Aktio

Općina Vogošća - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju Regulacionog plana "Hotonj - Poljine"

Prečišćeni tekst i 14/15), Općinsko vijeće Vogošća, na sjednici održanoj dana 28.05.2015. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA "HOTONJ - POLJINE"

Član 1.

Usvaja se Regulacioni plan "Hotonj-Poljine" (u daljem tekstu: Plan).

Član 2.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio sadrži:

  • -
    Postojeće stanje i projekciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline sa namjenom površina i urbanističko-tehničkim uvjetima za izgradnju u okviru Plana
  • -
    Odluku o provođenju Plana

Grafički dio sadrži:

  • -
    Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:
  • -
    karta 1a.- Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo
  • -
    karta 1b.- Izvod iz Urbanističkog plana Grada Sarajeva
  • -
    karta 2.- Ažurna geodetska podloga
  • -
    karta 3.- Inženjersko-geološka karta
  • -
    karta 4.- Postojeće stanje
  • -
    karta 5.- Posjedovno stanje
  • -
    karta 6.- Planirana namjena površina
  • -
    karta 7.- Urbanističko rješenje - Razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću
  • -
    karta 8.- Mreža građevinskih i regulacionih linija
  • -
    Idejno rješenje saobraćaja
  • -
    Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda
  • -
    Idejno rješenje toplifikacije-gasifikacije
  • -
    Idejno rješenje elektroenergetike i javne rasvjete
  • -
    Idejno rješenje hortikulture
  • -
    Idejno rješenje TK mreže.

Član 3.

Po jedan primjerak ovjerenog elaborata nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u službi dokumentacije Općine Vogošća i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Član 4.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1250/15
28. maja 2015. godine
Vogošća

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Vogošća
Esad Piknjač, s. r.

ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO

REGULACIONI PLAN "HOTONJ-POLJINE"

- Skraćeni tekst -

Direktor

Hamdija Efendić, dipl. ing. građ.

Sarajevo, april 2015. godine

UVOD

Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana "Hotonj-Poljine" (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Općinsko vijeće Vogošća, na sjednici održanoj 27.11.2014. godine, što je objavljeno u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 49/2014.

Cilj izrade Plana je:

  • -
    donošenje provedbene planske dokumentacije kojom će se obezbijediti urbanistički i planski preduslovi za izgradnju stambenih objekata na predmetnom lokalitetu, sa pratećim sadržajima društvene infrastrukture,
  • -
    opremanje lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture te povezivanje iste sa planovima u okruženju,
  • -
    provođenje adekvatnih tehničkih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena/padine.

Područje planiranja ograničeno je:

  • -
    na istoku najvećim dijelom neizgrađenim susjednim parcelama,
  • -
    na zapadu parcelama sa izgrađenim stambenim objektima,
  • -
    na sjeveru postojećim makadamskim putem, na jugu ulicama Branilaca Hotonja i Ramiza Alića.

Površina obuhvata iznosi 18,3 ha i obuhvata dijelove administrativnog teritorija općine Vogošća.

1. POSTOJEĆE STANJE

Analiza postojećeg stanja rađena je na osnovu obilaska terena i Elaborata o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena.

1.1. Prirodni uslovi

Elaborat o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena za potrebe izrade Plana urađen je od strane firmi "GSC" Društvo za građenje, projektovanje, ispitivanje, geotehničke radove i zaštitu okoliša d.o.o. Sarajevo i "TBInženjering" d.o.o. Breza (januar 2015. godine).

Geografski položaj

Istraživani teren u okviru prostorne konture RP "Hotonj - Poljine" nalazi se na teritoriji općine Vogošća, na udaljenosti od oko 3 km od centra općine. Ukupna površina područja iznosi oko 18,3 ha, dok ukupna dužina obuhvata iznosi 2690 m.

U geomorfološkom pogledu, reljef cijelog područja pripada tipu visokog pobrđa, brdovitog terena, između cca 600 - 700 m.n.m., sa prosječnim nagibom nešto većim od 10� (blago nagnuta padina). Generalna ekspozicija padine je jugozapadna.

Na terenu obuhvata Plana izdvojene su sljedeće kategorije terena prema stepenu stabilnosti:

  • 1.
    stabilni tereni (ST),
  • 2.
    uslovno stabilni tereni (UST) i
  • 3.
    nestabilni tereni (NT).
  • 1.
    stabilni tereni (ST) su vrlo malo zastupljeni na predmetnom lokalitetu i to u jugozapadnom dijelu terena koji je obrastao niskim rastinjem, šibljem i grmovima, na lokaciji iznad postojećih stambenih objekata.
  • 2.
    uslovno stabilni tereni (UST) imaju najveću zastupljenost na istraživanom prostoru. Vezani su neposredno uz fosilna i umirena klizišta, zavodnjene i močvarne dijelove terena, strmije terene te terene na kojima se mogu očekivati pomjeranja i/ili kretanja u skorijoj budućnosti. Shodno tome, posebnu pažnju prilikom projektovanja i gradnje treba obratiti na ove terene na kojima se uz određene i preventivne mjere može vršiti gradnja.
  • 3.
    nestabilni tereni (NT) su direktno vezani za naznačena aktivna i umirena klizišta. Kod projektovanja treba obratiti pažnju na ove zone te ih blagovremeno sanirati u skladu sa tehničkim propisima.

Na osnovu evidencije koja se nalazi u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, odnosno uvida u bazu podataka o klizištima, može se ustanoviti da se obuhvat ovog regulacionog plana nalazi u aktivnom klizištu "Zmijanjak", lokalitet Donji Hotonj u Općini Vogošća. Ovo je veliko, složeno i aktivno klizište u kojem su prisutne pukotine i veliki dio površinskog pokrivača je pokrenut te su ugrožene saobraćajnice. Najveći dio ovog prostora kategorisan je kao nestabilan i izrazito nepovoljan za građenje.

Kategorizaciju terena prema uslovima za građenje u ovoj fazi je teže odrediti iz razloga što se cijeli obuhvat nalazi u potencijalno nestabilnoj zoni. U tom slučaju teren se može okarakterisati kao:

  • 1.
    nepovoljan teren za građenje (4), i
  • 2.
    izrazito nepovoljan teren za građenje (5).

Upravo zbog toga u ovoj fazi nije moguće započeti gradnju dok se ne izvede sanacija klizišta na postojećem terenu čime će se poboljšati karakteristike tla. Na taj način moguće je dobiti terene povoljne za građenje (2) te terene uslovno povoljne za gradnju objekata (3). Nakon sanacije klizišta i u toku izgradnje objekata treba voditi računa da nema zadržavanja vode na padini nego da se sva oborinska i druga površinska i podzemna voda odvede u izgrađene drenažne sisteme. Također, slivnici na objektima trebaju biti priključeni na sistem za odvodnju voda. Nakon sanacije klizišta također je potrebno provesti istražne radove da bi se dobila slika terena kao i karakteristike tla.

1.2. Stvoreni uslovi

Obilaskom terena konstatovano je da je predmetni lokalitet u potpunosti neizgrađen.

Opremljenost obuhvata saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom

Saobraćaj

Postojeća cestovna infrastruktura sastoji se od:

  • -
    ulice Branilaca Hotonja, koja tangira južnu granicu obuhvata na dužini cca 20,0 m, a koja na ovom dijelu ima izražen uzdužni nagib od 14,0%,
  • -
    sa sjeverne strane makadamskim putem,
  • -
    kroz centralni dio prostora kojeg obuhvata R.P. "Hotonj-Poljine" prolazi makadamska cesta koja povezuje sjeverni sa južnim dijelom obuhvata.

Snabdijevanje vodom

Unutar prostora obuhvaćenog Regulacionim planom "Hotonj - Poljine" nema izgrađene vodovodne infrastrukture. Postojeća vodovodna mreža registrovana je na južnoj i jugozapadnoj granici obuhvata (VA 150 mm i VA 100 mm).

Prostor obuhvata Plana prostire se između kota cca 590 m.n.m. i 700 m.n.m. Korektno snabdijevanje iz centralnog vodovodnog sistema obavlja se do kote 620 m.n.m. što predstavlja gornju granicu snabdijevanja iz postojećeg rezervoara Kobilja Glava (V=5.000 m" i K.D. 647,40 m.n.m.).

Disponiranje otpadnih voda

Prostor obuhvaćen Regulacionim planom "Hotonj - Poljine" pripada slivnom području Vogošćanskog kolektora.

Predmetni obuhvat nije opremljen kanalizacionom mrežom.

Na jugozapadnoj granici obuhvata registrovan je vodotok - potok Zmajevac.

Energetika
Toplifikacija - gasifikacija

Kontaktne zone karakteriše samo djelimična pokrivenost gasnom mrežom. Primarno napajanje se vrši sa gradskog gasnog prstena visokog pritiska 8 (14,5) (bar), odnosno niskotlačne gasne distributivne mreže pritiska 0,1(0,2) (bar), koji svojim dimenzijama i transportnim mogućnostima ne limitiraju dalji razvoj i proširenje toplifikacionih sistema. Za sniženje pritiska gasa na nivo prihvatljiv za potrošače, izgrađene su redukcione stanice.

Opskrba toplotnom energijom za potrebe zagrijavanja, kuhanja i pripreme tople sanitarne vode u objekatima u kontaktnim zonama odvija se korištenjem prirodnog gasa iz niskotlačne, distributivne gasne mreže, radnog pritiska GPL 225, 100 (200)mbar, a koja prolazi saobraćajnicom na koju se priključuje predmetna lokacija.

Elektroenergetika

Područje Regulacionog plana "Hotonj-Poljine" nije pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuirano snabdijevanje električne energije.

Sa istočne strane obuhvata postoji 10 kV dalekovod na stubovima i stubna TS koja je izvan obuhvata. Stanica je stubna snage 50 kVA 10/0,4 kV sa nedovoljnom snagom za potrebe naselja unutar predmetnog Plana.

Također, sa zapadne strane, ali van obuhvata, postoji 10 kV elektroenergetska mreža koja nije dovoljna za napajanje novih trafostanica koje će biti instalirane za potrebe predmetnog obuhvata.

Sa sjeverozapadne strane, a preko predmetnog obuhvata, manjim dijelom prelazi 110 kV DV.

2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine, za područje koje razmatra RP "Hotonj-Poljine" utvrđene su sljedeće namjene prostora:

  • -
    zona stanovanja,
  • -
    zona poljoprivrednog zemljišta,
  • -
    zona šumskog zemljišta i
  • -
    zaštitni koridor dalekovoda 110 kV.

Važećim Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine, za područje planiranja utvrđena je namjena:

  • -
    2. poljoprivredno zemljište, i
  • -
    3. šumsko zemljište.

3. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE

Prilikom definisanja koncepta prostornog uređenja unutar predmetnog obuhvata, poštovana su usmjerenja za uređenje prostora koja su data smjernicama za izradu Plana, kao i preporuke Elaborata o inženjersko- geološkim i geomehaničkim karakteristikama tla.

Koncept prostorne organizacije zasniva se na: obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za izgradnju individualnih i kolektivnih stambenih objekata (sa pratećim sadržajima društvene infrastrukture) na predmetnom lokalitetu, opremanju lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture te provođenju adekvatnih tehničkih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena.

Konceptom prostorne organizacije, a unutar granica Regulacionog plana "Hotonj-Poljine", definisane su sljedeće namjene zona:

  • -
    zona mješovitog stanovanja 18,2 ha,
  • -
    zaštitni koridor energetske infrastrukture 0,1 ha.

Predloženim rješenjem planirana je izgradnja ukupno 226 novih objekata, od čega je:

  • -
    211 individualnih stambenih objekata,
  • -
    12 stambenih i stambeno-poslovnih objekata kolektivnog stanovanja,
  • -
    3 objekta društvene infrastrukture (centralne djelatnosti) sa sadržajima u funkciji stambenog naselja.

Prosječna spratnost planiranih objekata unutar obuhvata Plana iznosi P+2.

Planom je predviđena izgradnja centralne naseljske saobraćajnice sa pristupom iz ul. Branilaca Hotonja, uz koju je (sa obje strane) formirana tampon zona zelenila sa pješačkim stazama i površinama za igru djece te uspostavljena mreža internih saobraćajnica za pristup parcelama/objektima.

U gornjem - sjevernom dijelu lokaliteta, u sklopu I faze realizacije projekta, planirana je izgradnja individualnog naselja sa ukupno 211 stambenih objekata i 3 poslovna objekta sa sadržajima društvene infrastrukture u funkciji stanovanja (trgovina, ugostiteljstvo, finansije, uslužne djelatnosti).

Planirani stambeni objekti su tipski (tri tipa), spratnosti: P+l, uz mogućnost uspostavljanja suterenske etaže (obzirom na konkretne zahtjeve na pojedinim parcelama za formiranjem iste: nagib terena, položaj objekta u odnosu na pristupnu saobraćajnicu i sl.).

Dio lokaliteta na kojem je planirano individualno stambeno naselje je ograđen i ima kontrolisani pristup.

U donjem - južnom dijelu lokaliteta planirane su - u sklopu II faze realizacije projekta - tri građevinske parcele (oznake: GP1, GP2 i GP3) za izgradnju 10 stambenih objekata kolektivnog stanovanja (spratnosti S+P+3+Pt) i 2 stambeno-poslovna objekta (kolektivno stanovanje), spratnosti S+P+2.

Za građevinsku parcelu GP3 saobraćajni pristup je predviđen sa postojeće saobraćajnice na jugozapadu.

Za ove građevinske parcele Planom je utvrđena obaveza izrade arhitektonsko - urbanističkog rješenja na nivou urbanističkog projekta sa izradom: idejnih projekata objekata, idejnog projekta hortikulture i idejnih projekata saobraćajne i komunalne infrastrukture - sve na nivou urbanističkog projekta.

Polazeći od stanovišta da je planirana individualna izgradnja 1 objekat=1.5 domaćinstvo /stan/ sa po 3.1 člana po domaćinstvu /stanu/ u objektima individualnog stanovanja, realizacijom planirane stambene izgradnje ukupan broj stanovnika će iznositi 1910.

U obuhvatu Plana, prosječna gustina naseljenosti će iznositi 104 st/ha

Napomena: Broj stanovnika je određen prema projekciji stanovništva urbanog područja koja je data Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986-2015. god.

U odnosu na ukupan broj stanovnika, potreba za komercijalnim i društvenim sadržajima će iznositi:

1 910 st x 1.5 m"/st = 2 865 m".

Nakon realizacije Plana očekuje se ukupno: 1 910 st x 12% = 229 školske djece koja će pohađati osnovne škole u kontaktnim naseljima.

Broj predškolske djece u odnosu na ukupan broj stanovnika će iznositi:

1 910 st x 7% x 40% = 53 predškolske djece.

Prostor za boravak djece predškolskog uzrasta moguće je planirati u sklopu planiranih objekata kolektivnog stanovanja.

Saobraćaj i opremanje naselja komunalnom infrastrukturom
Saobraćaj

Prilikom definisanja saobraćajne mreže vodilo se računa o optimalnoj povezanosti prostorno-funkcionalnih cjelina unutar tretiranog obuhvata kao i povezanost sa kontaktnim zonama i ostalim dijelovima grada. Zadržan je koncept primarne saobraćajne mreže definisan Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986 - 2015. godine i usvojenim susjednim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima.

Mreža internih saobraćajnica unutar obuhvata koncipirana je tako da omogućava jednostavnu i pune dostupnost svim planiranim sadržajima, sa sljedećim gabaritima:

  • -
    tip I: gabarit od 6,00 m planiran je za centralnu naseljsku saobraćajnicu,
  • -
    tip II: gabarit od 5,50 m predviđen za naseljsku saobraćajnicu uz centralne sadržaje,
  • -
    tip III: gabarit od 4,50 m predviđenim za naseljske saobraćajnice koje imaju isključivu namjenu za pristup individualnim objektima. Na njihovim krajevima predviđena je okretnica, a za one koje su duže od 100 m predviđeno je i proširenje za mimoilaženje vozila.

Na svim saobraćajnicama planiran je trotoar, obostrano, širine minimalno 1,00 m.

Za sve sudionike u saobraćaju, na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno u zonama raskršća, obezbijeđeni su uslovi za bezbijedno odvijanje saobraćaja.

Parkiranje/garažiranje za individualne objekte obezbijeđeno je na pripadajućoj građevinskoj parceli (unutar gabarita objekta, u vidu izgradnje pomoćnog objekta-garaže ili na otvorenom parking prostoru u okviru pripadajuće građevinske parcele).

Za kolektivne objekte (stambene i stambeno-poslovne objekte na građevinskim parcelama: GP1, GP2 i GP3), parkiranje/garažiranje je obezbijeđeno unutar pripadajućih parcela, u vidu izgradnje kolektivne garaže sa jednom suterenskom ili jednom ili više podzemnih etaža garaže i u vidu vanjskih parkinga. Procjena potrebnog broja parking-garažnih mjesta je izvršena na osnovu sljedećih normativa:

  • -
    za administraciju - 1 parking mjesto na 30 m" BGP,
  • -
    za trgovinu - 1 parking mjesto na 60 m" BGP,
  • -
    za planiranu stambenu izgradnju - 1 stan =1,1 parking mjesto.

Navedeni broj parking mjesta je minimalan broj parking mjesta u odnosu na planiranu maksimalnu BGP.

Snabdijevanje vodom

Osnovu za izradu idejnog rješenja snabdijevanja vodom predstavlja rješenje urbanizma i saobraćaja uz uvažavanje ranije rađene dokumentacije i planova višeg reda iz faze komunalne hidrotehnike.

Za predviđenu izgradnju do kote 620 m.n.m. planirano je snabdijevanje iz centralnog vodovodnog sistema, što predstavlja gornju granicu snabdijevanja iz postojećeg rezervoara Kobilja Glava (V=5000 m" i sa K.D. 647.40 m.n.m.).

Za obuhvat u zoni od kote 620 m.n.m. do 675 m.n.m. planirano je snabdijevanje vodom iz planiranog rezervoara Betanija (V=500 m", K.D. 695 m.n.m.), a za dio obuhvata iznad kote 675 m.n.m. planirano je snabdijevanje vodom iz planiranog rezervoara Kromolj (V=3000 m", K.D. 740 m.n.m.).

Do izgradnje planiranih rezervoara Betanija i Kromolj razmotriće se prelazno rješenje vodosnabdijevanja cijelog područja obuhvata sa postojeće vodovodne mreže, a u skladu sa uslovima koje propiše KJKP "Vodovod i Kanalizacija" Sarajevo.

Dispozicija vodovodne mreže u okviru RP-a planirana je u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem, a profili cjevovoda dimenzionirani tako da zadovolje potrebe za sanitarnom i protivpožarnom potrošnjom.

Disponiranje otpadnih voda

U skladu sa opredjeljenjima iz važećeg UP-a 1986 - 2015. godine, planiran je separatni kanalizacioni sistem, a prema urbanističko-saobraćajnom rješenju i zahtjevima KJKP "VIK".

Predviđen je spoj planiranih fekalnih kanala na postojeći kanal FB"400 koji se uključuje u Vogošćanski kolektor.

Priključenje na javnu kanalizacionu mrežu izvršiće se u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK" Sarajevo.

Ispuštanje planiranih oborinskih kanala izvršiće se u postojeće potoke koji se nalaze u obuhvatu ili se nalaze uz granicu obuhvata.

Sve oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj prije uključenja u kanalizacionu mrežu, odnosno vodotok tretirane su u separatorima odgovarajućeg kapaciteta.

Energetika-toplifikacija

Toplifikacija planiranih objekata na predmetnoj lokaciji je bazirana na gasifikaciji predmetnog obuhvata, a zemni gas bi se koristio za zagrijavanje, pripremu tople vode kao i kuhanje. Za potrebe gasifikacije/toplifikacije potrebno je izvršiti proširenje postojeće niskotlačne gasne mreže 100 (200) mbara.

Broj potrošača - priključaka, njihov raspored, kapacitet, a time i dispozicija proširenja niskotlačne gasne mreže biti će definisani u skladu sa osnovnim urbanističkim konceptom, unutrašnjim saobraćajnim rješenjem, odnosno pri izradi Idejnog rješenja toplifikacije - gasifikacije.

Elektroenergetika

Elektroenergetska mreža planirana je isključivo kao kablovska, sa mogućnošću dvostranog napajanja iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda.

Za potrebe individualnog stanovanja planirane su dvije trafostanice, snage: TS-1 1000 kVA 10(20)/0,4 kV i TS-2 1000 kVA 10 (20)/0,4 kV.

Za potrebe kolektivnog stanovanja, trafostanicu TS-1 1000 kVA 10(20)/0,4 kV bi trebalo proširiti za dodatni transformator snage 1000 kVA, 10(20)/0,4 kV.

Priključak na srednjenaponsku mrežu 10c(20) kV obezbijediće se prema uslovima datim od nadležnog preduzeća - elektrodistribucije.

Saobraćajna i komunalna infrastruktura su obrađeni u posebnim separatima koji su sastavni dio Plana.

4. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI

Definisanjem prostora u granici Plana dobiveni su sljedeći urbanističko-tehnički pokazatelji:

  • -
    Ukupna površina obuhvata 18,3 ha
  • -
    Ukupan broj stanovnika 1 910 stan.
  • -
    Gustina naseljenosti. 104 st/ha
  • -
    Ukupna tlocrtna površina objekata 33 835 m"
  • -
    Ukupna bruto građevinska površina objekata 85 597 m"
  • -
    Procenat izgrađenosti (Pi) 18,5%
  • -
    Koeficijent izgrađenosti 0,47