Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Panjina Kula-Hrastovi, lokalitet Breka"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "PANJINA KULA-HRASTOVI, LOKALITET BREKA"

Član 1.

Ovom Odlukom uređuje se provođenje Regulacionog plana "PANJINA KULA-HRASTOVI, LOKALITET BREKA" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline i granice raznih namjena, urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju građevina, uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, odnosi prema postojećim objektima i uvjeti pod kojim se pojedine djelatnosti mogu obavljati u planiranom prostoru.

Član 2.

Granica prostornog obuhvata Plana polazi od tačke broj 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 544 KO. Sarajevo X općina Centar i k.č. 537 K.O. Sarajevo III općina Stari Grad udaljenoj od četveromeđe parcela k.č. 547, 519 K.O. Sarajevo III općina Stari Grad, 538 i 544 K.O. Sarajevo X općina Centar 16,5m, ide na jugozapad te zapad uz trasu projektovane saobraćajnice koju obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 544, 538, 539, 552, 553, 551, 2175 (ulica Kartal), 1160, 1159, 1166, 1158, 1156, 1154/1, 1198, 1146/3, 1204, 1202 i 1201 K.O. Sarajevo X presijeca ulicu Bardakčije k.č. 2180 K.O. Sarajevo X i 2424 K.O. Sarajevo V, te izlazi na ulicu Himze Polovine k.č. 2214/2 K.O. Sarajevo V, produžava na sjeverozapad idući uz ulicu Himze Polovine k.č. 2214/2 (obuhvata je) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2114/2 (ulica), 1737/2, 1741/17 i 1737/1, produžava na sjeverozapad, te sjeveroistok idući uz trasu projektovane saobraćajnice koju obuhvata (produžetak ulice Himze Polovine) koja ide preko parcela k.č. 1737/2, 1741/17, 1737/1, 1739, 1741/3, 1662, 1664/2, 1664/1, 1664/12, 1664/13, 1664/15, 1661/3, 1661/2, 1661/5 i 1661/1 K.O. Sarajevo V i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Breka kojom produžava na sjever (obuhvata je) i dolazi do njenog raskršća sa ulicama Hamida Beširevića i Gornja Breka, lomi se idući na jugoistok uz ulicu Gornja Breka k.č. 2417 (obuhvata je) odnosno uz njenu trasu i izlazi na ulicu Panjina Kula k.č. 2409 kojom produžava na jugoistok (obuhvata je) idući njenom trasom i izlazi na ulicu Sedrenik, odnosno na mjesto gdje ulicu Sedrenik presijeca granica između općina Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo, produžava u pravcu jugoistoka, jugozapada te juga idući granicom između općine Centar sa desne i Stari Grad sa lijeve strane i dolazi do tačke broj 1. odnosno mjesta odakle je opis granice prostornog obuhvata i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo V i X općina Centar i K.O. Sarajevo III općina Stari Grad.

Ukupna površina obuhvata iznosi 26 ha.

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zone Kolektivnog stanovanja (1, 2. i 3.)

B. Zona Individualnog stanovanja

C. Stambeno-poslovna zona (1, 2, 3. i 4.)

D. Zone Društvene infrastrukture (1. i 2.)

E. Zona Komunalne infrastrukture

F. Vjerski objekat

G. Zaštitno zelenilo

H. Zelenilo zatvorenog tipa (mezarje) 1 i 2

A. Zone Kolektivnog stanovanja

Zona Kolektivnog stanovanja obuhvata područje čija granica polazi od najzapadnijeg ruba parcele k.č. 2175, ide u pravcu zapada te sjevera uz ulicu Himze Polovine k.č. 2214/2 koju ne obuhvata, skreće na sjeveroistok idući jugoistočnom međom parcele k.č. 2199 koju ne obuhvata i izlazi na ulicu Breka, te njome nastavlja na jugoistok ne obuhvatajući sa njene jugozapadne strane parcele k.č. 2194 i 2191, skreće na jugozapad idući zapadnim međama parcela k.č. 2178, 2177, 2176 i 2175 ne obuhvata ih, te dolazi do najzapadnijeg ruba parcele k.č. 2175 odnosno mjesta odakle je opis Zona Kolektivnog stanovanja broj 1, 2. i 3. i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo V.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,46 ha.

B. Zona Individualnog stanovanja

Zona Individualnog stanovanja obuhvata područje čija granica polazi od raskršća ulica Himze Polovine i Bardakčije, ide na sjeverozapad uz ulicu Himze Polovine k.č. 2214/2 koju ne obuhvata, skreće na sjeveroistok idući zapadnim međama parcela k.č. 2175, 2176, 2177 i 2178 (obuhvata ih), te izlazi na ulicu Breka kojom produžava na sjeverozapad (obuhvata je), obuhvatajući sa njene lijeve strane parcele k.č. 2191 i 2194, skreće na zapad idući južnom međom parcele k.č. 2199 (obuhvata je) i ponovo izlazi na ulicu Himze Polovine k.č. 2214/2 kojom nastavlja na sjeverozapad, ne obuhvata je, produžava na sjever te sjeveroistok idući uz trasu projektovane saobraćajnice koju ne obuhvata (produžetak ulice Himze Polovine) koja ide preko parcela k.č. 1735/1, 1737/1, 1739, 1740, 1662, 1664/2, 1664/11, 1664/13, 1664/15 i 1664/17, te izlazi na ulicu Breka kojom produžava na sjever (ne obuhvata naprijed pomenutu ulicu), skreće na jugoistok idući ulicama Gornja Breka i Panjina Kula koje ne obuhvata, te dolazi do ulice Humka kojom produžava u pravcu juga obuhvatajući sa njene istočne strane parcele k.č. 2030/2 i 2018, te dolazi do njenog raskršća sa ulicom Hadži Lojina kojom se lomi idući na sjeveroistok, produžava u istom pravcu idući jugoistočnom međom groblja Humka k.č. 2030/1 kojeg ne obuhvata, te izlazi na ulicu Panjina Kula kojom nastavlja na jugoistok (ne obuhvata je) i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Hadži Lojina kojom produžava na jugozapad obuhvata naprijed pomenutu ulicu, skreće na istok idući južnom međom parcele k.č. 1 K.O. Sarajevo X (bolnica) koju ne obuhvata, lomi se idući u pravcu juga istočnim međama parcela k.č. 4, 6, 7, 9, 11, 23, 76, 27, 66 i 65 (obuhvata ih), skreće na istok idući uz trasu projektovane saobraćajnice koju obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 68, 70 I, te izlazi na ulicu Hrastovi kojom produžava na sjever k.č. 81 (ne obuhvata je), skreće na istok idući sjevernim međama parcela k.č. 82 i 83/2 (obuhvata ih), te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 83/2, produžava u pravoj liniji na istok sijekući parcelu k.č. 83/1, te izlazi na granicu između općina Centar i Stari Grad, produžava u pravcu juga idući granicom između općina Centar sa desne i Stari Grad sa lijeve strane, te dolazi do ulice Budakovići kojom produžava na zapad (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 544, 548 i 2168 (ulica Budakovići), ide u pravcu juga te zapada međom parcele k.č. 545 (obuhvata je), te dolazi na njen jugozapadni rub, ide na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 544 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 546 i 544 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 546, 548 i 544 8 m, ide na zapad južnom međom parcele k.č. 546 koju obuhvata i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na međi između parcele k.č. 544 i 548 udaljenoj od tromeđe parcela k.č. 546, 548 i 544 1,5 m, ide u pravcu juga te zapada međama parcela k.č. 548 i 549 (obuhvata ih), te izlazi na ulicu Kaptal kojom produžava u pravcu juga (obuhvata ulicu), skreće na zapad idući sa sjeverne strane trase projektovane saobraćajnice koju ne obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 551, 2175 (ulica Kartal), 1160, 1159, 1158, 1156 i 1170, lomi se idući na sjever zapadnim međama parcela k.č. 1170, 1169, 1171 i 1197 (obuhvata ih), skreće na zapad idući južnim međama parcela k.č. 1187, 1189 i 1193 (obuhvata ih) te izlazi na ulicu Bardakčije kojom produžava na jugozapad (obuhvata naprijed pomenutu ulicu), lomi se idući na istok te jug idući sjevernom te istočnom međom parcele k.č. 1199 (obuhvata je), produžava na jugozapad idući dijelom parcele k.č. 1200 koju obuhvata, te izlazi na trasu projektovane saobraćajnice kojom produžava na zapad (ne obuhvata je, a koja ide preko parcela k.č. 1200 i 1202 te izlazi do njenog raskršća sa ulicom Bardakčije, produžava na zapad sijekući ulicu Bardakčije i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Himze Polovine odnosno mjesta odakle je opis granice Zone Individualnog stanovanja i počeo.

Iz naprijed navedenog opisa isključuje se područje Društvene infrastrukture broj 2, Zona Komunalne infrastrukture broj l.,Zona Vjerskog objekta i stambeno-poslovne zone broj 4 čiji opis se nalazi u odgovarajućim namjenama.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo V i X.

Ukupna površina obuhvata iznosi 15,5 ha.

C. Stambeno-poslovne zone

Stambeno-poslovna zona broj 1. obuhvata područje čija granica počinje od tromeđe parcela k.č. 550, 549 i 2175, ide u pravcu istoka te sjevera međama parcela k.č. 550, 539, 540 i 544 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 544, 548 i 546, ide na istok južnom međom parcele k.č. 546 koju ne obuhvata u dužini od 8 m, skreće na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 544, te dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 545, ide na istok te sjever međom parcele k.č. 545 koju ne obuhvata, te izlazi na ulicu Budakovići kojom nastavlja na istok (ne obuhvata pomenutu ulicu) i dolazi do mjesta gdje istu siječe granica između općina Centar i Stari Grad, lomi se idući u pravcu juga granicom između Općine Centar sa desne i Stari Grad sa lijeve strane, skreće na jugozapad idući uz trasu projektovane saobraćajnice koju ne obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 544 i 539, te dolazi do tromeđe odnosno mjesta odakle je opis granice Stambeno-poslovne zone broj 1. i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo X.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,36 ha.

Stambeno-poslovna zona broj 2. obuhvata područje čija granica počinje od jugoistočnog ruba parcele k.č. 1194, ide u pravcu sjevera istočnim međama parcela k.č. 1194 1193 (ne obuhvata ih), lomi se idući na istok južnim međama parcela k.č. 1193, 1189 i 1187 (ne obuhvata ih), produžava u pravcu juga idući zapadnim međama parcela k.č. 1197, 1169 i 1170 koje ne obuhvata, nastavlja na zapad idući sa sjeverne strane trase projektovane saobraćajnice koju ne obuhvata, a koja ide preko parcela k.č. 1198, 1146/3 i 1204 i 1202, te izlazi na ulicu Bardakčije kojom ide na sjeveroistok (ne obuhvata pomenutu ulicu), skreće na istok idući južnom međom parcele k.č. 1194 koju ne obuhvata, te dolazi do njenog jugoistočnog ruba odnosno mjesta odakle je opis granice Stambeno-poslovne zone broj 2 i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo X.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,27 ha.

Stambeno-poslovna zona broj 3 obuhvata parcelu k.č. 73 K.O. Sarajevo X čija ukupna površina iznosi 0,24 ha.

Stambeno-poslovna zona broj 4 obuhvata područje čija granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1778/3, 1783 i 1785, ide u pravcu jugozapada istočnom međom parcele k.č. 1783 (obuhvata je), skreće na zapad idući trasom projektovanog puta kojeg ne obuhvata a koji ide preko parcele k.č. 1783, ide na jugozapad međom parcele k.č. 1782/1 (obuhvata je), skreće na sjeverozapad idući uz ulicu Breka koju ne obuhvata k.č. 2408, produžava na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1780/2, 1747/1, 1747/2 i 1748 koje ne obuhvata, produžava na jugoistok idući južnim međama parcele k.č. 1775, 1776/2, 1777/2, 1778/2, 1779/2 i 1785 koje ne obuhvata, te dolazi do tromeđe odnosno mjesta odakle je opis granice Stambeno-poslovne zone broj 4 i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo V.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,85 ha.

D. Zone Društvene infrastrukture

Zona Društvene infrastrukture broj 1. obuhvata područje Bolnice Podhrastovi k.č. 1 K.O. Sarajevo X.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,57 ha.

Zona Društvene infrastrukture (obdanište) broj 2. obuhvata područje čija granica počinje od tromeđe parcela k.č. 2097, 2086/1 i 2109 i 2100, ide na sjeveroistok sjeverozapadnim međama parcela k.č. 2109 I 2086/12 (obuhvata ih), skreće na jugoistok idući uz trasu projektovanog puta kojeg ne obuhvata, skreće na jugozapad idući međom parcele k.č. 2110 koju ne obuhvata, produžava na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 2108, 2101 i 2100 koje ne obuhvata, te dolazi do tromeđe odnosno mjesta odakle je opis granice Zone Društvene infrastrukture broj 2 i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo V.

Ukupna površina obuhvata iznosi 0,1 ha.

E. Zone Komunalne infrastrukture

Zona Komunalne infrastrukture obuhvata Rezervoar k.č. 2084/1 K.O. Sarajevo V.

Ukupna površina područja Rezervoara iznosi 0,27 ha.

F. Vjerski objekat

Vjerski objekat (džamija) obuhvata parcelu k.č. 2347 K.O. Sarajevo V.

Ukupna površina vjerskog objekta (džamije) iznosi 0,06 ha.

G. Zaštitno zelenilo

Zaštitno zelenilo obuhvata područje čija granica polazi od raskršća ulica Hadži Lojina i Hrastovi, ide na sjeveroistok uz ulicu Hadži Lojina koju ne obuhvata, te dolazi do njenog raskršća sa ulicom Sedrenik odnosno mjesta gdje istu presijeca granica između općina Centar i Stari Grad, produžava u pravcu jugoistoka te juga idući granicom između općine Centar sa desne i Stari Grad sa lijeve strane i dolazi na najzapadniji rub parcele k.č. 83/26 K.O. Sarajevo III općina Stari Grad, lomi se na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 38/1, te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 83/2, ide na zapad sjevernim međama parcela k.č. 83/2 i 82 koje ne obuhvata, te izlazi na ulicu Hrastovi koju presijeca, pa nastavlja na jugozapad te jug, idući međom parcele k.č. 73 koju ne obuhvata, ide na zapad uz trasu projektovane saobraćajnice koju ne obuhvata produžava u pravcu sjevera idući zapadnim međama parcela k.č. 68, 75 i 78 (obuhvata ih), skreće na istok idući južnom međom parcele k.č. 1 (Bolnica Podhrastovi) koju ne obuhvata, te ponovo izlazi na ulicu Hrastovi kojom nastavlja u pravcu sjevera i dolazi do njenog raskršća sa ulicom Hadži Lojina odnosno mjesta odakle je opis granice Zone Zaštitnog zelenila i počeo.

Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Sarajevo X. Ukupna površina obuhvata iznosi 3,04 ha.

H. Zelenilo zatvorenog tipa (mezarje)

Zelenilo zatvorenog tipa broj 1 (mezarje) Humka obuhvata parcelu k.č. 2030/1 K.O. Sarajevo V.

Ukupna površina mezarja Humka iznosi 1,16 ha.

Zelenilo zatvorenog tipa broj 2 (mezarje) Bardakčije obuhvata parcelu k.č. 1194 K.O. Sarajevo X.

Ukupna površina mezarja Bardakčije iznosi 0,03 ha.

Član 4.

Urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju građevina:

  • -
    građevinske parcele utvrđene su idejnim planom parcelacije odnosno regulacionim linijama koje u osnovi određuju granice posjeda. Granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju;
  • -
    granice parcela mogu preći regulacionu liniju određenu Regulacionim planom samo u slučaju kada se nakon realizacije saobraćajnice utvrdi da je moguće, kao i u slučaju trokuta preglednosti, gdje se parcela mora zaustaviti na bankini (škarpa, podzid) saobraćajnice s tim da se ovaj dio parcele ne može koristiti za izgradnju, nego je neophodno zemljište urediti prema uslovima i namjeni kako je predviđeno samim Planom;
  • -
    građevinska linija utvrđuje graničnu liniju objekta u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok ili druge građevine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga;
  • -
    građevinska linija označava i liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava građevina. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    građevinska linija može biti proširena, samo u onim situacijama gdje to veličina parcela dozvoljava, što znači da se ne smije ugroziti udaljenosti od tri metra od granice susjednih parcela uključujući strehu i sve istake;
  • -
    novoplanirani slobodnostojeći individualni objekti, kao i objekti u nizu mogu se graditi na površinama koje su predviđene ovim Planom i utvrđene građevinskom linijom;
  • -
    svi objekti koji su izgrađeni bez odobrenja na stabilnom terenu mogu se legalizirati, ako nisu na koridorima komunalne i saobraćajne infrastrukture, na način kako je dato u Odluci o provođenju Plana;
  • -
    nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti uvećana najmanje 15,0 cm od kote niveleta pločnika;
  • -
    visinska kota poda prizemlja objekata ne može biti niža nego što je određeno Planom;
  • -
    izgradnja objekata se može vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu;
  • -
    osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
  • -
    priključke na saobraćajnice i mrežu instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    maksimalna spratnost objekata utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
  • -
    sve objekte, predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    prelazi preko ulica, prilazi objektima, pasaži i druge pješačke površine moraju se projektovati i izvesti na način da ih mogu koristiti lica u invalidskim kolicima i invalidna lica otežanog kretanja;
  • -
    javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zaposjedati drugim objektima i sadržajima.

Član 5.

Uvjeti uređenja zelenih i slobodnih površina obuhvaćenih ovim Planom utvrđuje se kao sljedeća kategorija:

  • -
    zelenilo ograničenog korištenja (zelenilo voćnjaka i bašti u okviru okućnica),
  • -
    zaštitno zelenilo na nestabilnom terenu, zaštitno zelenilo u zoni vodovodnog rezervoara, zaštitno zelenilo groblja.

Površine utvrđene kao navedena kategorija zelenila ne može se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi građevine koje nisu u skladu sa funkcijama koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Izgradnja i uređenje zalenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu idejnog rješenja hortikulture, koji je sastavni dio Plana.

Član 6.

Površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja. Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu.

Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni.

U slučaju da se stambeni objekat nalazi ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 7.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti se ne mogu postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

U slučaju zahtjeva za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje postojećih objekata koji se nalaze unutar saobraćajnog ugla preglednosti, obavezno je usloviti rekonstrukciju prizemlja na način otvaranja prizemlja objekta do granične linije trokuta preglednosti.

Član 8.

Izgradnju garaža ili drugih pomoćnih objekata se može odobriti u sklopu postojećih ili novoplaniranih parcela ukoliko za to postoje prostorne mogućnosti.

Član 9.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu. Ograda prema saobraćajnici (uličnoj fasadi) može biti maksimalne visine 1.20 m i postavljena po regulacionoj liniji. Ograde trebaju biti realizovane tako da budu transparentne uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Član 10.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa (" Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 11.

Svi postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, dograditi ili nadzidati kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora, odnosno izvršiti zamjena građevinskog fonda za objekte I, II i III kategorije.

Sve intervencije na postojećim objektima mogu se odobriti pod slijedećim uslovima:

  • -
    da dogradnja ne pogoršava uvjete stanovanja u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0m,
  • -
    spratnost individualnih stambenih objekata može biti maksimalno S+P+2,
  • -
    sprtanost za objekte kolektivnog stanovanja max. S+P+2 +Pot,
  • -
    spratnost za objekte društvene infrastrukture max. S+P+2,
  • -
    objekat koji se nadziđuje treba da zadovoljava konstruktivno seizmičke uslove.

Član 12.

Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruirati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, a na način utvrđen ovom Odlukom.

Član 13.

Za lokalitete za koje je propisana izrada urbanističkih projekata projektnim zadatkom potrebno je usloviti planiranje nedostajućih sadržaja društvene infrastrukture.

Član 14.

Individualni objekti, koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizirati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje kao što je eventualno suženje pješačke površine (min. 0,75m), potporni zid umjesto škarpe i sl.

Član 15.

U objektima navedenim u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja, nadogradnja. Svi oni zahvati koji povećavaju materijalnu vrijednost objekata se ne mogu odobriti osim mogućnosti održavanja postojećeg stambenog fonda i rekonstrukcije objekata u cilju stabilnosti i normalnog korišenja objekata.

Član 16.

U slučaju potrebe i zahtjeva investitora moguće je izvršiti preparcelaciju Planom utvrđene jedinstvene građevinske parcele od strane nadležnih službi Općine, kao i spajanje Planom predviđenih parcela ukoliko se radi o istom investitoru.

Član 17.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja u cilju obezbjeđenja stabilnosti objekata i normalnog korištenja.

Član 18.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata se mogu pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja.

Član 19.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 20.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Član 21.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta neophodno je izvršiti detaljna inžinjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije kako bi se osigurali izgrađeni objekti.

Član 22.

Legalizacija objekata u zoni nestabilnog terena i aktivnih klizišta ne može se izvršiti do provođenja sanacionih radova na stabilizaciji klizišta. Zatečeni individualni stambeni objekti koji se nalaze na nestabilnom terenu mogu se zadržati pod uslovom da stručni nalaz od strane verifikovane institucije iz oblasti geoinžinjeringa i fundiranja utvrdi da način temeljenja i fundiranja zadovoljava uslove propisane za tu vrstu terena odnosno, ukoliko se mogu provesti naknadni radovi prema uputama stručnih lica u cilju stabilizacije padine i objekta. Elaborat za te radove mora izraditi verifikovana institucija. Legalizacija se može odobriti tek kada nadležni općinski organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati realizirani na terenu.

Član 23.

Postojeći individualni stambeni objekti koji se nalaze na uslovno stabilnom terenu se mogu zadržati pod uslovom da stručni nalaz od strane verifikovane institucije iz oblasti geoinžinjeringa i fundiranja utvrdi da način temeljenja i fundiranja zadovoljava uslove propisane za tu vrstu terena. Ukoliko se radi o objektu odnosno parceli na kojoj je neophodno izvršiti naknadne radove stabilizacije padine i objekta, legalizacija će se moći izvršiti tek nakon završetka sanacionih radova propisanih od stručne institucije.

Član 24.

Planiram objekti na uslovno stabilnom terenu, odnosno nestabilnom terenu mogu se graditi samo ukoliko Elaborat o inžinjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena pokaže da se uz odgovarajući način temeljenja i fundiranja propisanog za tu vrstu terena može izvršiti lociranje, odnosno gradnja objekta.

Član 25.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-947/06
30. maja 2006. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Marin Ivanišević, s. r.