Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odl uku o provođenju Regulacionog plana "Kanara"

Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 27.07.2016. godine, donijelo je

ODL UKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "KANARA"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Kanara" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. l, koja se nalazi na međi parcela k.č. 307 i 1510, a ima koordinate y=6529801, x=4854710, zatim produžava na sjever i sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1510, 306, 290/3, 272, 271/1, 268/1, 19/22, 19/20 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.2, koja ima koordinate y=6530117, x=4855041, zatim produžava na sjever idući preko parcela k.č. 19/21, 19/20, 18/1, 3301 (koordinate prelomnih tačaka: br. 3 y=6530108, x=4855038; br. 4 y=6530104 x=4855058; br. 5 y=6530150, x=4855071; br. 6 y=6530173, x=4855102; br. 7 y=6530187 x=4855101) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 17/24, 18/1, 3301, zatim produžava na istok idući putem k.č. 3301 (ne obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 8, koja se nalazi na međi parcela k.č. 3500 i 80/1, a ima koordinate y=6530781, x=4855090, potom se lomi na jug idući preko parcela k.č. 79, 80/1 i dolazi do tačke br. 9, koja se nalazi na granici razgraničenja entiteta, a ima koordinate y=6530765, x=4854992, zatim skreće na jugozapad idući granicom razgraničenja entiteta i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.

Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lukavica, Općina Novo Sarajevo i K.O. Dobrinja Općina Novi Grad Sarajevo.

Površina obuhvata Plana iznosi P=16,2 ha.

Član 3.

U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona stanovanja P=7,30 ha,

B. Zelene površine (livade, dolovi, brežuljci, voćnjaci) P=4,30 ha,

C. Zaštitno zelenilo P=3,40 ha,

E. Društvena infrastruktura P=0,10 ha,

F. Saobraćajne površine P=l,10 ha

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uslova utvrđenih u Planu.

Član 5.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata:

  • -
    Građevinske parcele su utvrđene regulacionim linijama i definisane u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskoličava objekat građevine, kao i liniju koju građevina, odnosno njen najistureniji dio ne smije preći;
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na najnižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je više od 50% volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren;
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Jedna ili više podrumskih ili suterenskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se uradi projekat osiguranja građevinske jame, koji će propisati odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
  • -
    Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana je projekat osiguranja građevinske jame;
  • -
    Krovovi objekata trebaju biti viševodni, uz uslov da jedna krovna ravan prati padinu. Daje se mogućnost izgradnje ravnih krovova za objekte društvene infrastrukture. Ne dozvoljava se gradnja mansardnih i bačvastih krovova;
  • -
    Potkrovnom etažom smatra se prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka od 60 cm do 120 cm. Visina nadzidka mjeri se od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzidka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Maksimalna visina poslovne prizemne etaže stambeno-poslovnih objekata je 3,0 m;
  • -
    Izgradnja novih objekata na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao nestabilni tereni ne može se odobriti;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Izgradnja objekata može se vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
  • -
    Priključke na mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Sve objekte predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu potrebno je oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Dozvoljena je izgradnja novih javnih pješačkih komunikacija, odnosno stepeništa, na lokalitetima gdje postoje prostorne mogućnosti.

Član 6.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema građevine, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o inženjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama tla, koji je rađen za potrebe izrade Plana.

Član 7.

Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom. Izgradnja objekata ne može započeti bez prethodno minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbijeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena. Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi objekti se mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine. Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni, ne može se odobriti.

Član 8.

Na prostorima koji su registrovani kao nestabilni tereni, a naznačeni su u grafičkom dijelu Plana, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije u cilju osiguranja predmetnih lokaliteta.

Član 9.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje, koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje), potrebno je izraditi geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstruktivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, te okolnog terena,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena i tehnički prijem radova.

Član 10.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) - (nepovoljni tereni za građenje), važe svi već dati uslovi navedeni u članu 9. ove Odluke, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slučaju.

Kod objekata na nepovoljnim terenima za gradnju, legalizacija se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena, a prema uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena:

  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastrukture,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
  • -
    izdavanje naknadnog odobrenja za građenje - legalizacija objekata je moguća nakon izvršenog tehničkog prijema sanacionih radova.

Član 11.

Svi uslovi i propisi iz članova 9. i 10. ove Odluke se odnose i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 12.

Legalizaciji objekata može se pristupiti nakon što nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedeni u članovima 9. i 10. ove Odluke realizirani na terenu.

Član 13.

Objekti kojima nije obezbijeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na stabilnom, uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizovati ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Član 14.

Na postojećim objektima koji se Planom zadržavaju, a koji ispunjavaju i ostale uslove iz ove Odluke, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja ili zamjene građevinskog fonda, za potrebe stanovanja ili dobivanja poslovnog prostora, pod sljedećim uslovima:

  • -
    Maksimalna spratnost objekata je suteren, prizemlje, sprat i potkrovlje (S+P+l+Pt);
  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Krovovi trebaju biti viševodni, uz uslov da jedna krovna ravan prati padinu terena;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture, koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, na način utvrđen Odlukom;
  • -
    Zamjenu postojećeg građevinskog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim Članom 5. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama.

Član 15.

Snabdijevanje vodom predmetnog lokaliteta se vrši iz postojećeg rezervoara Mojmilo, što predstavlja privremeno rješenje, jer se vrši pumpanje preko hidrofleksa u rezervoare Lukavac i Hrasno.

Za vodosnabdijevanje objekata koji se nalaze do kote 640 m.n.m., potrebno je izgraditi rezervoar Zlatarevo I sa dovodnom i distributivnom mrežom. Za vodosnabdijevanje objekata koji se nalaze iznad kote 640 m.n.m., potrebno je izgraditi pumpnu stanicu u okviru rezervoara Zlatarevo I. Izgradnjom navedenog rezervoara, distributivne mreže i pumpnog sistema, snabdijevanje vodom objekata u obuhvatu Plana će se normalizirati, a samim tim će se stvoriti uslovi za njihovu legalizaciju.

Član 16.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih, trim staza i urbanog mobilijara, koji služi u svrhu sporta i rekreacije na ovim prostorima. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji su sastavni dio Plana.

Član 17.

Zona zaštitnog zelenila obuhvata nestabilne terene (NT), a ista je u funkciji zaštite ovih prostora od dalje bespravne gradnje i ugrožavanja stabilnosti terena. Površine ove zone potrebno je revitalizirati zasadima dendro vrsta u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata. Na ovim prostorima utvrđena je zabrana daljnje gradnje, zbog nestabilnosti terena.

Član 18.

Novoplanirane saobraćajnice na nestabilnim terenima mogu se izgraditi samo kada se teren sanira, odnosno ukoliko dijelovi saobraćajnice čine element stabilizacije terena, onda se dio saobraćajnice može realizirati u fazi sanacije terena.

Zbog nepovoljne konfiguracije terena, na nekim dijelovima (u najnepovoljnijem slučaju) pristup postojećim objektima je omogućen pješačkom stazom.

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njena udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta. Moguća je izgradnja garaže na granici parcele, na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Prostor ispod ploče može se koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora ne može se mijenjati.

Broj parking mjesta na pripadajućoj parceli za novoplanirane objekte treba odgovarati odnosu minimalno jedan stan - 1 parking mjesto, odnosno, jedno parking mjesto na 30 m do 80 m BGP-e poslovnog prostora, u zavisnosti od namjene.

Član 19.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 20.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 21.

Ograde trebaju biti transparentne i uz korištenje tradicionalnih materijala. Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 22.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem.

Član 23.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor, pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti izgrađeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 24.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8 MCS.

Član 25.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana "Kanara" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/03).

Član 26.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1224-1/16
27. jula 2016. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Suljo Agić, s. r.