Grad Sarajevo - Gradsko vijeće
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Stambena zona Šip"
Na osnovu člana 29. stav 2. i člana 47. stav 2. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 24.02.2016. godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "STAMBENA ZONA ŠIP"
(područje Općine Centar Sarajevo)
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Stambena zona Šip" (područje Općine Centar Sarajevo) - u daljem tekstu: Plan, a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.
Član 2.
Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1, koja se nalazi na granici između područja Općine Centar i Općine Vogošća, a ima koordinate y=6531442, x=4859661, zatim produžava na sjeveroistok idući pomenutom granicom općina i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y=6531838, x=4856000, zatim nastavlja na jugozapad idući međom parcele k.č. 387/1 u dužini od 34 m i dolazi u tačku br. 3, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 387/1 i 400/5, zatim se lomi na jug idući u pravoj liniji preko parcele k.č. 387/1 i 632 u dužini od 125 m i dolazi u tačku br. 5 sa koordinatama y=6531851, x=4859852, potom skreće na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 632 i 633 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 631, 632 i 1630, zatim produžava na jugoistok idući ulicom Dejzina Bikića k.č. 1630 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 6 sa koordinatama k.č. y=6532473, x=4859490, zatim skreće na zapad, te sjeverozapad idući projektovanom saobraćajnicom (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo VI, Općina Centar.
Površina obuhvata Plana iznosi P=24 ha.
Član 3.
U obuhvatu ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Zona individualnog stanovanja 17,20 ha
- -Stambeno-poslovne zone 1,55 ha
- -Zone saobraćaja 5,25 ha
Član 4.
Izgradnja na ovom području vršit će se na osnovu ovog Plana.
Član 5.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:
5.1. Regulaciona linija i parcelacija:
Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana.
5.2. Građevinska linija:
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja. Građevinsku liniju ne može preći ni najistureniji dio objekta;
- -Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.
5.3. Spratna visina i etaže objekta:
- -Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati;
- -Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
- -Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%);
- -Suteren je etaža dijelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
- -Podrumi i sutereni mogu se realizovati kod svih planiranih objekata uz uslov da je sastavni dio projektne dokumentacije projekat osiguranja građevinske jame, koji će obezbijediti odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
- -Visina poslovne prizemne etaže za kolektivne stambene objekte može biti od 3,0 do 4,5 m.
- -Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka od 60 cm do 140 cm. Visina nadzidka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzidka sa krovnom konstrukcijom.
5.4. Arhitektonsko oblikovanje:
Kod arhitektonskog oblikovanja objekata treba koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim- mirnim arhitektonskim linijama, te kaskadnu gradnju, koja će se uklapati u padinu.
5.5. Završna etaža i krovište:
- -Krovovi objekata mogu biti viševodni. Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi;
- -U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica;
- -Za objekte u nizu može se kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimalno 1,0 m unutar građevinske linije;
- -Krovni pokrivač potrebno je uskladiti sa pretežnim načinom pokrivanja krovova u naselju (sve vrste crijepa).
5.6. Ostali uslovi:
- -Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
- -Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika;
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana;
- -Izgradnja pomoćnih objekata i garaža prizemne spratnosti može se odobriti ukoliko to dozvoljavaju prostorne mogućnosti građevinske parcele.
Član 6.
Odnos prema postojećem građevinskom fondu:
- -Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati i izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora, uz uslov da ispunjavaju urbanističko-tehničke uslove propisane članom 5. ove Odluke. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje);
- -Građevinsku liniju zamjenskih objekata, odnosno, prizemne i potkrovne etaže, potrebno je povući za minimalno 0,5 m, ukoliko se objekat nalazi uz saobraćajnicu sa širinom kolovoza manjom od 6,0 m;
- -Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije.
Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:
- -objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove,
- -za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje,
- -spratnost nadzidanih etaža ne smije preći SP1Pt za stambene, tj. SP2Pt za stambeno-poslovne objekte.
Legalizacija postojećih objekata:
- -Objekti kojima nije obezbijeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na stabilnom, uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati, ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli;
- -Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti;
- -Legalizacija postojećih pomoćnih objekata može se odobriti, ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.
Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:
- -stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz detaljan geološki izvještaj.
- -uslovno-stabilni tereni - za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje) potrebno je izraditi geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstruktivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekata, i to:
- -dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
- -istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
- -pregled stanja konstrukcije objekta,
- -projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, te okolnog terena,
- -realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena i tehnički prijem radova.
- -nestabilni tereni - za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT)
- -(nepovoljni tereni za građenje), a koji su okontureni i izdvojeni kao aktivna klizišta: K1, K2 i K3, važe svi već dati uslovi navedeni za uslovno-stabilne terene, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slučaju.
Kod objekata na nepovoljnim terenima za gradnju, legalizacija se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena, a prema uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena:
- -veoma detaljna istraživanja klizišta,
- -izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
- -izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
- -realizacija projekta sanacije i infrastrukture,
- -konstruktivna sanacija objekta,
- -uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
- -potvrda putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
- -izdavanje naknadnog odobrenja za građenje - legalizacija objekata je moguća nakon izvršenog tehničkog prijema sanacionih radova.
Svi gore propisani uslovi odnose se i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.
Član 7.
U naznačenom koridoru planirane trase željezničkog tunela nije dozvoljena nova izgradnja objekata.
Za objekte koji se zadržavaju, a nalaze se u koridoru planirane trase željezničkog tunela, mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja i radovi u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
Član 8.
U naznačenom koridoru 110 kV dalekovoda nije dozvoljena nova izgradnja objekata. Za legalizaciju objekata, koji se nalaze u koridoru 110 kV dalekovoda, pored ispunjenja uslova navedenih u članu 5. i članu 6. ove Odluke, potrebno je obezbijediti saglasnost Elektroprenosa BiH, Operativno područje Sarajevo.
Član 9.
U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija u zaštitnom pojasu magistralne ceste (kako je označeno u grafičkom dijelu Plana) tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).
Član 10.
Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.
Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.
Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 11.
Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta neophodno je izvršiti detaljna inžinjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije kako bi se osigurali izgrađeni objekti.
Član 12.
Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja i radovi u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
Član 13.
Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor).
Član 14.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.
Član 15.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05).
Član 16.
Ograde kod stambenih objekata predviđaju se jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu, koje trebaju biti transparentne i u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).
Član 17.
Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja.
Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže; Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplanirane objekte, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking -garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- -za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,
- -za poslovne sadržaje - 1 parking mjesto na 60 m2/max. BGP.
Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njena udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče može se koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.
Član 18.
Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.
Član 19.
Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom odgovarajućom dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koji je sastavni dio Plana.
Član 20.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 21.
Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu, a na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola ne može se izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 22.
U postupku donošenja odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Član 23.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-379-1/16
24. februara 2016. godine
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Suljo Agić, s. r.