Grad Sarajevo - Gradsko vijeće
Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana "Švrakino selo - Mlakve"
ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "ŠVRAKINO SELO - MLAKVE"
Vrsta Plana
Član 1.
Pristupa se izradi Regulacionog plana "Švrakino selo - Mlakve" (u daljnjem tekstu: Plan).
Granice područja za koje se Plan radi
Član 2.
Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. l, koja se nalazi na parceli k.č. 3474/2, a ima koordinate y=6528461, x=4855137, zatim produžava na sjeveroistok idući preko parcela k.č. 3474/2, 3474/1 i dolazi u tačku br. 2 y=6528480, x=4855159, koja se nalazi na parceli k.č. 3474/1, potom nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 3474/1, 1836/9, 1836/7, 1843/7, 1843/6, 1845/8, 2288/1, 2289/1, 2286/1, 2284/1, 2282/1, 2282/3, 2282/2, 2281/2, 3286/5, 2220/2, 2220/1, 2220/5, 2222/1, 2224/1 i dolazi u tačku br. 3, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2224/1 i 2225/2, a ima koordinate k.č. y=6528897, x=4855268, zatim nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 2225/8, 2225/16, 2280/32, 2280/28, 2276/2, 2275/2, 2273/2, 2238/13, 2239/10, 2272/11, 2359/1, 2393/6, 2447/3, 2447/2, 2247/1, 2446/2 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 4, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2446/1 i 2446/2, a ima koordinate k.č. y=65293580, x=4855237, potom produžava na sjeveroistok i istok idući preko parcela k.č. 2446/1, 2451/2, 2450/5, 2464/3, 2463/1, 2465/2, 2466/5, 2470/5, 2463/2, 2470/7, 2476/6, 2478/3, 2481/2, 2644/8 (koordinate prelomnih tačaka: br. 5 y=6529361, x=4855249; br. 6 y=6529365, x=4855254; br. 7 y=6529374, x=4855255; br. 8 y=6529415, 4855253; br. 9 y=6529427, x=4855250; br. 10 y=6529440, x=4855250; br. 11 y=6529449, 4855254; br. 12 y=6529458, x=4855269; br.l3 y=6529470, x=4855276; br. 14 y=6529481, x=4855279; br. l5 y=6529491, x=4855281; br. l6 y=6529497, x=4855283; br. l7 y=6529506, 4855283) i dolazi u tačku br. l8, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2644/8 i 3303/1 (put), a ima koordinate y=6529526, x=4855288, zatim produžava na sjeveroistok idući putem k.č. 3303/1, dolazi u tromeđu parcela k.č. 3303/1, 1082/2 i 1064/2, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1064/2, 1063/2, 1063/1, 1057, 1058/1, 1061 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1061, 1062 i 3564/1, zatim nastavlja na istok idući trasom južne longitudinale i dolazi u tačku br. 19, koja se nalazi na granici između područja Općine Novo Sarajevo i Općine Novi Grad Sarajevo, a ima koordinate y=6530741, x=4855837, potom se lomi na jug, te zapad, idući granicom između općina Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo i dolazi u tačku br. 20, koja ima koordinate y=6530197, x=4855096, zatim nastavlja na zapad idući putem k.č. 3301/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3301/1, 2327/12 i 3151/36, zatim nastavlja na sjeverozapad idući preko parcela k.č. 2327/1, 2327/17, 2279/6, 2279/3, 2327/1, 2279/7, 2279/1, 22782, 2280/2, 2325, 2326, 2327/2, 2329/2, 2322/4, 2322/3, 2322/1, 2298/9, 2298/6, 2298/11, 2298/5, 3194/2, 3194/1, 3194/6, 3194/5, 3193, 3194/3, 3198/6, 3199/1, 1822/46, 3318/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 21 y=6529178, x=4854973; br. 22 y=6529030, x=4855021; br. 23 y=6528965, x=4855078; br. 24 y=6528962, x=4855092; br. 25 y=6528936, x=4855097; br. 26 y=6528935, x=4855104; br. 27 y=6528922, x=4855110; br. 28 y=6528909, x=4855113; br. 29 y=6528899, 4855120; br. 30 y=6528876, x=4855122; br. 31 y=6528845, x=485513;, br. 32 y=6528834, x=4855145; br. 33 y=6528789, x=4855182; br. 34 y=6528779, x=4855180; br. 35 y=6528791, x=4855127; br. 36 y=6528782, x=4855106; br. 37 y=6528781, x=4855089; br. 38 y=6528796, x=4855057; br. 39 y=6528727, x=4855014; br. 40 y=6528720, x=4855020; br. 41 y=6528625, x=4855000; br. 42 y=6528611, 4854982; br. 43 y=6528625, x=4854969; br. 44 y=6528652, x=4854959; br. 45 y=6528645, x=4854936; br. 46 y=6528568, x=4854880; br. 47 y=6528548, x=4854906; br. 48 y=6528530, x=4854963; br. 49 y=6528512, x=4854982; br. 50 y=6528487, x=4854998; br. 51 y=6528486, x=4854992) i dolazi u tačku br. 52, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1822/31 i 3318/1, a ima koordinate y=6528472, x=4854995, zatim produžava na sjever idući međom parcele k.č. 3318/1 (obuhvata je), potom nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 3318/1, 3474/3 i 3474/2 i dolazi u tačku br. l, odnosno do mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo III, Općina Novi Grad.
Površina obuhvata iznosi P=95,4ha.
Vremenski period za koji se Plan donosi
Član 3.
Plan se donosi za period do donošenja novog plana.
Smjernice za izradu Plana
Član 4.
Plan se radi u cilju urbanog uređenja prostora kroz: preispitivanje stvarnog stanja na terenu, prostornih mogućnosti za novu izgradnju, integraciju zatečenog građevinskog fonda, opremanje područja adekvatnom društvenom, saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom, uvažavajući postojeću parcelaciju i vlasničke odnose.
Usmjerenja za izradu Plana su:
- -Poštovati opredjeljenja definisana Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06 i 4/11) i Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/99 i 4/02);
- -Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
- -Izvršiti istražne radove u funkciji izrade elaborata o inženjersko-geološkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina;
- -Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;
- -Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirod- nog naslijeđa Sarajevo izvršit će evidentiranje i valorizaci- ju mogućih lokaliteta i pojedinačnih objekata/cjelina kulturno-historijskog i prirodnog značaja;
- -Potrebno je uvažavati postojeću parcelaciju i posjedovno- vlasničke odnose kao i trase planiranih infrastrukturnih koridora;
- -Na osnovu analize postojećeg stanja i odrednica iz plana višeg reda, a u skladu sa prostorno-planskim uslovima, ispitati mogućnosti: zadržavanja građevina, nove izgrad- nje, dogradnje, nadogradnje ili zamjene postojećeg građe- vinskog fonda;
- -Konceptom prostornog uređenja omogućiti razvoj područ- ja kroz funkcionalno integrisanje postojećih i planiranih kapaciteta stambene izgradnje i društvene infrastrukture;
- -Kapacitete društvene infrastrukture planirati prema plani- ranom broju stanovnika i potrebama lokalne zajednice i grada;
- -Voditi računa o zadovoljenju potreba za predškolskim i školskim objektom i prostorom za sport i rekreaciju;
- -Idejna rješenja komunalne i elektroenergetske infrastruk- ture planirati na osnovu koncepta prostornog uređenja, a u skladu sa usmjerenjima datim kroz prostorno planske dokumente i usvojena provedbena planska dokumenta u kontaktnim zonama.
Zelenilo
- -Zelenilo treba da čini biološku komponentu iskazanu kroz osnovne, ovom prostoru karakteristične vegetacijske jedi- nice, sa mogućnošću korištenja raznih hortikulturnih tak- sona, s ciljem dobijanja povoljnih hortikulturno-arhitek- tonskih akcenata ili drugih vizuelno estetskih efekata;
- -Najzastupljenija kategorija je zelenilo uz objekte individu- alnog stanovanja, bašče, uređena dvorišta, voćnjaci, i dr., kojem treba posvetiti posebnu pažnju, ne samo zbog činjenice da im je površina znatna, nego i zbog činjenice da se pojedini dijelovi nalaze na strmim i nestabilnim terenima;
- -Prilikom planiranja ovih prostora predvidjeti razne horti- kulturne forme prvenstveno stablašica, u kombinaciji sa autohtonim sortama voćki u vidu većih ili manjih grupa- cija, u cilju stvaranja povoljnijeg mikroklimata i kolorit- nog izgleda cjelokupnog prostora;
- -Osnovne principe uređenja individualnih parcela, sa atraktivnim i autohtonim elementima sve tri vegetacione etaže, treba i dalje njegovati kod stanovništva, zbog značaja sa sanitarno-higijenskog, ekološkog i estetskog stanovišta;
- -Posebnu pažnju obratiti zaštiti ovih površina od uzurpira- nja za gradnju;
- -Hortikulturno rješenje uz objekte društvene infrastrukture, koji su disperzno locirani u okviru osnovne namjene, pla- nirati u skladu sa namjenom objekata, gdje zelene površine treba da čine najmanje 30% od ukupne površine parcele;
- -Izbor elemenata biološke komponente, treba biti u skladu sa potencijalnom vegetacijom i prema estetsko-oblikov- nim iskazima pojedinih elemenata (makro, mezzo, mikro, piko) koji moraju biti u harmoniji sa koncptom samog objekta. Visoka vegetacija treba da se odlikuje naglaše- nom estetskom komponentom, potrebnog stepena otvo- renosti prema zadovoljenju potreba koju namjena i karakter objekta treba da ostvari;
- -Osim biološke komponente, kompoziciju zelenih površina treba upotpuniti i sa svim drugim elementima urbanog mobilijara: klupe, korpe, panoi, rasvjeta, površinska obrada partera i pješačkih staza itd.;
- -Uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, prema prostornim mogućnostima planirati linijske sisteme od stablašica markantnih morfoloških karakteristika koje odgovaraju datim stanišnim uslovima, a na površinama saobraćaja u mirovanju sadnju stablašica;
- -Uz Južnu longitudinalu obavezno predvidjeti linijski sistem zelenila kao dio ukupnog sistema linijskog zelenila (u vidu "tampona" od stablašica i grmlja) prvenstveno u cilju stvaranja novog identiteta saobraćajnice, a zatim zaštite od buke, prašine i izduvnih gasova.
Saobraćaj
- -U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan važećim planovima višeg reda;
- -Primarnu saobraćajicu u obuhvatu Plana čini dionica postojeće ulice Safeta Hadžića, odnosno planirane Južne longitudinale, na koju su sa jedne strane saobraćajno vezana naselja iz obuhvata ovoga Plana, a sa druge strane postojeće i planirane transverzalne saobraćajnice kontakt- nih prostornih cjelina sjeverno od obuhvata Plana (V, VI, VII, VIII i IX transverzala). Ova saobraćajnica predstavlja granicu obuhvata Plana sa sjeverne strane;
- -U toku izrade Plana, potrebno je primarne saobraćajnice implementirati prema važećim planovima višeg reda, a u skladu sa prostornim mogućnostima i postojećom izgrađe- nošću, kako u pogledu gabarita, tako i u pogledu položaja, te zaštitnog pojasa propisanog zakonskom regulativom;
- -Mrežu internih saobraćajnica u obuhvatu Plana potrebno je koncipirati na način što povoljnije dostupnosti svim plani- ranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 5,50 m (po- željno 6,0 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m;
- -Planiranu mrežu saobraćajnica uskladiti sa važećim planovima kontaktnih prostornih cjelina;
- -Pješačke komunikacije planirati duž planiranih saobraćaj- nica ili odvojeno, u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;
- -Ispitati mogućnost planiranja biciklističkih staza (zasebnih ili kombinovano sa pješačkim) duž primarnih naseljskih saobraćajnica ili odvojeno;
- -Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajnica- ma u obuhvatu Plana, a posebno u zonama raskršća;
- -Na planiranim trasama linija javnog gradskog prevoza putnika predvidjeti niše za stajališta izvan kolovoza saobraćajnica;
- -Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa va- žećim standardima i planiranim sadržajima, po moguć- nosti u okviru građevinskih parcela.
Energetika
Toplifikacija - gasifikacija
- -Predmetna prostorna cjelina je, Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine (Faza energetika - 9.1. Energetska infrastruktura i sistem veza i 9.2. Toplifikacija i gasifikacija), predviđena za opskrbu toplotnom energijom, većim dijelom putem niskotlačne gasne distributivne mreže nazivnog pritiska 0,l (0,2)(bar), a manjim dijelom putem centralne toplofikacije;
- -Prostorni obuhvat samo u jednom malom segmentu pripada zonama centralne toplifikacije kotlovnica KJKP "Toplane", te je toplifikacija postojećih objekata u području obuhvata Plana koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem. Individualne kotlovnice obezbjeđuju toplotnu energiju za poslovne, prateće, objekte društvene infrastrukture i individualne stambene objekte, uz neznatno učešće objekata kolektivnog stanovanja. Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjem u stambenim objektima, ostvaruju se individualnim sistemima. U oba navedena slučaja, primarni energent je zemni gas sa niskotlačne gasne distributivne mreže dok se električna energija koristi kao nezamjenjiva;
- -Rubne dijelove predmetnog područja karakteriše visok stepen pokrivenosti gasnom mrežom;
- -Primarno napajanje gasom ovog područja vrši se sa dijela prstena visokog pritiska 8 (bar) na dionici od Grbavice (odvojak Grbavica I -R-81-13-D i odvojak Grbavica II -T-83-09), prema Otoci (odvojak Hrasno - Trg Heroja T-83-08-R, odvojak Č.Vila II - T-83-07-R, odvojak Švrakino Selo R81-11-C2 i Otoka T -83-06-R i zatim dalje prema Al. Polju;
- -Za sniženje pritiska gasa na nivo prihvatljiv za potrošače, izgrađene su redukcione stanice koje se mogu svrstati u dvije grupe - rejonske redukcione stanice i prijemno- redukcione stanice za potrebe KJKP "Toplane".
- -Stanje gasnog sistema u obuhvatu Plana je dobro, kao što se može konstatovati za cjelokupan prsten visokog i srednjeg pritiska na području grada, oštećenja i improvizovana priključenja su sanirana, a kapacitet prstena visokog pritiska (sadašnja iskorištenost oko 30%) je više nego dovoljan za podmirenje potreba postojećih potrošača, kao i planiranih objekata;
- -Gasifikacija u ovom dijelu grada uglavnom je završena, uključujući najveći dio velikih potrošača, pa je raspoloživi kapacitet dovoljan za manji dio planiranih ili još nepriključenih potrošača;
- -Termoenergetske potrebe će biti zadovoljene, u skladu sa konceptom energetske opskrbe datom u Urbanističkom planu;
- -S obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, različitu vlasničku strukturu, različite tehnološke potrebe, dinamiku gradnje i održavanja, mikroklimatskih uslova, zagrijavanje objeka- ta i priprema tople sanitarne vode, planirati sa individu- alnim sistemima, korištenjem zemnog gasa, kao osnovnog energenta i električne energije, kao nezamjenjive;
- -Niskotlačna gasna distributivna mreža predmetnog lokaliteta potpuno je izvedena, te je za planirane objekte neophodno predvidjeti lokalne priključke;
- -Koncept energetskog snabdijevanja toplotnom energijom treba da bude tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike grada i potpuno usklađen sa planovima višeg reda;
Kablovska TK mreža
- -U obuhvatu Plana izgrađena je pristupna tk. mreža u vlasništvu "BH Telecoma", kao i kablovski komunika- cioni sistem u vlasništvu privatnih operatera. Novim idejnim rješenjem tk. infrastrukture potrebno je sagledati postojeće stanje i prema novoj situaciji (trenutnom i planiranom broju stambenih jedinica), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u obliku trasa kablovske kanalizacije. U idejnom rješenju je potrebno konstatovati kolizije između planiranih objekata i saobraćajnica sa postojećom tk. infrastrukturom.
Prilikom izrade Idejnog rješenja faze telekomunikacione infrastrukture, potrebno je voditi računa o sljedećem:
- -Tk. infrastrukturu (pristupna tk. mreža, mreža kablovske televizije, pripadajuća kablovska okna) potrebno je plani- rati i izvoditi podzemno, u skladu sa odrednicama planova višeg reda, i izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama);
- -Pri prelasku kablovske kanalizacije ispod saobraćajnica, ukoliko postoje tehničke mogućnosti, kablovsku kanali- zaciju treba postaviti bušenjem, pri čemu je potrebno osigurati da neće doći do oštećenja postojećih instalacija. Za polaganje tk. kablovske kanalizacije unutar regulacione linije saobraćajnica, potrebno je dobiti saglasnost nadležnog upravitelja saobraćajnice;
- -U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za predmet- ne trase telekomunikacione infrastrukture potrebno je pri- baviti propisane saglasnosti, odnosno uvjete za građenje nadležnih organa i pravnih lica - Zakon o prostornom ure- đenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05);
- -Ormariće sa tk. opremom (tačke koncentracije, optička ostrva i sl.) planirati uz ili unutar objekata, te izbjegavati njihovo postavljanje kao samostojećih jedinica. Nije dozvoljeno postavljanje tk. ormarića i antena na objekte koji su valorizovani kao objekti ambijentalne, arhitekton- ske ili historijske vrijednosti;
- -Konačan izbor tehnologije i mreže koja će biti korištena za pružanje telekomunika- cionih usluga korisnicima je ostavljen na izbor investitoru i nije predmet provedbene dokumentacije.
Elektroenergetika
- -Područje u obuhvatu Plana je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije;
- -Primarno glavno napajanje područja "Švrakino selo - Mlakve" je iz TS 110/10(20) kV SARAJEVO 14, 2x40 MVA, a rezervno napajanje iz buduće TS 110/10(20) kV SARAJEVO 12 (GRBAVICA), 2x31,5 MVA;
- -Razvod električne energije na niskom naponu područje "Švrakino selo - Mlakve" planirati kablovskom nadzem- nom i podzemnom mrežom, a u ovisnosti od karaktera i veličine potrošača;
- -Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu Plana treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafo- stanica tipske jedinične snage transformatora, projek- tovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuh- vata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove položiti PHD cijev za optički OPGW kabl za daljinsku komandu. U kablovske vodne ćelije ugraditi indikatore kvara;
- -Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom. Niskonaponsku mrežu iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvoditi kao zatvorenu preko KRO i KPOV-S ormara (uvezanu sa sopstvenom i drugim susjednim transfor- matorskim stanicama), a raditi kao radijalnu. Postoji mogućnost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i povezanih niskonaponskih kablova. S obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu to ujedno služe za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S 1) fasadni ormari su predviđeni za ugradnju na fasade objekata ili slobodno- stojeći. Predmetni distributivni ormari se montiraju na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne tačke za spajanje potrošača na elektroenergetski sistem;
- -Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki. Koristiti ormare javne rasvjete sa redukcijom snage.
Obnovljivi izvori energije
- -U skladu s planom višeg reda, potrebno je planirati izgrad- nju obnovljivih izvora energije. Građevine koje služe iskorištavanju obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevnog područja pod uslovom da ne ugrožavaju okoliš, a koji su u funkciji napajanja potrošača u obuhvatu Plana.
Komunalna hidrotehnika
Snabdijevanje vodom
- -Prostor u obuhvatu Plana prostire se između kota 540 i 650 m.n.m. Korektno snabdijevanje iz centralnog vodovodnog sistema se obavlja do kote 555 m.n.m., što predstavlja gornju granicu snabdijevanja iz rezervoara "Mojmilo" (V=20000 m3 i sa K.D. 575 m.n.m.). Napajanje mreže u ovoj zoni vrši se preko postojećeg voda - 300 mm, čija trasa je položena do spoja sa rezervoarom "Hrasno". Područje između izohipsi 555 m.n.m. i 600 m.n.m. snabdijeva se iz postojećeg rezervoara Lukavac (kd. 620 m.n.m.). Rezervoar Lukavac danas radi kao kontra rezer- voar, a vodu dobiva iz crpne stanice Hrasno potisno distri- bucionim cjevovodom - 300 mm. Zona snabdijevanja iz ovog rezervoara se longitudinalno povećavala kako su rasli zahtjevi, a što je u suprotnosti sa tehnički korektnim rješenjima.
- -Snabdijevanje vodom za potrošače iznad kote 600 m.n.m., odnosno u trećoj visinskoj zoni se vrši montažom "hidrofleks" postrojenja u rezervoarima Hrasno i Lukavac. Ovo područje, prema Urbanističkom planu, pripadalo je zoni budućeg rezervoara "Vraca", koji se trebao izgraditi na koti 659 m.n.m., a čija izgradnja iz naprijed navedenih razloga do daljnjeg nije moguća. Postojeći rezervoar Vraca, koji se nalazi na koti 644 m.n.m., kapaciteta 200 m3 ne može zadovoljiti potrebe ovog dijela naselja;
- -Distribucija pitke vode za zonu snabdijevanja iz rezervo ara Lukavac i Vraca vrši se putem postojećih primarnih vodova - 300 mm. i postojeće mreže, manjim dijelom profila 100 mm, a većim - 80 mm. Cijelo ovo područje, od kote 555 m.n.m. pa do granice obuhvata Plana, danas se snabdijeva nekontinuirano i nesigurno, a bespravno položena sekundarna distributivna mreža, koja prati bespravnu gradnju, po svojim karakteristikama ne može zadovoljiti buduće potrebe;
- -Osnova za izradu idejnog rješenja treba biti usaglašena sa rješenjima iz ranije rađene usvojene dokumentacije i planova višeg reda - faze komunalne hidrotehnike;
- -Planirano je da se iz postojećeg rezorvoara Mojmilo potisnim cjevovodom, voda doprema do planiranog rezervoara "Zlatarevo II" sa kotom dna 635 m.n.m. Iz rezervoara "Zlatarevo II" planiranom PS voda se pumpa prema Zlatarevu I (KD. 660m.n.m.; V=2000 m3);
- -Za tehnički ispravno snabdijevanje vodom ovog područja, osim ovih rezervoara, potrebno je izgraditi i novi rezervoar "Vraca" (k.d. 657 m.n.m. V=2500 m3), koji bi zamijenio postojeći rezervoar "Vraca" (k.d. 644 m.n.m. V=200 m3), koji ne može svojim kapacitetom zadovoljiti potrebe za vodom ovog područja;
- -Prva zona snabdijevanja ispod 555 m.n.m. će se gravitacijom snabdijevati iz rezervoara Mojmilo (K.D. 575 m.n.m.);
- -Druga zona između 565 m.n.m. i 615 m.n.m. vezana je za izgradnju budućeg rezervoara "Zlatarevo II" (K.D. 635 m.n.m.; V=2000 m3). Budući rezervoar "Zlatarevo II" će pripadajuću zonu snabdijevanja vodom longitudinalno podijeliti na tehnički korektne cjeline;
- -Treća zona snabdijevanja pripadajuća je zona rezervoara "Zlatarevo I" (K.D. 660 m.n.m i V=2000 m3). Dovod vode planirati iz rezervoara "Zlatarevo II" preko planirane PS i potisnog cjevovoda - 300 mm. Planirana zona snabdije- vanja rezervoara "Zlatarevo 1" je između kota 600 i 640 m.n.m.. Distribuciju vode do potrošača vršiti preko distri- bucionog cjevovoda - 300 mm položenog u ulici Rasima Turkušića. Na ovaj način, postojeći cjevovod - 300 mm, odnosno - 200 mm, koji je položen od rezervoara "Vraca" do naselja "Mlakve" preuzima funkciju glavnog distribucionog cjevovoda u zoni rezervoara "Zlatarevo I";
- -Četvrtu zonu snabdijevanja predstavlja zona iznad kote 640 m.n.m. S obzirom na visinsku dispoziciju rezervoara "Zlatarevo I", Planom se ne može garantovati korektno vodosnabdijevanje u ovoj zoni;
- -Dispoziciju distribucione mreže unutar lokaliteta planirati u skladu sa saobraćajno-urbanističkim rješenjem i važećim propisima, a na osnovu potreba planiranih stanovnika.
Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda
- -Obuhvat Plana nalazi se većim dijelom u slivnom području kolektora Grbavica - Hrasno - Otoka, dok manji dio pripada slivnom području glavnog gradskog kolektora. Opremljenost kanalizacionom mrežom je minimalna i uglavnom za niže dijelove obuhvata. Pored toga, dio kanala je mješovitog sistema, što nije u skladu sa važećim propisima, ili su postojeći profili nedovoljni. Za odvodnju atmosferskih voda značajno je nekoliko prodora postojećih kanala profila - 1000 mm ispod ulice Safeta Hadžića, prema kojima su formirani interni slivovi. Ono što predstavlja povoljnu okolnost je činjenica da su postojeći primarni kanali kojima gravitira ovo područje po svojim profilima zadovoljavajući. Takođe, značajno je istaknuti da se odvodnja prostorne cjeline "Kanara", koja se nalaze uzvodno, vrši preko promatranog područja;
- -Osnovu za izradu idejnog rješenja predstavlja urbanistič- ko-saobraćajno rješenje, kao i rješenja u usvojenoj proved- benoj dokumentaciji, koja su utemeljena na opredjeljenji- ma iz važećeg UP-a, pri čemu treba imati u vidu da je na području Kantona Sarajevo usvojen separatni kanaliza- cioni sistem; Postojeće kanale u obuhvatu rekonstruisati u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK";
- -Profile kanala definisati da zadovolje potrebe kako u obuhvatu, tako i u pripadajućim slivnim područjima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mreži je DN 300 mm;
- -Prikupljene oborinske vode sa površina za saobraćaj u mi- rovanju potrebno je tretirati prije upuštanja u prirodni reci- pijent ili javnu kanalizaciju, shodno Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u prirodne recipi- jente i javnu kanalizaciju ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/12);
- -Separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa važećim propisima, uslovima i zahtjevima KJKP "VIK"."
Rokovi za pripremu i izradu Plana
Član 5.
Rokovi za pripremu i izradu Plana su:
- -Nacrt Odluke o pristupanju izradi Plana: septembar 2014. godine,
- -Prijedlog Odluke o pristupanju izradi Plana: februar 2015. godine,
- -Podloge za izradu Plana: juli 2015. godine,
- -Osnovna koncepcija Plana: novembar 2015. godine,
- -Prednacrt Plana: januar 2016. godine
- -Nacrt Plana: februar 2016. godine
- -Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: mart 2016. godine,
- -Prijedlog Plana: august 2016. godine,
- -Usvajanje Plana: septembar 2016. godine.
Način osiguranja sredstava za izradu Plana
Član 6.
Okvirna sredstva za izradu Plana u iznosu od 121.900,00 KM obezbijedit će Općina Novi Grad Sarajevo u Budžetu za 2015. i 2016 godinu, i to: u 2015. godini iznos od 99.150,00 KM, a u 2016. godini iznos od 22.750,00 KM.
Stvarni troškovi će se utvrditi kroz provođenje tenderskog postupka i na bazi projektnih zadataka.
Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana
Član 7.
Nosilac pripreme Plana je Gradonačelnik Grada Sarajeva.
Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Javna rasprava i donošenje Plana
Član 8.
Nosilac izrade Plana izradit će Osnovnu koncepciju Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi je Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću.
Ukoliko Nosilac pripreme usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt Plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme radi utvrđivanja Nacrta Plana. Nosilac pripreme utvrdit će Nacrt Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.
Član 9.
Na osnovu rezultata Javne rasprave i stava o Nacrtu Plana Nosilac pripreme utvrdit će Prijedlog Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na donošenje. Sastavni dio Prijedloga Plana je "Elaborat orijentacionih troškova uređenja građevinskog zemljišta".
Ostale odredbe
Član 10.
Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo saobraćaja Kan- tona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Novi Grad Sarajevo, Za- vod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historij- skog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, komunalna i javna komu- nalna preduzeća, vjerske zajednice, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.
Član 11.
Utvrđuje se režim zabrane građenja do donošenja Plana.
Režim zabrane građenja ne odnosi se na investitore koji su stekli pravo gradnje na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje, važeće urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje) koji mogu nastaviti započetu proceduru, kao i na aktivnosti utvrđene članom 7. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (rekonstrukcija, dogradnja, sanacija, nadziđivanje i drugi zahvati) i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera, što podrazumijeva pribavljanje stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Zabrana građenja iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na zemljište označeno kao k.č. 2220/1, 2220/2, 2219/1, 2219/2, 2219/4 i 2219/5, KO. Novo Sarajevo III, prema novom premjeru (katastarski operat), u vlasništvu "HIFA-Oil" d.o.o. Tešanj, a u svrhu izgradnje benzinske pumpe, za što će Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dati stručno mišljenje.
Zabrana građenja iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na izgradnju objekata komunalne infrastrukture za koje će, na osnovu zahtjeva Načelnika Općine Novi Grad Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dati stručno mišljenje.
Stručna mišljenja Zavoda moraju biti u skladu sa smjernicama iz člana 4. ove Odluke.
Član 12.
Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja planiranja.
Član 13.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-417/15
25. februara 2015. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Suljo Agić, s. r.