Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Buća Potok i"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "BUĆA POTOK I"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Buća Potok I " (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 492 i 1637 (put), a ima koordinate y= 6528347, x= 4857718, produžava u pravcu istoka te juga idući putevima k.č. 1637 i 714/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č 714/1 i 538, a ima koordinate y= 6528821, x= 4857400, granica se potom lomi u pravcu sjevera sijekući put k.č. 714/1, nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 489/8 (obuhvata je) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 489/7, 489/8, 716/1, granica zatim produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 435/2 i dolazi u tačku br. 3 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č 435/2 i 487/1, a ima koordinate y= 6528958, x= 4857355. Granica obuhvata potom ide u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 487/1, 486 i izlazi na put k.č. 715 (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 4 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č 715 i 484 , a ima koordinate y=6529096, x = 4857262, zatim produžava na istok idući međama parcela k.č. 474/7, 475/1, 475/3, te presjeca put k.č. 714 i nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č.610/2 , 610/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 609/2 kojim ide u pravcu jugoistoka (obuhvata ga), granica potom ide u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 699/4, 695/2, 695/3 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3187, 692 i 717. Granica obuhvata skreće na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 717 i 3194 i dolazi do zaštitnog pojasa planirane lokalne ceste, kojim produžava na sjeveroistok (ne obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 5 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č 109/2 i 1628, a ima koordinate y= 6530598, x= 4857933, zatim produžava na sjever te zapad idući međama parcela k.č. 109/2, 109/1 i dolazi u tačku br. 6 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č 109/1 i 1626, a ima koordinate y= 6530489, x= 4857996, granica se potom lomi u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1626, 103/1, i dolazi u tačku br. 7 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 103/1 i 70/1 (put), a ima koordinate y= 6530166, x=4857963. Granica obuhvata nastavlja u pravcu juga te zapada idući putem k.č. 70/1 (ne obuhvata ga) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 70/1, 69 i 1610, zatim ide u pravcu sjevera te zapada idući međama parcela k.č. 69, 59/1, 57, 47 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 8 koja ima koordinate y=6529720, x=4858209, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 38 i 41, skreće na zapad sijekući parcelu k.č. 38, te nastavlja međom parcele k.č. 44 (ne obuhvata je) i dolazi u tačku br. 9 koja ima koordinate y=6529529, x=4858018, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 44 i 36, granica produžava na zapad sijekući u pravoj liniji parcela k.č. 44 i 31 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 31,30 i 32 , produžava na sjever idući međom parcele k.č. 31 (obuhvata je) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 31, 32,i 36, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 36, 10 i 14 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 9, 10 i 11, granica potom nastavlja na zapad idući međom parcele k.č. 1565/1 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 10 koja ima koordinate y=6529372, x=4858206, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1564/1 i 1565/1, nastavlja u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parceli k.č. 1564, 1562, 1560, 1632, 1558 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1558, 1557 i 1552, skreće u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1557, 1553, 1556, 1551, produžava na istok idući putem k.č. 1551 u dužini od 38 metara (ne obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 11 koja ima koordinate y=6529251, x=4858092, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1551 i 1529, granica potom siječe parcelu k.č. 1529 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1529, 1528, 1532, zatim presijeca u pravoj liniji parcelu k.č. 1528 i izlazi na put k.č. 1632 kojim produžava na jugozapad u dužini od 37 metara (ne obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 12 koja ima koordinate y=6529250, x=4857916, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1528 i 1632 (put), granica nastavlja u istom pravcu, sijekući parcele k.č. 1528 ,1532 i dolazi u tačku br.13 koja ima koordinate y=6529179, x=4858046 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1532 i 1535. Granica produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1535, 1515, 395 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 14 koja ima koordinate y=6528970, x=4857965, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 395 i 1515, zatim se lomi u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 395, 398, 1507, 1508, 1506, 1603, 1501, 1500 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1500, 1499 i 1501, produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1499, 1495 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1603 u dužini od 38 metara i dolazi u tačku br. 15 koja ima koordinate y=6528751, x=4857923, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1603 i 401, zatim skreće na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 401, 402, 405, 406/1 i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 1632, 432/2, 399 (putevi) i 406/1, zatim produžava u pravcu juga, te zapada međama parcela k.č. 406/1, 404, 402, 407, 408, 1476 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1472, 1475, 1476, potom se lomi sijekući parcelu k.č. 1472 i dolazi do sjevernog ruba parcele k.č. 1471, kojom produžava u pravcu jugozapada ne obuhvatajući je i dolazi u tromeđu parcela kč. 1471, 1472, 1470. Granica obuhvata produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1472, 1469 i 1468 (obuhvata ih) i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 1460, 1463, 1466 i 1441. Granica potom ide na sjever u dužini od 23 m i dolazi do tačke br. 16 koja se nalazi na parceli k.č. 1466 a ima koordinate y= 6528342, x=4857772, potom se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1466, 1468 i 1637 (put) i dolazi do tačke br. 1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. DOLAC i K.O. NOVO SARAJEVO IV.

Površina obuhvata iznosi P = 104 ha.

Član 3.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uvjeta utvrđenih u Planu.

Član 4.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja

B. Zona kolektivnog stanovanja

C. Zona društve infrastrukture

D. Zona komunalnih površina

E. Zona sporta, rekreacije i zaštitnog zelenila

Član 5.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata su:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su Idejnim planom parcelacije, odnosno regulacionim linijama, koje u osnovi određuju granice posjeda;
  • -
    Granice parcela mogu preći regulacionu liniju određenu Planom, samo u slučaju kada se nakon realizacije saobraćajnice utvrdi da je moguće, kao i u slučaju trokuta preglednosti, gdje se parcela mora zaustaviti na bankini (škarpa, podzid) saobraćajnice, s tim da se dio parcele, koji se nalazi u zaštitnom pojasu saobraćajnice, ne može koristiti za izgradnju, nego je neophodno zemljište urediti prema uslovima i namjeni kako je predviđeno samim Planom;
  • -
    Građevinska linija označava i liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava objekat. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt objekta u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+l+M i P+2, kolektivnih objekata S+P+3, a poslovnih i objekata društvene infrastrukture S+P+2;
  • -
    Maksimalna spratnost građevina utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Sve objekte predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    Krovovi objekata mogu biti dvovodni ili viševodni, ali pod uslovom da bar jedna krovna ravan bude u pravcu padine;
  • -
    Novoplanirani objekti, mogu se graditi na površinama koje su predviđene ovim Planom i utvrđene građevinskom linijom;
  • -
    U okviru postojeće građevinske parcele, mogu se graditi pomoćni objekti kao slobodnostojeći ili uz matične objekte, spratnosti prizemlje (P), uz uslov da ne ugrožavaju uslove stanovanja u susjednim objektima. Minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi min. 3,0m, objekat je moguće graditi i na granici parcele ali uz pismenu saglasnost susjeda (odnosno vlasnika susjedne parcele);
  • -
    Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00);
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Za planirane individualne objekte iznad kote 655 m.n.m. ne može se pokrenuti upravni postupak izdavanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje do izgradnje novih primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema, što podrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica te transportnih cjevovoda.
  • -
    Parkiranje kod svih objekata se obezbjeđuje u okviru pripadajuće parcele, dok se garažiranje obezbjeđuje u okviru osnovnog gabarita objekta ili van njega;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;

Član 6.

Nivo dokumentacije neophodne za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju objekata društvene infrastrukture je idejno arhitektonsko rješenje objekata sa urbanističkim rješenjem građevinske parcele (naznačen ulaz u parcelu sa uređenim površinama).

Član 7.

Nivo dokumentacije neophodne za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju sportske dvorane "Srce" vrši se na osnovu idejnog arhitektonskog rješenja objekata sa urbanističkim rješenjem građevinske parcele, sa naznačenim ulazom u parcelu, uređenim zelenim površinama i rješenim stacionarnim saobraćajem.

Član 8.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu, a u skladu sa čl. 5., 6., 7. ove Odluke. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena i posebnom geoinženjerskom elaboratu.

Član 9.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom. Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena. Izgradnja građevina u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Odnosi prema postojećim objektima

Član 10.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, a nalaze se na stabilnom terenu mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja, zamjene građevinskog fonda kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Rekonstrukcija, dogradnja ili nadziđivanje postojećih objekata moguće je samo pod slijedećim uslovima:

  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0m;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata je S+P+l+M do P+2;
  • -
    Maksimalna spratnost objekata društvene infrastrukture je S+P+l+M do S+P+2;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Krovne plohe projektovati sa strehama koje prate padinu terena, preporučuju se krovovi sa dvije ili više voda;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizirati, tek nakon izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, a na način utvrđen članom 5. ove Odluke;
  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 5. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama;
  • -
    Procenat izgrađenosti građevinske parcele ne smije biti veći od 35%, a maksimalna spratnost objekta S+P+2;

Evidentirani pomoćni objekti izgrađeni na građevinskim parcelama koji nisu u koridoru saobraćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, mogu se zadržati; uz uslov da minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m, a ukoliko se objekat nalazi na gradnici parcele potrebno je pribaviti pismenu saglasnost susjeda (odnosno vlasnika susjedne parcele);

Član 11.

Postojeći objekti za koje se utvrdilo da su devastirani, moguća je zamjena građevinskog fonda, rekonstrukcija, redizajn, dogradnje i nadogradnje na osnovu idejnog projekta, urbanističkog rješenja građevinske parcele i u skladu sa uslovima propisanim članom 5. ove Odluke.

Uslovi za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje

Član 12.

Legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje, a koji se nalaze na stabilnom terenu moguće je legalizovati, u skladu sa uslovima propisanim članom 5. i članom 13. ove Odluke.

Član 13.

Legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST), potrebno je vršiti u skladu sa uslovima propisanim članom 5. ove Odluke, te na osnovu detaljnog Geotehničkog izvještaja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju pojedinačnih objekata, i to:

  • -
    dubinu temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražne radove u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena.

Član 14.

Legalizaciju objekata koji se nalaze na saniranim klizištima 3, 5 i 6 (grafiki prilog:"Urbanističko rješenje" ), vršiti u skladu sa uslovima propisanim članom 5. ove Odluke i na osnovu posebnog odobrenja nadležne institucije, koja je preuzela obavezu održavanja saniranih klizišta, kao i detaljnog Geotehničkog izvještaja koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju pojedinačnih objekata, i to:

  • -
    dubinu temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražne radove u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena.

Član 15.

Legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) i umirenim klizištima (1,2,4) (grafički prilog: "Urbanističko rješenje"), vršiti u skladu sa uslovima propisanim članom 5., i 14 ove Odluke. Ukoliko se kroz detaljna istraživanja pokaže da je na lokaciji pojedinih klizišta izgradnja moguća i ekonomski opravdana potrebno je prethodno izvršiti sanaciju klizišta, pa tek nakon toga pristupti legalizaciji. Legalizacija objekata se treba obaviti pod slijedećim osnovnim uslovima:

  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastruktura,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena.

Član 16.

Upravni postupak legalizacije objekata (urbanističke saglasnosti i odobrenje za građenje) koji se nalaze iznad zone snabdijevanja iz gradskog sistema snabdijevanja vodom moguće je pokrenuti tek nakon izgradnje novih primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema, što podrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica, te transportnih cjevovoda. Primarne objekte centralnog vodovodnog sistema potrebno je definisati kroz planove višeg reda.

Član 17.

Svi uslovi i propisi iz članova 12. do 15. ove Odluke se odnose i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 18.

Tek kada nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedeni u članovima 12.do 15. ove Odluke realizirani na terenu, može se pristupiti legalizaciji pojedinih objekata.

Član 19.

Postojeći objekti koji nemaju obazbjeđen kolski ili pješački pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati dok se ne obezbijedi pristup.

Član 20.

Postojeći legalno izgrađeni objekti koji se nalaze u koridorima planiranih saobraćajnica mogu se zadržati do privođenja zemljišta konačnoj namjeni, a istim se može odobriti samo intervencija tekućeg održavanja. Legalizacija objekata u ovim koridorima se ne može odobriti.

Član 21.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta, nestabilni tereni i uslovno stabilni, a naznačeni su u grafičkom dijelu Plana, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije u cilju osiguranja predmetnog lokaliteta.

Član 22.

Objekti koji se nalaze u na trasi planirane VI Transverzale kao i na koridorima rekonstruisanih saobraćajnica, ne mogu se legalizovati. Za legalno izgrađene objekte, do izgradnje Transverzale i rekonstrukcije saobraćajnica dozvoljeno je tekuće održavanje.

Član 23.

U saobraćajne površine spadaju postojeće, novoplanirane, rekonstruisane kolske i pješačke površine.

Postojeće saobraćajnice, koje prolaze kroz nestabilan teren, moraju se sanirati u skladu sa uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji je sastavni dio ovog Plana.

Novoplanirane saobraćajnice, ukoliko prolaze kroz uslovno stabilne terene, potencijalno nestabilne terene ili nestabilne terene mogu se izgraditi samo kada se teren sanira, odnosno ukoliko dijelovi saobraćajnice mogu činiti elemenat stabilizacije terena, onda se dio saobraćajnice može realizirati u fazi sanacije terena.

Zbog izrazito nepovoljne konfiguracije terena kao i velikog broja nelegalno izgrađenih objekata, u saobraćajnu mrežu su uključene i postojeće ulice, prilazi i pješačke staze, čija je rekonstrukcija i sanacija (rehabilitacija) moguća, da bi se poboljšala sigurnost, ali i održavanje istih.

Zbog nepovoljne konfiguracije terena na nekim dijelovima (u najnepovoljnijem slučaju) pristup postojećim objektima je omogućen pješačkom stazom.

Član 24.

U obuhvatu Plana definisane su i površine pod zelenilom unutar kojih se razlikuju:

  • -
    zona sporta i rekreacije - Ovdje su predviđeni sadržaji namijenjeni odmoru i rekreaciji (pješačke staze, brdski biciklizam i sl.), prostornom dispozicijom doprinose ukupnom poboljšanju ekoloških uslova (saniranje padine, regulisanje oticaja i proticaja voda, poboljšanju mikroklime), kao i pejsažno-oblikovnih karakteristika ovog područja dajući mu "identitet",
  • -
    zaštitno zelenilo - obuhvata nestabilne (NT) i uslovno- stabilne terene (UST), a u cilju zaštite ovih prostora od daljnje bespravne gradnje i ugrožavanja stabilnosti terena. Površine ove zone se revitaliziraju zasadom voćnjaka i dendro vrstama u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata. U ovim zonama može se odobriti izgradnja pješačkih staza, brdski biciklizam, i sl., uz postavljanje urbanog mobilijara,
  • -
    zelenilo zatvorenog tipa - zelenilo unutar mezarja i groblja,

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće detaljne tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja pejsažnog oblikovanja i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena koji su sastavni dio Plana. Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, a niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Član 25.

Ograde se mogu podizati na građevinskim parcelama za postojeću i planiranu izgradnju. Maksimalne visine ograda su 1.20 m, postavljene po regulacionoj liniji, transparentne i uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 26.

Izgradnja i postavljanje objekata privremenog karaktera može se odobriti samo za potrebe izgradnje arhitektonskih objekata, objekata komunalne infrastrukture i saobraćajnica koji su u funkciji gradilišta unutar obuhvata ovog Plana i koji se moraju ukloniti nakon završetka radova.

Član 27.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 28.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 29.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Član 30.

Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana prostorne cjeline "Buća Potok I." ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 9/76).

Član 31.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1751-1/10
30. novembra 2010. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Prim. dr. Željko Ler, s. r.