Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana "Paromlinska"

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "PAROMLINSKA"

Vrsta Plana

Član l.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Paromlinska" (u daljnjem tekstu: Plan).

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tromeđe parcela k.č. 3915, 3914 i 4335, zatim produžava na sjever idući međom parcele k.č. 3914 (obuhvata je), te presijeca željezničku prugu Ploče - Sarajevo i izlazi na trasu gradske autoceste kojom produžava na sjeveroistok, obuhvata je i dolazi u tačku br. 1, koja ima koordinate y=6530750, x=4856943, potom se lomi na jug sijekući u pravoj liniji trasu gradske autoceste u dužini od 22 m i izlazi na prugu Ploče - Sarajevo kojom produžava na sjeveroistok, te istok i izlazi na ulicu Hamdije Čemerlića k.č. 3329. Granica obuhvata nastavlja na jugoistok idući pomenutom ulicom u dužini od 72 m (ne obuhvata je) i dolazi do trase sjeverne longitudinale kojom nastavlja na jugozapad (ne obuhvata je), a pritom siječe parcele k.č. 3802, 3803, 3807, 3818, 3824, 3834, 3833, 3841, 3842, 3855, 3854, 3855, 3850, 3872, 3801, 3886, 3908, 3912/1 i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo I, Općina Novo Sarajevo.

Ukupna površina obuhvata P = 22,0 ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

Član 3.

Plan se donosi za period do donošenja novog planskog dokumenta.

Smjernice za izradu Plana

Član 4.

Plan se radi u cilju urbanog uređenja prostora kroz preispitivanje prostornih mogućnosti za novu izgradnju, integraciju zatečenog građevinskog fonda, uz mogućnost rekonstrukcije i zamjene građevinskog fonda, opremanje područja adekvatnom društvenom, saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom, uvažavajući postojeću parcelaciju i vlasničke odnose.

Usvojenom "A" fazom Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine, namjena prostora u obuhvatu Plana definisana je kao poslovno-radno-stambena zona.

Usmjerenja za izradu Plana su:

  • -
    Poštovati opredjeljenja definisana Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06 i 4/11) i Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 5/99 i 4/02);
  • -
    Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
  • -
    Izvršiti istražne radove u funkciji izrade elaborata o inženjersko-geološkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina;
  • -
    Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;
  • -
    Prilikom izrade Plana uvažavati postojeću parcelaciju i vlasničke odnose;
  • -
    U skladu sa prostornim mogućnostima, osnovna koncepcija prostornog uređenja treba da omogući razvoj područja kroz funkcionalno integrisanje površina javnog karaktera, postojećih i planiranih kapaciteta centralnih sadržaja, razvoj pješačkog saobraćaja, formiranje šetnica, i poseban tretman prema saobraćaju u mirovanju;
  • -
    Preispitati mogućnost izgradnje savremenih arhitektonsko-oblikovanih objekata većih horizontalnih i vertikalnih gabarita usklađenih sa gabaritima susjednih objekata i objekata u susjednim prostornim cjelinama;
  • -
    Ispitati mogućnost redizajna, osavremenjavanja, dogradnje, nadogradnje, rekonstrukcije i zamjene građevinskog fonda;
  • -
    Kapacitete društvene infrastrukture planirati za nivo sekundarnog centra i centra mjesne zajednice prema normativima iz "Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986. do 2015. godine".

Zelenilo

Položaj prostorne cjeline i karakter sadržaja zahtijeva da se posebna pažnja posveti zelenim površinama, koje zastupljenošću i strukturom treba da doprinesu ostvarenju odgovarajućih estetsko-oblikovnih, ali i zaštitnih efekata. Sa stanovišta prostorne organizacije treba voditi računa da se:

  • -
    uz longitudinalni i transverzalni saobraćajni pravac formiraju linijski sistemi od stablašica markantnih morfoloških karakteristika, koje odgovaraju datim stanišnim uslovima, a na površinama saobraćaja u mirovanju predvidi sadnja stablašica. Uz gradsku autocestu i željeznicu, uz sjevernu granicu obuhvata, formirati (prema prostornim mogućnostima) tampon zelenila kao vid biološke vizuelne i zvučne barijere;
  • -
    uz objekte individualnog stanovanja, kao sastavni dio parcele individualnog stanovanja, "unesu" elementi atraktivnih hortikulturnih formi i/ili voćki, kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih grupacija;
  • -
    uz poslovno-radno-stambene sadržaje i objekte društvene infrastrukture, u oblikovnom smislu, zelene površine realizuju sa visokoatraktivnim elementima biološke i građevinske komponente, koje će se u hortikulturnom smislu smjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositi dodatnoj atraktivnosti ovog prostora. U granicama parcela objekata, zelene površine treba da čine najmanje 25-30% od ukupne površine parcele.

Saobraćaj

  • -
    U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan Urbanističkim planom grada Sarajeva za period 1986. do 2015. godine, Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06 i 4/11), izuzimajući koridor željeznice, koji je potrebno tretirati kao zaštitnu zonu, bez planiranja gradnje, dok se ista ne definiše kroz izradu "B" faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo;
  • -
    Mrežu internih saobraćajnica obuhvata treba koncipirati na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m;
  • -
    Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno u zonama raskršća;
  • -
    Na primarnim naseljskim saobraćajnicama predvidjeti niše za stajališta vozila javnog prevoza putnika;
  • -
    Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa važećim standardima i planiranim sadržajima;

Energetika

Toplifikacija - gasifikacija

  • -
    Predmetno područje nema izgrađenih termoenergetskih sistema, ali se u kontaktnoj zoni obuhvata Plana nalazi izgrađen gasni prsten visokog pritiska, GČ 323,9 mm, nominalnog pritiska 8 (14,5) bar-a, koji je u funkciji snabdijevanja prirodnim gasom cijelog Kantona Sarajevo, dovoljnog kapaciteta da ne predstavlja ograničavajući faktor u opskrbi prirodnim gasom, predmetne prostorne cjeline;
  • -
    Termonergetske potrebe bit će zadovoljene, u skladu sa konceptom energetske opskrbe, datom u Urbanističkom planu;
  • -
    Opskrba toplotnom energijom predmetne prostorne cjeline bit će usklađena sa urbanističkim konceptom, energetskom gustinom, uz pretpostavku da će gradnja objekata zadovoljiti tehničke uvjete Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije;
  • -
    Voditi računa o emisijama iz ložišta, koje ne smiju premašiti zakonom dopuštene vrijednosti;
  • -
    S obzirom na karakteristike predmetne prostorne cjeline i urbanistički koncept, zagrijavanje objekata obezbijedit će se centralnom toplifikacijom, korištenjem zemnog gasa, kao osnovnog energenta i tečnog goriva kao alternativnog;
  • -
    U cilju dovođenja zemnog gasa do objekata, potrebno je izgraditi priključak na gasni prsten visokog pritiska 8 (14,5) bar-a, potrebni broj redukcionih stanica i gasnu sekundarnu mrežu;
  • -
    Konačan broj i položaj kotlovnica planiranih objekata bit će definisan pri izradi idejnih rješenja, uvažavajući standarde i propise za ovu vrstu postrojenja. Ovakav koncept je prihvatljiv i zbog izvjesno različite buduće vlasničke strukture objekata, različitih zahtjeva u pogledu održavanja mikroklime, specifičnih tehnoloških potreba, kao i moguće različite faze građenja, te različitih vremenskih intervala pogona instalacija. Predloženo rješenje ostavlja otvorenu mogućnost da se više različitih korisnika udruže i grade zajednički izvor toplote ili da pojedini korisnici ukoliko u tome vide prednost, budu priključeni na kotlovnicu drugog objekta, uz uslov da ista ima dovoljan kapacitet.

Kablovska TK mreža

  • -
    U skladu sa povećanjem zahtjeva za širokopojasnim uslugama, kao masovnije upotrebe optičkih kablova, javlja se potreba za izradom idejnog rješenja kablovske tk mreže koje će odgovoriti datim zahtjevima;
  • -
    Izradu novog rješenja bazirati na pravilu da je kablovska kanalizacija najopštiji oblik infrastrukture, da su na taj način omogućene jednostavne i brze promjene u strukturi, konfiguraciji i kapacitetu pristupne kablovske mreže u urbanoj sredini, pa je izgradnja nove kablovske kanalizacije na mjestima gdje ona nije izgrađena, vrlo perspektivno ulaganje;
  • -
    Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica, čime bi se izbjegli problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda;
  • -
    Definitivan položaj novih trasa kablovske TK kanalizacije, kao i mikrolokacija i broj kablovskih okana, FTTC ormarića i agregacijskih tačaka definisat će se u narednim fazama izrade investiciono-tehničke dokumentacije, prema potrebama investitora.

Elektroenergetika

  • -
    Područje obuhvaćeno Planom je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/10 (20) kVA BUĆA POTOK (SA-7); 2 x 31,5 MVA, 63 MVA. Postojeći 110 kV DV zadržati u postojećim zonama sigurnosti (zaštitnim koridorima);
  • -
    Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10 (20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10 (20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice;
  • -
    Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom;
  • -
    Rasvjetu saobraćajnica planirati prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje vodom

  • -
    Područje obuhvaćeno Planom snabdijeva se vodom iz centralnog vodovodnog sistema (rezervoar Mojmilo, kota dna 555 m.n.m, zapremina V= 20 000 m3).
  • -
    Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana, a profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe investitora za sanitarnom i protivpožarnom potrošnjom u skladu sa važećim propisima;
  • -
    Postojeću sekundarnu vodovodnu mrežu koja je nedovoljnih profila i od neodgovarajućih materijala, rekonstruisati tako da u potpunosti zadovolji novonastale potrebe;
  • -
    U skladu sa povećanjem stambene izgradnje znatno će se povećati i broj stanovnika, što će za posljedicu imati potrebu da se u obuhvat Plana "dovedu" nove količine vode preko primarnih cjevovoda. Trase, profili i mjesto priključenja tih cjevovoda na postojeće primarne cjevovode definisat će se u dogovoru sa KJKP"VIK", u toku izrade faze idejnog rješenja snabdijevanja vodom.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

  • -
    Separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana, a profile kanala definisati tako da zadovolje potrebe, kako u obuhvatu, tako i pripadajućim slivnim područjima;
  • -
    Postojeću sekundarnu kanalizacionu mrežu koja je nedovoljnih profila ili dotrajala, rekonstruisati tako da u potpunosti zadovolji novonastale potrebe. Postojeće mješovite kanale planirati za razdvajanje;
  • -
    Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta;
  • -
    Priključenje sekundarne kanalizacione mreže i kompletnog lokaliteta na javnu kanalizacionu mrežu izvršiti u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK".

Rokovi za pripremu i izradu Plana

Član 5.

Rokovi za pripremu i izradu Plana po fazama su:

  • -
    Nacrt Odluke o pristupanju izradi Plana, Program i plan aktivnosti za pripremu i izradu Plana maj 2011.
  • -
    Javna rasprava o Nacrtu Odluke o pristupanju izradi Plana juni 2011.
  • -
    Odluka o pristupanju izradi Plana juli 2011.
  • -
    Osnovna koncepcija Plana april 2012.
  • -
    Prednacrt Plana do 25. juna 2012.
  • -
    Nacrt Plana juli 2012.
  • -
    Javni uvid i rasprava septembar/oktobar 2012.
  • -
    Prijedlog Plana do 25. marta 2013.
  • -
    Usvajanje Plana april 2013.

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

Član 6.

Okvirna sredstva za pripremu i izradu Plana u iznosu od 43.000,00 KM obezbijedit će Općina Novo Sarajevo u Budžetu za 2011. i 2012. godinu, i to: u 2011. godini iznos od 32.000,00 KM, a u 2012. godini iznos od 11.000,00 KM.

Stvarni troškovi će se utvrditi kroz provođenje tenderskog postupka i na bazi projektnih zadataka.

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

Član 7.

Nosilac pripreme Plana je gradonačelnik Grada Sarajeva.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Javna rasprava i donošenje Plana

Član 8.

Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt Plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme Plana radi utvrđivanja Nacrta Plana.

Nosilac pripreme Plana će utvrditi Nacrt Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

Član 9.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu Plana, Nosilac pripreme Plana utvrdit će Prijedlog Plana i podnijeti ga Gradskom vijeću Grada Sarajeva na donošenje. Sastavni dio prijedloga Plana je "Elaborat orjentacionih troškova uređenja građevinskog zemljišta".

Ostale odredbe

Član 10.

Subjekti planiranja su: Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Novo Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vlasnici i korisnici zemljišta, Savjet mjesne zajednice, vjerske zajednice, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Član 11.

Utvrđuje se režim zabrane građenja za novu izgradnju do donošenja Plana. Režim zabrane građenja ne odnosi se na investitore koji su stekli pravo građenja na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (važeće urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje ili rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje) koji mogu nastaviti započetu proceduru.

Zabrana građenja iz stava jedan ne odnosi se na postojeće objekte za koje se provodi postupak utvrđen Zakonom o prostornom uređenju (rekonstrukcija, dogradnja, sanacija, nadziđivanje i drugi zahvati, što podrazumijeva pribavljanje stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo) i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera. Stručna mišljenja moraju biti u skladu sa smjernicama iz člana 4. ove Odluke.

Član 12.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja Plana.

Član 13.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1103/11
26. jula 2011. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Prim. dr. Željko Ler, s. r.