Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Bjelave-Čekaluša"

Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 34/08 - prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 28.02.2012. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "BJELAVE-ČEKALUŠA"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Bjelave-Čekaluša" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Granica obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 1683 (Veliki park), k.č. 2117 (Ulica Tina Ujevića), k.č. 2116 (Ulica Koševo) i ide u smjeru sjeverozapada zajedničkom međom ulica Koševo i Tina Ujevića, te sjevera ulicom Koševo br. k.č. 2116 (ne obuhvata je) i dolazi do raskršća ulica k.č. 2116 (Ulica Koševo), k.č. 2104 (Ulica Bolnička), k.č. 2124 (Ulica Patriotske lige) i produžava u istom smjeru i smjeru sjeveroistoka ulicom Bolnička br. k.č. 2104 (obuhvata je) i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y=6533897, x=4858172 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2104 i 34/2. Iz tačke br. 1 granica obuhvata ide u smjeru juga sijekući u pravoj liniji ulicu Bolnička br. k.č. 2104 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2104 (Ulica Bolnička), k.č. 2105 (Ulica Višnjik) i k.č. 108, s koje produžava u smjeru jugozapada, te sjeveroistoka ulicom Višnjik (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2106 (Ulica Višnjik), k.č. 2123 (Ulica Zaima Šarca), k.č. 149/1 i nastavlja u istom smjeru sjekući u pravoj liniji ulicu Zaima Šarca i dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y=6534199, x=4858181 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2123 (Ulica Zaima Šarca) i k.č. 2400/1, zatim se lomi i ide u smjeru jugoistoka ulicom Zaima Šarca (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1295 (Ulica Šekerova), 2125, 1297/3 i nastavlja u pravcu juga ulicama Šekerova br. k.č. 391, Zlatikuša br. k.č. 2109 i Sepetarevac br. k.č. 2113 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2113 (Ulica Sepetarevac), k.č. 626 (Ulica Ivana Cankara), k.č. 1233, k.č. 627, s koje produžava u smjeru jugozapada sijekući u pravoj liniji parcelu br. k.č. 1233 i dolazi do tačke br. 3 sa koordinatama y=6534192, x=4857523 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1233 i 1235/1. Iz ove tačke granica obuhvata ide u smjeru zapada granicom parcele k.č. 1233 (obuhvata je), nastavlja u pravcu sjeverozapada ulicom Čekaluša br. k.č. 2115 (obuhvata je) i smjeru jugozapada ulicama Džidžikovac br. k.č. 1287 i Tina Ujevića br. k.č. 2117 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela sa koje je opis obuhvata počeo.

Sve gore navedene parcele nalaze se u KO Sarajevo IV, Općina Centar.

Površina obuhvata iznosi 38 ha.

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Zona individualnog stanovanja
  • -
    Stambeno-poslovna zona
  • -
    Stambeno-poslovna zona sa društvenom infrastrukturom
  • -
    Zaštitno zelenilo
  • -
    Površine primarnih koridora saobraćajnica

Član 4.

Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju građevina:

Regulaciona i građevinska linija:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno liniju koju ne smije, preći najistureniji nadzemni dio građevine. Unutar građevinskih linija investitor ima mogućnost da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    Planirano odstojanje građevinskih linija utvrđeno Planom ne može se mijenjati. Izuzetak je u slučajevima kada se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, za objekte u nizu sa zabatnim zidovima, utvrdi da zbog imovinsko pravnih odnosa nije moguće realizovati objekte u planiranom gabaritu, tada je moguće izvršiti pomjeranje građevinskih, odnosno regulacionih linija na granicu vlasničkih parcela;
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m zbog zaštite građevinske jame. Za realizaciju podrumskih etaža neophodan je projekat osiguranja građevinske jame;

Spratnost objekata:

  • -
    Planirana spratnost utvrđena Planom se ne može mijenjati;
  • -
    Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...), potkrovlje ("Pt");
  • -
    Maksimalna spratnost objekata je P+2+Pt izuzev objekata planirane spratnosti P+4+Pt u ulici Čekaluša, gdje je prema ranijem planskom dokumentu otpočeo proces izgradnje koji treba nastaviti;
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je više od 50% volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren. Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se uradi projekat osiguranja građevinske jame, koji će propisati odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena.
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Visina poslovne prizemne etaže stambeno-poslovnih objekata može biti maksimalno 3,5 m;
  • -
    Potkrovnom etažom smatra se prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 120 cm. Visina nadzitka mjeri se od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;

Arhitektonsko oblikovanje:

Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod rekonstrukcije, dogradnje ili nadogradnje objekata prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu.

Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata potrebno je sljedeće:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje sa jednostavnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa;
  • -
    Moguće je koristiti tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom, bez imitacije i direktnog preuzimanja oblika starih estetika;
  • -
    Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini;
  • -
    Pri kolorističkoj obradi fasada izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama;
  • -
    Ukoliko se radi o objektima na uglovnicama raskršća preporučuje se ugaono rješenje polukružne forme, snažnih i skladnih poteza u suzdržanom ritmu, sa mogućnošću veće slobode u oblikovanju bočnih strana objekta istacima i kontrastom volumena (kubusa) i boje.

Završna etaža i krovište

Krovovi objekata mogu biti viševodni ili u kombinaciji sa ravnim, uz uslov da bar jedna krovna ravan bude niz padinu.

Primjena dvovodnih (i trovodnih) kosih krovova preporučuje se kod objekata u nizu sa zabatnim bočnim zidovima.

Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Prosječni nagib je cca 30°.

Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova, osim mansardnih krovova u započetom nizu ulice Čekaluša, sa spratnošću P+4+Pt.

U slučaju primjene kosih krovova i tavanski prostori mogu se koristiti za sadržaje koji su u funkciji primame namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica.

Ostali uslovi:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15 cm iznad kote niveleta pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima), na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.

Član 5.

Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postojećim objektima

  • -
    Postojeći objekti za koje su grafičkim prilogom već utvrđene intervencije sa maksimalnim vertikalnim i horizontalnim gabaritima, odnosno za koje je data mogućnost rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja se mogu realizovati uz poštivanje urbanističko tehničkih uslova utvrđenih za zamjenske i nove objekte. Objekat koji se nadziđuje mora da zadovoljava konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    U slučaju zamjene građevinskog fonda, za objekte preko kojih prelazi građevinska linija ulične fasade, novi objekat mora biti povučen na utvrđenu građevinsku liniju;
  • -
    Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, izuzimajući objekte u koridoru tunelskog dijela Gradskog autoputa, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora, uz uslov da se u njima obavljaju djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama, a za objekte pod zaštitom uz uslov pozitivnog mišljenja Zavoda za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama. Urbanistička saglasnost, odnosno odobrenje za građenje za navedene intervencije može se izdati na osnovu idejnog projekta, urbanističkog rješenja građevinske parcele i geotehničkog izvještaja izrađenog od strane ovlaštene institucije;

  • -
    Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata bude usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata, odnosmo maksimalne visine P2Pt;
  • -
    Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti prema normativu odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje;
  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti;
  • -
    Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Član 6.

Intervencije na objektima koji koji su zadržani Planom, a predstavljaju objekte od kultumo-historijskog značaja i graditeljskog naslijeđa, moguće su samo u skladu sa mjerama zaštite datim u Separatu zaštite. Za intervenciju na navedenim objektima neophodno je pribaviti mišljenje Zavoda za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Član 7.

Za historijsku građevinu, "stambeni kompleks Džidžikovac", koja je Odlukom

Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena

nacionalnim spomenikom ("Službeni glasnik BiH", broj 36/09), utvrđene su mjere zaštite u cilju trajne zaštite ovog spomenika.

Član 8.

Za legalizaciju postojećih objekata koji se Planom zadržavaju, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    nestabilni tereni i aktivna klizišta - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena,
  • -
    uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geo tehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost), stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju,
  • -
    stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.

Član 9.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 10.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje i objektima koji se nalaze u koridoru tunelskog dijela Gradskog autoputa, a predviđeni su za zadržavanje, mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja.

Član 11.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor, a spratne etaže samo u kancelarijski prostor.

Za promjenu namjene objekata pod zaštitom potrebno je mišljenje Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Član 12.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja. Poslovni prostori moraju biti izgrađeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 13.

Izgradnja objekata privremenog karaktera se ne može odobriti, izuzimajući privremene objekte za potrebe gradilišta. Privremeni objekti za potrebe gradilišta se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.

Član 14.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za individualne objekte i objekte u nizu, koje trebaju biti postavljene prema prostornim mogućnostima.

Član 15.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom- faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže;

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 16.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 17.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

  • 1.
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja, stambeno-poslovne i objekte kolektivnog stanovanja,
  • 2.
    zelenilo uz objekte centralnih djelatnosti,
  • 3.
    zelenilo ograničenog karaktera (voćnjaci, bašte),
  • 4.
    zaštitno zelenilo,
  • 5.
    linijsko zelenilo uz saobraćajnice.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza sa urbanim mobilijarom.

Član 18.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 19.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 20.

U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od strane stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8oMCS.

Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 21.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana Prostorne cjeline "Bjelave - Nemanjina"("Službene novine grada Sarajeva", broj 12/91 i "Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/04).

Član 22.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-365-1/12
28. februara 2012. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Prim. dr. Željko Ler, s. r.