Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana "Zabrđe"

Na osnovu člana 40. stav 1. i člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 27.07.2016. godine, donijelo je

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "ZABRĐE"

Vrsta Plana

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Zabrđe" (u daljnjem tekstu: Plan).

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 221, 220 i 976/3, potom nastavlja na sjever idući međom parcela k.č. 976/3 i 2254/1 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br.l, koja se nalazi na parceli k.č. 2254/1, a ima koordinate y=6525905, x=4859681, zatim se lomi na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č.2254/1 i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 2254/1, 1671/1, 1673 i 1634/1, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1673, 1675, 1668/4, 1668/6, 1668/1, 1680/1, 1668/7, 1668/9, 1668/8, 1677/21, 1677/20, 1677/19, 1677/18, 1677/17, 1677/16,1677/15, 1677/2, 1739/7, 1739/6, 1739/5, 1739/1, 1739/2, 1739/3, 1739/4 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1739/4, 1740 i 1758, potom presjeca parcelu k.č. 1758 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1756/1, nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 1756/1, 1757, 1754/2 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br.2 koja ima koordinate y=6526469, x=4859458, presjeca parcelu k.č. 1754/1, nastavlja međom parcele k.č.1749 (obuhvata je) i dolazi u tačku br.3 koja ima koordinate y=6526509, x=4859415, lomi se u pravcu juga preko parcela k.č.1749 i 1747/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1747/1, 1747/3 i 1747/4, potom produžava na jugoistok idući međama parcela k.č. 1747/3, 1747/2, 1742, 1825/10, 1825/5, 1825/4, 1825/8, 1825/9, 1825/2, 1825/1, 1816/2, 1821/3, 1821/1, 1810, 1808/2, 1807/2, 1892, 1850, 1891, 1890/2, 2264, 1923, 1912, (presjeca parcelu k.č.1914/2 kojom potom nastavlja), 1911/1, 1909/2, 1909/3, 1909/1, 1909/6, 1908/2, 1908/1, 1908/3, 1907/9, 1907/1, 1907/3, 1907/20, 1907/7, 1904/11, 1903/18, 1903/19, 1903/20, 1903/21, 1903/22, 1903/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1903/1, 1518/2, 1509, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1509, 1517, 1516/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2258, 1479/25 i 1479/23, te nastavlja međama parcela k.č. 1479/25, 1479/17, 1479/1, 1482/7, 1482/6, 1484/2, 2264, (presjeca parcelu k.č. 1485), 2264 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2264, 1489 i 1492, potom se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č.2264, 1463, 2260 i dolazi u tačku br.4 koja ima koordinate y=6527385, x=4858372, potom nastavlja na zapad, te jug idući međama parcela k.č. 2192/1, 2193/1, 2187/1 (ne obuhvata ih), potom presjeca parcelu k.č. 2187/1 i dolazi na južni rub parcele k.č.2189, te nastavlja na zapad idući međama parcela k.č. 2187/1 i 2187/4 (ne obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 2187/17, zatim produžava na sjeverozapad idući preko parcela k.č. 2187/4, 2187/5, 2187/6, 2187/7, 2187/8, 2187/9, 2187/10, 2187/13 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2186/1, 2186/4, 2187/13. Granica nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 2186/1 i 2183/1 (ne obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č.2183/8, potom nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2183/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č.2183/1, 2182/6 i 2181/3, zatim produžava na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 2181/3, 1968/4, 1968/5, 1969/5, 1969/4, 1968/2, 1966/1, 1966/10, 1966/9, 1968/1, 1966/7, 1966/4, 1966/3, 1966/2, 2260, 1961/4, 1961/1, 1962/2, 1962/3, 1962/4, 1960/2, 1955/1, 1974/4, 1991, 1992, 1993, 1996, 2003, 2014, 2029/13, 2009/1, 2009/2, 2007/6, 2007/4, 2007/3, 2007/2, 2007/1, 2008, 2135/4, 2135/3, 2120/4, 2120/1, 2121/13, 2120/7, 2119/2, 2054/6, 2054/12, 2054/8, 2055, 2059/7, 2059/1, 2061/1, 2062/1, 2063, 2041/1, 2070, 288, 291/2, 291/1, 292/3, 297/3, 299/3, 299/2 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 299/2, 261/1 i 299/1, produžava na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 261/1, 260/1 i dolazi u četveromeđu parcela k.č.260/1, 260/3, 184/9, 187/10, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 187/10, 187/1, 187/14, 187/13, 187/12, 187/11, 187/15, 187/16, 187/17, 245, 250 (obuhvata ih) i dolazi na zapadni rub pracele k.č. 250, presjeca parcele k.č. 253/1, 237, 979, 208 i dolazi u tačku br. 5 koja se nalazi na parceli k.č. 208, a ima koordinate y=6525730, x=4858849, zatim nastavlja na zapad idući međama parcela k.č. 208, 209, presjeca parcelu k.č. 211/1, 215, 217/1, 221 (ne obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Rajlovac, Općina Novi Grad.

Površina obuhvata iznosi P = 95ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

Član 3.

Plan se donosi za period do donošenja novog planskog dokumenta.

Smjernice za izradu Plana

Član 4.

Plan se radi u cilju urbanog uređenja prostora kroz: preispitivanje stvarnog stanja na terenu u odnosu na važeći RP "Zabrđe" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 03/04), usklađivanje interesa stanovništva i stajališta Općine i Grada s interesima lokalne zajednice, prostornih mogućnosti za novu izgradnju, integraciju zatečenog građevinskog fonda, opremanje područja adekvatnom društvenom, saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom, uvažavajući postojeću parcelaciju i vlasničke odnose.

Usmjerenja za izradu Plana su:

  • -
    Poštovati opredjeljenja definisana Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06 i 4/11) i Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/99 - Prečišćen tekst i 4/02);
  • -
    Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom, obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
  • -
    Izvršiti istražne radove u funkciji izrade elaborata o inženjersko-geološkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina;
  • -
    Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;
  • -
    Potrebno je uvažavati postojeću parcelaciju i posjedovno-vlasničke odnose kao i trase planiranih infrastrukturnih koridora;
  • -
    Na osnovu analize postojećeg stanja i odrednica iz plana višeg reda u skladu sa prostorno-planskim uslovima ispitati mogućnosti: zadržavanja postojećeg građevinskog fonda, nove izgradnje, intervencija na postojećim objektima ili zamjene postojećeg građevinskog fonda;
  • -
    Konceptom prostornog uređenja omogućiti razvoj područja kroz funkcionalno integrisanje postojećih i prema prostornim mogućnostima planiranih kapaciteta stambene izgradnje i društvene infrastrukture;
  • -
    Kapacitete društvene infrastrukture planirati prema planiranom broju stanovnika i potrebama lokalne zajednice;
  • -
    Preispitati potrebe planiranja predškolskog i školskog objekta, kao i prostora za sport i rekreaciju;
  • -
    Idejna rješenja komunalne infrastrukture (komunalna hidrotehnika, elektroenergetika, toplifikacija-gasifikacija, kablovska TK mreža), planirati na osnovu koncepta prostornog uređenja datog Planom, a u skladu sa usmjerenjima datim kroz prostorno planske dokumente i usvojena provedbena planska dokumenta u kontaktnim zonama.

Zelenilo

  • -
    Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora, treba u potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprijeđenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta);
  • -
    Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa širim prostorom, uz uvažavanje onih kategorija zelenila, koje odgovaraju uslovima stabilnosti terena, ambijentu i načinu korištenja površina;
  • -
    U granicama parcela objekata stambenog i poslovnog karaktera, zelene površine treba da čine najmanje 25-30% od ukupne površine parcele, te strukturom (sve tri vegetacione etaže) i odnosom biološke i građevinske komponente, da zadovolje potrebe korisnika;
  • -
    Planirati prostore za pasivnu rekreaciju i mjesta za miran odmor, dječija igrališta i urbani mobilijar, uz zastupljenost elemenata sve tri vegetacione etaže;
  • -
    Uz postojeće i planirane saobraćajnice formirati linijske sisteme od stablašica markantnih morfoloških karakteristika, koje odgovaraju datim stanišnim uslovima, a na površinama saobraćaja u mirovanju treba predvidjeti sadnju stablašica;
  • -
    Planskim rješenjem posebnu pažnju posvetiti zaštiti zelenila uz objekte individualnog stanovanja, koje predstavlja neizostavni dio vrijednosti individualnog stanovanja. Uređenje tih površina planirati na način očuvanja tradicije korištenjem autohtonih vrsta sve tri vegetacione etaže. Za uređenje ovih prostora planirati razne hortikulturne forme, prvenstveno stablašica, u kombinaciji sa autohtonim sortama voćki u vidu većih ili manjih grupacija;

Saobraćaj

  • -
    Planskim rješenjem je potrebno zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo i Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo;
  • -
    U toku izrade Plana potrebno je ostale saobraćajnice implementirati u skladu sa prostornim mogućnostima i postojećom izgrađenošću, kako u pogledu gabarita, tako i u pogledu položaja;
  • -
    Mrežu internih saobraćajnica u obuhvatu Plana koncipirati na način što povoljnije dostupnosti svim planiranim sadržajima;
  • -
    Mrežu saobraćajnica uskladiti sa saobraćajnim rješenjem u planovima kontaktnih zon;
  • -
    Ispitati mogućnost realizacije biciklističkih staza (zasebnih ili kombinovano sa pješačkim) duž primarnih naseljskih saobraćajnica ili odvojeno;
  • -
    Pješačke komunikacije planirati duž planiranih saobraćajnica ili odvojeno, u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;
  • -
    Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajnicama u obuhvatu Plana, a posebno u zonama raskršća;
  • -
    Na trasama linija javnog gradskog prevoza putnika predvidjeti niše za stajališta izvan kolovoza;
  • -
    Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa važećim standardima i planiranim sadržajima.

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje vodom

Postojeće stanje

  • -
    Područje predmetnog Plana se snabdijeva vodom iz centralnog vodovodnog sistema (rezervoar Mojmilo - KD.575 mn.m, zapremina V= 20 000 m);
  • -
    Iz ovih rezervoara moguće je korektno snabdijevanje vodom do visine max. 555m.n.m;
  • -
    Uslovi snabdijevanja vodom u ovom području su prilično problematični, jer se područje nalazi na velikoj udaljenosti od izvorišta sa kojeg se snabdijeva;
  • -
    Na ovaj način zone snabdijevanja su sada previše nizvodno razvučene, što u eksploataciji rezultira nesigurnim snabdijevanjem, oscilacijama pritiska i drugim negativnim popratnim pojavama u sistemu snabdijevanja;
  • -
    Prema raspoloživim podatcima, evidentirani su primarni cjevovodi u postojećim saobraćajnicama. Duž saobraćajnice Sarajevo-Zenica položen je primarni cjevovod VAC 200 mm, koji predstavlja primarni snabdijevački vod predmetnog obuhvata. Unutar obuhvata egzistira dijelimično razvijena vodovodna mreža, koja je najvećim dijelom izgrađena od azbest-cementa;
  • -
    Shodno gore navedenom, može se konstatovati da je područje Plana opremljeno primarnom vodovodnom mrežom.

Plansko usmjerenje

  • -
    Analiza problema snabdijevanja vodom predmetnog Plana, moguće je uz cjelovito sagledavanje vodosnabdijevanja prostornih cjelina na području nizvodno od ušća rijeke Miljacke u rijeku Bosnu, pa i znatno šire;
  • -
    Visinske zone snabdijevanja vodom formirat će se na temelju uvjeta koji vladaju u ovom dijelu gradskog vodovodnog sistema. Niža zona, do kote 530 mn, snabdijeva se direktno iz sistema putem postojeće vodovodne mreže. Snabdijevanje više zone će se planirati iz novog rezervoara Briješće (KD. 627mn.m, V= 1000 m);
  • -
    Planirati primarnu mrežu u skladu sa potrebama planiranim kroz provedbene planove susjednih cjelina;
  • -
    Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa podatcima o budućim sadržajima i o potrebnim količinama vode i u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana, a profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom, protivpožarnom i tehnološkom potrošnjom u skladu sa važećim propisima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mreži je 100 mm;
  • -
    Postojeću sekundarnu vodovodnu mrežu koja je nedovoljnih profila i od neodgovarajućih materijala neophodno je rekonstruisati tako da u potpunosti zadovolji novonastale potrebe;
  • -
    Pri izradi Idejnog rješenja snabdijevanja vodom ispoštovati sve važeće propise i zahtjeve KJKP "VIK".

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Postojeće stanje

  • -
    Prema podatcima iz digitalnog katastra, konstatovano je da u širem području oko Plana nema kanalizacione mreže;
  • -
    Na planom obuhvaćenom području danas ne postoji izgrađena kanalizaciona mreža, pa se može konstatovati da je područje planiranja neopremljeno primarnom kanalizacionom mrežom.

Plansko usmjerenje

  • -
    Otpadne vode iz predmetnog obuhvata prikupiti i odvesti na lokalni uređaj za prečišćavanje Dvor, kojem gravitiraju industrijska zona Rajlovac, Zabrđe, Smiljevići i dr.;

Pri dimenzoniranju kanala potrebno je uzeti u obzir i gravitirajuće područje centralne gradske deponije smeća;

  • -
    Separatnu kanalizacionu mrežu planirati u skladu sa planskim rješenjem, a profile kanala definisati tako da zadovolje potrebe, kako u obuhvatu Plana, tako i pripadajućim slivnim područjima. Planom poštovati uslov da je minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mreži 300 mm;
  • -
    Recipijent za ispuštanje oborinskih voda je potok Lepenica;
  • -
    Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj, ili kolektivnih garaža, prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta;
  • -
    Pri izradi idejnog rješenja odvodnje otpadnih i oborinskih voda ispoštovati sve važeće propise i zahtjeve KJKP "VIK".

Regulacija potoka Lepenice

  • -
    Unutar obuhvata Plana, prolazi potok Lepenica na kojem su započete intervencije na regulaciji kanala;
  • -
    Za uređenje korita Lepenice, urađen je Idejni projekat regulacije potoka Lepenica od strane "Energoinvest", za potrebe ranije rađenog Plana;
  • -
    U 2015. g. urađen je Glavni projekat regulacije potoka Lepenica, koji je uradila firma Citadela d.o.o. Sarajevo u okviru kojeg je potrebno razmotriti situaciju zaštite kako objekata tako i ljudi i doprojektovati nadvišenje na kruni zida od min. 50 cm;
  • -
    Planom je potrebno planirati dalje intervencije na regulaciji potoka Lepenica, u skladu sa urađenom projektnom dokumentacijom i interesima lokalne zajednice.

Energetika

Toplifikacija - gasifikacija

Prostorna cjelina, koja je predmet Plana, Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo - 9. Energetska infrastruktura i sistem veza - 9.2. Toplifikacija i gasifikacija, za period od 1986. do 2015. godine, nalazi se izvan cjelina u kojima je definisan način snabdijevanja toplotnom energijom. Istom dokumentacijom je za rubna područja predviđeno snabdijevanje primarnom energijom sistema grijanja, pripreme TSV i kuhanja, putem gradske, gasne, distributivne mreže. Električna energija bi se koristila isključivo kao nezamjenjiva.

Postojeće stanje Toplifikacija

  • -
    Za prostor obuhvaćen Planom se može konstatovati da je toplifikacija postojećih objekata koncipirana, tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem. Trenutno stanje toplifikacije postojećih individualnih stambenih objekata u zoni obuhvata i neposrednoj blizini, karakterišu pojedinačni, individualni sistemi sa čvrstim gorivom, kao primamim energentom;
  • -
    Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjem stambenih objekata, ostvaruju se također individualnim sistemima;

Postojeće stanje Gasifikacija

  • -
    Na predmetnom lokalitetu nije izgrađena niskotlačna gasna distributivna mreža 0,1(0,2)bar;
  • -
    Duž obuhvata Regulacionog plana egzistira gasovod srednjeg pritiska 3(4)bar, GPL 225, Zabrđe - Boljakov potok. Ova trasa mreže srednjeg pritiska je dobijena kroz stručno mišljenje 07-23-3748/10 od 16.06.2010. godine, uz prilog "Idejni projekat izgradnje gasovoda pritiska 3(4) bar Zabrđe-Boljakov Potok - Općina Novi Grad", izrađen od strane stručnih službi Sarajevogasa. Predmetni gasovod je u međuvremenu stavljen u funkciju;
  • -
    Stanje cijelokupnog prstena visokog pritiska i srednjeg pritiska na području grada je dobro, oštećenja i improvizovana priključenja su sanirana, a kapacitet prstena visokog pritiska (sadašnja iskorištenost oko 30 %) je više nego dovoljan za podmirenje potreba postojećih potrošača, kao i planiranih objekata.

U blizini zone obuhvata nalaze se sljedeće prijemno redukcione stanice:

LOKACIJA PRS

OZNAKA

ARTES

Qnom (Sm/h)

Hidrogradnja - Briješće

P - 83 - 17

130

-

Centrotrans - Bačići

P - 81 -

-

-

Vranića - TMZ - Stup

P - 83 -18

131

-

ŠIK - Stup Azići

P - 83 - 15

127

-

SIMES - Stup

P - 83 - 17

128

-

Usmjerenje termoenergetske opskrbe

  • -
    Termoenergetske potrebe trebaju biti zadovoljene, u skladu sa konceptom energetske opskrbe datim u Urbanističkom planu. U tu svrhu će biti neophodno planirati priključak sa gasovoda srednjeg pritiska 3(4) bar, gasnu redukcionu stanicu pul=3(4) bar i pizl=0,1(0,2) bar, te niskotlačnu gasnu distributivnu mrežu 0,1 (0,2) bar, sa kućnim priključcima do objekata;
  • -
    Ovakav koncept je prihvatljiv i zbog izvjesno različite buduće vlasničke strukture objekata, kao i različite faze građenja i uvođenja u funkciju. Koncept podjele priključenja na mrežu srednjeg pritiska i niskotlačnu distributivnu mrežu je podložan korekcijama zbog mogućnosti da se investitori odluče za gradnju objekta sa manjim toplotnim kapacitetom, mogućnosti da više vlasnika odluče graditi zajednički izvor toplote, da zbog tehnološkog procesa objekat posjeduje više manjih izvora toplote i sl., a sve prema zasebnoj, za svaki objekat ili grupu, pojedinačnoj, odluci distributera zemnog gasa;
  • -
    Opisani koncept energetskog snabdijevanja toplotnom energijom predstavlja tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu je sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike grada i potpuno je usklađen sa planovima višeg reda. Također se može konstatovati daje ovakvo rješenje u saglasnosti i sa razvojnim planovima stručnih službi Sarajevo-gasa;
  • -
    Planirano rješenje toplifikacije prostorne cjeline treba biti koncipirano na korištenju zemnog gasa, kao primarnog energenta, i ostalih goriva kao alternativnih, u zavisnosti od potreba i mogućnosti investitora.

Kablovska TK mreža

Plansko usmjerenje

  • -
    Novim Idejnim rješenjem telekomunikacione infrastrukture potrebno je prema novoj situaciji (trenutnom i planiranom broju stambenih jedinica), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u obliku trasa kablovske kanalizacije. Rješenje TK infrastrukture je potrebno uskladiti sa urađenim projektima faze TK infrastrukture kontaktnih planova;
  • -
    Telekomunikacionu infrastrukturu je potrebno planirati podzemno (član 90. Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. - 2023. godine.);
  • -
    Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica, čime će se izbjeći problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda;
  • -
    Trasu TK infrastrukture (kablovsku kanalizaciju, pripadajuća kb. okna i ormariće sa TK opremom) potrebno je planirati izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama). Pri izvođenju radova potrebno je posebno voditi računa da ne dođe do oštećenja postojećeg biljnog fonda, a naročito njegovog korjenovog sistema;
  • -
    Ukoliko trasu kablovske kanalizacije nije moguće planirati izvan kolovoza, Ista se može planirati unutar kolovoza, uz pribavljenu saglasnost i definisane uslove za prokope saobraćajnih površina od strane nadležnih upravitelja saobraćajnica. Oštećenja uličnog popločanja prilikom radova na podzemnim instalacijama, biće popravljeno ili zamijenjeno od strane privatnog lica ili nadležne institucije koja izvodi radove;
  • -
    Tačke koncentracije (ormarići sa TK opremom) potrebno je planirati uz ili unutar objekta, te izbjegavati postavljanje objekata TK infrastrukture kao samostalnih jedinica;
  • -
    Obzirom da se radi o Idejnom rješenju, moguća su odstupanja od planirane trase TK kablovske kanalizacije, ali uz poštivanje gore navedenih smjernica.

Elektroenergetika

Postojeće stanje

  • -
    Područje obuhvaćeno Planom je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/10(20) kV AZIĆI (SA-8), 2x31 MVA, a rezervno iz nove TS 110/10(20) kV RELJEVO (SA-10), 2 x 20 MVA. U ovome lokalitetu se nalaze sljedeće TS 10(20)/0.4 kV: TS ZABRĐE 2, br. 860, 160 kVA, i -TS ZABRĐE, br. 122, 160 kVA.

Plansko usmjerenje

  • -
    Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu Plana treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove planirati polaganje PHD cijevi za optički OPGW kabl za daljinsku komandu. U kablovske vodne čelije ugraditi indikatore kvara;
  • -
    Razvod električne energije na niskom naponu planirati tako da niskonaponska mreža najvećim djelom bude kablovska, a manjim djelom kao nadzemna. Niskonaponska mreža će se iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvoditi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara (uvezana sa sopstvenom i drugim susjednim transformatorskim stanicama), a radi kao radijalna. Postoji mogućnost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova. Obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu to ujedno služe za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S1) fasadni ormari su predviđeni za ugradnju na fasade objekata ili slobodnostojeći. Predmetni distributivni ormari se montiraju na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne tačke za spajanje potrošača na elektroenergetski sustav;
  • -
    Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki. Koristiti ormare javne rasvjete sa redukcijom snage.

Rokovi za pripremu i izradu Plana

Član 5.

Rokovi za pripremu i izradu Plana su sljedeći:

  • -
    Nacrt Odluke o pristupanju izradi Plana: maj 2016. godine,
  • -
    Prijedlog Odluke o pristupanju izradi Plana: juli 2016. godine,
  • -
    Podloge za izradu Plana: mart 2017. godine,
  • -
    Osnovna koncepcija Plana: juni 2017. godine,
  • -
    Prednacrt Plana: august 2017. godine,
  • -
    Nacrt Plana: septembar 2017. godine
  • -
    Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: oktobar/novembar 2017. godine,
  • -
    Prijedlog Plana: april 2018. godine,
  • -
    Usvajanje Plana: maj 2018. godine.

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

Član 6.

Okvirna sredstva u iznosu od 102.500,00 KM obezbijediti će Općina Novi Grad u Budžetu za 2016. i 2017. godinu i to: u 2016. godini iznos od 78.750,00 KM, a u 2017. godini iznos od 23.750,00 KM.

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

Član 7.

Nosilac pripreme Plana je Gradonačelnik Grada Sarajeva.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Javna rasprava i donošenje Plana

Član 8.

Nosilac izrade Plana će izraditi Osnovnu koncepciju Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi je Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću.

Ukoliko Nosilac pripreme usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt Plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme radi utvrđivanja Nacrta Plana.

Nosilac pripreme utvrdit će Nacrt Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

Član 9.

Na osnovu rezultata Javne rasprave i stava o Nacrtu Plana, Nosilac pripreme za izradu Plana utvrditi će Prijedlog Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na donošenje.

Sastavni dio Prijedloga Plana je "Elaborat orijentacionih troškova uređenja građevinskog zemljišta".

Ostale odredbe

Član 10.

Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Novi Grad Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vjerske zajednice, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Član 11.

Utvrđuje se režim zabrane građenja do donošenja Plana.

Režim zabrane građenja ne odnosi se na investitore koji su stekli pravo gradnje na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje, važeće urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje) i koji mogu nastaviti započetu proceduru, kao i na aktivnosti utvrđene članom 7. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (rekonstrukcija, dogradnja, sanacija, nadziđivanje i drugi zahvati) što podrazumijeva pribavljanje stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera.

Zabrana građenja iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na izgradnju objekata komunalne infrastrukture za koje će na osnovu prijedloga Načelnika Općine Novi Grad Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dati stručno mišljenje u skladu sa smjernicama iz člana 4. Ove Odluke.

Član 12.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja planiranja.

Član 13.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1225/16
27. jula 2016. godine

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Suljo Agić, s. r.