Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana "Sokolje"

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "SOKOLJE"

Vrsta Plana

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Sokolje" (u daljnjem tekstu: Plan).

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Garanica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1, koja se nalazi na međi parcela k.č. 4114 i 686, a ima koordinate y=6525877, x=4857859, zatim produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 4114, 41, 40, i dolazi do tačke br. 2, koja se nalazi na parceli k.č. 40, a ima koordinate y = 6525886, x = 4857858, zatim produžava u pravcu sjevera i istoka, idući planiranom saobraćajnicom (obuhvata je) i dolazi do tačke br. 3, koja ima koordinate y = 6526062, x = 4858030, koja se nalazi na parceli k.č. 27/1, zatim produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 27/1, 28/1, 27/12 i dolazi u tačku br. 4, koja se nalazi na međi parcela k.č. 27/12 i 20/3, a ima koordinate y=6526084, x=4857942, potom nastavlja na sjeveroistok, te jug, idući međama parcela k.č. 27/12, 20/14, 20/2 (obuhvata ih), zatim se lomi na istok idući preko parcela k.č. 20/2, 20/12, 20/13, 17/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 5 y=6526120, x=4857915; br. 6 y=6526149, x=4857920; br. 7 y=6526150, x=4857924; br. 8 y=6526155, x=4857921) i dolazi u tačku br. 9 sa koordinatama y=6526166, x=4857920, zatim nastavlja na sjever idući putem k.č. 16/1 (ne obuhvata ga) i dolazi do planirane saobraćajnice (obuhvata je), te ide preko parcela k.č. 16/1, 8/1, 196/7, 196/2, 196/9, 196/6, 5, 205/3, 205/2, 4/2, 4/3, 4/4, 4/5, 2/4, 2/10, 3/3, 2/1, 2/6, 2/3, 217/13, 217/5 i dolazi u tačku br. 10 sa koordinatama y=6526555, x=4857950, koja se nalazi na međi parcela k.č. 217/5 i 216/1, potom produžava na istok, te sjever, idući preko parcela k.č. 216/1, 217/2, 217/10, 216/1, 216/12, 218/2, 216/4, 216/7, 227/3 (koordinate prelomnih tačaka: br. 11 y=6526587, x=4857941; br. 12 y=6526600, x=4857943; br. 13 y=6526664, x=4857942; br. 14 y=6526665, x=4857950; br. 15 y=6526670, x=4857959; br. 16 y=6526676, x=4857963; br. 17 y=6526678, x=4857967; br. 18 y=6526679, x=4857972; br. 19 y=6526679, x=4857977; br. 20 y=6526685, x=4857977) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 233/2, 233/1, 227/1, zatim produžava na sjever idući međom parcele k.č. 233/2 (obuhvata je), te nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 4114, 2145/10, 2145/4, 2145/7, i dolazi u tačku br. 21 sa koordinatama y=6526691, x=4858116, a potom skreće na zapad idući putem k.č. 2147 u dužini od 25m, te se lomi na sjever idući putem k.č. 2144 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2150, 2147, 2144, zatim produžava na sjever, te zapad, idući preko parcela k.č. 2144, 2140/1, 2142, 2140/1., 2140/3, 2134, 2129, 2131/1, 2131/12, 2131/1, 2118/3, 2131/2, 2131/7, 2118/3, 2118/2, 2112/4, 2112/2, 2112/1, 2118/7, 2111/1, 2111/7, 2111/1, 2118/1, 2111/1,2087/1, 2086/2, 2086/1, 2086/3, 2090/5, 2091/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 22 y=6526696, x=4858202; br. 23 y=6526697, x=4858210; br. 24 y=6526670, x=4858232; br. 25 y=6526651, x=4858178; br. 26 y=6526693, x=4858165; br. 27 y=6526609, x=4858163; br. 28 y=6526572, x=4858182; br. 29 y=6526565, x=4858175; br. 30 y=6526507, x=4858174; br. 31 y=6526502, x=4858116; br. 32 y=6526465, x=4858114; br. 33 y=6526471, x=4858096; br. 34 y=6526482, x=4858087; br. 35 y=6526501, x=4858052; br. 36 y=6526402, x=4858123; br. 37 y=6526389, x=4858177; br. 38 y=6526401, x=4858187; br. 39 y=6526378, x=4858214; br. 40 y=6526380, x=4858221; br. 41 y=6526345, x=4858269; br. 42 y=6526340, x=4858266; br. 43 y=6526335, x=858294; br. 44 y=6526310, x=4858296; br. 45 y=6526304, x=4858313; br. 46 y=6526288, x=4858311) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2091/2, 2091/1, 2090/5 i 2091/4, potom produžava u pravcu sjevera idući preko parcela k.č. 2091/3, 2085/2, 2085/3, 2085/1, 2093, 2094, 2084, 2081, 2097/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 47 y=6526252, x=4858391; br. 48 y=6526246, x=4858391; br. 49 y=6526256, x=4858435; br. 50 y=6526252, x=4858442; br. 51 y=6526250, x=4858462; br. 52 y=6526245, x-4858465; br. 53 y=6526221, x=4858465; br. 54 y=6526165, x=4858447; br. 55 y=6526164, x=4858462) i dolazi u tačku br. 56 sa koordinatama y=6526148, x=4858492, koja se nalazi na međi parcela k.č. 2097/1 i 2078, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č. 2078, 2080, 2072 (ne obuhvata ih), lomi se na zapad idući međama parcela k.č. 2073, 2075/1, 297/2, 299/4, 299/6, 255/7, 255/9, 254/7, 254/8, 254/9, 254/10, 253/2, 235/1, 234/1, 234/2, 233/1 (obuhvata ih) i dolazi u četveromeđu parcela k.č 365/1, 233/1, 310/9, 310/1, zatim nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 310/1, 310/3, 310/4, 310/2, 310/1, 310/11, 310/10, 310/12, 310/13, 310/5 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 310/5, 310/1 i 309, potom nastavlja na jug sijekući parcelu k.č. 309 (koordinate prelomnih tačaka: br. 57 y=6525739, x=4858485; br. 58 y=6525776, x=4858427; br. 59 y=6525801, x=4858412; br. 60 y=6525843, x=4858386) i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 309, 308/32, 308/28, 622, potom nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 622, 625, 634/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 636, 634/1, 983/1, zatim produžava na sjeveroistok idući putem k.č. 983/1 u dužini od 27 m, te se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 664/2, 664/4, 664/1, 664/29 i dolazi u tačku br. 61sa koordinatama y=6525894, x=4858122, potom se lomi na jugozapad do tromeđe parcela k.č.663/1, 664/17, 664/29, nastavlja u istom pravcu međom parcele k.č. 663/1 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 62 sa koordinatama y=6525766, x=4858062, te produžava u pravcu juga idući u blagom luku preko pracela k.č. 663/1, 675, 673, 685/1, 672/3, 686 (koordinate prelomnih tačaka: br. 63 y=6525762, x=4858044; br. 64 y=6525770, x=4858013; br. 65 y=6525817, x=4857907; br. 66 y=6525841, x=4857881) i dolazi do tačke br.l, odnosno mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Rajlovac i K.O Novo Sarajevo, Općina Novi Grad.

Površina prostornog obuhvata Plana iznosi P=43,9 ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

Član 3.

Plan se donosi za period do donošenja novog planskog dokumenta.

Smjernice za izradu Plana

Član 4.

Osnovna usmjerenja za izradu Plana su:

  • -
    Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i ažurne podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
  • -
    Izvršiti istražne radove za potrebe izrade Elaborata o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena, a na osnovu projektnog zadatka, koji će dati detaljne upute za odnos prema postojećoj izgradnji sa aspekta stabilnosti terena, te mogućnosti izgradnje na slobodnim terenima;
  • -
    Izvršiti valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;
  • -
    Preispitati prostornu dispoziciju površina, te u skladu sa istom planirati novu individualnu stambenu izgradnju, uz maksimalno zadržavanje postojećeg građevinskog fonda;
  • -
    Poštovati postojeću parcelaciju i vlasničko stanje;
  • -
    Kapacitete društvene infrastrukture planirati za nivo centra mjesne zajednice prema normativima iz Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajeva za period 1986-2015. godine, a prema prostornim mogućnostima planirati ravnomjerniji prostorni razmještaj centralnih sadržaja u odnosu na stambene zone;
  • -
    Anketom na terenu utvrditi prostome mogućnosti za zamjenu, proširenje i rekonstrukciju dotrajalog građevinskog fonda;
  • -
    Na slobodnim neizgrađenim površinama planirati sportske sadržaje, te ispitati mogućnost izgradnje sportskog centra na širem lokalitetu postojeće osnovne škole;
  • -
    Planirati opremanje područja potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture, te njihovo povezivanje sa usvojenim planovima u kontaktnim zonama, uvažavajući trase predviđene planovima višeg reda;
  • -
    Odlukom o provođenju Plana propisati da se legalizacija bespravno izgrađenih objekata, koji su zadržani Planom, može izvršiti tek nakon sanacije klizišta, u slučaju da se radi o nestabilnim terenima;

Zelenilo

  • -
    Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da međusobno predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu, ali i sa širim prostorom uz uvažavanje svih kategorija zelenila koje odgovaraju ovom ambijentu i načinu korištenja površina;
  • -
    Prilikom definisanja prostome organizacije cjelokupnog prostora, potrebno je u potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprijeđenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta);
  • -
    Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja planirati sa elementima atraktivnih hortikultumih formi i/ili voćki kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih ili većih grupacija;
  • -
    Na površinama, koje su izdvojene kao nestabilni tereni, planirati sadnju odgovarajućeg sadnog materijala koji će doprinjeti stabilizaciji terena;
  • -
    Hortikulturno rješenje uz objekte društvene infrastrukture treba da je u skladu sa prostornim mogućnostima i konceptom organizacije same zone tj. namjenom objekata;
  • -
    Veličinom (min. 30% od ukupne površine parcele) i strukturom, zelene površine trebaju zadovoljiti potrebe korisnika, uz zastupljenost građevinske i biološke komponente, koje će se u hortikulturnom smislu smjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositi atraktivnosti prostora. Izbor elemenata biološke komponente, sve tri vegetacione etaže, planirati u skladu sa potencijalnom vegetacijom i prema estetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata;
  • -
    Prema prostornim mogućnostima, uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, predvidjeti linijske sisteme zelenila uz sadnju stablašica markantnih morfoloških iskaza.

Saobraćaj

  • -
    U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan Urbanističkim planom grada Sarajeva za period od 1986. - 2015. godine i planirati saobraćajno rješenje u skladu sa usvojenim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima;
  • -
    Pješačke komunikacije planirati u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;
  • -
    Na primarnim saobraćajnicama, na kojima se odvija javni prevoz putnika, potrebno je planirati, u skladu sa prostornim mogućnostima, niše za stajališta vozila javnog prevoza putnika;
  • -
    Planirati prostore za mirujući saobraćaj prema važećim standardima za postojeće i planirane sadržaje u skladu sa prostornim mogućnostima;

Komunalna infrastruktura

Snabdijevanje vodom

Postojeće stanje - Snabdijevanje vodom u području obuhvata Plana se vrši iz tri rezervoara: rezervoara Mojmilo - rezervoar Hrasno (kota dna 575 m.n.m i zapremina V= 20 000 m3) do izohipse 545, iz rezervoara Buća Potok I (kota dna 620 m.n.m i zapremina V= 1 000 m3) do izohipse 600 i za područje iznad iz rezervoara Vitkovac (kota dna 686 m.n.m i zapremina V= 200 m3).

Najznačajniji postojeći cjevovod u kontaktnoj zoni je - 200 mm u putu Sarajevo - Zenica. Unutar obuhvata Plana, u skladu sa sadašnjom izgrađenošću objekata, postoji relativno razvijena distributivna mreža, profila od - 80 mm - - 100 mm- - 150 mm - - 200 mm. Materijal cijevi je liveno željezo i azbest cement.

Plansko rješenje

  • -
    Planskim rješenjem primarnog vodovodnog sistema na ovom području snabdijevanje bi se trebalo obavljati iz već izgrađenog rezervoara Reljevo za najnižu zonu, srednja zona bi ostala na rezervoaru Buća Potok I, a najviša zona bi se snabdijevala iz rezervora Briješće, čija je izgradnja upravo počela;
  • -
    Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata Plana planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana, a profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom i protivpožamom potrošnjom, u skladu sa važećim propisima, te sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK";
  • -
    Sve postojeće azbestcementne cjevovode, zbog vrste materijala i dotrajalosti, planirati za rekonstrukciju u skladu sa važećim propisima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mreži je - 100 mm.

Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda

Postojeće stanje - Najznačajniji postojeći kanal za otpadne vode je Rajlovački kolektor, čija trasa tangira granicu obuhvata Plana, a profil je na ovom potezu - 800 mm. Postojeća kanalizaciona mreža unutar obuhvata Plana je vrlo slabo izgrađena i to kao nepotpuna separatna, a profili kanala za otpadne vode su - 300 mm. Unutar obuhvata Plana i u kontaktnim zonama ne postoje kanali za oborinske vode. Sa aspekta odvodnje otpadnih voda područje je najvećim dijelom u slivnom području Rajlovačkog kolektora - 800 mm, osim malog područja, koje gravitira prema obuhvatu RP"Zabrđe". Sa aspekta odvodnje oborinskih voda obuhvat Plana je u slivnom području rijeke Lepenice.

Plansko rješenje

  • -
    Sekundarnu separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata Plana planirati u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem, prema važećim propisima, te u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK";
  • -
    Otpadne vode prikupiti i priključiti na kolektor, u skladu sa nivelacijom i aproksimativnim hidrauličkim proračunom;
  • -
    U slučaju potrebe, postojeće kanale za otpadne vode u obuhvatu Plana, rekonstruisati u skladu sa zahtjevima KJKP "VIK";
  • -
    Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj, prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu ili vodotok, tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta;
  • -
    Priključenje sekundarne kanalizacione mreže na javnu kanalizacionu mrežu izvršiti u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK".

Energetika

Elektroenergetika

Postojeće stanje - Područje planiranja je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primamo napajanje je iz TS 110/10(20) kV, Sarajevo 8, 2 x 31,5 MVA, a rezervno napajanje iz nove TS 110/10(20) kV, Sarajevo 10, 2 x 31,5 MVA.

Plansko rješenje

  • -
    Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu Plana treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Takođe, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivnu trafostanicu planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice;
  • -
    Razvod električne energije na niskom naponu planirati nadzemno, a tamo gdje uslovi terena dozvoljavaju kablovskom mrežom;
  • -
    Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.

Toplifikacija-gasifikacija

Postojeće stanje - Područje Sokolja je djelimično pokriveno niskotlačnom distributivnom gasnom mrežom, radnog pritiska 100 (200) mbar-a. Napajanje distributivne mreže prirodnim gasom putem gasnog priključka 8 (14,5) bar i rejonske redukcione stanice stepena redukcije 8 (14,5)/0,1 bar.

Plansko rješenje

  • -
    Planskim rješenjem zadržati osnovni koncept toplifikacije-gasifikacije, definisan u Idejnom rješenju toplifikacije - gasifikacije RP "Sokolje", rađenom 1997. godine, uvažavajući izmjene u fazi urbanizma i saobraćaja;
  • -
    S obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostome cjeline i energetsku gustinu, kao i stepen izgrađenosti energetske infrastrukture, zagrijavanje objekata, priprema tople sanitarne vode i kuhanje obezbijediti individualnim sistemima, korištenjem prirodnog gasa, kao osnovnog energenta, čvrstih goriva, tečnih goriva, električne energije i OIE kao alternativnih;
  • -
    U cilju dovođenja zemnog gasa do objekata, potrebno je proširiti distributivnu gasnu mrežu, mrežu srednjeg pritiska i izgraditi potreban broj redukcionih stanica, u skladu sa potrebama potrošača, kako bi se korištenje alternativnih goriva, osim OIE svelo na manju mjeru. Električna energija će se koristiti uglavnom kao nezamjenjiva;
  • -
    U skladu sa Evropskim direktivama intenzivirati aktivnosti na korištenju OIE i podizanju energetske efikasnosti u cilju ušteda energije i smanjenju emisije polutanata iz ložišta.

Kablovska TK mreža

Postojeće stanje - U obuhvatu Plana postoji izgrađena pristupna tk. mreža u vlasništvu "BH Telecoma" d.d.. Sarajevo, kao i kablovska tk. infrastruktura u vlasništvu "M&H company" d.o.o. Sarajevo.

Plansko rješenje

  • -
    Potrebno je izvršiti analizu postojećeg stanja i prema planiranim urbanističko- tehničkim kapacitetima uraditi idejno rješenje za fazu kablovske tk. infrastrukture;
  • -
    S obzirom da se obuhvat Plana nalazi unutar granica urbanog područja, telekomunikacionu infrastrukturu je potrebno planirati podzemno;
  • -
    Trasu tk. infrastrukture (kablovsku kanalizaciju, pripadajuća kb. okna i ormariće sa tk. opremom) potrebno je planirati izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama). Planom usloviti da je pri izvođenju radova potrebno posebno voditi računa da ne dođe do oštećenja postojećeg biljnog fonda, a naročito njegovog korjenovog sistema;
  • -
    Ukoliko trasu kablovske kanalizacije nije moguće planirati izvan kolovoza, moguće je istu planirati unutar kolovoza, uz pribavljenu saglasnost i definisane uslove za prokope saobraćajnih površina od strane nadležnih upravitelja saobraćaj nica;
  • -
    Tačke koncentracije (ormarići sa tk. opremom) potrebno je planirati uz ili unutar objekta, te izbjegavati postavljanje objekata tk. infrastrukture kao samostalnih jedinica;
  • -
    S obzirom da se radi o Idejnom rješenju, odstupanja od planirane trase tk. kablovske kanalizacije su moguća, ali uz poštivanje gore navedenih smjernica;

Rokovi za pripremu i izradu Plana

Član 5.

  • -
    Nacrt Odluke o pristupanju izradi Plana: septembar 2013. godine
  • -
    Prijedlog Odluke o pristupanju izradi Plana: novembar 2013. godine
  • -
    Podloge za izradu Plana: juni 2014. godine
  • -
    Osnovna koncepcija Plana: oktobar 2014. godine
  • -
    Prednacrt Plana: decembar 2014. godine
  • -
    Nacrt Plana: januar 2015. godine
  • -
    Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: februar/mart 2015. godine
  • -
    Prijedlog Plana: juni 2015. godine
  • -
    Usvajanje Plana: juli 2015. godine

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

Član 6.

Okvirna sredstva za pripremu i izradu Plana u iznosu od 102.500,00 KM obezbijedit će Općina Novi Grad Sarajevo u Budžetu za 2014. i 2015. godinu, i to: u 2014. godini iznos od 83.500,00 KM, a u 2015. godini iznos od 19.000,00 KM. Stvarni troškovi će se utvrditi nakon provođenja tenderskih postupaka i na bazi projektnih zadataka.

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

Član 7.

Nosilac pripreme Plana je Gradonačelnik Grada Sarajeva.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Javna rasprava i donošenje Plana

Član 8.

Nosilac izrade Plana će izraditi Osnovnu koncepciju Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi je Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću. Ukoliko Nosilac pripreme Plana usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt Plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme radi utvrđivanja Nacrta Plana. Nosilac pripreme Plana će utvrditi Nacrt Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

Član 9.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu Plana, Nosilac pripreme Plana utvrdit će Prijedlog Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na donošenje. Sastavni dio Plana je Elaborat orjentacionih troškova uređenja građevinskog zemljišta.

Ostale odredbe

Član 10.

Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Novi Grad Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vjerske zajednice, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Član 11.

Utvrđuje se režim zabrane građenja do donošenja Plana. Režim zabrane građenja ne odnosi se na investitore koji su stekli pravo gradnje na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje, važeće urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje) i koji mogu nastaviti započetu proceduru, kao i na aktivnosti utvrđene članom 7. Zakona o prostornom uređenju KS (rekonstrukcija, dogradnja, sanacija, nadziđivanje i drugi zahvati) što podrazumijeva pribavljanje stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja KS i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera.

Zabrana građenja iz stava 1. ovog člana ne odnosi se ni na izgradnju objekata komunalne i društvene infrastrukture, za koje će na osnovu prijedloga Načelnika Općine Novi Grad Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dati stručno mišljenje.

Stručna mišljenja Zavoda moraju biti u skladu sa smjernicama iz člana 4. ove Odluke.

Član 12.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja Plana.

Član 13.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1945/13
27. novembra 2013. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.