Aktio

Općina Vogošća - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Hotonj-Poljine"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "HOTONJ-POLJINE"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Hotonj-Poljine" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, namjena površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina.

Član 2.

Opis granice:

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č.: 66, 64/1 i 725, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č.: 64/1, 65/1, 57/18, 867, 57/16, 854, 853, 852/11, 852/9, 852/10, 846/2, 842/4, 842/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č.: 842/5, 841 i 842/1, potom nastavlja na istok, te jug idući međama parcela k.č.: 842/1, 863, 869, 871, 873, 874, 875, 64/2, 64/1, 389/1, 389/9, 388 (obuhvata ih), presijeca parcelu k.č. 725 (put) i dolazi do tromeđe parcela, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Hotonj, Općina Vogošća. Granice parcela preuzete su sa digitalnog katastra općine Vogošća,

Površina obuhvata iznosi P=18,3 ha.

Član 3.

Izgradnja na ovom području vršiće se na osnovu Plana.

Član 4.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa pretežnim namjenama:

  • -
    zona mješovitog stanovanja - 18,2 ha,
  • -
    zaštitni koridor energetske infrastrukture - 0,1 ha.

Član 5.

Izgradnja na predmetnom lokalitetu će se vršiti u dvije faze, i to:

  • -
    I faza - realizacija objekata individualnog stanovanja, sa pratećim sadržajima društvene infrastrukture,
  • -
    II faza - realizacija objekata kolektivnog stanovanja.

Član 6.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom, a u skladu sa članovima 11., 12., 13. i 14. ove Odluke.

Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva: obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 7.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:

Regulaciona linija i parcelacija:

  • -
    Građevinske parcele su utvrđene regulacionom linijom i definisane u grafičkom dijelu Plana.
  • -
    Građevinska parcela se može realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom.

Građevinska linija:

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade.
  • -
    Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predviđena Planom.
  • -
    Unutar zadane građevinske parcele, moguća je postavka objekta drugačije u odnosu na onu utvrđenu u grafičkom dijelu Plana, pri čemu treba poštovati minimalna odstojanja objekta od granice susjednih parcela (min. 3,0 m).
  • -
    Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja. Građevinska linija se ne može preći nijednim dijelom građevine.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.

Spratna visina i etaže objekata:

  • -
    Planirana spratnost je utvrđena Planom i ne može se mijenjati.
  • -
    Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje CP"), spratovi ("1", "2...), potkrovlje ("Pt").
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovinom volumena i sa svim stranama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena,
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i jednom slobodnom fasadom, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%).
  • -
    Visina poslovne prizemne etaže za kolektivne stambene objekte može biti do 4.5 m.
  • -
    Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzitkom od 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom.
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.

Arhitektonsko oblikovanje:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim- mirnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala.
  • -
    Sa aspekta arhitektonskog oblikovanja, moguće je koristiti i tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom.
  • -
    Novi objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini.
  • -
    Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili boje koje asociraju na prirodne materijale.
  • -
    Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, RTV i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kada bi svojim volumenom, primijenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade.

Završna etaža i krovište:

  • -
    Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi - ravnih ili kosih krovova.
  • -
    Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu krovova na susjednim objektima (prosječno cca 30�). Za kolektivne objekte, umjesto potkrovne etaže, može se realizovati i puna etaža, ali povučena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom maksimalne visine 60 cm.

Ostali uslovi:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana.
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu. Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika.
  • -
    Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana,
  • -
    Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama koje se nalaze izvan stambenog kompleksa, uz rješavanje oborinskih voda na vlastitoj parceli.
  • -
    Kod svih planiranih objekata, minimalno 30% od ukupne građevinske parcele treba biti rezervisano za zelene površine,
  • -
    Izgradnja nadstrešnica, garaža i ostalih pomoćnih objekata (ljetne kuhinje, hladnjaci, šupe i sl.) koji su u funkciji matične građevine može se odobriti, ukoliko za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ukoliko se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Član 8.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata individualnog stanovanja (pored uslova naznačenih u članu 7. Odluke):

  • -
    Moguće je izvršiti spajanje dvije ili više planom utvrđenih građevinskih parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept.
  • -
    Objekti su tipski (tri tipa objekata, gabarita: 8,5 x 13,0 m, 10,0 x 18,2 m i 9,5 x 15,0 m - u građevinskoj liniji), spratnosti: prizemlje i sprat, uz mogućnost uspostavljanja suterenske etaže, ovisno o konkretnim zahtjevima na pojedinim parcelama za formiranjem iste (nagib terena, položaj objekta u odnosu na pristupnu saobraćajnicu i sl.).

Član 9.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata kolektivnog stanovanja, na građevinskim parcelama: GP1, GP2 i GP3 (pored uslova naznačenih u članu 7. Odluke):

Planom se utvrđuju tri građevinske parcele (oznake: GP1, GP2 i GP3) za izgradnju ukupno 12 objekata, prema sljedećim urbanističko-tehničkim uslovima:

  • -
    Građevinska parcela GP1, za izgradnju pet stambenih objekata (kolektivno stanovanje);

Spratnost objekata iznosi S+P+3+Pt, ukupna tlocrtna površina objekata iznosi 2800 m", a BGP 14000 m" (po objektu, tlocrtna površina iznosi 560 m", a BGP 2800 m");

Parkiranje/garažiranje je predviđeno u sklopu zajedničke garaže u suterenu i vanjskih parkinga.

  • -
    Građevinska parcela GP2, za izgradnju pet stambenih objekata (kolektivno stanovanje);

Spratnost objekata iznosi S+P+3+Pt, ukupna tlocrtna površina objekata iznosi 2800 m", a BGP 14000 m" (po objektu, tlocrtna površina iznosi 560 m", a BGP 2800 m");

Parkiranje/garažiranje je predviđeno u sklopu zajedničke garaže u suterenu i vanjskih parkinga.Ć

Za navedene građevinske parcele saobraćajni pristup je predviđen sa centralne naseljske saobraćajnice, sa priključkom na ulicu Branilaca Hotonja.

  • -
    Građevinska parcela GP3, za izgradnju dva stambeno- poslovna objekta (kolektivno stanovanje);

Spratnost objekata iznosi S+P+2, ukupna tlocrtna površina objekata iznosi 560 m", a BGP 1960 m" (po objektu, tlocrtna površina iznosi 280 m", a BGP 980 m");

Parkiranje/garažiranje je predviđeno u sklopu zajedničke garaže u suterenu i/ili u sklopu vanjskog parkinga; Saobraćajni pristup je predviđen sa postojeće saobraćajnice na jugozapadu,

Za sve naznačene parcele neophodna je izrada arhitektonsko-urbanističkog rješenja na nivou urbanističkog projekta, sa izradom: idejnih projekata objekata, idejnog projekta hortikulture i idejnih projekata saobraćajne i komunalne infrastrukture - sve na nivou urbanističkog projekta:

Za sve planirane sadržaje predvidjeti dovoljan broj parking/garažnih mjesta a prema broju stambenih jedinica i BGP poslovnog prostora (član 19. Odluke).

U skladu sa prostornim mogućnostima, preostale slobodne/ neizgrađene površine urediti popločanim i ozelenjenim površinama, shodno namjeni i potrebama korisnika, te predvidjeti površine za sport i rekreaciju, dječija igrališta i sl., uz postavljanje urbanog mobilijara.

Član 10.

Moguće je pretvaranje dijela prizemlja ili suterena objekata kolektivnog stanovanja u poslovni prostor, namjene: komercijalne djelatnosti (trgovina, zanatstvo, ugostiteljstvo, finansijske i dr. usluge) i društvene djelatnosti (kultura, dječija zaštita i zdravstvo), a spratne etaže samo u kancelarijski prostor, za što treba obezbijediti odgovarajući broj parking mjesta.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju.

Član 11.

Na prostorima koji su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geomehaničkim osobinama terena, registrovani kao aktivna klizišta i nestabilni tereni i naznačeni u grafičkom dijelu Plana (grafički prilog br. 3), neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekta njihove sanacije, zatim realizacija projekta sanacije, uspostavljenje monitoringa te dobivanje potvrde putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan učinak na otklanjanje daljih opasnosti klizanja i nestabilnosti terena.

Na ovom terenu naveći problem su podzemne i površinske vode. Potrebno je primijeniti sljedeće sanacione mjere:

  • -
    skupljanje voda iz zone klizišta, kao i voda koje gravitiraju klizištu te ih sprovesti iz klizišta; kao interventno rješenje ovdje se može primijeniti izrada zemljanih kanala, zatim kanala od drvenih talpi postavljenih po terenu, betonskih "kanalica" ili plastičnih cjevovoda;
  • -
    sprječavanje nekontrolisanih izljevanja voda putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u stabilne zone ili u kanalizaciju;
  • -
    prikupljanje i kanalisanje voda putem privremenih ili stalnih kanala i cjevovoda,
  • -
    pročišćavanje otvora i izrada prosjeka za isticanje skupljenih voda;
  • -
    u cilju sprečavanja direktnih uljevanja površinskih voda, a time i na klizne površine, što je izuzetno nepovoljno, potrebno je sve pukotine na terenu odmah zatvoriti. Ovo se može postići putem iskopa u zoni pukotine, a zatim ugradnjom zemljanog materijala uz zbijanje u slojevima. Povremeno je potrebno kontrolisati pukotine, te prema potrebi vršiti dopunska zbijanja zemlje u pukotinama;
  • -
    potrebno je teren tako urediti, odnosno isplanirati, da nema prirodnih udolina u kojima bi se skupljale površinske vode. Dalje, veoma je bitno da se cjelovitom terenu da nagib ka centralnim uvalama kako bi se vode što prije izvele iz nestabilne zone;
  • -
    u određenim slučajevima moguće je zaustaviti dalja klizanja izradom potpora (gabiona) u nožici klizišta, Za ovu svrhu moraju se upotrijebiti kameniti materijali, optimalno je da to budu krupni kameni blokovi. Ova mjera je posebno djelotvorna u slučajevima kada je nestabilnost posljedica neosiguranih iskopa;
  • -
    prikupljanje podzemnih voda izradom dubokih rovova na čijem dnu se nalaze perforirane cijevi prečnika 200 do 300 mm. Rov se u donjem dijelu ispunjava šljunkovito pjeskovitim materijalima. Ova mjera se primjenjuje redovno kao stalna, čime se stabilizuje klizna masa.

Član 12.

Geotehnički uslovi i preporuke za fundiranje objekata i saobraćajnica na nestabilnim terenima:

Nakon sanacije klizišta i dovođenja terena na projektirane kote, potrebno je provesti dodatne istražne radove, na osnovu čega će se odrediti nosivost terena na kojem će se temeljiti manji individualni objekti kao i uslovi za građenje. Podzemni objekti se moraju razmatrati sa obaveznom zaštitom građevinske jame te se nalaže Izvođaču da ne smije izvoditi duboke iskope bez konsultacija sa odgovornim geotehničarom ili bez geotehničkog projekta za isti objekat.

Tek nakon realizacije aktivnosti naznačenih u članu 11. Odluke i tehničkih prijema izvršenih radova, može se pristupiti planskoj izgradnji objekata, i to pod sljedećim uslovima:

  • -
    temelje obavezno osloniti na geološki supstrat,
  • -
    kod terena koji su pod većim nagibima potrebno je temelje osigurati i protiv klizanja temelja, putem gabiona, šipova ili geotehničkih sidara,
  • -
    važno je da se primijeni kruta temeljna konstrukcija, kao kontra ploča ispod cijelog objekta, ili kao temeljni zidovi koje treba obavezno usmjeriti okomito na pad terena, koji na taj način predstavljaju kontrafore,
  • -
    oko objekta, u nivou geološkog supstrata, potrebno je izvesti drenažni sistem koji treba osloniti na geološki supstrat,
  • -
    pored drenažnog sistema postavljenog neposredno oko objekta, potrebno je izvesti i drenaže koje se usmjeravaju prema glavnim tokovima podzemnih i površinskih voda,
  • -
    ukoliko se na objektu predviđaju i suterenske prostorije, ili ukoliko se radi o interpolaciji, tada je obavezna izrada i projekta osiguranja građevinske jame,
  • -
    bitno je da se kod projekta uređenja ne predviđa izgradnja većih nasipa, jer se ovakvi tereni ne smiju dodatno opterećavati,
  • -
    potporne konstrukcije oko objekata treba povezati konstruktivno sa objektima, kako bi sve skupa činilo jednu krutu konstrukciju,
  • -
    u svakom slučaju, potrebno je razraditi dinamički plan izvođenja pojedinih faza radova, kako ne bi došlo do pojave nestabilnosti širih razmjera,
  • -
    obavezan dokument u slučaju ovakvih terena je glavni projekat osiguranja građevinske jame.

Član 13.

Uslovi za izgradnju objekata na terenima koji su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena označeni kao:

  • -
    uslovno stabilni tereni (UST), potrebno je, prije izgradnje i izvođenja radova na pripremi građevinskih površina, izvršiti detaljna geotehnička ispitivanja te na bazi postignutih rezultata definisati uslove izgradnje na ovakvim terenima.

Član 14.

S obzirom na to da se radi o seizmički aktivnom području, treba vršiti aseizmičku izgradnju objekata koji moraju imati dobru konstruktivnu krutost tj. urađene AB stupove, serklaže i ploče, Statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8� MCS.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove mora biti verifikovan u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 15.

Snabdijevanje vodom planiranih objekata ispod kote 620 m.n.m,, vršiće se iz centralnog gradskog vodovodnog sistema.

Za obuhvat u zoni od kote 620 m.n.m. do 675 m.n.m. planirano je snabdijevanje vodom iz planiranog rezervoara Betanija (V=500 m", K.D, 695 m.n.m.), a za dio obuhvata iznad kote 675 m.n.m. planirano je snabdijevanje vodom iz planiranog rezervoara Kromolj (V=3000 m", K.D. 740 m.n.m.).

Do izgradnje planiranih rezervoara, razmotriće se prelazno rješenje vodosnabdijevanja cijelog područja obuhvata sa postojeće vodovodne mreže - u svemu prema uslovima KJKP "Vodovod i Kanalizacija" Sarajevo.

Član 16.

U naznačenom zaštitnom koridoru elektroenergetske infrastrukture nije dozvoljena izgradnja objekata i ne smiju se saditi elementi prve i druge vegetacione etaže.

Član 17.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05).

Član 18.

Dozvoljeno je ograđivanje parcela planiranih objekata, kao i ograđivanje dijela naselja (individualni objekti sa sadržajima društvene infrastrukure) sa kontrolisanim pristupom.

Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 19.

Saobraćajne površine i površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja.

Za sve planirane sadržaje, parkiranje/garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, i to:

  • -
    za individualne objekte, unutar gabarita objekta, u vidu izgradnje pomoćnog objekta - garaže ili na otvorenom - parking mjesto (sa ili bez nadstrešnice);
  • -
    za kolektivne objekte (stambeni i stambeno-poslovni objekti, na građevinskim parcelama: GP1, GP2 i GP3), u vidu izgradnje kolektivne garaže (sa jednom suterenskom ili jednom ili više podzemnih etaža) i vanjskih parkinga.

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za planiranu stambenu izgradnju - 1 stan = 1,1 parking mjesto,
  • -
    za administraciju - 1 parking mjesto na 30 m" BGP,
  • -
    za trgovinu - 1 parking mjesto na 60 m" BGP.

Navedeni broj parking mjesta je minimalan broj parking mjesta u odnosu na planiranu maksimalnu BGP.

Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 20.

Ovim Planom utvrđene su sljedeće kategorije zelenila:

  • -
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja,
  • -
    zelenilo uz objekte kolektivnog stanovanja,
  • -
    zelenilo uz objekte društvene infrastrukture,
  • -
    zaštitno zelenilo i
  • -
    linijsko zelenilo.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

U zonama zaštitnog zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza, sa postavljanjem urbanog mobilijara.

Član 21.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05),

Član 22.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1251/15
28. maja 2015. godine
Vogošća

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Vogošća
Esad Piknjač, s. r.