Općina Hadžići - Općinski načelnik
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići
Na osnovu člana 138. stav 2 i člana 182. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16) i člana 32. i 37. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/16 i 62/16), Općinski načelnik Općine Hadžići i Sindikalna organizacija Javnog komunalnog preduzeća "Komunalac" d.o.o. Hadžići, u daljem tekstu: Ugovorne strane, zaključile su
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I RADNIKA JKP "KOMUNALAC" D.O.O. HADŽIĆI
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze potpisnika ovog Ugovora, kao i prava i obaveze radnika i poslodavca JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići (u daljem tekstu: Preduzeće), a koja se odnose na: zaključivanje ugovora o radu i zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme, odmori i odsustva, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, zaštita radnika/radnica (u daljem tekstu: radnik), plaće, naknade plaća, materijalna prava radnika, izumi i tehnička unapređenja, naknada štete, prestanak ugovora o radu, učešće radnika u odlučivanju, reprezentativnost sindikata i poslodavca i druga pitanja iz radnog odnosa.
Član 2.
Ovaj ugovor se primjenjuje u JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići i obavezujući je za poslodavca i sve radnike Preduzeća.
Član 3.
Pravilnikom o radu Preduzeća i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi, odnosno ugovoriti manja prava radnika od prava utvrđenih ovim Ugovorom.
Član 4.
Odrebe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, ako za njihovu primjenu nije potrebna odgovarajuća razrada u pravilniku o radu i ugovoru o radu.
Poslodavac u smislu odredbi ovog ugovora je lice koje u skladu sa položajem i ovlaštenjima u Preduzeću, sa radnikom zaključuje ugovor o radu u JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići, u djelatnostima za čije obavljanje je preduzeće osnovano i koje su upisane u odgovarajući sudski registar.
Član 5.
Radnik, u smislu odredbi ovog Ugovora, je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Radnik je dužan poslodavcu dostaviti sve lične podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, a radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa, kao i druge relevantne podatke (o stečenoj stručnoj spremi, položenim stručnim ispitima, radnom iskustvu, zdravstvenom stanju, stepenu invalidnosti i sl.)
Poslodavac je obavezan da lične podatke koje mu radnik dostav radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa, prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim licima u skladu sa zakonom i pratećim propisima.
II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU I ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Član 6.
Ugovor o radu može se zaključiti sa licem koje ispunjava opće i posebne uslove utvrđene Zakonom o radu (u daljem tekstu: Zakon), ovim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Ugovor o radu zaključuje se u pisanom obliku i mora sadržavati odrebe utvrđene Zakonom, ovim Ugovorom i Pravilnikom o radu.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti najduže na tri godine.
Prekidom ugovora o radu na određeno vrijeme smatra se vremenski period duži od 60 (šezdeset) dana između dva Ugovora o radu koji je radnik zakl jučio sa istim poslodavcem.
Član 7.
Odluku o potrebi za radom donosi poslodavac.
Član 8.
Radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad, na osnovu zaključenog ugovora o radu.
III - RADNO VRIJEME
Član 9.
Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodaca.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme pripravnosti u kojem je radnik obavezan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se za njima ukaže potreba.
Vrijeme koje radnik u toku pripravnosti provede u obavljanju poslova po pozivu, smatra se redovnim radnim vremenom.
Vrijeme pripravnosti je vrijeme u kojem je radnik obavezan bit dostupan i odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova iz djelokruga svoga radnog mjesta.
Poslovi za koje se može uvesti vrijeme pripravnosti utvrđuju se Pravilnikom o radu, ili odlukom poslodavca kada se radi o vanrednim prilikama.
Za vrijeme pripravnosti poslodavac će radniku isplatiti naknadu plaće koja ne može biti manja od 3% od radnikove satnice, za sate provedene u pripravnosti od ponedjeljka do subote, odnosno ne može biti manja od 10% radnikove satnice za sate provedene u pripravnosti nedjeljom, praznikom i drugim neradnim danima utvrđenim zakonom.
Pravilnikom o radu Preduzeća biće utvrđeni konkretni procenti naknade plaće za vrijeme pripravnosti.
Član 10.
Puno radno vrijeme u JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići traje 40 sati sedmično.
Sa punim radnim vremenom izjednačeno je radno vrijeme:
- -Maloljetnog radnika koje ne može biti duže od 35 sati sedmično,
- -Radnika koji radi na poslovima za koje je radno vrijeme skraćeno srazmjerno štetnim uticajima uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika, u skladu sa Zakonom,
- -Radnice koja nakon porođajanog odsustva radi puno radno vrijeme, za vrijeme čijeg korištenja odsustvuje sa posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja djeteta do navršene jedne godine života djeteta.
Član 11.
Puno radno vrijeme se raspoređuje na šest radnih dana u sedmici.
Puno radno vrijeme može biti raspoređeno i na pet radnih dana u sedmici, u zavisnosti od potreba poslova i organizacije rada, u skladu sa Pravilnikom o radu Preduzeća i pojedinačnim odlukama poslodavca.
Poslodavac će svojom odlukom utvrditi sedmični raspored radnog vremena, početak i završetak radnog vremena, zavisno od potrebe posla i uslova rada.
Član 12.
Smjenskim radom, u smislu odredbi ovog ugovora, smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama.
Član 13.
Preraspodjelu radnog vremena Poslodavac može uvesti u skladu sa Zakonom, kada to zahtijeva priroda posla.
Član 14.
Prekovremeni rad Poslodavac može uvesti u slučajevima utvrđenim Zakonom.
IV - ODMORI I ODSUSTVA
Član 15.
Radnik koji radi duže od 6 (šest) sati dnevno, ima u toku radnog dana pravo na odmor (pauzu) u trajanju od 30 (trideset) minuta. Pauza ne može biti na početku i na kraju radnog vremena.
Poslodavac je dužan radniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od 60 minuta, za jedan dan u toku sedmice.
Vrijeme odmora iz stava 1. i stava 2. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako zbog prirode posla mora raditi taj dan, osigurava mu se drugi dan odmora, prema dogovoru sa poslodavcem.
Radnik je dužan raditi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja posla, iznenadnih kvarova, zastoja i poremećaja procesa rada, ukoliko poslodavac ne može primijeniti druge mjere da bi spriječio nastajanje gubitka, kvarenje robe i druge štetne posljedice po preduzeće i korisnike usluga preduzeća.
Član 16.
Radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 30 radnih dana, s tim što se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora privremena spriječenost za rad, praznici, nedjelje i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja u skladu sa Zakonom, ne uračunava u dane godišnjeg odmora.
Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 24 radna dana.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana.
Član 17.
Godišnji odmor radnika u trajanju od 20 radnih dana uvećava se po sljedećim osnovama:
a) Po osnovu dužine radnog staža:
- -od navršene 1 do navršenih 5 godina staža 1 dan,
- -od navršenih 5 do navršenih 10 godina staža 2 dana,
- -od navršenih 10 do navršenih 15 godina staža 3 dana,
- -od navršenih 15 do navršenih 20 godina staža 4 dana,
- -od navršenih 20 do navršenih 25 godina staža 6 dana,
- -od navršenih 25 do navršenih 30 godina staža 8 dana,
- -preko 30 godina staža 10 dana;
b) Po osnovu uslova rada:
- -radnicima sa skraćenim radnim vremenom i radnicima koji rade u smjenama 2 dana;
b) Po osnovu socijalno-zdravstvenog stanja:
- -Radnicima invalidima rada /ratnim vojnim invalidima 2 dana,
- -Radniku-majci koja ima dijete/djecu do 7 godina života i samohranom
- -Roditelju usvojitelju, kao i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj 2 dana.
Plaćeno odsustvo
Član 18.
Tokom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo od ukupno 7 radnih dana u sljedećim slučajevima:
- 1.Sklapanje braka radnika/ce 5 dana,
- 2.Sklapanje braka djeteta 3 dana,
- 3.Rođenja djeteta 5 dana,
- 4.Smrti bračnog druga ili djeteta 7 dana,
- 5.Smrti roditelja, braće i sestara radnika 5 dana,
- 6.Smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga 3 dana,
- 7.Smrti unuka, djedova i baka (nana) 3 dana,
- 8.Traženja članova porodice nestalih u ratu 5 dana,
- 9.Teže bolesti člana užeg domaćinstva 7 dana,
- 10.Selidbe 2 dana,
- 11.Potrebe obrazovanja i stručnog usavršavanja za potrebe poslodavca i obrazovanja za potrebe sindikalnog rada 2 dana,
- 12.Učešća na RS1 (Komunalijada) 2 dana,
- 13.Otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda na imovini (požari, poplave, snježne lavine, zemljotresi, klizišta i sl.) 5 dana,
- 14.Upražnjavanja vjerskih, tradicionalnih, kulturnih i ličnih potreba 2 dana,
- 15.Svakog dobrovoljnog darivanja krvi 2 dana.
U slučajevima iz tački 4, 5, 6, 7 i 14 stava 1. ovog člana, radniku se ne može uskratiti pravo na korištenje plaćenog odsustva, iako je u toku kalendarske godine iskoristio 7 dana plaćenog odsustva.
Neplaćeno odsustvo
Član 19.
Poslodavac može radniku, na njegov pismeni zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće-neplaćeno odsustvo, najduže do jedne godine dana. ukoliko to dozvoljava priroda posla i mogućnosti poslodavca.
Poslodavac može radniku-roditelju odobriti odsustvovanje sa rada do tri godine života djeteta, u skladu sa Zakonom.
Uslovi korištenja neplaćenog odsustva utvrđuju se Pravilnikom o radu.
Poslodavac je dužan omogućiti radniku, na njegov zahtjev, korištenje 2 dana neplaćenog odsustva u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba.
Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva iz stava 1. i 2. ovog člana, prava i obveze radnika koja se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.
V - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD
Član 20.
Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvođenja nove tehnologije ili nove organizacije rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada. omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
Uslovi i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad uređuju se Pravilnikom o radu.
VI - ZAŠTITA RADNIKA
Član 21.
Poslodavac je dužan voditi i organizovati svoje poslovanje na način i uz uslove koji će omomogućiti zaštitu života, zdravlja, privatnost i dostojanstvo svih radnika u skladu sa Zakonom i posebnim propisima.
Poslodavac je dužan svojim općim aktima, u skladu sa Zakonom i drugim propisima urediti zaštitu radnika iz stava 1. ovog člana.
VII - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Plaća
Član 22.
Za obavljeni rad poslodavac je radniku obavezan isplatiti plaću i ostala primanja u skladu sa Zakonom, ovim Ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 23.
Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od:
- -Osnovne plaće,
- -Dijela plaće za radni učinak.
- -Uvećanja plaće u skladu sa članom 29. i 30. ovog Ugovora i Pravilnikom o radu.
Osnovna plaća
Član 24.
Osnovnu plaću radnika čini koeficijent složenosti radnog mjesta pomnožen sa osnovicom za obračun plaće, za puno radno vrijeme.
Elementi za utvrđivanje koeficijenta složenosti radnog mjesta su:
- -Stručna sprema,
- -Složenost posla,
- -Odgovornost i
- -Drugi elementi utvrđeni Pravilnikom o radu.
Član 25.
Poslodavac je obavezan da za radna mjesta sa istim koeficijentom složenosti radnog mjesta i istim učinkom rada, isplaćuje jednaku plaću.
Član 26.
Osnovicu za obračun plaće utvrđuje poslodavac na bazi materijalnih mogućnosti Preduzeća, u dogovoru sa sindikatom-Sindikalnim odborom preduzeća.
Najniža plaća
Član 27.
Najniža neto plaća se utvrđuje tako što se najniža neto satnica, usaglašena između socijalnih partnera, u skladu sa odredbama Općeg kolektivnog ugovora (koja u 2016. godini prije oporezivanja ne može biti niža od 2,31 KM), množi sa brojem sati provedenih na radu za pojedini mjesec.
Na utvrđeni iznos dodaju se doprinosi iz plaće i porez na dohodak, u skladu sa posebnim zakonima.
Poslodavac ne može radniku isplatiti plaću u manjem iznosu od iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana, za ostvareni puni fond radnih sati za određeni mjesec.
Radni učinak
Član 28.
Radni učinak se utvrđuje Pravilnikom o radu, uvažavajući kriterije za utvrđivanje radnog učinka, i to:
- 1.Kvalitet izvršenih poslova,
- 2.Obim obavljenog posla,
- 3.Rok izvršenja poslova,
- 4.Odnos radnika prema radnim obavezama.
Pravo na povećanje plaće
Član 29.
Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,5%, s tim da ukupno povećanje osnovne plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20%, bez obzira kod kojeg je poslodavca radni staž ostvaren.
Član 30.
Radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za vrijeme:
- -Otežanih uslova rada od 5 do 10%, za vrijeme u kojem radnik obavlja poslove pri kojima je izložen štetnom uticaju opasnih materija, fizičkom naporu i opasnosti od povređivanja,
- -Noćnog rada-najmanje 25% od neto satnice,
- -Prekovremenog rada-najmanje 25% od neto satnice,
- -Rada u dane praznika koji su po zakonu državni praznici, najmanje 40% od neto satnice.
Rada u dane sedmičnog odmora, najmanje 15% od neto satnice.
Uvećanja iz stava 1. ovog člana međusobno se ne isključuju.
Pravilnikom o radu Preduzeća utvrdiće se konkretni procenti povećanja osnovne plaće iz stava 1. ovog člana.
Član 31.
Vrsta i procenat povećanja osnovne plaće po osnovu otežanih uslova rada reguliše se općim aktima Preduzeća.
Član 32.
Izuzetno, u slučaju da poslodavac, zbog teške finansijske situacije, ne može obezbijediti isplatu plaća, naknada i drugih primaanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa ugovorom o radu, smanjenje plaća i ostalih primanja može se vršiti samo na osnovu sporazuma sa reprezentativnim sindikatom kod poslodavca.
Naknade plaće
Član 33.
Radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i drugim propisima, za vrijeme:
- -Korištenja godišnjeg odmora,
- -Plaćenog odsustva,
- -Privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),
- -Porođajnog odsustva,
- -Odsustva sa rada žene za vrijeme trudnoće kada ne može biti raspoređena na druge poslove,
- -Prekida rada koji nije prouzrokovao radnik,
- -U drugim opravdanim slučajevima, što će se reguIisati Pravilnikom o radu, u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Član 34.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati radnike povodom državnih, vjerskih i nacionalnih praznika, u skladu sa finansijskim mogućnostima Preduzeća.
Rokovi i razdoblja isplata plaća i naknada plaća
Član 35.
Plaća se isplaćuje radnicima svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Period isplate plaća je 30 dana, a utvrđuje se Pravilnikom o radu Preduzeća.
Član 36.
Poslodavac je dužan radniku prilikom isplate svake mjesečne plaće uručiti pismeni obračun sa svim elementima (bruto i neto plaće), kao i prikaz svih odbitaka (porezi, doprinosi, krediti, članarine i druge vrste obustava iz plaće),
Pojedinačne isplate plaća nisu javne.
VIII - MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Član 37.
Poslodavac je dužan radniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena, ili isplatiti naknadu u iznosu 1% od prosječne mjesečne neto plaće u F BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 38.
Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.
Visina i način isplate regresa utvrdiće se Pravilnikom o radu Preduzeća.
Član 39.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u visini cijene karte javnog gradskog prevoza koja se primjenjuje na radnikovoj relaciji dolaska i odlaska sa posla, što će biti regulisano Pravilnikom o radu Preduzeća i pojedinačnim ugovorom o radu između poslodavca i radnika.
Član 40.
Radnik prilikom odlaska u penziju/mirovinu, ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri njegove prosječne plaće u posljednja tri mjeseca rada, ili tri prosječne plaće u Federaciji BiH isplaćene u posljednja tri mjeseca po posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, zavisno šta je povoljnije za radnika.
Član 41.
Naknada troškova za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu isplaćivaće se na način propisan Zakonom i općim aktima poslodavca.
Član 42.
U slučaju smrti radnika, ili člana uže porodice radnika, porodica ili radnik imaju, ostvaruju pravo na novčanu pomoć u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše do iznosa tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u F BiH za prethodna tri mjeseca, prije donošenja rješenja o isplati naknade.
Ukoliko je kod poslodavca zaposleno dva ili više radnika, članova porodice iz stava 1. ovog člana, novčana pomoć isplatiće se samo jednom članu porodice zaposlenom u Preduzeću.
Član 43.
U slučaju teže bolesti radnika, ili člana uže porodice radnika, radnik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, a u skladu sa Naredbom o listi teških bolesti, odnosno tjelesnih povreda na osnovu koje ostvaruje pravo na naknadu za slučaj invalidnosti ili teške bolesti.
Težina bolesti se dokazuje na osnovu medicinske dokumentacije izdate od strane nadležne (ovlaštene) medicinske ustanove, a način pojedinačnih isplata naknada biće regulisan Pravilnikom o radu Preduzeća.
Član 44.
Poslodavac može, prema finansijskim mogućnostima Preduzeća, u Pravilniku o radu utvrditi mogućnost isplate pomoći radnicima i za druge slučajeve, u skladu sa Zakonom.
IX - IZUMI I TEHNIČKA UNAPRJEĐENJA
Član 45.
Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna, odnosno o tehničkom unapređenju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom.
Izumi, odnosno predmeti industrijskog dizajna, ostvareni na radu ili u vezi sa radom pripadaju poslodavcu (Preduzeću), a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu Pravilnikom o radu, ugovorom o radu, ili posebnim ugovorom.
O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna, koji nisu ostvareni na radu ili u vezi sa radom, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ako je izum u vezi sa djelatnošću Preduzeća, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezi sa izumom.
Ako poslodavac primijeni tehničko unaprjeđenje, odnosno tehničko rješenje ostvareno racionalizacijom, odnosno novatorskim rješenjima koja je predložio radnik, obavezan je radniku isplatiti naknadu koja se utvrđuje Pravilnikom o radu Preduzeća, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
X - NAKNADE ŠTETE
Član 46.
Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.
Član 47.
U slučaju da se utvrdi obaveza nadoknade prouzrokovane štete od strane radnika, poslodavac će istu naplatiti obustavljanjem dijela plaće radnika, vodeći računa da plaća radnika ne može biti opterećena više od jedne trećine.
Ukoliko nije moguće utvrditi tačnu visinu štete, ili bi utvrđivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, komisijski se utvrđuje paušalni iznos, što se bliže reguliše Pravilnikom o radu Preduzeća.
Pravilnikom o radu poslodavac će utvrditi i uslove pod kojim se radniku koji je prouzrokovao štetu na radu ili u vezi sa radom, može smanjiti ili obaveze oslobađanja plaćanja naknade za pričinjenu štetu.
XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 48.
Ugovor o radu prestaje u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu.
Član 49.
Prestanak ugovora o radu otkazom poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka je u slučaju kada je radnik odgovoran za teži prijestup ili povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da radnik nastavi radni odnos.
U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz Ugovora o radu, Ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.
Pisano upozorenje iz stava 2. ovog člana sadrži opis prijestupa ili povredu radne obaveze za koju se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže Ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da radnik ponovi prijestup u roku od 6 mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca radniku.
Prvilnikom o radu će se utvrditi vrsti prijestupa ili povreda radnih obaveza iz stava 1. i 2. ovog člana.
Forma i trajanje otkaznog roka
Član 50.
Otkaz se daje u pisanoj formi.
Poslodavac je obavezan u pisanoj formi obrazložiti otkaz radniku.
Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Član 51.
Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje Ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje Ugovor o radu.
Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.
Pravilnikom o radu Preduzeća i Ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana, kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz radniku.
Otpremnina
Član 52.
Radnik koji je sa poslodavcem zaključio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje Ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se Ugovor otkazuje zbog kršenja radne obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz Ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koja se određuje u zavisnosti od dužine neprekidnog trajanja radnog odnosa u Preduzeću.
Izuzetno, umesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Način, uslovi i rok isplate otpremnine iz stav 2. i 3. ovog člana utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca, a rok za zaključivanje ugovora i isplatu otpremnine ne može biti duži od tri mjeseca.
XII - UČEŠĆE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Član 53.
Radnici imaju pravo učestvovati u odlučivanju u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima određenim Zakonom o radu, Zakonom o vijeću zaposlenika i ovim Ugovorom.
Član 54.
Poslodavac je obavezan omogućiti nesmetan rad i djelovanje sindikata i osigurati prostor i neophodne uslove za njegov rad i djelovanje.
XIII - REPREZENTATIVNOST SINDIKATA
Član 55.
Pravo zastupanja svojih članova pred poslodavcem, organima vlasti, udruženjima poslodavaca i drugim institucijama odnosno pravnim licima, pravo na: kolektivno pregovaranje i zaključivanje Kolektivnog ugovora, učešće u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika organa vlasti, Udruženja poslodavaca i Sindikata, kao i druga prava u skladu sa zakonom, imaju samo reprezentativni sindikati.
Član 56.
Sindikalna organizacija JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići obezbijediće dokaz o vlastitoj reprezentativnosti u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH.
XIV - KOLEKTIVNI UGOVOR
Član 57.
Pravila o postupku kolektivnog pregovaranja utvrđuju se Protokolom koji potpisuju ugovorne strane.
Protokolom se utvrđuju principi vođenja pregovora, sastav pregovaračkih timova, način vođenja pregovora, rokovi pregovaranja i druga pitanja.
Član 58.
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.
Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanoj formi i obrazložen.
Jedna ugovorna strana ima pravo da raskine Kolektivni ugovor ukoliko druga strana:
- -ne prihvati u roku od 15 dana prijedlog za pregovore o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora,
- -ne odgovori u roku od 15 dana na pisani zahtjev druge strane za otpočinjanje pregovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora,
- -kada prihvati pregovore, ako se u roku od 3 (tri) mjeseca ne postigne dogovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora.
Raskid Kolektivnog ugovora vrši se po proceduri otkaza predviđenoj u članu 59. ovog Ugovora.
Član 59.
Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok u slučaju otkaza Kolektivnog ugovora je 3 (tri) mjeseca od dana dostavljanja pisanog otkaza drugoj ugovornoj strani.
Nakon isteka otkaznog roka, otkazani kolektivni ugovor primjenjivaće se još 6 (šest) mjeseci, ali najdalje do isteka roka na koji je potpisan.
Član 60.
Ugovorne strane mogu sporazumno ootkazati ovaj Ugovor u bilo koje vrijeme.
Sporazumom iz stava 1. ovog člana regulišu se pitanja: otkaznog roka, važenja i primjene Kolektivnog ugovora, rokova za otpočinjanje i trajanje pregovora za potpisivanje novog Kolektivnog ugovora.
XV - MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA
Kolektivni radni spor
Član 61.
U slučaju spora o zaključivanju, primjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora, ili drugog sličnog spora vezanog za Kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), provodi se postupak mirenja, u skladu sa zakonom.
Arbitraža-kolektivni radni spor
Član 62.
Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži, ako nije uspio postupak mirenja.
Član 63.
Arbitražu provodi arbitražno vijeće.
Sporazumom o provođenju arbitraže, strane u sporu obavezno određuju:
- -broj članova arbitražnog vijećau kojem mora biti isti broj predstavnika strana u sporu i najmanje jedan predstavnik kojeg ugovorne strane zajedno odrede,
- -krajnji rok do kojeg arbitražno vijeće treba da završi postupak arbitraže,
- -druga pitanja od značaja za rješavanje konkretnog radnog spora.
Član 64.
Odluak arbitražnog vijeća se donosi konsenzusom i obavezujuća je za strane u radnom sporu. Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena.
Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora.
XVI - ŠTRAJK
Član 65.
Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.
Štrajk se može organizovati samo u skladu sa zakononm o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i Kolektivnim ugovorom.
Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim Ugovorom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja o kojem su se ugovorne strane sporazumjele.
Radniku koji je učestvovao u štrajku neće se isplatiti plaća za dane koje je proveo u štrajku.
Poslodavac je dužan radniku koji učestvuje u štrajku, za vrijeme trajanja štrajka, uplaćivati doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonom, na osnovicu koju čini najniža plaća.
Član 66.
Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, ako je štrajk organiziran u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i ovim ugovorom.
Radnik ni na koji način ne može biti prisiljen da sudjeluje u štrajku.
Ako se radnik ponaša suprotno članu 156. stav 2. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16), ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.
XVII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 67.
Strane potpisnice ovog Ugovora, u roku od 30 dana od dana njegovog zaključivanja, imenovaće po dva člana zajedničke komisije, koja će tumačiti odredbe i pratiti primjenu ovog Ugovora.
Komisija će se sastajati po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Član 68.
Za pitanja koja nisu riješena ovim Ugovorom, neposredno će se primjenjivati odrebe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16), odredbe Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju F BiH, Pravilnika o radu Preduzeća i Ugovora o radu.
Član 69.
Ovaj Kolektivni ugovor se zaključuje na period od 12 (dvanaest) mjeseci, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Ukoliko se ovaj Ugovor ne produži, nakon isteka roka iz stava 1. ovog člana, isti će se primjenjivati najduže 6 (šest) mjeseci nakon roka na koji je zaključen.
Član 70.
Izmjene i dopune ovog Ugovora vrše se na način i po postupku na koji je donesen.
Član 71.
Poslodavac je obavezan uskladiti Pravilnik o radu Preduzeća sa odredbama ovog Ugovora u roku od 2 mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 72.
Nadzor nad primjenom ovog Ugovora i provedbenih akata vrši nadležna inspekcija rada.
Član 73.
Ovaj Ugovor je sačinjen u 4 (četiri) istovjetna primjerka, po 2 za svaku ugovornu stranu.
Član 74.
Stupanjem na snagu ovog ugovora, u JKP "Komunalac" d.o.o. Hadžići prestaje da važi primjena Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/06 i 34/06).
Broj 21/16
15. decembra 2016. godine
Hadžići
Predsjednik
Sindikalne organizacije
JKP "KOMUNALAC"
d.o.o. Hadžići
Mirza Rešidović, s. r.
Broj 02-49-10143/16
15. decembra 2016. godine
Hadžići
Općinski načelnik
Hamdo Ejubović, s. r.