Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Pofalići"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "POFALIĆI"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Pofalići" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 2745/1, 2747 i 2749, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2749/2, 2761, 2763, 2764, 2765, 2769, 2771, 2772, 2776, 2777, 2780/1, 2783/1, 2784, 2796 (obuhvata ih) i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 2796, 2799/1, 2752/2, 2752/1, zatim nastavlja u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2752/1, 2752/12, 2709/4, 2709/1, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2709/11, granica produžava na zapad idući međama parcela k.č. 2709/11, 2723/1, 2725/6 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 2725/6, granica nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2725/2, 2708/2, 2706/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2706/1, 2705/2 i 2702/1. Granica obuhvata produžava na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2702/1 i 2679/4 i dolazi u tačku br. 1 koja se nalazi na rubu novoplanirane saobraćajnice, a ima koordinate y = 6532446, x = 4857157, zatim produžava u pravcu zapada idući trasom novoplanirane saobraćajnice, koja ide preko parcela k.č. 4327/2, 2625/4, 2623/53, 2627/2, 2623/52, 2623/24, 2623/22, 2623/20, 4327/2, 2679/1 (ne obuhvata je) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na parceli k.č. 4327/2, a ima koordinate y = 6532176, x = 4857063. Granica obuhvata se potom lomi u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2597/9, 2597/2, 2597/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2597/1, 2597/3 i 2597/4, granica potom presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 2597/4 i dolazi u tačku br. 3 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2597/4 i 2623/61, a ima koordinate y = 6530218, x = 4857151, granica produžava u pravcu sjevera idući međom parcele k.č. 2623/61 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 4 koja se nalazi na rubu novoplanirane saobraćajnice, a ima koordinate y = 6530180, x = 4857192, granica produžava u istom pravcu idući trasom novoplanirane saobraćajnice koja ide preko parcela k.č. 2623/61, 2623/32 (ne obuhvata je) i dolazi u tačku br. 5 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2623/32 i 2623/1, a ima koordinate y = 6530299, x = 4857240, zatim nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 2624/13 i 2624/1 i dolazi do šestomeđe parcela k.č. 2624/13, 2624/1, 2476/1, 2477/2, 2483/1, 2484/1. Granica produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2477/2, 2474/4, 2466/6 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2474/1, 2471/2, 2466/6, potom produžava na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2471/2, 2468/1, 2468/3, 2470/1 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2470/1, 2433/1 i 2431/1, zatim produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2431/1, 2430/2, 2429/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2429/1, 2429/4 i 2425/1, zatim produžava na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2425/1 i 2426/11 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 2426/22, granica produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2426/22, 2426/7, 2426/6, 2426/5, 2426/4, 2427/5, 2407/3, 2407/2, 4326/2, 2392/47, 2392/75, 2383/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 6 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2383/1 i 2398/14, a ima koordinate y = 6530811, x = 4857671, potom se lomi na istok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2398/14 i dolazi u tačku br. 7 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2398/14 i 2398/9, a ima koordinate y = 6530891, x = 4857650, granica ide dalje u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2398/9, 2181/2, 2186/19, 2186/18, 2186/1 (obuhvata ih), nastavlja u pravcu istoka presjecajući put k.č. 4318, te idući međama parcela k.č. 2137/6, 2172/6, 2172/2, 2172/3, 2170/11, 2171/5, 2133/3 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 8 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2163/1 i 2133/3, a ima koordinate y = 6531085, x = 4857869, granica se potom lomi u pravcu sjevera idući preko parcele k.č. 2163/1 u dužini od 23m do tačke broj 9, koja se nalazi na parceli k.č. 2163/1, a ima koordinate y = 6531075, x = 4857890, granica potom ide u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2163/1 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 722/2, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č. 722/2, 718/3, 722/4, 728/1, 734/9, 734/10, 734/12, 734/1, 734/15, 734/14, 734/18 (obuhvata ih), nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 4316, granica produžava u pravcu sjevera idući trasom novoplanirane saobraćajnice (ne obuhvata je) i dolazi u tačku br. 10 koja se nalazi na parceli k.č. 750, a ima koordinate y = 6531388, x = 4858169, produžava na jugoistok u dužini od 17,5 m, preko parcele k.č. 750, granica produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 748/6, 748/8, 748/11 (obuhvata ih) i izlazi na trasu novoplanirane saobraćajnice, kojom produžava na jugozapad i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 748/27, nastavlja u istom pravcu, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 748/11, 752/1 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 755/7, granica produžava u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 755/7, 756/3, 756/4, 2148/16, 2148/2, 2147/1, 2128/1, 2122/2, 2060/1, 2062/4, 2060/2, 755/4, 2057, 2055/1, 759 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 755/1, 759,752/1, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 752/1, 750 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 750, 769/1, 828, zatim se lomi na jug u dužini od 15 m idući zajedničkom međom parcela k.č. 750 i 828, potom skreće na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 828 i 853/3 i dolazi u tačku br. 11 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 853/5 i 853/3, a ima koordinate y = 6531628, x = 4858000, granica zatim produžava u pravcu istoka, te jugoistoka idući međama parcela k.č. 853/3, 852/2, 875, 876, 880, 882/1, 882/2, 883, 886/1, 886/2, 885/1, 887/1, 889/1, 893, 895, 897, 905, 907, 909, 918/1, 921/19, 920/4, 920/3, 920/5, 924/1, 939 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 939, 941/5 i 941/1, granica potom nastavlja na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 941/5, 941/4, 941/3 i dolazi u tačku br. 12 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1515/1 i 941/3, a ima koordinate y = 6532129, x = 4857829, granica zatim ide u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1515/1, 1512/1, 1752 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1752, 1474/21 i 1474/17, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č 1474/17, 1474/12, 1474/11 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1474/11, 1474/2 i 1474/5, granica produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1474/2, 1474/3, 1501, 1500/1, 1497/1, 1494 (obuhvata ih), potom presjeca put k.č. 1464/17, skreće u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 1753/1, 1755/1, 1756/1, 1758/1, 1763, 1766/17, 1765/4, 1765/1, 1765/10, 1766/9, 1766/7, 1766/5, 1766/4, 1767/4, 3314/1, 3317/1, 3317/2, 3318/2, 3318/1, 3322, 3333, 3325 1462/2 (obuhvata ih) i izlazi na trasu planirane gradske autoceste, kojom produžava na jugozapad (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 13 koja se nalazi na trasi pomenute saobraćajnice, a ima koordinate y = 6530754, x = 4856921, zatim se lomi na sjever presijecajući u pravoj liniji trasu planirane gradske autoceste i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo I, Općina Novo Sarajevo.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 114 ha.

Namjene površina

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona mješovitog stanovanja,

B. Zaštitno zelenilo,

C. Zona društvene infrastrukture,

D. Zona komunalne infrastrukture,

E. Saobraćajne površine,

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uvjeta utvrđenih u Planu.

Član 5.

Na osnovu rezultata inženjersko-geološkog kartiranja i rezultata ranijih istraživanja, na području Plana izdvojene su kategorije terena prema stabilnosti:

  • -
    Stabilni tereni (ST),
  • -
    Uslovno stabilni tereni (UST),
  • -
    Nestabilni tereni (NT).

Član 6.

Stabilni tereni (ST) - Imaju relativno malu zastupljenost u obuhvatu Plana. Izdvojeni su na području oko Drinske ulice, a izgrađeni su od eluvijalno-deluvijalnog pokrivača promjenljivih fizičko-mehaničkih svojstava.

Član 7.

Uslovno stabilni tereni (UST) - Imaju relativno veliku zastupljenost u obuhvatu Plana. Izdvojeni su na padinskim dijelovima, a izgrađeni su od eluvijalno-deluvijalnog pokrivača promjenljivih fizičko-mehaničkih svojstava. U prirodnim uslovima to su najčešće uslovno stabilni tereni, dok nakon izvođenja zemljanih radova ili nanošenja dodatnog opterećenja od samih objekata i vještački formiranih deponija, mogu postati nestabilni.

Izgradnja u ovim terenima je moguća, ali uz obavezno uvažavanje uslova i načina fundiranja i građenja objekata, propisanih od strane nadležne institucije.

Uslovi izgradnje objekata mogu se definisati tek nakon detaljnih inženjersko-geoloških i geotehničkih istraživanja, koje mora obaviti nadležna institucija.

Član 8.

Nestabilni tereni (NT) - Zastupljni su na više lokaliteta predmetnog Plana, promjenljivih su dimenzija u dijelu lokacije aktivnih i privremeno umirenih klizišta i dijelova terena uz potoke, veće depresije i uvale, koje su kolektori površinskih i podzemnih voda, te predstavljaju najopasnije i najsloženije lokalitete. U ovu kategoriju izdvojena su sva područja sa aktivnim klizištima, kao i zone privremeno umirenih klizišta, unutar kojih sa javlja više pojedinačnih tjela aktivnih klizišta.

Kod ovih privremeno umirenih pojava odvija se vrlo lagano diferencijalno-plastično tečenje-puzanje, ili lokalno vidljivo pomjeranje kao znak ponovnog oživljavanja klizne aktivnosti. Na ovim terenima ne preporučuju se nikakvi zahvati izuzev sanacije uz nadzor nadležnih institucija.

A. Zona mješovitog stanovanja

Član 9.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata su:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su Idejnim planom parcelacije, odnosno regulacionim linijama, koje u osnovi određuju granice posjeda. Granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju, izuzev u slučaju kada se nakon realizacije saobraćajnice utvrdi da je moguće, kao i u slučaju trokuta preglednosti, gdje se parcela mora zaustaviti na bankini (škarpa, podzid) saobraćajnice, s tim da se dio parcele, koji se nalazi u zaštitnom pojasu saobraćajnice, ne može koristiti za izgradnju, nego je neophodno zemljište urediti prema uslovima i namjeni kako je predviđeno samim Planom;
  • -
    Građevinska linija označava i liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava objekat, kao i liniju koju objekat odnosno njegov najistureniji dio ne smije preći. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt objekta u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    Prosječna spratnost stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+1+pot do S+P+3+Pt, a poslovnih i objekata društvene infrastrukture S+P+3;
  • -
    Novoplanirani objekti, mogu se graditi na površinama koje su predviđene ovim Planom i utvrđene građevinskom linijom;
  • -
    Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana, je i Idejni projekt osiguravanja građevinske jame;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%);
  • -
    Maksimalna visina poslovne prizemne etaže za stambene objekte može biti 3,0 m;
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka do 60 cm.
  • -
    Izgradnja objekata može se vršititi samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Maksimalna spratnost građevina utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
  • -
    Koeficijenti izgrađenosti tj. odnos brutto građevinske površine i površine parcele pojedinih korisnika kreće se od 0,2 do 0,9;
  • -
    Procenat izgrađenosti tj. odnos tlocrtne površine i površine parcele pojedinih korisnika može se kretati između 7% do 35%;
  • -
    Sve objekte predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    Krovovi objekata trebaju biti kosi viševodni, ali pod uslovom da bar jedna krovna ravan bude niz padinu;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Izgradnja novih objekata na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđeni kao nestabilni tereni ne može se odobriti;
  • -
    Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima (pravo na vidik i osunčanje).

Član 10.

  • -
    Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu, a u skladu sa članovima 6., 7. i 8. ove Odluke. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena.
  • -
    Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti detaljan inženjersko-geološki i geotehnički nalaz za svaki planirani objekat i uslove temeljenja od stručnih institucija.

B. Zaštitno zelenilo

Član 11.

Zona zaštitnog zelenila obuhvata nestabilne terene (NT), a ista je u funkciji zaštite ovih prostora od daljnje bespravne gradnje i ugrožavanja stabilnosti terena. Površine ove zone se revitaliziraju zasadom dendro vrstama u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata.

Na ovim prostorima utvrđena je zabrana daljnje gradnje, zbog nestabilnosti terena.

C. Zona društvene infrastrukture

Član 12.

Kapaciteti društvene infrastrukture planirani su za nivo lokalnog centra i centra mjesne zajednice prema normativima iz Urbanističkog plana Grada Sarajeva za urbano područje Sarajeva za period 1986-2015. Planirana je izgradnja dvije osnovne škole, od kojih je jedna zamjenska sa povećanjem kapaciteta, umjesto postojeće osnovne škole "Pofalići", koja se nalazi na trasi planiranog Gradskog autoputa. U ovoj zoni nalazi se i Zavod za vaspitanje muške djece i omladine.

Ostali sadržaji društvene infrastrukture planirani su disperzno u obuhvatu Plana, uglavnom u prizemljima novoplaniranih objekata, koji su namijenjeni za komercijalne i društvene sadržaje, što će zadovoljiti zadate parametre iz Urbanističkog plana Grada Sarajeva.

D. Zona komunalne infrastrukture

Član 13.

U obuhvatu Plana nalazi se rezervoar iz kojeg se snabdijeva ovaj prostor vodom i sastavni je dio gradskog vodovodnog sistema. Parcela na kojoj je izgrađen rezervoar označena je u namjeni površina kao zona komunalne infrastrukture.

G. Saobraćajne površine

Član 14.

Saobraćajne površine obuhvataju postojeće i novoplanirane kolske i pješačke površine, i to na svim onim dijelovima koji mogu zadovoljiti tehničke uslove i koje će omogućiti pristup svakom pojedinačnom objektu.

Postojeće saobraćajnice, koje prolaze kroz nestabilan teren, moraju se sanirati u skladu sa uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji je sastavni dio ovog Plana.

Novoplanirane saobraćajnice, ukoliko prolaze kroz uslovno stabilne terene, ili nestabilne terene mogu se izgraditi samo kada se teren sanira, odnosno ukoliko dijelovi saobraćajnice mogu činiti elemenat stabilizacije terena, onda se dio saobraćajnice može realizirati u fazi sanacije terena.

Zbog nepovoljne konfiguracije terena na nekim dijelovima (u najnepovoljnijem slučaju) pristup postojećim objektima je omogućen pješačkom stazom.

Prilikom definisanja saobraćajne mreže vodilo se računa o optimalnoj povezanosti prostorno-funkcionalnih cjelina unutar tretiranog obuhvata, kao i povezanost sa kontaktnim zonama i ostalim dijelovima grada.

Uređenje građevinskog zemljišta

Član 15.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom.

Izgradnja objekata ne može se započeti bez prethodno minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena.

Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Član 16.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta i nestabilni tereni, a naznačeni su u grafičkom dijelu Plana, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije u cilju osiguranja predmetnog prostora.

Uslovi za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje

Član 17.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na stabilnim terenima (ST) - (povoljni tereni za građenje), potrebno je izvršiti pregled stanja konstrukcije objekta.

Član 18.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje), potrebno je izraditi geotehničke izvještaje koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju pojedinačnih objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena i tehnički prijem radova.

Član 19.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) - (nepovoljni tereni za građenje), važe svi već dati uslovi navedeni u članu 18. ove Odluke, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slučaju. Kod objekata na nepovoljnim terenima za gradnju, legalizacija se treba obaviti pod slijedećim osnovnim uslovima:

  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastruktura,
  • -
    konstruktivna sanacija objekta,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljnjih opasnosti od nestabilnosti terena.

Član 20.

Svi uslovi i propisi iz članova 9,, 17., 18. i 19. ove Odluke se odnose i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 21.

Tek kada nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedeni u članovima 17., 18. i 19. ove Odluke realizirani na terenu, može se pristupiti legalizaciji pojedinih objekata.

Član 22.

Objekti kojima nije obezbijeđen pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima

Član 23.

Objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planiranog Gradskog autoputa, ne mogu se legalizovati. Ovim objektima do izgradnje Gradskog autoputa omogućeno je tekuće održavanje.

Član 24.

U zaštitnom pojasu Gradskog autoputa važi poseban režim gradnje shodno odredbama člana 58. Zakona o cestama u Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10). U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija u zaštitnom pojasu Gradskog autoputa tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost odnosno odobrenje od upravitelja ceste.

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja

Član 25.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima

Član 26.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nadležni organi dužni su obezbijediti primjenu Uredbe o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina

Član 27.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza i urbanog mobilijara. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji su sastavni dio Plana.

Odnos prema postojećim objektima

Član 28.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, a na koje se ne odnose uslovi iz članova 17. do 22. ove Odluke, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja ili zamjene građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Ove intervencije moguće je vršiti samo pod sljedećim uslovima:

  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje), odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata je S+P+2+Pt;
  • -
    Maksimalna spratnost objekata društvene infrastrukture je S+P+3;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Krovne plohe projektovati sa strehama koje prate padinu terena;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, a na način utvrđen ovom Odlukom;
  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 9. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama;
  • -
    Procenat izgrađenosti građevinske parcele ne smije biti veći od 35%, a maksimalna spratnost objekta S+P+3;
  • -
    Evidentirani pomoćni objekti koji nisu u koridoru saobraćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, mogu se zadržati uz zadovoljavanje urbanističko - tehničkih i geoinženjerskih uslova navedenih u članovima 9., 17., 18. i 19. ove Odluke;
  • -
    U okviru postojeće građevinske parcele, mogu se graditi pomoćni objekti kao slobodnostojeći ili uz matične objekte, uz uslov da zadovoljavaju urbanističko - tehničke i geoinženjerske uslove navedene u članovima 9., 17., 18. i 19. ove Odluke.

Član 29.

Površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja. Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njena udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Broj parking mjesta na pripadajućoj parceli za novoplanirane objekte treba odgovarati odnosu minimalno jedan stan -1 parking mjesto, odnosno jedno parking mjesto na 30 m2 do 80 m2 BGP-e poslovnog prostora u zavisnosti od namjene.

Član 30.

Ograde se mogu podizati na građevinskim parcelama za postojeću i planiranu izgradnju osim na parcelama objekata kolektivnog stanovanja. Maksimalne visine ograda su 1.20 m, postavljene po regulacionoj liniji, transparentne i uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 31.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem.

Član 32.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 33.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Završne odredbe

Član 34.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Pofalići" ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 24/87) i Odluka o provođenju Urbanističkog projekta "Centar-Orlovačka ulica" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/02).

Član 35.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-981/11
28. juna 2011. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Prim. dr. Željko Ler, s. r.