OPĆINA TRNOVO - OPĆINSKO VIJEĆE
Poslovnik o radu Općinskog vijeća Trnovo
POSLOVNIK
O RADU OPĆINSKOG VIJEĆA TRNOVO
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Poslovnikom regulira se rad i organizacija Općinskog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće), a naročito:
- -ostvarivanje prava i dužnosti općinskih vijećnika,
- -radna tijela Vijeća,
- -program rada Vijeća,
- -odnosi Vijeća i općinskog načelnika,
- -akti Vijeća,
- -izbori i imenovanja,
- -dnevni red sjednice,
- -obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Vijeća,
- -druga pitanja iz nadležnosti Vijeća.
II. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Član 2.
Prava i dužnosti vijećnika stiču se dodjelom mandata od strane Centralne izborne komisije i potpisivanjem izjave o prihvatanju mandata.
Član 3.
Vijećnici preuzimaju dužnost davanjem svečane izjave koja glasi: "SVEČANO IZJAVLJUJEM DA ĆU POVJERENU DUŽNOST OBAVLJATI SAVJESNO I ODGOVORNO, PRIDRŽAVATI SE USTAVA I ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, KANTONA SARAJEVO, TE STATUTA OPĆINE TRNOVO, ZALAGATI SE ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE, ZA RAVNOPRAVNOST NARODA I GRAĐANA I DA ĆU U SVIM PRILIKAMA ŠTITITI INTERESE I BORITI SE ZA IZGRADNJU I NAPREDAK OPĆINE TRNOVO".
Nakon davanja svečane izjave, svaki vijećnik potpisuje tekst izjave i predaje ga predsjedavajućem Vijeća, čime stiče prava i dužnosti vijećnika.
Član 4.
Svečanu izjavu dužni su pred Vijećem dati i potpisati vijećnici i sa naknadno dodijeljenim mandatima.
Član 5.
Vijećnik ima pravo da podnese ostavku.
Ostavka se podnosi pismeno, predsjedavajućem Vijeća.
O ostavci vijećnika predsjedavajući Vijeća obavještava Vijeće.
Član 6.
Vjećniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Zakonom.
Član 7.
Vijećnik koji bude izabran, imenovan ili preuzme funkciju odnosno poslove čije je vršenje nespojivo sa funkcijom vijećnika, dužan je o toj činjenici obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća.
Predsjedavajući Vijeća obavještava Vijeće o nastupanju okolnosti iz prethodnog stava, koje donosi akt o prestanku mandata članu Vijeća.
Akt Vijeća dostavlja se Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Član 8.
Vijećnik ima pravo i dužnost prisustvovati i sudjelovati u radu Vijeća i radnih tijela čiji je član.
Vijećnik ili član radnog tijela Vijeća, koji je spriječen da prisustvuje sjednici Općinskog vijeća ili sjednici radnog tijela Vijeća, iz opravdanih razloga ili iz opravdanih razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je o tome blagovremeno obavijestiti predsjedavajućeg Općinskog vijeća, odnosno predsjednika radnog tijela čiji je član i dostaviti dokaze opravdanosti odsustvovanja najkasnije u roku od dva dana od dana održavanja sjednice.
Član 9.
Vijećnik ima pravo učešća i u radu radnih tijela čiji nije član, ali bez prava odlučivanja.
Član 10.
Vijećnik ima pravo:
- -sudjelovati u pripremi programa rada Vijeća,
- -podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata iz nadležnosti Vijeća,
- -postavljati vijećnička pitanja,
- -predlagati raspravu o pitanjima koja se odnose na rad općinskog načelnika i općinske uprave,
- -pokretati i druga pitanja iz nadležnosti Vijeća.
Član 11.
Vijećnik ima pravo da bude redovno i pravovremeno informisan o svim pitanjima od značaja za ostvarivanje mjesta i uloge Vijeća.
Vijećnik ima pravo uvida u sve predmete zakonodavnog i izvršnog organa u Općini, a koji se odnosi na pitanja o kojima se raspravlja u Vijeću.
Sekretar Općinskog vjeća i nadležne Službe su obavezni da pruže stručnu i tehničku pomoć vijećnicima u obavljanju njihovih dužnosti.
Član 12.
Vijećnik ima pravo na naknadu za rad u Općinskom vijeću, te pravo na naknadu troškova i izgubljene zarade u vršenju vijećničke funkcije, ukoliko dostavi dokaze o ostvarivanju naprijed navedenih prava.
Vijećnik ima pravo na odgovarajuće socijalno osiguranje (zdravstveno i penziono) ukoliko to pravo ne ostvaruje po drugom osnovu.
Članovi stalnih i povremenih radnih tijela Općinskog vijeća i članovi Kolegija Općinskog vijeća imaju pravo na naknadu za rad u radnim tijelima.
Prava i obaveze iz stava 1. do 3. ovog člana i člana 8. Poslovnika, regulisat će se posebnom odlukom Općinskog vijeća.
Član 13.
Vijećnici su dužni čuvati tajnost podataka i informacija povjerljive prirode i za to su odgovorni Vijeću.
Član 14.
Vijećnicima se izdaje posebna legitimacija.
U vijećničkoj legitimaciji navodi se: ime i prezime člana Vijeća, JMBG člana Vijeća, fotografija člana Vijeća, potpis predsjedavajućeg Vijeća i pečat Vijeća.
O izdavanju legitimacije i o evidenciji izdatih legitimacija stara se nadležna služba.
III. KLUBOVI VIJEĆNIKA
Član 15.
U Općinskom vijeću mogu se organizovati klubovi vijećnika političkih stranaka i nezavisnih vijećnika, kao organizacioni oblik njihovog djelovanja u Općinskom vijeću.
Član 16.
Klubovi vijećnika posebno se angažuju u pripremama sjednica Općinskog vijeća, kod utvrđivanja prijedloga dnevnog reda sjednica, u razmatranju određenih pitanja u prethodnom postupku, pri rješavanju sporova u postupku donošenja akata Općinskog vijeća, kao i drugim prilikama koje nalažu međustranačko dogovaranje, u skladu sa ovim Poslovnikom.
Član 17.
Svaki Klub ima predsjedavajućeg koji zastupa Klub i rukovodi radom Kluba. Klubovi vijećnika djeluju u skladu sa svojim Poslovnicima o radu, čije odredbe ne smiju biti u suprotnosti sa odredbama ovog Poslovnika.
IV. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VIJEĆA
1. Konstituiranje Vijeća
Član 18.
Općinsko vijeće se konstituira na prvoj sjednici novog saziva.
Prvu sjednicu saziva predsjedavajući Vijeća ranijeg saziva, a radom sjednice, do izbora predsjedavajućeg rukovodi, najstariji novoizabrani član Vijeća.
Član 19.
Vijeće ima predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg.
Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća biraju se iz reda vijećnika.
Prije pristupanja postupku izbora predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, Vijeće na prijedlog klubova vijećnika imenuje Komisiju za izbor i imenovanja.
Član 20.
Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća vrši se tajnim glasanjem u skladu sa odredbama ovog Poslovnika.
Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća izabrani su ukoliko dobiju većinu glasova ukupno izabranih vijećnika u Vijeću.
Ako je predloženo više kandidata, a ni jedan od predloženih kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, glasanje se ponavlja za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
Ukoliko u ponovljenom postupku glasanja ni jedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, ponavlja se cijeli izborni postupak sa novim kandidatima.
Član 21.
Postupak izbora se provodi u skladu sa odredbama ovog Poslovnika.
2. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća
Član 22.
Predsjedavajući ima sljedeće ovlasti i zadatke:
- -predstavlja Vijeće,
- -učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,
- -pokreće inicijative za razmatranje pitanja iz djelokruga Vijeća,
- -stara se o realizaciji Programa rada Vijeća,
- -stara se o primjeni Poslovnika Vijeća,
- -vodi brigu o odnosima i saradnji Vijeća sa načelnikom Općine i drugim općinskim organima i institucijama,
- -potpisuje akta koja donosi Vijeće,
- -vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom, Poslovnikom i drugim propisima.
Član 23.
Zamjenici predsjedavajućeg Vijeća zamjenjuju predsjedavajućeg Vijeća kada je on spriječen u obavljanju svojih poslova.
U slučaju spriječenosti zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, predsjedavajućeg Vijeća zamjenjuje vijećnik kojeg odredi Vijeće.
U izvršavanju nadležnosti iz člana 22. ovog Poslovnika, predsjedavajući Vijeća vrši konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg.
Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg svoju dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću.
3. Sekretar Vijeća
Član 24.
Sekretar Vijeća obezbjeđuje pripremu i organizaciju sjednica Vijeća i njegovih tijela, brine se o zakonitosti akata Vijeća, te vrši i druge poslove koje mu povjeri Vijeće.
4. Kolegij
Član 25.
U cilju unapređenja, efikasnosti i usklađivanja rada Vijeća, Vijeće uspostavlja Kolegij koga čine:
- 1.predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća
- 2.predsjednici klubova vijećnika u Vijeću i
- 3.sekretar Vijeća.
U radu Kolegija učestvuje općinski načelnik.
Član 26.
U okviru svojih prava i dužnosti Kolegij vrši slijedeće poslove:
- 1.koordinira aktivnosti u pripremi sjednica Vijeća;
- 2.utvrđuje prijedlog dnevnog reda;
- 3.osigurava saradnju Vijeća i općinske uprave;
- 4.utvrđuje prijedlog Programa rada Vijeća i prati njegovu realizaciju;
- 5.osigurava saradnju klubova vijećnika i radnih tijela Vijeća;
- 6.razmatra inicijative i prijedloge upućene Vijeću;
- 7.vrši i druge poslove bitne za rad Vijeća.
Član 27.
Kolegij radi u sjednicama.
Sjednice Kolegija održavaju se po potrebi, a najmanje jedanput između dvije sjednice Vijeća, pred sjednicu Vijeća.
Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjedavajući Vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenik predsjedavajućeg Vijeća.
U slučaju spriječenosti zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, sjednicu Kolegija saziva i vodi član Kolegija kojeg odredi Kolegij.
Sjednicama Kolegija po pozivu predsjedavajućeg, ili na vlastiti zahtjev, mogu prisustvovati predstavnici općinskih službi.
Na sjednicama Kolegija vodi se skraćeni zapisnik.
Sekretar Vijeća je odgovoran za vođenje zapisnika na sjednicama Kolegija.
V. RADNA TIJELA VIJEĆA
Član 28.
Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vijeća, za razmatranje nacrta i prijedloga odluka i drugih općih akata Vijeća i za pripremu i obavljanje drugih poslova za Vijeće obrazuju se stalna i povremena radna tijela.
Stalna radna tijela obrazuju se po odredbama ovog Poslovnika.
Povremena radna tijela obrazuju se posebnom odlukom kojom se određuju djelokrug, ovlaštenja i sastav radnog tijela.
Radna tijela Vijeća daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Vijeće o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im aktom Vijeća data u neposrednu nadležnost.
Član 29.
Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određen broj članova.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama i predstavlja radno tijelo.
Radno tijelo radi u sjednicama koje se obilježavaju rednim brojem.
Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na rad Kolegija, analagno se primjenjuju i na rad radnog tijela.
Član 30.
U radno tijelo Vijeća mogu se imenovati i pojedini naučni, stručni ili javni radnici (vanjski članovi).
Član 31.
Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stavove o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a usvajanje stavova vrši se većinom glasova prisutnih članova.
Član 32.
Radna tijela Vijeća mogu održavati zajedničke sjednice o pitanjima od zajedničkog interesa.
Član 33.
Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta odnosno prijedloga odluke ili drugog općeg akta koje se razmatra.
Načelnik ili predstavnik općinskog načelnika može učestvovati u radu radnog tijela i kad on nije predlagač.
Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača, koji je dužan obezbijediti prisustvo svog predstavnika na sjednici radnog tijela.
Član 34.
Radna tijela obrazuju se prema stranačkom sastavu Vijeća u najvećoj mogućoj mjeri.
Ukupan broj članova stalnih radnih tijela ne može biti veći od pet, izuzev Komisije za izbor i imenovanja čiji broj zavisi od broja političkih stranaka zastupljenih u Vijeću.
Broj članova radnih tijela i njihov sastav, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, utvrđuje se odlukom Općinskog vijeća, uz prethodnu konsultaciju sa klubovima vijećnika.
Član 35.
Stalna radna tijela su komisije.
Vijeće ima slijedeće komisije:
- -Komisija za Statut i propise;
- -Komisija za budžet, finansije i ekonomska pitanja;
- -Komisija za zaštitu ljudskih prava, mlade, ravnopravnost spolova, vjerska pitanja, prigovore, predstavke i prijedloge;
- -Komisija za pitanja boraca i njihovih porodica, logoraša i civilnih žrtava rata;
- -Komisija za javna priznanja i obilježavanje historijskih događaja i ličnosti;
- -Komisija za izbor i imenovanja;
- -Komisija za prostorno planiranje, uređenje i ekologiju;
- -Komisija za poslove mjesnih zajednica.
- -Drugostepena stručna komisija.
Član 36.
Komisija za Statut i propise:
- -prati provođenje Statuta i Poslovnika;
- -razmatra pitanja značajna za ostvarivanje Statuta i daje inicijative i prijedloge za donošenje izmjene i dopune Statuta i Poslovnika;
- -ispituje i dostavlja Vijeću mišljenje o prijedlozima za izmjene i dopune Statuta;
- -provodi javnu raspravu o prijedlozima izmjena i dopuna Statuta ili prijedlozima odluka, te obavještava Vijeće o rezultatima javne rasprave;
- -razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom, Statutom i pravnim sistemom kao i u pogledu nomotehničke obrade, te Vijeću podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima i pravno-tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu;
- -utvrđuje prečišćene tekstove odluka i drugih općih akata Vijeća;
- -utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja odluka i drugih općih akata koje donosi Vijeće.
Prijedlozi ove komisije koji su formulirani kao izmjene ili dopune odluke ili drugog općeg akta unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima na prijedlog akta.
Član 37.
Komisija za budžet, finansije i ekonomska pitanja:
- -razmatra nacrt i prijedlog budžeta općine i odluka iz oblasti finansija;
- -prati provođenje izvršenja budžeta i odluka iz oblasti finansija;
- -razmatra odluke o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obavezama općine;
- -razmatra izvještaj revizije;
- -razmatra izvještaj o poslovanju javnih preduzeća čiji je osnivač općina;
- -razmatra i druga dokumenta iz oblasti finansijskog poslovanja u skladu sa zakonom.
Član 38.
Komisija za zaštitu ljudskih prava, mlade, ravnopravnost spolova, vjerska pitanja, prigovore, predstavke i prijedloge:
- -razmatra pitanja ostvarivanja i zaštite sloboda i prava građana, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane općinskih službi za upravu i institucija koje vrše javna ovlaštenja iz nadležnosti Općine;
- -ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda i predlaže mjere Općinskom vijeću u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda;
- -ostvarivanje prava djeteta i ostvarivanje prava mladih;
- -organizovanje mladih i stvaranje uvjeta za njihove afirmisanje u svim oblastima života i rada;
- -prati i izvještava Općinsko vijeće o položaju žena u Općini i o provedbi njihovih zakonom priznatih prava;
- -promoviše jednaka prava i mogućnosti za muškarce i žene;
- -razmatra prijedloge građana, udruženja građana i institucija i organizacija za unapređenje ravnopravnosti spolova i podnosi izvještaj o tome Općinskom vijeću, sa prijedlozima mjera i aktivnosti koje treba preduzeti;
- -razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih propisa koje donosi Općinsko vijeće i daje mišljenje Općinskom vijeću sa aspekta ravnopravnosti spolova;
- -ostvaruje saradnju sa drugim radnim tijelima Općinskog vijeća;
- -afirmiše rad žena u mjesnim zajednicama;
- -ostvaruje saradnju sa Komisijom za ravnopravnost spolova općinske izvršne vlasti, kantonalnim odborom i Gender Centrom FBiH;
- -prati provođenje zakona i drugih propisa koji se odnose na vjerske zajednice i daje Općinskom vijeću i općinskom načelniku mišljenje i prijedloge o pojedinim pitanjima iz odnosa organa vlasti i lokalne samouprave i vjerskih zajednica;
- -ostvaruje saradnju sa institucijama vjerskih zajednica na području općine;
- -razmatra predstavke i pritužbe koje se odnose na prava i dužnosti iz nadležnosti Općine koje građani ili pravna lica upućuju ili neposredno podnose Općinskom vijeću i o tome obavještava podnosioca;
- -ispituje putem nadležnih službi za upravu osnovanost predstavki i pritužbi, predlaže nadležnim službama preduzimanje na zakonu zasnovanih mjera, te o tome obavještava podnosioce predstavki i pritužbi;
- -radi na predstavkama i pritužbama koje se odnose na prava i dužnosti iz nadležnosti Općine za koje je propisima utvrđeno da ih obavljaju institucije sa javnim ovlaštenjima, te o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, odnosno pritužbe i predlaže nadležnim institucijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama i pritužbama;
- -razmatra inicijative građana i organizacija za pokretanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija i prema potrebi predlaže Općinskom vijeću ili drugim nadležnim organima pokretanje postupka za utvrđivanje njihove odgovornosti;
- -obavještava Općinsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije;
- -vrši i druge poslove određene zakonom, drugim propisima i ovim Poslovnikom.
Član 39.
Komisija za pitanja boraca i njihovih porodica, logoraša i civilnih žrtava rata obuhvata:
- 1.šehidske porodice;
- 2.porodice poginulih boraca;
- 3.ratne vojne invalide;
- 4.demobilisane borce;
- 5.pripadnike oružanih snaga RBiH;
- 6.pripadnike oslobodilačkog rata 1941-1945;
- 7.pripadnike odbrambenog rata 1992-1995;
- 8.logoraše;
- 9.civilne žrtve rata.
Zadaci ove Komisije su da:
- -razmatra pitanja radi zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava naznačenih populacija;
- -prati i analizira stanje u ovoj oblasti:
- -podnosi prijedlog Općinskom vijeću za rješavanje pitanja naprijed navedenih populacija;
- -vrši i druge poslove koji su u njen djelokrug rada stavljeni općim aktima Općinskog vijeća.
Član 40.
Komisija za javna priznanja i obilježavanje historijskih događaja i ličnosti:
- -razmatra sva pitanja u vezi sa odlikovanjima i javnim priznanjima, daje prijedloge nadležnim organima i o svojim prijedlozima obavještava Općinsko vijeće;
- -vodi i koordinira aktivnosti oko obilježavanja značajnih datuma i događaja;
- -razmatra inicijative i utvrđuje prijedlog za dodjeljivanje općinskih priznanja;
- -prilikom utvrđivanja prijedloga za dodjeljivanje općinskih priznanja Komisija će osigurati jednak i ravnopravan tretman svih subjekata bez obzira na njihov spol ili spolni sastav;
- -utvrđuje prijedloge i daje mišljenja o mjestima na kojima treba obilježiti značajne historijske događaje i ličnosti;
- -daje mišljenja i prijedloge o utvrđivanju imena ulica, trgova, javnih institucija, naselja, mostova i drugih objekata na području općine;
- -stara se o izvršavanju obaveza Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo iz međunarodnih ugovora, konvencija o zaštiti i održavanju grobova vojnika stranih država na području općine.
Član 41.
Komisija za izbor i imenovanja razmatra pitanja koja se odnose na:
- -vođenje postupka verifikacije mandata
- -vođenje kandidacionog postupka;
- -utvrđivanje prijedloga za izbore, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti Vijeća;
- -daje prijedloge Vijeću za unapređenje administrativnog menadžmenta vezanog za rad Vijeća;
- -priprema i utvrđuje prijedloge akta o pitanjima finansijskih naknada i drugih prava za vijećnike i članove radnih tijela Vijeća;
- -priprema i utvrđuje prijedlog odluke o visini koeficijenata za službenike i namještenike u jedinstvenom organu uprave;
- -priprema i utvrđuje prijedlog odluke o visini koeficijente za plaće funkcionerima;
- -donosi rješenja iz radnopravnog statusa funkcionera;
- -donosi rješenje o priznavanju i prestanku prava na penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje vijećnika;
- -druga pitanja iz ove oblasti.
Član 42.
Komisija za prostorno planiranje, uređenje i ekologiju razmatra pitanja koja se odnose na:
- -uređenje prostora i zaštitu čovjekove okoline;
- -donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova uključujući zoniranje;
- -donošenje programa stambene, poslovne i druge izgradnje;
- -korištenje, upravljanje i raspolaganje građevinskim zemljištem;
- -djelatnosti i objekte komunalne infrastrukture;
- -upravljanje prirodnim resursima;
- -druga pitanja iz ove oblasti.
Član 43.
Komisija za poslove mjesnih zajednica razmatra pitanja koja se odnose na:
- -postupak osnivanja mjesnih zajednica i promjene područja mjesnih zajednica, te izbor organa mjesnih zajednica;
- -podsticanje međusobne saradnje mjesnih zajednica, povezivanje i udruživanje sredstava mjesnih zajednica za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa;
- -planove i programe finansiranja potreba mjesnih zajednica;
- -praćenje stanja u mjesnim zajednicama i razmatranje pitanja od značaja za razvoj mjesnih zajednica;
- -druga pitanja iz ove oblasti.
Član 44.
Drugostepena stručna komisija:
Članovi Drugostepene stručne komisije mogu biti osobe koje posjeduju visoku školsku spremu od kojih najmanje dva iz pravne struke.
Komisija iz stava l. ovog člana:
- -u drugom stepenu rješava po žalbi protiv prvostepenih rješenja općinskog načelnika donesenih na osnovu Statuta i propisa Općinskog vijeća;
- -vrši i druge poslove određene zakonom, Statutom i drugim aktima Općinskog vijeća.
Član 45.
Obavljanje stručnih, administrativnih i tehničkih poslova za potrebe Općinskog vijeća vrše nadležne službe u okviru Općinskog organa državne službe.
VI. NAČIN RADA VIJEĆA
1. Program rada Vijeća
Član 46.
Vijeće općine donosi Program rada, po pravilu za kalendarsku godinu.
Izuzetno, Vijeće može donijeti Program rada i za kraći vremenski period (kvartalni, polugodišnji).
Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Vijeća, njihov kratak sadržaj i način izvršavanja, sa nosiocima poslova i rokovima za razmatranje pojedinih pitanja.
Član 47.
Pripreme za izradu Programa rada provode predsjedavajući Općinskog vijeća i sekretar Općinskog vijeća.
U pripremama za izradu Programa rada Vijeća općine predsjedavajući i sekretar pribavljaju prijedloge, sugestije i mišljenja o pitanjima iz nadležnosti Vijeća od članova Vijeća, klubova vijećnika, općinskog načelnika, službi za upravu i posebnih službi, javnih preduzeća, kao i od drugih subjekata za koje ocijene da mogu dati svoj doprinos.
Prijedlog Programa rada Vijeća utvrđuje Kolegij Vijeća, a usvaja ga Vijeće.
Vijeće povremeno razmatra realizaciju Programa rada i poduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje.
Kolegij Vijeća podnosi godišnji izvještaj o realizaciji Programa rada Vijeća.
2. Sjednice Vijeća
Član 48.
Vijeće radi u sjednicama koje su otvorene za javnost.
Vijeće održava redovne, tematske, svečane i vanredne sjednice Vijeća.
Član 49.
Redovne sjednice održavaju se najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće radi raspravljanja i odlučivanja iz nadležnosti Vijeća.
Tematska sjednica održava se po potrebi.
Svečana sjednica održava se u povodu dana općine, a može i u čast nekog drugog događaja ili ličnosti.
Vanredna sjednica se održava izuzetno u slučajevima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana, elementarnih nepogoda, epidemija i u sličnim vanrednim okolnostima.
Sjednica iz prethodnog stava može se sazvati mimo roka utvrđenog ovim poslovnikom, a njen dnevni red može se predložiti na samoj sjednici u skladu sa okolnostima koje nalažu sazivanje vanredne sjednice.
3. Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda
Član 50.
Predsjedavajući Vijeća saziva sjednicu samoinicijativno, na prijedlog općinskog načelnika ili najmanje 8 vijećnika.
Ukoliko sjednicu ne sazove predsjedavajući Vijeća, sjednicu mogu sazvati i vijećnici iz stava 1 ovog člana, koji i predlažu dnevni red sjednice.
Član 51.
Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se u pravilu 7 dana prije dana određenog za održavanje sjednice.
Izuzetno, u hitnim slučajevima predsjedavajući Vijeća može sazvati sjednicu u kraćem roku, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.
Članovima Vijeća se s pozivom dostavlja prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijali i zapisnik sa prethodne sjednice.
Član 52.
Dnevni red sjednice predlaže predsjedavajući Vijeća uz prethodni dogovor sa Kolegijem Općinskog vijeća.
Dnevni red utvrđuje se na početku sjednice.
Prijedlog dnevnog reda sjednice može se mijenjati.
Prijedlog za promjenu dnevnog reda mora se obrazložiti.
Prijedlog za promjenu dnevnog reda iznimno mogu podnijeti predsjedavajući Vijeća, općinski načelnik i klubovi vijećnika.
Član 53.
O prijedlozima za izmjene dnevnog reda glasa se po redoslijedu kako su predloženi, a nakon toga u dnevnom redu.
Ovlašteni predlagač može prije usvajanja dnevnog reda skinuti materijal sa dnevnog reda o čemu se ne glasa.
Predsjedavajući Općinskog vijeća, svaki vijećnik, općinski načelnik i predstavnik kluba vijećnika može predložiti i na samoj sjednici da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice ili da se skine sa dnevnog reda, ali su dužni da obrazlože hitnost takvog prijedloga.
O prijedlogu odlučuje Općinsko vijeće bez rasprave.
U slučaju usvajanja prijedloga iz stava 2. ovog člana, vrši se ponovno utvrđivanje dnevnog reda.
4. Kvorum
Član 54.
Kvorum svih sjednica Vijeća čini natpolovična većina ukupnog broja izabranih vijećnika u Vijeću.
Na temelju utvrđene evidencije o pristutnosti vijećnika predsjedavajući konstatira da postoji kvorum i o tome obavještava Vijeće.
5. Sudjelovanje u raspravi i održavanje reda na sjednicama
Član 55.
Sjednicom vijeća predsjedava predsjedavajući Vijeća.
Ako je predsjedavajući spriječen, sjednicom predsjedava zamjenik predsjedavajućeg, odnosno vijećnik koga odredi Vijeće.
Član 56.
Svi vijećnici imaju pravo i dužnost da učestvuju u radu i odlučivanju Vijeća.
Na sjednici Vijeća mogu sudjelovati, ali bez prava odlučivanja, članovi radnih tijela Vijeća, općinski načelnik, zastupnici u zakonodavnim tijelima BiH, Federacije BiH i Kantona, predstavnici općinskih službi za upravu, javnih preduzeća i ustanova, a ostala lica po pozivu predsjedavajućeg Vijeća.
Član 57.
Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.
Prijave za riječ mogu da se podnose do završetka rasprave.
Član 58.
Predsjedavajući daje riječ vijećnicima po redu kojim su se prijavili.
Ako vijećnik želi da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjedavajući mu daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje.
Član 59.
Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda, predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.
Član 60.
Vijećnici, odnosno učesnici u raspravi, mogu u pravilu govoriti samo jedanput o istom pitanju, izuzev predsjednika Klubova koji mogu govoriti dva puta.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravke, odnosno objašnjenja. Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od pet minuta.
Član 61.
Predsjedavajući može prekinuti rad na sjednici na prijedlog predstavnika kluba vijećnika kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacije u klubu.
O prekidu sjednice do 15 minuta odlučuje predsjedavajući Vijeća, a duže od 15 minuta odobrava se većinom glasova prisutnih vijećnika.
Član 62.
Red na sjednici obezbjeđuje predsjedavajući.
U toku sjednice vijećnici mogu napuštati sjednicu samo zbog neodložnih, ličnih potreba. Svako napuštanje i vraćanje na sjednicu Vijeća konstatira se u zapisniku sa sjednice Vijeća.
Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može opomenuti vijećnika ili mu oduzeti riječ.
Opomena će se izreći onom vijećniku ili drugom učesniku u raspravi koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog Poslovnika.
Član 63.
Predsjedavajući može narediti da se iz sale sa sjednice udalji svaki slušalac, građanin koji prati rad na sjednici ako narušava red.
Član 64.
Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu, dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg.
Ako predsjedavajući Vijeća ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uvjeti.
6. Tok sjednice
Član 65.
Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda predsjedavajući Vijeća utvrđuje kvorum i daje kratka saopćenja u vezi sa radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.
Član 66.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima, prema prihvaćenom dnevnom redu.
Član 67.
Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Vijeća je obavezno prva tačka sjednice.
Član 68.
Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.
Član 69.
Pretres počinje izlaganjem predstavnika predlagača ukoliko je to potrebno, a zatim predsjednika komisija Vijeća, odnosno razmatranjem njihovog izvještaja.
Član 70.
Pretres može biti opći i pretres o pojedinostima.
U toku općeg pretresa raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u vezi sa predmetom rasprave.
U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se o predmetu po dijelovima ako se na sjednici tako odluči.
Član 71.
Predsjedavajući Vijeća zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
7. Odlučivanje
Član 72.
Za donošenje odluke potrebno je prisustvo većine članova Vijeća.
Ako predsjedavajući Vijeća smatra da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj članova Vijeća naredit će prozivanje.
Prozivanje će se izvršiti za svaku sumnju o postojanju kvoruma.
Član 73.
Na sjednici Vijeća odlučuje se većinom glasova ukupnog broja članova Vijeća, ako zakonom, Statutom Općine ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Po završenom glasanju, predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja.
Član 74.
Glasanje je javno, osim ako je Statutom ili ovim Poslovnikom drugačije određeno.
Glasanje se vrši dizanjem ruke, odnosno kartona sa brojem ili poimenično.
Glasanje dizanjem ruke, odnosno kartona sa brojem, vijećnici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg Vijeća izjašnjavaju ko je "ZA" prijedlog, ko je "PROTIV" prijedloga i da li se ko "UZDRŽAVA" od glasanja.
Poimenično glasanje vrši se kad predsjedavajući Vijeća ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja ili kad sumnju u tačnost rezultata glasanja iskaže najmanje tri vijećnika ili Klub vijećnika.
Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki vijećnik izjašnjava "ZA" ili "PROTIV", ili se "UZDRŽAVA" od glasanja.
Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.
Prozivanje vrši sekretar Vijeća.
Član 75.
Ako Vijeće odluči da se o određenom pitanju glasa tajno, formirat će Komisiju za tajno glasanje od tri člana koja će rukovoditi glasanjem i utvrditi rezultate.
Tajno glasanje vrši se glasačkim listićima.
Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić otisnut je pečat Vijeća.
Svaki vijećnik dobija glasački listić.
Predsjedavajući Vijeća daje objašnjenja o načinu glasanja.
Predsjedavajući Vijeća na osnovu izještaja komisije objavljuje rezultat glasanja i saopćava koliko je ukupno vijećnika glasalo, koliko od toga "za" prijedlog, koliko "protiv", koliko je "suzdržanih" i koliko ima nevažećih listića, a zatim konstatira da li je prijedlog o kome se glasalo usvojen.
8. Zapisnici
Član 76.
O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim odlukama i zaključcima.
U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.
Vijećnik, koji je na sjednici izdvojio mišljenje, može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.
O vođenju zapisnika brine se sekretar Vijeća.
Član 77.
Svaki član Vijeća ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.
O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici, bez rasprave.
Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno o kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Član 78.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući, sekretar Vijeća i zapisničar.
O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica Vijeća stara se nadležna služba.
Svi tonski zapisi i zapisnici čuvaju se trajno u arhivi Vijeća, a dostupni su na uvid javnosti.
Član 79.
Sjednica Vijeća se tonski snima.
Svaki član Vijeća ima pravo da traži da se izvrši redakcija njegovog izlaganja, bez unošenja bitnih izmjena u tekstu i izostavljannja izraženih misli.
O ostvarivanju prava iz prethodnog stava stara se sekretar Vijeća.
VII. AKTI VIJEĆA
1. Vrste akata
Član 80.
U ostvarivanju svojih prava i dužnosti Vijeće donosi odluke, planove, programe, budžet i završni račun općine, rezolucije, preporuke, smjernice, zaključke, rješenja i naredbe.
Stalna i povremena radna tijela Vijeća, donose rješenja i zaključke.
Član 81.
Odluka se donosi kao opći akt ostvarivanja prava i dužnosti Vijeća, kao akt izvršenja zakona i kao akt utvrđivanja unutrašnje organizacije i reguliranja odnosa u Općini.
Član 82.
Akti kojima se uređuje unutrašnja organizacija, rad i odnosi u Vijeću donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.
Član 83.
Planove i programe Vijeće donosi radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa privrednog i društvenog razvoja u Općini.
Član 84.
Budžetom općine utvrđuju se prihodi i rashodi Općine, u skladu sa zakonom.
Član 85.
Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe i utvrđuje politika koju treba sprovoditi u određenoj oblasti društvenog života.
Član 86.
Preporukom se zauzima stav Vijeća o pojedinim pitanjima i ukazuje na potrebu određenog ponašanja pravnih subjekata koji rade i djeluju na području općine Trnovo.
Član 87.
Smjernicama se usmjerava rad općinskog načelnika kao izvršnog organa službi za upravu, javnih ustanova i javnih preduzeća čiji je osnivač Općina.
Član 88.
Zaključkom Vijeće:
- -zauzima stavove, pokreće inicijative i izražava mišljenje o pitanjima o kojima je raspravljalo,
- -daje suglasnost ili potvrđuje pojedine akte kada je to propisom određeno.
Član 89.
Rješenjem se rješava o pojedinačnim stvarima.
Član 90.
Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje u određenoj situaciji koja ima šire ili opće značenje.
2. Predlaganje i donošenje akata Vijeća
Član 91.
Inicijativa za donošenje akata odnosno za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vijeća upućuje se predsjedavajućem Vijeća koji je dostavlja nadležnom radnom tijelu odnosno općinskom načelniku.
Inicijativu iz prethodnog stava mogu pokrenuti mjesne zajednice, građani, privredna društva, ustanove i druga pravna lica u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.
Inicijativa iz prethodnog stava podnosi se u pisanoj formi sa obrazloženjem.
Nadležno radno tijelo odnosno općinski načelnik dužni su razmotriti inicijativu u roku od 30 dana i sa svojim stavom dostaviti Vijeću.
Vijeće na sjednici donosi zaključak kojim se inicijativa odbija ili prihvata i određuje način pripreme i nosioce izrade nacrta odnosno prijedloga akta.
Zaključak Vijeća iz prethodnog stava dostavlja se podnosiocu inicijative.
3. Prethodni postupak
Član 92.
Prije podnošenja nacrta odluke ili drugog akta predlagač može podnijeti teze za izradu odluke ili drugog akta, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja tog akta, o osnovnim pitanjima koja treba urediti aktom i o načelima na kojima određena pitanja treba urediti aktom.
Član 93.
Vijeće prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu odluke ili drugog akta ili će zaključkom obavezati predlagača da pripremi nacrt akta.
Ako Vijeće prihvati da razmatra teze za izradu akta, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja akta, načela na kojima treba da se akt zasniva i osnovna pitanja koja treba urediti tim aktom.
4. Nacrt odluka i općih akata
Član 94.
Općinski načelnik je nadležan za predlaganje i davanje preporuka u oblasti normativne djelatnosti Vijeća.
Nacrt odluke ili općeg akta Vijeća, može podnijeti svaki vijećnik, klubovi vijećnika i radna tijela Vijeća i općinski načelnik.
Član 95.
Nacrt odluke ili općeg akta treba biti izrađen tako da se u njemu formuliraju u vidu pravnih odredaba rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više varijanti.
Nacrt odluke ili općeg akta treba da sadrži obrazloženje u kome se navode: pravni osnov za donošenje, razlozi za donošenje, načela na kojima treba da se urede određena pitanja u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje odluke ili općeg akta i način njihovog obezbjeđenja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja organa i organizacija koje su konsultirane u postupku pripreme nacrta.
Uz nacrt se podnosi potrebna dokumentacija.
Kad se nacrtom vrše izmjene i dopune odluke ili općeg akta, uz nacrt se dostavlja i tekst odredaba odluke ili općeg akta koji se mijenjaju, odnosno dopunjuju.
Član 96.
Nacrt odluke ili općeg akta dostavlja se predsjedavajućem u pisanoj formi i u elektronskoj formi (CD, disketa i sl.). Tekst u elektronskoj formi mora biti istovjetan tekstu materijala dostavljenog u pisanoj formi.
Predsjedavajući upućuje nacrt vijećnicima radi razmatranja u komisijama i klubovima vijećnika.
Nacrt predsjedavajući dostavlja i općinskom načelniku radi davanja mišljenja u slučajevima kada načelnik nije podnosilac nacrta.
Član 97.
Nacrt odluke ili općeg akta može se pretresati na sjednici Vijeća u roku koji ne može biti kraći od sedam dana od dana dostavljanja vijećnicima.
Član 98.
Prije pretresa nacrta odluke ili općeg akta na sjednici Vijeća, nacrt razmatraju Komisija za propise i nadležna radna tijela i o tome podnose izvještaj Vijeću najkasnije tri dana prije održavanja sjednice Vijeća.
Član 99.
Pretres nacrta odluke ili općeg akta može biti opći i pretres u pojedinostima.
U općem pretresu vijećnici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donositi odluku ili opći akt, o načelima na kojima se nacrt zasniva i o potrebnim finansijskim sredstvima i njihovim izvorima.
U pretresu u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima u nacrtu.
Član 100.
Ako Vijeće ocijeni da nije potrebno da se odluka ili opći akt donese, zaključkom će odbiti nacrt.
Ako Komisija za propise da mišljenje da nacrt nije u skladu sa Ustavom, zakonom ili Statutom Općine, Vijeće će prethodno zauzeti stav o tom mišljenju.
Član 101.
Po završenom pretresu Vijeće zaključkom utvrđuje da prihvata nacrt i sa stavovima i primjedbama koje su dostavila radna tijela i vijećnici na sjednici Vijeća, dostavlja ga podnosiocu.
Član 102.
Postupak donošenja odluke ili općeg akta obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga odluke ili općeg akta.
5. Javna rasprava o nacrtu odluke ili općeg akta
Član 103.
Općinsko vijeće može prilikom razmatranja nacrta odluke ili općeg akta ako ocijeni da je neophodno da se izvrši šira rasprava zainteresiranih organa, znanstvenih i stručnih institucija i građana, odlučiti da se nacrt stavi na javnu raspravu.
Član 104.
Ako odluči da nacrt odluke ili općeg akta stavi na javnu raspravu, Vijeće zaključkom utvrđuje sljedeće:
- -način objavljivanja nacrta,
- -određuje nosioca aktivnosti na organizovanju i vođenju javne rasprave,
- -obim i nivo javne rasprave,
- -potrebna finansijska sredstva i izvore sredstava za provođenje javne rasprave,
- -rok za provođenje javne rasprave,
- -način prikupljanja i obrade mišljenja i prijedloga iz javne rasprave.
Član 105.
Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, dostavlja se Vijeću.
Predlagač odluke ili općeg akta dužan je da u pripremi prijedloga odluke ili općeg akta uzme u obzir primjedbe, prijedloge i mišljenja iz javne rasprave, kao i da obrazloži razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine od njih.
Vijeće će na istoj sjednici razmatrati izvještaj o provedenoj javnoj raspravi i prijedlog odluke ili općeg akta.
6. Prijedlog odluke ili općeg akta
Član 106.
Prijedlog za donošenje odluka i drugih akata Vijeća mogu podnijeti:
- -svaki član Vijeća,
- -radna tijela Vijeća i
- -općinski načelnik.
Član 107.
Prijedlog odluke ili općeg akta podnosi se u obliku u kome se donosi.
Obrazloženje prijedloga sadrži, pored elemenata iz člana 95. stav 2. ovog Poslovnika, pitanja koja se prijedlogom rješavaju, objašnjenja važnijih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt, druge izmjene i dopune koje se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt koji nisu prihvaćeni.
Na proceduru podnošenja, dostavljanja i rasprave o prijedlogu odluke ili općeg akta shodno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na nacrt.
Prijedlog odluke ili općeg akta može se pretresati na sjednici Vijeća po isteku roka od sedam dana od dana dostavljanja vijećnicima.
Podnosilac prijedloga odluke ili općeg akta i općinski načelnik mogu do završetka pretresa predložiti Vijeću da se pretres prijedloga odloži, o čemu Vijeće odlučuje odmah.
Podnosilac prijedloga odluke ili općeg akta može do otvaranja pretresa povući prijedlog.
Član 108.
Po završenoj raspravi o prijedlogu akta, Vijeće može prijedlog akta usvojiti, odbiti ili vratiti predlagaču na doradu, odnosno ponovnu obradu.
Ako je prijedlog akta odbijen zbog toga što je ocijenjeno da nema uvjeta za donošenje akta ili potrebe za takvim aktom, prijedlog se može ponovo podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci, ako Vijeće ne odluči drugačije.
Kad Vijeće vrati prijedlog akta, dat će odgovarajuće upute predlagaču u kom smislu treba akt dopuniti ili izmijeniti.
7. Amandmani
Član 109.
Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se u obliku amandmana.
Amandmane mogu podnositi ovlašteni predlagači akata.
Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća, na kojoj će se raspravljati o donošenju akta.
Amandman mora biti podnesen u pisanoj formi i mora biti obrazložen.
Predsjedavajući Vijeća dostavlja amandmane odmah po primitku predlagaču akta kao i općinskom načelniku ako on nije predlagač, koji svoja mišljenja i prijedloge o amandmanima dostavlja Vijeću, najkasnije do početka sjednice.
Izuzetno, član Vijeća može podnijeti amandman i u toku rasprave o prijedlogu u pisanoj formi ili usmeno, kada predlagač mijenja prijedlog do zaključenja rasprave u toku same sjednice.
U slučaju da je amandman uložen na samoj sjednici Vijeća, članovi Vijeća se prethodno izjašnjavaju da li će razmatrati tako uloženi amandman, a tek po njegovom formalnom prihvatanju se otvara rasprava o sadržaju amandmana.
Predlagač može mijenjati prijedlog akta sve do zaključenja rasprave o prijedlogu.
Član 110.
Ako amandman sadrži odredbu koja podrazumijeva angažman finansijskih sredstava, podnosilac amandmana je dužan ukazati na izvore ovih sredstava.
Član 111.
Općinski načelnik može podnositi amandmane do završetka rasprave i na prijedlog odluke ili općeg akta čiji on nije predlagač.
Član 112.
Amandman podnosioca prijedloga odluke ili općeg akta i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio postaje sastavni dio prijedloga odluke ili općeg akta.
Ako vijećnik zatraži da se Vijeće posebno izjasni o amandmanu sa kojim se podnosilac prijedloga odluke ili općeg akta nije saglasio, o tome amandmanu se glasa odvojeno.
8. Donošenje odluka i općih akata po skraćenom postupku
Član 113.
Ako nije u pitanju složena i obimna odluka ili opći akt, podnosilac prijedloga može umjesto nacrta podnijeti prijedlog odluke ili općeg akta i predložiti da se prijedlog raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta.
Prijedlog odluke ili općeg akta dostavlja se vijećnicima u roku koji ne može biti kraći od sedam dana od dana određenog za održavanje sjednice Vijeća na kojoj će se raspravljati o prijedlogu.
Ako Vijeće ne prihvati da raspravlja o prijedlogu odluke ili općeg akta po skraćenom postupku, prijedlog će se raspravljati kao nacrt.
9. Donošenje odluka i općih akata po hitnom postupku
Član 114.
Izuzetno, po hitnom postupku može se donijeti odluka ili drugi opći akt kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje tog akta u redovnom postupku mogle nastupiti štetne posljedice za društvene interese Općine.