Aktio

GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Mahale-Kovači"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "MAHALE-KOVAČI"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Mahale - Kovači" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za intervencije na postojećim objektima, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica prostornog obuhvata Plana počinje od raskršća ulica Safvet-bega Bašagića k.č. 1396 i Patke k.č. 105 KO. Sarajevo I, ide u pravcu sjevera, te sjeveroistoka osovinom ulice Safvet-bega Bašagića kč. 1396, 1407 KO. Sarajevo I, 3453, 3448 i 3423 KO. Sarajevo II, skreće na jugoistok idući ulicom Safvet-bega Bašagića k.č. 3420 koju ne obuhvata, presijeca ulicu Grličića k.č. 3459 te nastavlja na sjeveroistok pa jugoistok idući trasom projektovane saobraćajnice koju obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 692, 712, 735, 739, 752 i 751, presijeca ulicu Hadžikajmakova, te nastavlja na jugoistok idući trasom projektovane saobraćajnice koju obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 816, 820, 822, 825, 828 i 814, te izlazi na ulicu Sumbul česma k.č. 3429 kojom produžava na jugoistok (obuhvata je), produžava na sjeveroistok te jugoistok idući međama parcela k.č. 813, 812, 811, 810, 809 i 811 (obuhvata ih) KO. Sarajevo II i izlazi na ulicu Bakije sokak k.č. 3416, skreće idući na jugozapad ulicama Bakije sokak k.č. 3416, Strošići k.č. 3415, Ploče k.č. 3430 i Kovači k.č. 3445 (ne obuhvata ih) presijeca ulicu Kovači k.č. 3445 te ulicom Halilbašića k.č. 3451 ide na jugoistok (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3467, 3451 i 2463, produžava na jugoistok te sjeveroistok idući međom parcele kč. 2463 koju ne obuhvata i izlazi na ulicu Jekovac k.č. 3435 kojom produžava na sjeveroistok te jugoistok (ne obuhvata je), nastavlja na jug te istok idući slijepim putem k.č. 2539 kojeg ne obuhvata, produžava na istok idući sa sjeverne strane objekta koji se nalazi na parceli k.č. 2540 (obuhvata objekat), produžava na istok idući sjevernom međom parcele k.č. 2541 (obuhvata je), skreće na jug, jugozapad te ponovo jug idući međama parcela k.č. 2541, 2540, 2536 i 2535 (obuhvata ih) KO. Sarajevo II, k.č. 196, 198 i 209 KO. Sarajevo I i izlazi na ulicu Bentbaša kojom nastavlja na jugozapad (ne obuhvata je) i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Nadmlini, skreće na sjeveroistok idući zapadnom stranom ulice Nadmlini k.č. 1397 (obuhvata je), lomi se idući na zapad južnom međom parcele k.č. 249 (obuhvata je), produžava na sjeverozapad idući sa južne strane stambenih objekata koji se nalaze na parcelama k.č. 256, 258 i 261 (obuhvata ih), skreće na sjever idući zapadnim međama parcela k.č. 261, 262 i 177 (obuhvata ih) i izlazi na ulicu Halilbašića k.č. 3451 kojom produžava na sjeverozapad (obuhvata je), presijeca ulicu Kovači k.č. 1409 KO. Sarajevo I 3450 KO. Sarajevo II i izlazi na ulicu Patke k.č. 105 kojom nastavlja na sjeverozapad te zapad (ne obuhvata je) i dolazi do raskršća odnosno mjesta odakle je opis granice Plana i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u KO. Sarajevo I i II.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 34,37 ha.

Član 3.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uvjeta utvrđenih u Planu.

Namjena površina

Član 4.

U obuhvatu ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Zona individualnog stanovanja sa stepenom najčvršće zaštite 15,71 ha
  • -
    Zona individualnog stanovanja

sa stepenom zaštite naslijeđenih vrijednosti 8,73 ha

  • -
    Zona kompozicionog i funkcionalnog povezivanja 6,05 ha
  • -
    Zona zaštitnog zelenila 2,16 ha
  • -
    Primarne gradske saobraćajnice 1,72 ha

Intervencije u prostoru

Član 5.

Utvrđuju se aktivnosti koje podrazumijevaju novu izgradnju, zamjenu građevinskog fonda, dogradnju, nadziđivanje, rekonstrukciju, očuvanje, rehabilitaciju postojećeg građevinskog fonda unutar obuhvata Plana, koje se moraju raditi na način da čine harmoničnu cjelinu sa postojećim historijskim kontekstom. Za ostvarenje ovog cilja neophodno je konstantno održavanje i očuvanje historijskog tkiva od strane nadležnih službi.

Član 6.

Za sve vrste intervencija u prostoru obuhvaćenom granicama Plana, prije izdavanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole obavezno je pribavljanje saglasnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Ovo se odnosi na cjelokupan građevinski fond, i otvorene prostore u obuhvatu Plana, a ne samo na evidentirane građevine graditeljskog naslijeđa za koje je to obaveza u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Odredbe za uređenje prostora prema utvrđenim zonama

Član 7.

Zona individualnog stanovanja sa stepenom najčvršće zaštite

Obuhvata cjeline koje posjeduju višestruke vrijednosti, što joj daje spomeničke kvalitete, odnosno ulice: Bentbaša, Nadmlini, Halilbašića, Jekovac, Kovači, Ploča, Mlini, Abdesthana, Očaktanum, Potok, Džinina, Hadžikajmakova, Hasana Kaimije, Miščina, Saburina, Mejlijina, Arapova, Požegina, Sumbul česma, Hadžišabanovića, Hadžijamakova, Kiseljačka, Grličića.

  • -
    Ne dozvoljava se izgradnja novih objekata, osim onih predviđenim Planom;
  • -
    Predmetna zona je isključivo zona inividualnog stanovanja;
  • -
    Dozvoljava se izgradnja zamjenskih objekata na mjestu postojećih u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima;
  • -
    Zelenilo bašći i avlija čuvati od devastacije i održavati.

Zona individualnog stanovanja sa stepenom zaštite naslijeđenih vrijednosti

Obuhvata ulične cjeline: dio ulice Patke, unutrašnje prostore između ulica Halilbašića i Jekovac, te istočni dio prostora iza objekata u ulici Nadmlini, sjeverni dio ulica Požegina i Arapova i ulicu Srebrenička, sjeverni dio ulice Hadžijamakova, ulicu Kreštalica, te istočne dijelove ulica Sumbul česma i Bakije sokak.

  • -
    Ne dozvoljava se izgradnja novih objekata, osim onih predviđenim Planom;
  • -
    Predmetna zona je isključivo zona individualnog stanovanja;
  • -
    Dozvoljava se izgradnja zamjenskih objekata na mjestu postojećih u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima;
  • -
    Dogradnja i nadziđivanje mogući su samo u slučajevima kada za to postoje opravdani zahtjevi i mogućnost uklapanja u arhitektonski mozaik neposrednog okruženja;
  • -
    Zelenilo bašći i avlija čuvati od devastacije i održavati.

Zona kompozicionog i funkcionalnog povezivanja

Obuhvata prostor uz ulicu Safvet bega Bašagića (istočnu stranu), te prostore uz ulicu Kasima ef. Dobrače, istočnu stranu ulice Saburina koji pripada kompleksu Osnovne škole "Saburina", prostor uz objekat ambulante u ulici Bakije sokak.

  • -
    Moguće je planirati dogradnju i nadziđivanje, kao i zamjensku izgradnju u cilju opremanja prostora nedostajućim sadržajima centralnih djelatnosti.

Zona zaštitnog zelenila

Obuhvata prostor doline oko potoka Hendek i područja Vinogradi.

  • -
    Sačuvati postojeću vegetaciju, a dijelove prostora uništene antropogenim uticajem rekultivirati.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju

Član 8.

Regulaciona linija i parcelacija

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana.

Građevinska linija i linija ulične fasade

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi objekat. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u zavisnosti od potreba i želja. Građevinska linija se ne može preći niti jednim dijelom objekta;
  • -
    Linija ulične fasade predstavlja regulacionu liniju ulice, odnosno liniju zidnog platna za sve građevine postavljene uz ulicu, koja se mora poštovati kod zamjene građevinskog fonda, rekonstrukcije u smislu nove izgradnje, te izgradnje ogradnih zidova;
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije nadzemnih etaža, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže mora se voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama;
  • -
    Ukoliko se građevinska linija planiranih ili zamjenskih objekata nalazi na ivici susjedne parcele, na toj strani objekta neophodno je izvesti zabatni zid;
  • -
    Ukoliko je objekat lociran uz ulicu, građevinska linija objekta treba da se poklapa sa regulacionom linijom, odnosno linijom ulične fasade;
  • -
    Ukoliko je objekat lociran unutar parcele, građevinska linija ogradnog zida sa ulaznom kapijom ne smije preći regulacionu liniju (liniju ulične fasade), odsnosno poklapa se sa istom.

Spratna visina i etaže objekata

  • -
    Etaže objekata su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), spratovi (1, 2), potkrovlje (Pt);
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz objekat;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža objekta koja je najmanje jednom polovinom i sa svim stranama ukopana u odnosu na uređen teren (50%);
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža objekta koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine i jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Suterenske i podrumske etaže mogu se realizovati kod izgradnje građevina, pod uslovom da se uradi projekat osiguranja građevinske jame, koji će propisati odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
  • -
    Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzitkom do 30 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Potkrovnom etažom smatra se prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka maksimalno do 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Maksimalna spratnost objekata u zonama individualnog stanovanja iznosi SP1 ili P1Pt;
  • -
    Maksimalna spratnost u zoni funkcionalnog i kompozicionog povezivanja je P2, a zavisno od uslova ambijenta i terena;
  • -
    Za ulične cjeline koje su sačuvale urbanu matricu saraj- evske mahale (objekti spratnosti P1), maksimalna sprat- nost treba da bude P1 za sve buduće intervencije, uz mo- gućnost formiranja stambenog tavanskog prostora. Maksi- malna visina poslovne prizemne etaže može biti 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje

  • -
    Maksimalno koristiti zatečene arhitektonske principe;
  • -
    Poštovati uličnu regulaciju (linije ulične fasade);
  • -
    Zadržati unutrašnje slobodne površine i eventualno ih transformisati u javne slobodne površine;
  • -
    Novi i zamjenski objekti svojim likovnim izrazom, proporcijama i odnosom masa moraju činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim građevinama koje predstavljaju objekte kulturno-historijskog naslijeđa;
  • -
    Otvoreni i zatvoreni prostor funckionalno povezati kod projektovanja, tako da se funkcionalno i estetski nadopunjavaju i čine jednu urbanističku kompoziciju;
  • -
    Položaj objekta na parceli treba biti užom stranom prema ulici, osim kada uslovi konkretne parcele to ne dozvoljavaju (širina veća od dubine parcele u odnosu na ulicu) ili unutar parcele sa ogradnim zidom na regulacionoj liniji, odnosno liniji ulične fasade;
  • -
    Kod dogradnje i nadziđivanja, voditi računa o položaju navedenih intervencija u odnosu na susjeda. Navedeno vrijedi i za sadnju drveća;
  • -
    Primjenjivati osnovne elemente bosanske arhitekture: doksat, drvena veranda, veći rezbareni portali na ulazu u avliju, ogradni zid pokriven krovom od ćeramide, karakteristični opšavi streha;
  • -
    Navedeni elementi u arhitekturi mogu se realizovati i na tradicionalan način, ali se može primijeniti i savremeni izraz istih elemenata;
  • -
    Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (klima uređaji, antenski uređaji, ventilacije, dimnjaci) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno kad bi svojim volumenom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade;
  • -
    Kod planiranja okućnice ostaviti zelene površine u što većem obimu.

Završna etaža i krovište

  • -
    Krovovi objekata trebaju biti (viševodni za slobodnostojeće objekte, trovodni kod dvojnih objekata, te dvovodni sa dugačkim stehama za objekte u nizu), sa nagibom od 25 do 30� u zavisnosti od pokrova (ćeramida, crijep);
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova, te krovnih badža;
  • -
    Strehe dizajnirati u potpunom jedinstvu sa krovom koristeći tradicionalne tehnike i materijale;
  • -
    Za osvjetljenje tavana ili potkrovlja koristiti krovne prozore ili rješenje koje ne narušava izgled objekata.

Građevinski materijal

  • -
    Na objektima koji se grade kao zamjenski objekti, rekonstruišu ili se na njima vrše ostale intervencije, a koji se zadržavaju kao historijska gradnja ili zbog materijalne vrijednosti, upotrebljavati isključivo klasične materijale: kamen, drvo, pečena glina, željezo, olovo, bakar i staklo;
  • -
    Mogu se upotrebljavati pečena opeka, beton i armirani beton i sl., na dijelovima objekta koji se malterišu;
  • -
    Nehrđajući čelik, aluminijski profili i sve vrste plastičnih profila i sl., u pravilu ne mogu se koristiti na vidljivim djelovima objekata;
  • -
    Za finalni materijal kod kolsko pješačkih prilaza i trotoara upotrebljavati u načelu, kamenu kaldrmu od zaravnjenih oblutaka ili ploče od lomljenog kamena;
  • -
    Obrada vanjskog prostora avlije treba biti: kaldrma, kamene ploče, zelene površine. Zabranjena je upotreba zaglađenog betona, kao završna obrada vanjskih prostora.

Boje

  • -
    Fasade: malterisane površine bijele, ublažene bijele i toplih zemljanih tonova;
  • -
    Sve vidljive drvene površine trebaju biti u prirodnoj boji drveta ili boji tamno bajcovanog drveta.

Ostali opšti uslovi

  • -
    Minimalni stepen izgrađenosti građevinske parcele, za individualne stambene i stambeno-poslovne objekte iznosi 20%, optimalni 40%, maksimalni 60% (zavisno od veličine parcele);
  • -
    Zamjenski objekat podrazumijeva objekat koji se gradi na mjestu postojećeg, dislociran na liniju ulične fasade kad je to Planom predviđeno, ili na drugo odgovarajuće mjesto unutar parcele, u postojećim vertikalnim i horizontalnim gabaritima. Izuzetno kad se planiranim arhitektonskim sklopom ne narušava odnos prema susjednim objektima i ambijentu, zamjenski objekat može tlocrtnom površinom biti uvećan maksimalno do 50% u odnosu na postojeću tlocrtnu površinu, a vertikalni gabarit u skladu sa maksimalnom visinom u određenoj zoni;
  • -
    Kote podova prizemlja građevina moraju se uskladiti prema niveleti planiranih i postojećih saobraćajnica i pješačko kolskih pristupa, tako da omogućuju priključenje na komunalnu mrežu koja je smještena u koridoru saobraćajnica i kolsko pješačkih prilaza. Kota poda prizemlja može biti maksimalno 30 cm iznad najviše visinske kote trotoara uz građevinu;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm viša od kote nivelete pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana;
  • -
    Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme;
  • -
    Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući;
  • -
    Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže;
  • -
    Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene bruto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan - 1,1 parking mjesto;
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP (30 m2/max. BGP za administraciju);
  • -
    Moguće je pretvaranje suterena i prizemlja stambenih objekata u poslovni prostor, pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja;
  • -
    U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju);
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zaposjedati drugim objektima i sadržajima, izuzev urbanog mobilijara, spomenika, česmi i sl.

Protivpožarne mjere

Postojeći objekti na kojima se vrši rekonstrukcija ili zamjenska izgradnja moraju imati protivpožame zidove, koji se zidaju u istoj vertikalnoj liniji čitavom visinom objekta do pokrova.

Valorizacija pojedinačnih objekata

Član 9.

Valorizacija pojedinačnih objekata utvrđena je Separatom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji je za potrebe izrade Plana izrađen od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo (u daljem tekstu Separat zaštite) i označava stepen kulturno historijske vrijednosti pojedinačnih objekata. U skladu se valorizacijom objekata utvrđeni su oblici intervencija na postojećim objektima:

  • -
    Visoka arhitektonska, istorijska i urbanistička vrijednost (VAIiUV)

Odnosi se na objekte čija je vrijednost značajna u cjelokupnom graditeljskom naslijeđu BiH;

  • -
    Visoka ambijentalna vrijednost (VAV),

Odnosi se na objekte koji posjeduju nesumnjive ambijentalne i arhitektonske vrijednosti iz najstarijeg graditeljskog sedimenta u ovom prostoru;

  • -
    Ambijentalna vrijednost (AV)

Odnosi se na objekte koji posjeduju arhitektonske i urbanističke elemente ambijentalne arhitekture, sačuvane u autentičnom stanju ili transportirane kroz vrijeme;

  • -
    Arhitektonska vrijednost (ArV)

Odnosi se na objekte čija je arhitektonska vrijednost ili stilska pripadnost nesumnjiva, a ambijentalna u drugom planu ili narušena;

  • -
    Skromna ambijentalna vrijednost (SAV)

Odnosi se na objekte koji se volumenom i mjerilom uklapaju u tretiranu ambijentalnu cjelinu, a koji se manjim zahvatima mogu dovesti na nivo adekvatno arhitektonski oblikovanog objekta;

  • -
    Neutralna arhitektura (N)

Uglavnom su to objekti izgrađeni nakon 1945. godine, bezličnog arhitektonskog izraza, ali u mjerilu ambijenta;

  • -
    Objekti u neskladu sa ambijentom (UN)

Odnosi se na sve objekte koji svojim volumenom, pozicijom, oblikovanjem, proporcijom i materijalizacijom narušavaju ambijentalne vrijednosti urbanog prostora.

Intervencije na postojećim objektima u skladu sa valorizacijom

  • -
    Tekuće održavanje

Podrazumijeva praćenje stanje objekta i poduzimanje građevinskih radova i drugih radova na održavanju objekta (popravke ili zamjena dotrajalih dijelova, sa odgovarajućim materijalima i detaljima tako da se ne mijenja izgled i bilo koja karakteristika objekta), kao i poduzimanje mjera neophodnih za sigurnost i izgled objekta, te život i zdravlje ljudi.

  • -
    Očuvanje

Oblik intervencije koji će se primjeniti za sve spomenike i objekte posebne historijske vrijednosti i arhitektonskog naslijeđa u različitim stanjima očuvanosti i koji su sačuvani u izvornom obliku ili su minimalno promijenjeni.

  • -
    Sanacija i konzervacija

Primjenjuje se na objekte i cjeline koji posjeduju ambijentalne, arhitektonske i dokumentarne vrijednosti, u cilju očuvanja njihove autentičnosti. Kod objekata ove intervencije podrazumijevaju uspostavu originalnog koncepta primjenom poznatih naučnih metoda, a kad su cjeline u pitanju ovaj metod podrazumijeva princip transformacije prostora u kome se štite sadržine istog (stambeni ansambl, vjerski objekti, urbani mobilijar), kao i zaštita arhitektonskih objekata koji su valorizovani kao pojedinačni spomenici.

  • -
    Restauracija

Predstavlja postupak obnove graditeljskog naslijeđa, kojim se historijskim objektima odnosno cjelinama, obnavljaju dijelovi koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza, a danas nedostaju. Restauratorskom metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelimično ili u cjelosti u izvornom obliku ili obliku kojim se na osnovu valorizacije utvrdi da je najprikladniji za zaštitu, savremenu prezentaciju i korištenje. Ovo podrazumjeva pažljivo istraživanje i unapređenje fizionomije područja i njegovog socijalnog ambijenta.

  • -
    Rehabilitacija

Primjenjuje se na objekte ili cjeline koji nisu dovoljno sačuvali autentičan duh i karakter, a ima za cilj formiranja potpune urbanističke slike, kojom bi se podvukla zatečena vrijednost konkretnog objekta ili prostora. Ovaj postupak podrazumjeva čak i izgradnju novih mikro-urbanih kompleksa i arhitektonskih formi, u kojima će biti prisutan duh i vrijednost zatečenog stanja, ali transportiran kroz ličnost savremenog stvaraoca.

  • -
    Revitalizacija

Metoda savremene zaštite i uključenje graditeljskog naslijeđa u tokove savremenog života, koji kulturnim dobrima osigurava uslove trajnog očuvanja. Davanje nove funkcije objektima koji su ostali bez žive funkcije, ili koji su primili neodgovarajuće funkcije, predstavlja humaniziranje i objekta i predmetnog područja, a time uklapanje u savremene tokove života.

  • -
    Redizajn

Metod koji se primjenjuje u slučajevima kada se objekat očigledno nalazi u okviru gabarita objekta iz ranijeg perioda, a svojim arhitektonskim osobinama ne pokazuje očuvanje izvornog izgleda, ili je savremenim intervencijama njegov izgled negiran do nivoa objekta bez arhitektonske ili ambijentalne vrijednosti.

  • -
    Rekonstrukcija

Postupak očuvanja graditeljskog naslijeđa kojim se obnavlja historijski objekat ili cjelina koja je porušena potpuno ili većim dijelom. Potpuniji je i mnogo radikalniji vid restauracije, pri kojem je nesrazmjerno više novoobnovljenih nego autentičnih dijelova. Kod rekonstrukcije se mogu primijeniti dvije metode: prva je metoda "faksimilske" odnove, a druga nova izgradnja koja se položajem, volumenom, ambijentom ili drugim karakteristikama usklađuje sa historijskom okolinom.

Vrste intervencija na objektima amijentalne vrijednosti

  • -
    Mogu se odobriti intervencije kojima se održava njihova ambijentalna vrijednost ili pak pospješuje, a u enterijeru su mogući zahvati kojima se može mijenjati dispozicija, u interesu ostvarenja savremenih uslova stanovanja;
  • -
    Na ovim objektima nisu moguće dogradnje i nadziđivanja, niti promjena namjene, osim pretvaranja u objekte iz oblasti kulture.

Vrste intervencija na objektima skromne ambijentalne vrijednosti

  • -
    Mogu se odobriti intervencije dogradnje i nadziđivanja, samo u slučajevima kada se ovim intervencijama bitno ne narušava kompozicija objekta, a moguće je uklapanje u arhitektonski mozaik neposrednog okruženja.

Vrste intervencija na objektima neutralne arhitekture

  • -
    Može se odobriti zamjena građevinskog fonda, dogradnja i nadziđivanje objekata u zavisnosti od prostornih mogućnosti i odnosa prema susjednim objektima i uličnom cjelinom u kojoj se nalaze.

Vrste intervencija na objektima u neskladu sa ambijentom

Objekti u neskladu sa ambijentom (*oznaka na grafičkom prilogu Plana) su objekti koji se redizajnom elemenata fasade i rekonstrukcijom manjeg obima mogu dovesti u relativni sklad sa ambijentom.

  • -
    Ovi objekti koji su izgrađeni bez neophodne dokumentacije mogu se legalizovati nakon izvršenog redizajna ili redizajna i rekonstrukcije;
  • -
    Projektna dokumentacija redizajna i rekonstrukcije, a čiji je cilj usklađivanje izgleda objekta sa ambijentom radiće se po smjernicama Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Objekti u neskladu sa ambijentom (** oznaka na grafičkom prilogu Plana) su objekti kojima je neophodna značajnija intervencija (koja nije moguća bez uklanjanja dijelova objekta) da bi se uskladili sa ambijentom.

  • -
    Za ove objekte, koji su izgrađeni bez neophodne dokumentacije, nije moguće odobriti legalizaciju u Planom zatečenom stanju;
  • -
    Ukoliko su investitori ovih objekata spremni za navedeni vid rekonstrukcije smjernice za istu pribavit će od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;

Nakon urađene projektne dokumentacije, izvedenih radova po dokumentaciji odobrenoj od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, nadležni općinski organ može izvršiti legalizaciju objekta. Ukoliko radovi nisu izvedeni po projektnoj dokumentaciji ne može se odobriti legalizacija objekta.

  • -
    Za objekte koje nije moguće zadržati, zbog njihove namjene i položaja u odnosu na okolni ambijent, nadležni organ treba naložiti njihovo potpuno uklanjanje.

Nacionalni spomenici

Član 10.

U obuhvatu Plana nalazi se 5 nacionalnih spomenika, te je njihovu zaštitu potrebno provoditi u skladu sa donesenim Odlukama o proglašenju:

  • 1.
    Stambena cjelina Saburina kuća u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", br. 88/07). Nalazi se na parceli označenoj kao k.č. br. 1711, K.O. Sarajevo I.
  • 2.
    Graditeljska cjelina - Hastahana (zgrada Vakufske bolnice) u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", br. 3/08). Nalazi se na parcelama k.č. br.180 i 181, K.O. Sarajevo I.
  • 3.
    Stambena graditeljska cjelina - Hadžišabanovića kuća u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", br. 102/11). Nalazi se na parceli k.č. br. 1375, K.O. Sarajevo II.
  • 4.
    Graditeljska cjelina - Abdesthana (Šejh Feruhova džamija) sa grobljem i česmom u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", br. 77/11 i 85/11). Nalazi se na parceli označenoj kao k.č. 1387, K.O. Sarajevo II.
  • 5.
    Miščina (Kebkebir hadži Ahmedova) džamija ("Službeni glasnik BiH", br.47/13). Nalazi se na parceli označenoj kao k.č. 1583, K.O. Sarajevo.

Osim navednih nacionalnih spomenika u obuhvat Plana ulazi i zaštitni pojas Nacionalnog spomenika "Prirodno-graditeljska cjelina - Isa begova zavija u Sarajevu" ("Službeni glasnik BiH", broj 29/05).

Uslovi za izgradnju pomoćnih i privremenih objekata

Član 11.

Pomoćnim objektima smatraju se garaže, ostave, kotlov- nice, ljetne kuhinje. U pravilu sve prateće funkcije stanovanja treba planirati u okviru matičnog objekta. Izuzetno, ako postoje prostorne mogućnosti i ako se ne ugrožavaju susjedni objekti, može se odobriti izgradnja pomoćnih objekata prema sljedećim uslovima:

  • -
    Sklop objekata na jednoj parceli treba da čini oblikovnu cjelinu kako u pogledu usklađenosti gabarita, tako i primjeni istih principa kod oblikovanja i finalne materijalizacije matičnog i pomoćnog objekta;
  • -
    Najveća površina pomoćnog objekta može biti cca 20 m2.

Greblja

Član 12.

Postojeće hareme uz džamije i mezarja, koji su predstavljeni na grafičkim prilozima Plana, u skladu sa preporukama iz Separata, održavati i prilagoditi tradicionalnom načinu uređenja karakterističnom za mezarja.

Urbani mobilijar i vizuelne komunikacije

Član 13.

  • -
    Urbani mobilijar koji će se postavljati u granicama obuhvata Plana, mora biti dizajniran u skladu sa historijskim i arhitektonskim vrijednostima ambijentalne cjeline;
  • -
    Postojeće aktivne česme evidentirane u Separatu zaštite, predstavljene na grafičkom prilogu Plana, potrebno je održavati u prvobitnoj namjeni i ne dozvoljava se njihovo ukidanje;
  • -
    Na lokacijama nestalih česmi provesti rekompoziciju i rekonstrukciju u skladu za Separatom zaštite;
  • -
    Vizuelne komunikacije u svrhu informiranja i reklamira- nja, odnosno oprema za reklamiranje i informiranje (javna obavještenja), mora biti dizajnom kompatibilna sa ambijentalnom cjelinom u kojoj se nalazi. Upotreba velikih panoa, fluorescentnih svjetala nije dozvoljena;
  • -
    Postavljenje svih elemenata urbanog mobilijara i opreme za informiranje i reklamiranje i dizajn istih podliježe obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Historijski elementi ulica i ulično popločanje

Član 14.

  • -
    Svi važniji historijski detalji u ulicama, javni ili privatni zaštićeni su Planom. Zahvati bilo koje vrste na zaštićenim elementima ulica nisu dozvoljeni, osim onih u cilju vraćanja autentičnog dizajna, i trebaju biti izvedeni pod nadzorom Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Rekonstrukcija, popločanje ulica, ivičnjaka, stepenica, mora biti odobreno od strane Kantonalnog zavoda za zaš- titu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Površine ulica, materijali i način izrade moraju biti u skladu sa tradicionalnim popločanjem i površinama unutar obuhvata Plana (lokalni kamen, kaldrma, kamene ploče).

Ulična rasvjeta i osvjetljenje objekata

Član 15.

  • -
    Javna ulična rasvjeta treba da se uspostavi i uredno održava na način da bude podređena ambijentalnom i turističkom značaju prostora obuhvaćenog Planom, a da istovremeno zadovoljava funkcije savremenog života;
  • -
    Sve vrste osvjetljenja, uključujući stubove javne rasvjete, moraju imati odobrenje od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Specijalno osvjetljenje za objekte visoke ambijentalne, historijske i urbanističke vrijednosti, značajne ulice, česme i posebni dijelovi prirodnog naslijeđa izvodiće se na osnovu odobrenja za iluminaciju od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Za osvjetljenje poslovnih prostora i izloga koristiti direktno toplo osvjetljenje, bez upotrebe jakog fluoroscentnog svjetla.

Ograđivanje i granični zidovi

Član 16.

  • -
    Postojeće ograde i vanjski zidovi koji su napravljeni na tradicionalan način trebaju biti sačuvani, sanirani i održavani. Rušenje i zamjena istih nije dozvoljena;
  • -
    Izgradnja novih ogradnih zidova i ograda i njihov dizajn treba biti odobren i izgrađen pod nadzorom Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasli- jeđa Sarajevo. Za izgradnju zidova i ograda mogu se koris- titi samo tradicionalni materijali. Ograde od armiranog be- tona, cigli, metala, lima i bodljikave žice nisu dozvoljene.

Odnos prema privatnim bašćama i javnim prostorima

Član 17.

  • -
    Privatne i javne otvorene zelene površine su sastavni dio ambijentalne cjeline i kao takve su pod zaštitom. Privatne površine uključuju: unutrašnja dvorišta, avlije i bašće, pojedinačno značajno drveće, prolaze, kaldrmisane avlije koje se smatraju integralnim dijelom objekta. Kod izdavanja građevinske dozvole za intervencije na građevinskom fondu neophodno je obezbijediti njihovu zaštitu i rehabilitaciju, uključujući očuvanje vegetacije, vraćanje originalnog popločanja, graničnih zidova i ostalih bitnih karakteristika.

Uređenje građevinskog zemljišta

Član 18.

  • -
    Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom;
  • -
    Izgradnja objekata se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena;
  • -
    Izgradnja objekata ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem;
  • -
    Potpuno ili djelimično rušenje-uklanjanje objekata podrazumijeva građevinske i druge radove kojim se demontira objekat ili njegov dio uključujući i zbrinjavanje građevinskog i drugog otpada i odvoženje na deponiju. Uklanjanje objekata vrši se zbog dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica neodržavanja ili elementarnih nepogoda. Rušenje i uklanjanje oštećenih struktura objekata visoke ambijentalne, historijske i urbanističke vrijednosti i ambijentalne vrijednosti mora se vršiti po detaljnom planu napravljenom od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Tretman uređenja zelenih površina

Član 19.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

  • 1.
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja, avlije, bašče,
  • 2.
    zelenilo uz objekte centralnih djelatnosti,
  • 3.
    zaštitno zelenilo.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumi- jeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa pret- hodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađe- nom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana. Intervencije u zonama prirodnog naslijeđa (avlija i bašči) moraju biti u skladu sa mjerama zaštite i smjernicama Kanto- nalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom napravljenih od prirodnih materijala.

Odnos prema objektima koji se nalaze na trasama saobraćajnica

Član 20.

Za objekte koji se nalaze na trasama planiranih primarnih gradskih saobraćajnica predviđenih Planom višeg reda, može se odobriti jedino tekuće održavanje. Nakon izrade izvedbene projektne dokumentacije za saobraćajnice, moći će se definisati konačan status svakog objekta pojedinačno odnosno njihovo zadržavanje ili rušenje. Objekti koji se nalaze na saobraćajnicama izvan kolovoza (na trotoarima koje zauzimaju djelimično ili u cjelosti), zadržavaju se u postojećim gabaritima i ne može se odobriti njihova dogradnja ili nadziđivanje. U slučaju zamjenske izgradnje ovi objekti moraju se građevinskom linijom prema ulici povući, na Planom definisanu liniju ulične fasade.

Član 21.

Uslovi za projektovanje i izgradnju saobraćajne i komunalne infrastrukture obrađeni su u separatima koji su sastavni dio Plana.

Član 22.

U zonama preglednosti saobraćajnica se ne može odobriti postavljanje reklamnih panoa, stubova i građevina, koje mogu ugroziti normalno odvijanje saobraćaja.

Član 23.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija unutar cestovnog i zaštitnog pojasa planirane trase Gradskog autoputa, tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno odredbama člana 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).

Član 24.

Kod izrade tehničke dokumentacije i realizacije svih stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i ostalih objekata, primjenjene konstrukcije moraju biti dimenzionirane za pojavu zemljotresa min. 8� MCS skale.

Član 25.

Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko- urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 26.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 27.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-650/14
26. marta 2014. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.