bašte (CO2, CH4, N2O), kisele supstance (NH3, SO2), čestične tvari (PM), teški metali itd. Imajući u vidu podatke o registrovanim vozilima, podatke sa brojača saobraćaja (JP Ceste FBiH i Direkcije za puteve KS) u zadnjih par godina, možemo reći da se u KS svakodnevno kreće nešto više od 150.000 vozila. Prosječna starost voznog parka je približno 16 godina. Godišnji prirast vozila je oko 5% u KS. Nažalost, prisutan je i znatan broj neregistrovanih vozila. Vijeće ministara BiH je odlukom iz aprila 2016. god. propisalo da u BiH mogu biti uvezena samo ona vozila koja ispunjavaju Euro 4 standard, što je donekle dalo pozitivne rezultate: uvezena su skuplja vozila koja manje zagađuju zrak. Četvrtak, 30. novembra 2017. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Zabrana uvoza starih vozila potiče uvoz ekološki prihvatljivih vozila sa jedne strane, a sa druge strane nedovoljno imućni ljudi se bore kako da produže životni vijek već dotrajalim vozilima. U KS je na datum 31.08.2016. god. bilo 140.463 aktivnih registracija31 U KS nema registrovanih vlasnika automobila na električni pogon, ali je Sarajevo dobilo prve punionice ovakvog tipa. U okviru svog objekta istu je ugradio Hotel Residence Inn Marriot 2016. godine, a moći će je koristiti samo gosti hotela. Također, JP Elektroprivreda BiH u junu 2017. godine besplatno je na raspolaganje stavila punionicu za električna vozila ispred zgrade Direkcije u Sarajevu. Broj hibridnih vozila u KS je zanemarljiv. Razlog tome je visoka cijena takvih automobila, skupe baterije i sl. Porast broja vozila ne prati izgradnja cestovne infrastrukture. Zelene i slobodne površine pored saobraćajnica pod uticajem lokalnih lobija, neodgovorne politike i lošeg planiranja izrastaju u zgrade tako da dolazi do zagušenja tranzitnih/ primarnih cesta, odnosno smanjuje se protočnost istih. 3.7.2 Željeznički saobraćaj Dužina pruga u BiH iznosi 1.031 km, a u FBiH 609 km. Veći dio pruga nalazi se na sjeveru zemlje, a glavna željeznička saobraćajnica pruža se od Bosanskog Šamca preko Doboja, Zenice, Sarajeva, Mostara i završava u luci Ploče. Za ovaj vid saobraćaja posebno je značajno planirano uključenje željeznice u javni prevoz putnika na pravcu Sarajevo - Tarčin - Podlugovi Visoko. Ovo se može postići sa modernizacijom stanica i izgradnjom novih dionica. Kao dio rješenja ovoga problema planira se izgradnja željezničke pruge od sadašnje putničke stanice Sarajevo preko Hotonja do Vogošće sa spajanjem na postojeću prugu Rajlovac - Semizovac, zatim pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. Zbog ograničenja brzine i saobraćajne politike željeznički saobraćaj trenutno nije konkurentan u usporedbi cestovnim saobraćajem koji omogućuje prijevoz od "vrata do vrata". Sarajevo ima "jednu" tramvajsku liniju u dužini od 10,7 km. Stanje vozila i tračnica nije na potrebnom nivou. Trenutno stanje željezničke infrastrukture je loše, a normalan saobraćaj bez značajnih uticaja na okoliš je nemoguć bez velikih ulaganja. 3.7.3 Vazdušni saobraćaj Sarajevski aerodrom je najvažnija tačka međunarodnog aerosaobraćaja u BiH. Sistem vazdušnog saobraćaja je dobro opremljen i usklađen s Evropskom regulativom. Kroz prognoze koje se daju, a baziraju se na Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Studiji saobraćaja KS - Separat zračni saobraćaj, konstatovano je da bi izgradnjom by-pass izlaza (rulnice) i upotrebom grupnih operacija došlo do povećanja kapaciteta poletno-slijetne staze, koji bi bio dovoljan za predviđenu situaciju vršnog dana u 2020. god. Ovim i drugim mjerama se osigurava dovoljan kapacitet za zadovoljenje saobraćajnih potreba u standardnim uslovima funkcionisanja aerodroma u budućnosti. Prema podacima FZzS, tokom 2016. god. u odnosu na isti period 2015. god. saobraćaj aviona veći je za približno 0,9%, saobraćaj putnika veći je za oko 16%, dok je saobraćaj tereta manji za 13%. Naša zemlja nema razvijen unutarnji vazdušni saobraćaj. Razvoj i modernizacija ovog vida saobraćaja bit će potrebna da bi se zemlja brže uključila u moderne saobraćajne tokove. 3.7.4 Vodni saobraćaj KS nema razvijen vodeni saobraćaj i pojedinačna plovila nemaju značajan uticaj na stanje okoliša. 3.7.5 Terminali Na osnovu iskazanih potreba i sagledanih prostornih mogućnosti razvoja definisane su lokacije putničkih terminala: "Saobraćajni centar"- prostor sadašnje Željezničke stanice Sarajevo, Autobuske stanice i sadašnjeg Centra pošta, koji je 31 Broj 47 – Strana 13 planiran kao centralni terminal za sve vidove javnog masovnog prijevoza putnika (gradskog, prigradskog, međumjesnog i međunarodnog), kako cestovnog, tako i željezničkog. Osim ovoga planiraju se i terminali na Ilidži, Hrasnici, Dobrinji, Čengić Vili, Austrijskom trgu, Halilovićima (depo trolejbusa, autobusa i minibusa), Rajlovcu, Jezeru, Vogošći, Stupu, Hadžićima i Ilijašu. 3.7.6 Javni saobraćaj Javni prijevoz putnika u KS se bazirao na predviđanju tj. uvođenju željeznice u sistem javnog prijevoza putnika na primarnim pravcima razvoja, proširenju tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice, te znatnom proširenju trolejbuskog prijevoza, kao i uvođenju linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće. Javni prijevoz u KS posljednjih godina bilježi pad u broju prevezenih putnika u svim vidovima prijevoza. Istovremeno je porastao broj registriranih vozila, broj pređenih kilometara osobnim automobilom i općenito, upotreba osobnih automobila. Dominacija osobnog prijevoza očituje se velikim saobraćajnim gužvama u prilazima gradskim središtima, što doprinosi većem zagađenju i povećanju razine buke, nedostatku parkirališnog prostora te povećanim troškovima za građane. Nedovoljan nivo usluge javnog prijevoza je posljedica lošeg, nedomaćinskog i neodgovornog upravljanja, zastarjelog voznog parka i prateće infrastrukture. Vozila javnog prijevoza moraju biti, a nisu tehnički ispravna, čista, uredna i spremna za prijevoz putnika. KJKP Gras nabavlja zastarjela, ekološki neprihvatljiva vozila. Red vožnje javnog prijevoza se ne održava prema javno objavljenom rasporedu - redu vožnje. Javni prijevoz trenutno nije integriran, obzirom da intermodalni terminali koji omogućuju prijelaz s jednog vida prijevoza na drugi, zajednički vozni redovi kao i zajedničke prijevozne karte različitih vidova prijevoza ne postoje ili su iznimno rijetki. Istodobno su prisutne "paralelne linije" autobusnih i ilegalnih kombi prijevoznika. 3.7.7 Analiza i zaključci Ekspanzivni rast broja vozila, uz različita ložišta i sl., te velike količine ispušnih plinova doveli su do problema zagađivanja okoliša u KS. Zbog velikog broja vozila, neodgovarajuće mreže saobraćajnica, neodgovarajućeg održavanja vozila i nekvalitetne provjere emisije na tehničkim pregledima, zrak je prekomjerno zagađen zagađujućim materijama saobraćajnog porijekla, što djeluje nepovoljno na zdravlje ljudi. Imajući na umu prosječni godišnji rast (5%) broja motornih vozila, treba očekivati da će porast godišnje potrošnje goriva dostići najmanje 3,5%. Znatni efekti u smanjenju zagađivanja zraka od saobraćaja postižu se podsticanjem javnog prijevoza, te smanjivanjem saobraćaja osobnim vozilima. Konverzija autobusa, posebno javnog gradskog prijevoza, javnih preduzeća, na prirodni gas ili biogas imala bi višestruke koristi. Niži bi bili operativni troškovi, te znatno manja emisija zagađujućih materija. Poželjna je zamjena postojećih dotrajalih autobusa KJKP Gras autobusima na LPG i CNG. Stimuliranje javnoga prijevoza, uključujući i željeznički saobraćaj, a u funkciji zaštite okoliša treba da bude obaveza kantonalnih vlasti. Potrebno je izvršiti restrukturiranje "državnog" preduzeća iz oblasti javnog prijevoza za njegovo ravnopravno učestvovanje u ponudi usluge javnog prijevoza na KS, te izvršiti rekonstrukciju i optimizaciju mreža linija javnog prijevoza u KS prema realnim prijevoznim potrebama cijelog obuhvata usluge javnog prijevoza na prostoru Kantona. Pored podsticanja javnog prijevoza, evidentno je da se smanjenjem potrošnje goriva u saobraćaju postiže i značajno smanjenje emisija u zrak. Korištenje starih, neispravnih automobila može se smanjiti putem stimulacija za vozila koja se predaju na otpad. To može omogućiti jednom broju građana da lakše dođu do kupovine motornih vozila sa savremenim ispušnim Bilten motornih vozila za august 2016.god, IDDEEA Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, 2016. god. Broj 47 – Strana 14 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO sistemima. Nužno je pojačati nivo rada inspekcije kod kontrola emisije na ispušnim sistemima pri tehničkim pregledima motornih vozila. Također, nužno je provoditi propisani eko test i isti tretirati kao eliminatornu neispravnost vozila. Primjetno je povećanje motocikala i bicikla u saobraćaju, uporedo sa izgradnjom biciklističkih staza. Poželjna je dalja promocija ovih vidova transporta putem kampanji, implementacije pilot projekata, te samom izgradnjom novih i kontinuiranim održavanjem biciklističkih staza i parkirališta na čitavom području KS. Projekat na promociju bikesharing-a, gdje se nude bicikli na korištenje uz preuzimanje i ostavljanje na unaprijed definisanim lokacijama nije u dovoljnoj mjeri zaživio. Na ovaj način moguće je smanjiti upotrebu privatnih vozila i prije svega rasteretiti saobraćaj, a posebno za vrijeme "saobraćajnih špica". Prisutan je parcijalni pristup rješavanja problema cestogradnje. Nedovoljna je koordinacije između odgovornih subjekata (upravitelja cesta svih nivoa, ministarstva saobraćaja, itd.) i saradnja sa Istočnim Sarajevom. Nedostaje odgovarajuća strategija razvoja cestovne mreže. Potrebno je pod "prizmu" staviti izgradnju novih zgrada u postojećem okruženju s obzirom na saobraćajnu povezanost i kapacitet cesta. Iz izdvajanja na vanjsko uređenje kod izgradnje objekata izdvojiti sredstva za cestogradnju. Ista treba da su transparentna. Jedan od prioriteta je poboljšati i razviti povezanosti cestovnog saobraćaja s drugim vidovima saobraćaja, tj. stvaranje tačaka intermodalne razmjene putničkog prijevoza u gradskim područjima što treba biti rezultat relevantnog saobraćajnog plana ili sličnih studija koje će za svaki pojedini slučaj utvrditi tehničke zahtjeve u pogledu određenih objekata koje je potrebno sagraditi. Povećanje broja parkirališnih mjesta koja su povezana sa sistemom javnog prijevoza povećat će modalni prelazak u korist javnog prijevoza čime će se smanjiti zagušenje cesta, te će biti manje i zagađenje zraka. Analizirajući stanje cestovne mreže u KS mogu se očekivati sve veći saobraćajni zastoji, smanjenje ukupnog protoka broja vozila i ljudi, ali nažalost i povećan broj saobraćajnih nezgoda, stresa i popratnih bolesti. Izgradnjom Centra za nadzor i upravljanje saobraćajem sa pratećom infrastrukturom operativne službe bi predviđale neugodne situacije na cesti, te spriječile određena zagušenja saobraćaja i saobraćajne nezgode. U Poglavlju 6.4 grupisani su identificirani okolišni problemi iz poglavlja saobraćaj i infrastruktura (zajedno sa poglavljima energetika, upravljanje kvalitetom zraka i buka) i prezentirani prema rangiranju. 3.8 Turizam i rekreacija Turizam predstavlja D indikator, kroz tri glavne pokretačke sile: izgradnja objekata, potrošnja resursa i povećan promet. 3.8.1 Turistički objekti Prema podacima iz Turističke zajednice KS (TZ KS) o evidenciji smještajnih kapaciteta, KS je u mjesecu maju 2016. god. raspolagao sa 140 smještajnih kapaciteta što je za 0,7% manje u odnosu na mjesec maj 2015. god. FMOiT institucija je nadležna samo za kategorizaciju smještajnih kapaciteta sa 4 i 5 zvjezdica. Sve ostale kategorije smještajnih kapaciteta, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti32 nemaju definirano nadležno ministarstvo za kategorizaciju. Od 2015. god. nije došlo do izrade Prednacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, po kojem bi prioritet za izmjene i dopune bile utvrđivanje nadležnosti kantonalnih ministarstava za kategorizaciju ugostiteljskih Četvrtak, 30. novembra 2017. smještaj.33 objekata za Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, smještajni objekti su razvrstani u 2 skupine: 1. Hoteli i 2. Kampovi i druge vrste objekata za smještaj. Navedene skupine su dalje klasificirane na podkategorije i rangirane pomoću zvjezdica.34 Prema podacima TZ KS, izvršena je kategorizacija za ukupno 141 smještajni objekat u KS. U septembru 2016. godine, Predstavnički dom Parlamenta FBiH je u formi nacrta prihvatio novi Zakon o turizmu FBiH. Zakon propisuje formiranje jedinstvenog registra turističkih smještajnih kapaciteta, što će ublažiti problem neprijavljenih boravaka turista u FBiH, pa time i u KS. Registar će pomoći i inspekcijskim organima, te će im dati osnovu da vrše nadzor.35 Planirano je da u registru budu kategorizirani, ali i nekategorizirani objekti. Registar je vrlo važan zbog izvještavanja prema Svjetskoj trgovačkoj organizaciji i prema EU.36 Nepostojanje nadležnog ministarstva za kategorizaciju smještajnih objekata stvara nemogućnost praćenja "opterećenosti" pojedinih lokacija KS sa smještajnim objektima, a time i broja posjetilaca. Prema podacima iz TZ FBiH, najveća koncentracija smještajnih kapaciteta je u općinama Stari Grad i Centar Sarajevo. U komunikaciji sa predstavnicima smještajnih objekata (npr. Hotel Hollywood, Hotel Hills, Hotel Bristol, Hotel Evropa, Hotel Pino Nature i dr.), zaključuje se da je pokrivenost komunalnom infrastrukturom smještajnih objekata zadovoljavajuća. Smještajni kapaciteti sa većim brojem ležaja (npr. hotel Bristol, hotel Evropa, hotel Hills i dr.) posjeduju i rezervoare zdravstveno ispravne vode i vrši se njihova redovna analiza. Prema informacijama KJKP Rad, u toku ljetne i zimske sezone, zabilježeni su veće količine odloženog otpada, što se može prepisati povećanom broju posjetilaca, jer su u ljetnoj i zimskoj sezoni zabilježeni najveći dolasci i boravci. Inspektorat urbanističko-građevinske, ekološke i komunalne inspekcije KS od oktobra 2016. god., posjeduje dva inspektora za zaštitu okoliša, koji nisu dužni da vrše redovnu inspekciju o ispravnosti i poštivanju zakonskih pravila iz oblasti okoliša u sklopu smještajnih objekata. Inspektorat vrši provjeru na osnovu poziva, u slučaju uočavanja nepravilnosti provedbe zakonskih propisa ili ne i provođenja istih. Prema informacijama dobivenim od Inspektorata, nisu zabilježeni slučajevi inspekcijskog rada u smještajnim objektima zbog određenih nepravilnosti koje utječu negativno na okoliš. U narednom periodu su planirane i druge investicije u KS iz oblasti turizma, kao što su: izgradnja hotelskog kompleksa "Sarajevo Palace" na Zlatištu, izgradnja turističkih naselja "Green Valley City", "Martyrs" i "Salam City" u općini Vogošća, izgradnja kongresnog centra u općini Novi Grad i sl. Svi navedeni objekti, ali i mnogi drugi, doprinijeti će izuzetnoj opterećenosti okoliša KS, jer ne postoji, niti je uzet u obzir uporedni razvoj saobraćajne, komunalne i dr. infrastrukture za ove investicije. 3.8.2 Broj turističkih dolazaka Prema podacima iz TZ KS, ukupan broj dolazaka za period 2011.-2015. god. iznosio je 1,459.165. Broj dolazaka u istom periodu povećao se za 22%. Smatra se da je broj turista mnogo veći od onog koji je prikazan u zvaničnim podacima jer se mnogi boravci ne prijavljuju. Analizom podataka ukupnog broja dolazaka prema informacijama TZ KS i informacija iz FZzS, ustanovljena je razlika u podacima. Postoji mogućnost da se 32 "Službene novine Federacije BiH", br. 32/09