SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO - ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA
Zakon o porezima Kantona Sarajevo (prečišćeni tekst)
Na osnovu člana 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/01) i člana 47. stav 4. alineja 3. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo - prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 6/00 i 14/00), Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, na sjednici od 11. aprila 2002. godine utvrdila je Prečišćeni tekst Zakona o porezima Kantona Sarajevo. Prečišćeni tekst Zakona o porezima Kantona Sarajevo obuhvata: Zakon o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/97), Ispravku Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/97), Zakon o izmjeni Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 2/98), Ispravku Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 9/98), Zakon o dopuni Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/98), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/01), Ispravku Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 35/01) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/02), u kojima je označen dan stupanja na snagu tih zakona.
ZAKON
O POREZIMA KANTONA SARAJEVO (PREČIŠĆENI TEKST)
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se porezi koje plaćaju pravna i fizička lica (u daljem tekstu: porezi) na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).
Član 2.
Porezi propisani ovim zakonom su prihod Kantona i uplaćuju se na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo.
Izuzetno od prethodnog stava porezi iz člana 3. tač. 2. i 3. ovog zakona 60% su prihod Kantona, a 40% općina na području Kantona (u daljem tekstu: općina), a porez iz člana 3. tačka 7. ovog zakona je 30% prihod Kantona, a 70% prihod općine.
II - VRSTE POREZA
Član 3.
Porezi propisani ovim zakonom su:
- 1.porez na dobit fizičkih lica;
- 2.porez na imovinu;
- 3.porez na prihod od imovine i imovinskih prava;
- 4.porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprijeđenja;
- 5.porez na naslijeđe i poklon;
- 6.porez na dobitke od igara na sreću;
- 7.porez na prihod od poljoprivrednih djelatnosti;
- 8.porez na ukupan prihod fizičkih lica;
- 9.porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu.
1. Porez na dobit fizičkih lica
Član 4.
Porez na dobit fizičkih lica (u daljem tekstu: porez na dobit) plaća se: prema ostvarenoj dobiti, u paušalnom iznosu i u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda.
Član 5.
Obveznik poreza na dobit je fizičko lice koje na osnovu rješenja nadležnog organa ličnim radom u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost u zemlji i inostranstvu radi sticanja dobiti (samostalni privrednik).
Obveznik poreza na dobit je fizičko lice - profesionalni sportista i sportski radnik kada ostvari prihod po osnovu transfera i nagrada na domaćim i stranim takmičenjima.
Obveznik poreza na dobit je fizičko lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi kao što je odgajanje živine, zečeva, pčela, svilenih buba, riba i riblje mlađi, cvijeća, sadnica i sl., preko vlastitih potreba: proizvodnja jaja, gljiva, skupljanje bilja i šumskih plodova; povremeno iskorišćavanje zemljišta u druge svrhe van poljoprivrede, kao što je vađenje pijeska, šljunka, kamena, pečenje cigle, crijepa i dr.
Obveznik poreza na dobit je i strani državljanin koji ostvari dobit od obavljanja djelatnosti na teritoriji Kantona.
Član 6.
Osnovica poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti, je dobit koju čini razlika između ukupnih prihoda i troškova poslovanja ostvarenih u godini za koju se vrši razrez poreza utvrđenih u skladu sa ovim zakonom.
Izuzetno od prethodnog stava mjesečna osnovica za razrez akontacije poreza na dobit za obveznike koji obavljaju djelatnost kao dopunsko zanimanje ne može biti niža od 1/4 prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih u privredi Kantona, prema posljednjem objavljenom podatku službe za statistiku Kantona, osim u slučaju korištenja olakšica umanjenja osnovice poreza na dobit do visine utvrđenih olakšica, a najviše do visine utvrđene osnovice.
Ukoliko je osnovica poreza na dobit manja od iznosa 12 mjesečnih osnovica za razrez akontacije za konačan obračun poreza će se izvršiti na osnovicu koja čini zbir mjesečnih osnovica za razrez mjesečnih akontacija poreza na dobit.
Osnovicu poreza na dobit fizičkih lica u paušalnom iznosu utvrđuje Vlada Kantona (u daljem tekstu: Vlada).
Osnovica poreza na dobit u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda je svaki pojedinačno ostvareni bruto prihod.
Član 7.
Vlada posebnim propisom uređuje da određeni porezni obveznici porez na dobit mogu plaćati u paušalnom iznosu.
Porez na dobit u paušalnom iznosu ne mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljsku i trgovinsku djelatnost i porezni obveznici koji naplatu svojih prihoda od drugih lica vrše preko računa.
Na zahtjev poreznog obveznika koji porez na dobit plaća u paušalnom iznosu, porez na dobit će se utvrditi prema ostvarenoj dobiti ako porezni obveznik podnese zahtjev najkasnije do 31. decembra, godine koja prethodi godini za koju obveznik traži da porez na dobit plaća prema ostvarenoj dobiti, odnosno u roku od 8 dana nakon stupanja na snagu ovog zakona za plaćanje poreza za 1997. godinu.
Član 8.
Obvezniku poreza na dobit koji se duži porezom na dobit u paušalnom iznosu, a u toku poslovne godine za koju je razrezan paušalnim porezom na dobit, otpočne vršiti naplatu svojih prihoda preko računa od pravnih lica i samostalnih privrednika pored paušalnog poreza, platit će i porez na dobit u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda na svaki pojedinačni bruto prihod naplaćen preko računa.
Član 9.
Fizičko lice koje, bez rješenja nadležnog organa izvrši pravnom licu ili samostalnom privredniku određene poslove, porez na dobit plaća u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda.
Član 10.
Ako više lica obavlja zajedničku djelatnost svako od tih lica plaća porez na dobit srazmjerno udjelu ostvarene dobiti.
Udio ostvarene dobiti utvrđuje se na osnovu ugovora zaključenog između lica iz stava 1. ovog člana, a ako ta lica nisu zaključila ugovor udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se u jednakim djelovima.
Član 11.
Obveznici poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, dužni su da izdaju račun, putni nalog ili odsječak iz kasene trake za svaki pojedinačno ostvareni prihod.
Račun, odnosno odsječak iz kasene trake za isporučenu robu ili izvršenu uslugu izdaje se kupcu u momentu izdavanja robe, odnosno izvršene usluge, a iznos na računu ili odsječku mora odgovarati vrijednosti iz cjenovnika.
Računi, putni nalozi i kasene trake moraju imati kopiju i serijski broj i čine knjigovodstvenu dokumentaciju obveznika poreza.
Blokovi računa, putnih naloga i kasene trake prije upotrebe moraju se ovjeriti kod Porezne uprave - Kantonalni ured - ispostava (u daljem tekstu: Porezna uprava).
Član 12.
Fizičko lice, osim lica iz člana 5. stav 1. ovog zakona, koje ostvari prihod od pravnih lica i samostalnih privrednika dužno je radi evidentiranja, prije podnošenja ugovora, odnosno potvrde ili drugih dokumenata za naplatu, te dokumente podnijeti nadležnoj Poreznoj upravi općine u kojoj ima prebivalište, radi evidentiranja.
Ugovor iz prethodnog stava podnosi se Poreznoj upravi u tri primjerka.
Član 13.
Banke će obustaviti od izvršenja svaku isplatu prihoda, osim ličnih primanja iz redovnog radnog odnosa, naknade poslanicima i prihoda koji su u skladu sa zakonom o plaćama ne smatraju plaćom, fizičkim licima po ugovorima i drugim dokumentima koji nisu ovjereni u Poreznoj upravi.
Član 14.
Obveznici poreza na dobit dužni su otvoriti račun i prijaviti ga Poreznoj upravi.
Isplata prihoda vrši se preko računa obveznicima poreza koji su po prethodnom stavu dužni otvoriti žiro-račun vrši se samo preko računa.
Obveznici poreza na dobit koji porez plaćaju prema stvarnoj dobiti, izuzev obveznika koji obavljaju niskoakumulativne ili deficitarne djelatnosti utvrđene kantonalnim propisom, dužni su na račun polagati ukupne dnevne pazare, najkasnije narednog dana od dana naplate.
Član 15.
Obveznicima poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, osnovica poreza na dobit je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova poslovanja, utvrđena na osnovu Porezne prijave i tačno vođenih poslovnih knjiga.
Ukupni prihod čini ukupan iznos naplaćenih prihoda od prodaje isporučenih proizvoda, odnosno roba i izvršenih usluga.
Troškovi poslovanja čine:
- 1.plaća obveznika sa plaćenim porezima i doprinosima;
- 2.plaća zaposlenih radnika sa plaćenim porezima i doprinosima:
- 3.palaćeni porez na promet za period za koji se vrši razrez poreza;
- 4.ostali troškovi poslovanja propisani članom 16. ovog zakona.
Član 16.
Ostali troškovi poslovanja iskazuju se pojedinačno i utvrđuju na osnovu vjerodostojnih dokumenata. Pojedinačni ostali troškovi poslovanja su:
- 1.nabavna vrijednost utrošenog osnovnog, pomoćnog i pogonskog materijala kao i troškovi prevoza tog materijala;
- 2.plaćeni troškovi energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara;
- 3.kalo, rastur, kvar i lom, pod uslovom da je dokumentovan i proknjižen u momentu nastanka, a najviše do iznosa koji se po tom osnovu priznaje u preduzećima iste ili srodne djelatnosti;
- 4.amortizacija osnovnih sredstava, alata i poslovnih prostorija, prema propisima koji važe za preduzeće;
- 5.otpis sitnog inventara;
- 6.otpis autoguma;
- 7.troškovi održavanja osnovnih sredstava osim troškova koji se prema propisima koji važe za preduzeća smatraju izdacima za investicije;
- 8.plaćene premije osiguranja radnika, sredstava rada i poslovnih prostorija;
- 9.zakupnine za poslovne prostorije i osnovna sredstva;
- 10.opći troškovi režije (kancelarijski troškovi, troškovi pošte, telefona, telegrafa, prevoza, grijanja, osvjetljenja, čišćenja poslovnih prostorija, troškovi vode, materijala za pakovanje i drugi slični izdaci);
- 11.naknade na ime provizija bankama;
- 12.troškovi reklame i propagande;
- 13.isplaćene dnevnice, putni troškovi, terenski dodaci, prevoz na rad i sa rada, naknada za topli obrok i naknada za korišćenje godišnjeg odmora obvezniku i zaposlenim radnicima u skladu sa važećim propisima;
- 14.troškovi prevoza na rad i sa rada obveznika u mjesnom saobraćaju u iznosu pretplatne karte, a ako obveznik putuje na posao i sa posla iz drugog mjesta odnosno u drugo mjesto, cijene prevoza u javnom saobraćaju. Ako do mjesta u kojem je poslovna prostorija nema prevoza sredstvima javnog saobraćaja koji odgovara početku ili završetku radnog vremena, u troškove se priznaju izdaci putovanja putničkim automobilom obveznika u visini od 20% od cijene benzina po stvarno pređenom kilometru, računajući do mjesta u kome se nalazi njegova poslovna prostorija;
- 15.nužni troškovi izlaganja na sajmovima, izložbama i revijama, troškovi zaštite na radu predviđeni propisima;
- 16.isplaćeni trošak kulturno-umjetničkih programa i muzike u ugostiteljskim radnjama, ako su na te isplate obračunati i uplaćeni propisani porezi i doprinosi;
- 17.troškovi stručnog usavršavanja i obrazovanja;
- 18.isplate na ime vođenja poslovnih knjiga ako su na te isplate obračunati propisani porezi i doprinosi;
- 19.i drugi pojedinačno iskazani ostali troškovi poslovanja u skladu sa Zakonom o računovodstvu.
Svi troškovi u prijavi moraju biti iskazani i odgovarajućim dokumentima dokazani (računi, zaključnice, platne liste, ugovori i putni nalozi i dr.), čiju vjerodostojnost cijeni Porezna uprava.
Visinu dokumentovanih troškova i njihovu nužnost za ostvarenje ukupnog prihoda priznaje Porezna uprava na osnovu stvarnih normativa i ostalih uslova privređivanja obveznika poreza. Dokumentovani troškovi, koji nisu zasnovani na stvarnim normativima obveznika poreza ili ti normativi nedostaju, priznaće se na osnovu normativa preduzeća koje obavlja istu ili srodnu djelatnost, pod istim ili sličnim uslovima.
Na zahtjev Porezne uprave obveznik poreza dužan je podnijeti kalkulaciju troškova proizvodnje i izvršenih usluga.
Član 17.
Ako Porezna uprava utvrdi u postupku razreza da poslovne knjige nisu vođene ili da nisu vjerodostojne ili da u njima nisu iskazani svi prihodi koje je trebalo iskazati kao i u slučaju da obveznik poreza nije podnio poreznu prijavu dobit će se utvrditi na osnovu podataka kojima raspolaže Porezna uprava.
Podaci iz prethodnog stava smatraju se podaci: iz poslovnih knjiga, iz evidentiranih računa o naplaćenim prihodima preko računa, o izvršenim isplatama od strane pravnih lica, o prihodu utvrđenom u postupku razreza i o prihodima utvrđenim eventualnim snimanjem prihoda, ukoliko ti podaci služe kao jedini podaci za utvrđivanje ukupnog naplaćenog prihoda za godinu za koju se vrši razrez.
Izuzetno, ako Porezna uprava nema podataka iz prethodnog stava ili su ti podaci nepotpuni, ukupan prihod utvrdit će se, uz učešće obveznika u postupku razreza, upoređivanjem sa podacima o ukupnom prihodu poreznog obveznika iste djelatnosti, koji samostalno privređuje ili organizacione jedinice preduzeća, a koji djelatnost obavljaju pod približno jednakim uslovima, pri čemu se kao elementi upoređivanja uzimaju u obzir naročito: lokacija i kapacitet poslovne prostorije, broj zaposlenih, asortiman i cijena proizvoda i usluga, ili tako što će se osnovica utvrđena rješenjem o razrezu za prethodnu godinu uvećati za 30%.
Član 18.
Porez na dobit plaća se po stopi od 25%.
Izuzetno od prethodnog stava porezni obveznik iz člana 5. stav 2. porez na dobit plaća po stopi od 15%.
Član 19.
Obračunati iznos poreza na dobit koju državljanin BiH ostvari u inostranstvu umanjiće se za iznos poreza koji je po tom osnovu plaćen u inostranstvu.
Član 20.
Obvezniku poreza na dobit koji porez plaća prema ostvarenoj dobiti, osim ugostiteljske i trgovinske djelatnosti, umanjiće se osnovica poreza po osnovu početka obavljanja djelatnosti, ulaganja u nabavku osnovnih sredstava, ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora i povećanja broja zaposlenih radnika, a obvezniku koji obavlja zanatsku ili uslužnu niskoakumulativnu i deficitarnu djelatnost kao dopunsku umanjit će se osnovica poreza na dobit samo po osnovu početka obavljanja djelatnosti.
- 1.Obvezniku poreza na dobit umanjit će se osnovica poreza za prve tri godine od početka obavljanja osnovne djelatnosti, i to:
- -za prvu godinu rada 100%;
- -za drugu godinu rada 70%;
- -za treću godinu rada 30%.
- -
Pod početkom obavljanja djelatnosti u smislu stava 1. ovog člana podrazumijeva se datum prvog izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti poreznom obvezniku od strane nadležnog organa.
Pod početkom obavljanja djelatnosti ne smatra se promjena djelatnosti, promjena mjesta obavljanja djelatnosti, prelazak iz pravne u fizičku osobu, nastavljanje djelatnosti u roku od 5 godina, kao i podjela radnje ili spajanje dvije ili više radnji u jednu.
Uvjerenje o početku obavljanja djelatnosti poreznom obvezniku izdaje općinski organ nadležan za poslove privrede.
Stranom državljaninu obvezniku poreza na dobit, koji prvi put počinje da obavlja djelatnost izuzev ugostiteljske, trgovinske i uslužne djelatnosti gdje je u ukupnom prihodu prihod od usluga veći od 50%, umanjuje se osnovica poreza na dobit za 100% za prve tri godine rada.
Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz tačke 1. ovog člana obavezan je neprekidno poslovati najmanje 5 godina. Ako obveznik prestane sa radom prije navedenog roka zadužiće se porezom koga je bio oslobođen uvećanim za stopu rasta cijena na malo.
- 2.Obvezniku poreza na dobit umanjiće se osnovica poreza na dobit za izvršena ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora u vlasništu u iznosu izvršenih ulaganja u toj godini, a najviše do visine iznosa osnovice poreza na dobit utvrđene za tu godinu.
Ako se osnovno sredstvo za čiju je nabavku umanjena osnovica poreza na dobit, otuđi u roku od tri godine, obveznik poreza zadužiće se porezom za koji je bio oslobođen.
- 3.Obvezniku poreza na dobit umanjiće se za 10% osnovica poreza na dobit za svako novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi radnik u godini u kojoj je radnik zaposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice može iznositi najviše do 50%.
Obvezniku poreza na dobit koji zapošljava invalidna lica sa preko 50% invaliditeta i članove šehitskih porodica umanjuje se osnovica za razrez poreza na dobit u iznosu od 15% za svakog novouposlenog radnika, a najviše u iznosu do 75%.
Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz tačke 3. ovog člana obavezan je imati prijavljenog radnika na tom radnom mjestu najmanje 24 mjeseca. Ako obveznik otpusti radnika prije navedenog roka zadužiće se porezom koga je bio oslobođen uvećanim za stopu rasta cijena na malo.
Olakšice u smislu ovog člana priznaju se za kalendarsku godinu za koju se razrez poreza vrši.
2. Porez na imovinu
Član 21.
Obveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik sljedeće imovine:
- 1.zgrade ili stana za odmor i rekreaciju;
- 2.poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana, koji se izdaju pod zakup;
- 3.garaže koja se izdaje pod zakup;
- 4.putničkog motornog vozila;
- 5.motocikla do 7 godina starosti;
- 6.plovnog objekta preko 5 m dužine.
Obveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik slijedeće imovine:
- 1.stola u kasinu;
- 2.automata za igru na sreću;
- 3.automata za zabavne igre.
Ako je imovina u vlasništvu ili korisništvu više lica svako od njih je obveznik poreza srazmjerno dijelu vlasništva, odnosno korisništva.
Član 22.
Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu koji ne može biti manji od:
- 1.za zgradu ili stan za odmor i rekreaciju 3 KM po 1 m2;
- 2.za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ili stan koji se daju pod zakup 4 KM po 1 m2;
- 3.za garažu koja se izdaje pod zakup 3 KM po 1 m2;
- 4.za putnička motorna vozila do 7 godina starosti, i to:
- a)do 1600 cm3 radne zapremine u iznosu od 50 KM;
- b)od 1600 do 1800 cm3 radne zapremine u iznosu od 80 KM;
- c)od 1800 do 2000 cm3 radne zapremine u iznosu od 100 KM;
- d)preko 2000 cm3 radne zapremine u iznosu od 200 KM;
- e)za motorna vozila preko 7 godina starosti 20 KM;
- a)
- 5.za motocikle do 7 godina starosti, i to:
- a)do 50 cm3 radne zapremine u iznosu od 50 KM;
- b)preko 50 cm3 radne zapremine u iznosu od 100 KM;
- a)
- 6.za plovni objekat dužine preko 5 m u iznosu od 150 KM;
- 7.po stolu u kasinu u iznosu od 12.000 KM;
- 8.za automat za igru na sreću u iznosu od 2.400 KM;
- 9.za automat za zabavne igre u iznosu od 840 KM.
Visina poreza utvrđuje se općinskim propisom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Obveznici poreza na imovinu koja podliježe obavezi registracije, dužni su prilikom registracije priložiti dokaz o uplati poreza.
Član 23.
Porez na imovinu ne plaćaju:
- 1.BiH, Federacija BiH, Kantoni i općine;
- 2.strane države pod uslovom reciprociteta;
- 3.ratni vojni invalidi i ratni invalidi civilne zaštite i civilne žrtve rata sa pomagalima za putničke automobile i fizička lica koja obavljaju usluge prevoza putnika taxi automobila na taxi automobile;
- 4.vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjene.
Član 24.
Ako u toku kalendarske godine dođe do promjene vlasništa nad imovinom novi vlasnik ne plaća porez na imovinu ako je taj porez naplaćen od ranijeg vlasnika.
Član 25.
Porez na imovinu razrezuje se unaprijed u godišnjem iznosu za imovinu zatečenu u posjedu poreznog obveznika na dan 1. januara, godine za koju se razrez vrši, srazmjerno periodu vlasništva, odosno davanja pod zakup, a za imovinu stečenu tokom godine ili datu pod zakup u toku godine, u visini koja odgovara srazmjerno vremenu od dana sticanja, odnosno davanja pod zakup, do kraja godine.
Član 26.
Nadležni općinski organi koji vode evidenciju o imovini iz člana 21. ovog zakona na koju se plaća porez dužni su dostaviti Poreznoj upravi podatke, o vlasnicima i njihovoj imovini.
Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje objekata dužni su i da o izdatim odobrenjima mjesečno obavještavaju nadležnu Poreznu upravu na čijem području se vrši građenje i na čijem je području prebivalište vlasnika objekta.
3. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava
Član 27.
Obveznik poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (u daljem tekstu: porez od imovine) je fizičko lice koje ostvari prihod od imovine na teritoriji Kantona.
Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje ostvaruje prihod od izdavanja u zakup nepokretnih ili pokretnih stvari ili prihod od druge imovine i imovinskih prava.
Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje ostvari prihod koji potiče iz dobiti preduzeća ili samostalne radnje čiji je on vlasnik ili suvlasnik.
Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje daje novčane pozajmice pravnim licima i samostalnim privrednicima kada ostvari dobit od pozajmice.
Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje ostvari prihod prodajom pokretnih stvari prije isteka roka od 3 godine od dana njihove nabavke.
Član 28.
Osnovicu poreza na prihod od izdavanja u zakup nepokretnih i pokretnih stvari je ukupan prihod ostvaren u godini za koju se vrši razrez ovog poreza, umanjen za troškove koji su bili nužni za ostvarivanje tog prihoda, u iznosu od 30% od ostvarenog prihoda.
Osnovica poreza na prihod od novčanih pozajmica datih na zajam preduzećima i samostalnim privrednicima je prihod od kamate.
Osnovica poreza na prihod od imovine koja potiče iz ostvarene dobiti preduzeća ili samostalne radnje je ukupan iznos koji fizičko lice uzima u lične svrhe iz ostvarene dobiti.
Osnovica poreza na prihod od imovine ostvarena prodajom pokretnih stvari je vrijednost koju utvrđuje Porezna uprava.
Ako je u periodu od nabavke do prodaje pokretnih stvari došlo do značajnih promjena cijena, izvršit će se valorizacija nabavke vrijednosti prodatih pokretnih stvari, množenjem nabavne vrijednosti općim indeksom kretanja cijena robe na malo u periodu od nabavke do prodaje.
Član 29.
Ako je zakupnina primljena za više godina unaprijed, osnovicu poreza čini ukupno primljena zakupnina.
Član 30.
Ako je prijavljena zakupnina manja od zakupnine propisane kantonalnim propisom, kao prihod od imovine i imovinskih prava uzima se vrijednost godišnje zakupnine koja se prema propisima općinskih vijeća može postići izdavanjem u zakup zgrade, stana, odnosno poslovne prostorije i drugih građevinskih objekata.
Član 31.
Porez od imovine plaća se po stopi koja ne može biti niža od 20%.
Stope poreza od imovine utvrđuje općina propisom koji će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 32.
Porez od imovine ne plaća se na:
- 1.primanja po osnovu osiguranja života i posljedica nesretnog slučaja;
- 2.kamate na štednju i po zajmovima državi BiH, Kantonu i općini.
4. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
Član 33.
Obveznik poreza na prihod od autorskih prava na teritoriji Kantona, patenata i tehničkih unapređenja (u daljem tekstu: porez od autorskih prava) je fizičko lice koje ostvari prihod od autorskih prava iz oblasti književnosti, nauke, umjetnosti i dr. oblasti stvaralaštva kao što su:
- 1.pisana djela (knjige, brošure, članci, recenzije, publicis- tička i dr. djela);
- 2.govorna djela (predavanja, govori, besjede i dr. osim predavanja po nastavno naučnom programu škola i fakulteta);
- 3.dramska i dramsko-muzička djela;
- 4.koreografska i pantonimska djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na drugi način;
- 5.djela koja potiču iz folklora;
- 6.kinematografska djela;
- 7.djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture kao i ostala djela likovnih umjetnosti;
- 8.kartografska djela (kartografske karte i topografske karte i sl.);
- 9.zbirke autorskih djela kao što su enciklopedije, antologije, muzičke zbirke koje s obzirom na izbor i raspored predstavljaju samostalne tvorevine;
- 10.nagrade na takmičenjima za izradu umjetničkih znanstvenih stručnih i ostalih autorskih djela, nagrade na takmičenjima za izradu idejnih projekata, te nagrade na postignuti uspjeh u znanosti i umjetnosti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno pod uslovom ako je natječaj za iste objavljen u javnim glasilima ili je napravljen pozivni konkurs;
- 11.muzička djela sa riječima ili bez riječi,
- 12.prihodi ostvareni izvođenjem programa narodne, zabavne muzike i drugih estradnih programa;
- 13.prihodi ostvareni od patenata i tehničkih unaprijeđenja.
Obveznik poreza na prihod od autorskih prava je i strani državljanin koji ostvari prihod na području Kantona, a koji nema prebivalište u BiH i državljanin BiH koji ima prebavilište u inostranstvu.
Član 34.
Osnovicu poreza od autorskih prava čini prihod ostvaren po osnovu autorskih prava, umanjen za troškove koji su bili nužni za ostvarenje tog prihoda.
Član 35.
Kao nužni troškovi u smislu prethodnog člana priznaju se za:
- 1.kiparska djela, naučna djela, tapiserije izrađene u materijalu, keramoplastiku i umjetničku keramiku i vitraž - 50% od ukupnog prihoda;
- 2.umjetničku fotografiju u oblasti nauke, kulture i privrede, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru tehnikama: fresko, grafiko, mozaik intarzija, emajl, i sl., kostimografiju (pozorišni i modni kostimi izrađeni u materijalu) i umjetničku obradu tekstila (tkani i štampani tekstil) - 35% od ukupnog prihoda;
- 3.slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture, idejna rješenja (arhitektonskih objekata, rekonstrukcija i urbanih cjelina i prostora), radove na području hortikulture i vršenje umjetničkih nadzora nad izvođenjem sa izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, stručna književno-publicistička, prevodilačka, muzička i kinematografska djela i restauratorska i konzervatorska djela u oblasti kulture i umjetnosti - 30% od ukupnog prihoda;
- 4.izvođenje umjetničkih djela (pjevanje, pozorišna i filmska gluma, recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izrađuju u materijalu - 15% od ukupnog prihoda i
- 5.izvođenje umjetničkih djela sviranjem i ostala djela, izuzev patenata i tehničkih unapređenja - 25% od ukupnog prihoda.
Ako je autor kiparskog, naučnog ili stručnog djela, kao i slikarskog djela izrađenog na zidnim, stropnim ili podnim plohama imao veće troškove od određenih u prethodnom stavu, priznaće mu se na njegov zahtjev stvarni troškovi pod uslovom da podnese uredne isprave (račune i druge dokaze).
Od bruto prihoda ostvarenih autorskih prava, pored troškova iz prethodnih stavova, odbija se i naknada koju autor plaća autorskoj agenciji, kao i drugim licima ovlašćenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih prava.
Član 36.
Na ime troškova nužnih za ostvarenje ukupnog prihoda od patenata i tehničkih unapređenja priznaju se:
- 1.takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata i tehničkih unapređenja prema potvrdi nadležnog organa za zaštitu patenata;
- 2.troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata odnosno tehničkog unapređenja koji su bili sastavni dio prijave, kojom se traži od nadležnog organa zaštita patenata odnosno tehničkog unapređenja, uz potvrdu stručnog lica koje je izradilo te nacrte i tehničke opise. Realnost ovih troškova pronalazaka dokazuje potvrdom pribavljenom od Udruženja pronalazača;
- 3.troškovi za izradu samo jednog prototipa u svrhu provjeravanja patenta odnosno tehničkog unapređenja koje je prijavljeno odnosno zaštićeno, ako je prototip izrađen u preduzeću koje može potvrditi da je troškove izrade prototipa snosio sam pronalazač. Ako je pronalazač izradio prototip u vlastitoj režiji, priznaće se stvarni troškovi izrade prototipa. Realnost ovih troškova pronalazač dokazuje potvrdom pribavljenom od Udruženja pronalazača.
Član 37.
Licima koji nisu autori djela, nego samo nosioci imovinskih autorskih prava (nasljednici i drugi nosioci imovinskih autorskih prava), priznaju se kao troškovi samo naknade koje plaćaju autorskoj agenciji i ostalim ustanovama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih djela.
Član 38.
Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od pravnih lica plaća se porez od autorskih prava pri svakoj isplati prihoda.
Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od fizičkih lica, plaća se porez od autorskih prava za svaki pojedinačno ostvareni prihod. Ovaj porez plaća se u roku od 15 dana od dana ostvarenja prihoda kod Porezne uprave općine na čijem području obveznik poreza ima prebivalište.
Član 39.
Stope poreza od autorskih prava su proporcionalne i različite zavisno od vrste autorskog prava, kao i od toga da li prihod od autorskih prava ostvaruje sam autor ili lice na koje je autorsko pravo preneseno.
Stope poreza od autorskih prava su:
- -za autorsko djelo iz člana 33. tačke 13. stopa iznosi 10%;
- -za autorsko djelo iz člana 33. tač. 1. do 10. stopa iznosi 15%;
- -za autorsko djelo iz člana 33. tač. 11. i 12. stopa iznosi 20%, izuzev za muzička djela ozbiljne muzike za koje stopa iznosi 5%.
Stope poreza na autorsko pravo iz prethodnog stava uvećavaju se za 20% kada se autorsko pravo naslijeđuje ili prenosi.
Član 40.
Obračunati iznos poreza na prihod od autorskih prava, koji državljanin BiH ostvari u inostranstvu umanjuje se porez plaćen u inostranstvu na taj prihod.
5. Porez na nasljeđe i poklon
Član 41.
Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je fizičko lice koje na teritoriji Katona naslijedi ili primi na poklon imovinu podložnu plaćanju poreza na nasljeđe i poklon.
Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je i lice koje naslijedi odnosno primi na poklon pravo uživanja ili korišćenje nepokretnosti.
Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je i fizičko lice koje diobom primi više imovine nego što mu pripada po njegovom suvlasničkom pravu na taj dio.
Član 42.
Porezu na nasljeđe i poklon podliježu zemljišta, zgrade i ostala nepokretna imovina, kao i pravo uživanja, odnosno korišćenja, na toj nepokretnoj imovini koju fizičko lice stiče na teritoriji Kantona na osnovu Zakona o nasljeđivanju, odnosno ugovora o poklonu među živim ili za slučaj smrti.
Porezu na nasljeđe i poklon podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000 DEM.
Član 43.
Porezna obaveza poreza na nasljeđe i poklon nastaje u trenutku pravnosnažnosti rješenja o nasljeđivanju odnosno u trenutku prijema poklona.
Poklon se smatra primljenim u trenutku potpisivanja ugovora o poklonu, a ako ugovor nije zaključen u trenutku kad je poklon primljen.
Ako je nepokretna imovina koja je predmet nasljeđa odnosno poklona opterećena pravom uživanja, obaveza nasljednika odnosno poklonoprimca za plaćanje poreza na nasljeđe i poklon nastaje po prestanku prava uživanja.
Član 44.
Osnovica poreza na nasljeđe i poklon je prometna vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u času nastanka porezne obaveze po odbitku dugova i troškova koji terete imovinu na koju se plaća ovaj porez.
Osnovica iz prethodnog stava umanjuje se i za iznos sredstava koje je nasljednik uložio u imovinu koja je predmet nasljeđa prije nastanka Porezne obaveze.
Član 45.
Prometnu vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u prethodnom članu, utvrđuje Porezna uprava na način i po postupku utvrđenom propisima o porezu na promet nepokretnosti i prava.
Obveznik poreza mora se pozvati najmanje tri dana prije dana određenog za vršenje procjene da učestvuje kao stranka u postupku procjene.
Obveznik poreza ima pravo da u postupku procjene stavlja prijedloge i primjedbe, a komisija koja vrši procjenu dužna je da prijedloge i primjedbe koje ne usvoji unese u zapisnik. Procjena imovine može se izvršiti, iako se obveznik poreza ne odazove uredno dostavljenom pozivu.
Član 46.
Vrijednost svih poklona primljenih u toku jedne kalendarske godine od istog poklonodavca čini jednu Poreznu osnovicu.
Ako se nasljeđe ili poklon sastoji iz imovine na koju se plaća porez na nasljeđe i poklon i iz imovine na koju se ovaj porez ne plaća od vrijednosti imovine koja podliježe porezu odbija se srazmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu.
Član 47.
Porez na nasljeđe i poklon plaća se
- -na nepokretnu imovinu po stopi od 6%;
- -na pokretnu imovinu po stopi od 10%.
Član 48.
Porez na nasljeđe i poklon ne plaća:
- 1.nasljednik odnosno, poklonoprimac prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na poklon imovinu od djece maloljetna djeca bez oba roditelja;
- 2.nasljednik drugog nasljednog reda koji nasljeđuje jedan stan, pod uslovom da je sa ostaviocem u trenutku njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu i da on i članovi njegove porodice nemaju drugi stan u vlasništvu;
- 3.nasljednici, odnosno poklonoprimci, braća i sestre, pod uslovom da se ta imovina ne može otuđiti u roku od tri godine.
- 4.nasljednik koji naslijeđuje poljoprivredno zemljište, a kome je poljoprivreda osnovno zanimanje.
Član 49.
Porez na nasljeđe i poklon ne plaća se na:
- -predmete domaćinstva;
- -na imovinu na koju nasljednik, odnosno poklonoprimac ne može steći pravo vlasništva, pravo uživanja, odnosno korištenja;
- -na imovinu koja je nasljeđena ili na poklon primljena, a koju porezni obveznik ustupi bez naknade državi BiH, Federaciji, Kantonu, općini i vjerskim institucijama.
Porez uplaćen prije ustupanja nasljeđa ili poklona ne vraća se.
Član 50.
Razrez poreza na nasljeđe i poklon vrši Porezna uprava općine na čijem se području nalazi imovina. U slučaju da naslijeđena imovina, odnosno poklon, sadrži samo pokretnu imovinu, porez razrezuje nadležna Porezna uprava u prebivalištu obveznika poreza.
Ako se naslijeđena ili na poklon primljena imovina nalazi na području dvije ili više općina, razrez poreza vrši Porezna uprava prema mjestu gdje se imovina nalazi.
Član 51.
Primjerak pravosnažnog rješenja o nasljeđu i ugovora o poklonu nepokretne imovine, nadležni sud je dužan dostaviti Poreznoj upravi, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora.
6. Porez na dobitke od igara na sreću
Član 52.
Obveznik poreza na dobitke od igara na sreću je lice koje ostvari pojedinačni dobitak od igara na sreću u iznosu većem od 100 KM.
Član 53.
Osnovica poreza na dobitke od igara na sreću je svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću čiji je iznos veći od 100 KM.
Ako se dobici od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica poreza na dobitke igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u momentu ostvarenja dobitka.
Prometnu vrijednost iz stava 2. ovog člana utvrđuje nadležna Porezna uprava.
Član 54.
Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 20%.
7. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti
Član 55.
Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti (u daljem tekstu: porez od poljoprivrede) je vlasnik ili korisnik zemljišta, koji se kao takav vodi u katastru zemljišta prema stanju na dan 31. decembra godine koja prethodi godini za koju se vrši razrez poreza, kao i svako drugo lice koje ostvaruje prihod od poljoprivredne djelatnosti.
Ako više lica iz prethodnog stava čini jedno domaćinstvo obveznik poreza je, po pravilu, jedan od punoljetnih članova domaćinstva.
Obveznik poreza od poljoprivrede kome je poljoprivreda osnovni izvor prihoda smatra se obveznik u čijem domaćinstvu ima bar jedan član domaćinstva osiguran po propisima zdravstvenog, odnosno invalidsko penzionog osiguranja poljoprivrednika.
Obveznik poreza na prihod od poljoprivrednih djelatnosti je fizička osoba koja nije državljanin Bosne i Hercegovine ako je vlasnik ili korisnik zemljišta na području Kantona.
Član 56.
Osnovica poreza od poljoprivrede je katastarski prihod.
Utvrđivanje katastarskog prihoda reguliše se posebnim propisom.
Član 57.
Stope poreza od poljoprivrede su proporcionalne i mogu biti različite zavisno da li se porez plaća prema katastarskom prihodu, ostvarenoj dobiti, zavisno od toga da li je obvezniku poljoprivreda osnovno ili dopunsko zanimanje i zavisno od toga da li se zemljište obrađuje.
Za obveznike poreza čije se zemljište nalazi u više katastarskih općina, za koje su općine propisale različite stope poreza od poljoprivrede, porez se razrezuje po stopi koja važi za katastarsku općinu u kojoj obveznik poreza ima prebivalište.
Općinska vijeća će u skladu sa sporazumom sa drugim općinama na području Kantona svojim propisima utvrditi stope poreza od poljoprivrede.
Član 58.
Porez od poljoprivrede plaća se na katastarski prihod zemljišta koje se može iskorišćavati za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira da li se ono iskorištava ili ne.
Porez od poljoprivrede neće se plaćati ako ukupan katastarski prihod iznosi manje od 10% iznosa prosječne neto plaće zaposlenih u privredi Kantona.
Član 59.
Porez od poljoprivrede ne plaća se za:
- 1)zemljišta čije je iskorišćavanje za poljoprivrednu proizvodnju zabranjeno od strane nadležnog organa;
- 2)zemljišta stranih država uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavništava pod uslovom reciprociteta, kao i za zemljišta međunarodnih organizacija;
- 3)zemljište pod zgradama, kao i za dvorišta do 1000 m2 ako se ne izdaje pod zakup ili ne uživa odvojeno od zgrade;
- 4)dvorišta vjerskih objekata, grobalja i mezarja;
- 5)zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustave, odbrambeni vrbaci i zasadi i zemljišta pod pojasevima za zaštitu od vjetra, kao i drugi objekti sistema odbrane od poplava i bujica, odvodnjavanja i navodnjavanja.
Oslobađanja iz prethodnog stava prestaju čim se zemljište prestane koristiti u svrhu koja daje pravo na oslobađenje.
Prestanak uslova za oslobađanje po ovom članu obveznik poreza dužan je da prijavi Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana nastale promjene.
Kada se poljoprivredno zemljište počne ili prestane koristiti kao dvorište, obveznik je dužan da o tome podnese prijavu nadležnoj Poreznoj upravi radi promjene kulture u katastarskom operatu.
Član 60.
Vlasnik zemljišta ne plaća porez od poljoprivrede za ono zemljište koje je dao u zakup ili korišćenje Kantonu ili općini za koje doživotno prima dogovorenu naknadu.
Član 61.
Općinska vijeća mogu propisati oslobađanja od plaćanja poreza od poljoprivrede na katastarski prihod od novih vinograda, voćnjaka, šuma, vještačkih livada i oslobađanja za obveznike čiji ukupan katastarski prihod ne prelazi iznos koji vijeća odrede.
Član 62.
Općinska vijeća mogu propisati olakšice u vidu smanjenja poreza od poljoprivrede na prihod za voćnjake na kojima je vršena asanacija, za zemljište izloženo eroziji, klizišta, za investiciona ulaganja u ekonomske zgrade, poljoprivredne strojeve i opremu, za ulaganja za deficitarnu proizvodnju osnovnih poljoprivrednih proizvoda (pšenica, kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret, uljana repica, mlijeko, goveđe i ovčije meso, perad, jaja i sl.) ako se ulaganja vrše na osnovu ugovora o dugoročnoj proizvodnoj saradnji sa zemljoradničkim zadrugama, kao i u slučaju kada poljoprivrednik ostvaruje prihod iz trajnije saradnje sa zemljoradničkom zadrugom.
Član 63.
Ako je usljed elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina ili drugih vanrednih događaja koje obveznik poreza nije mogao spriječiti smanjen prinos na jednoj ili više parcela zemljišta, smanjiće se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko procenata za koliko je smanjen prinos na njima.
Ako ukupan iznos smanjenja katastarskog prihoda po prethodnom stavu u odnosu na ukupan katastarski prihod obveznika poreza iznosi više od 25%, ukupan katastarski prihod smanjiće se za tako utvrđeni procenat štete.
Razlika između ranije razrezanog poreza i poreza na smanjeni katastarski prihod otpisaće se.
Propis o načinu smanjenja katastarskog prihoda usljed nastale štete za događaje iz stava 1. ovog člana donosi ministar finansija Kantona (u daljem tekstu: ministar finansija).
Rješenje o smanjenju katastarskog prihoda kao osnovice poreza i odgovarajućeg dijela poreza donosi Porezna uprava.
Član 64.
Obveznik poreza od poljoprivrede dužan je prijaviti štetu nastalu smanjenjem prinosa Poreznoj upravi u roku od osam dana nakon njezina nastanka, a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve prijavu treba podnijeti u roku od 3 dana nakon štete.
Visinu štete utvrđuje komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda koju imenuju općinska vijeća.
Član 65.
Ako odlukom državnih organa dođe do promjene vlasništa na zemljištu na zahtjev obveznika poreza od poljoprivrede ili na zahtjev državnog organa, otpisaće se porez od poljoprivrede koji tereti to zemljište i to za svo vrijeme u kome obveznik nije sticao prihod od zemljišta.
Član 66.
Općinska vijeća mogu svojim propisima utvrditi oslobađanja od plaćanja poreza od poljoprivrede za domaćinstvo koje nema muških članova ispod 60, odnosno ženskih ispod 55 godina i za koje, na njegov zahtjev, Porezna uprava utvrdi da, s obzirom na konkretne uslove života i privređivanja, nije u stanju bez opasnosti po svoju egzistenciju udovoljiti svojoj poreznoj obavezi.
Domaćinstvo iz prethodnog stava oslobađa se plaćanja poreza od poljoprivrede, ako vlasnik izjavi da pristaje da se zemljište koje je predmet plaćanja poreza, poslije njegove smrti prenese u državnu svojinu.
Izjava treba da bude, ovjerena od nadležnog organa. Obrazac izjave iz prethodnog stava propisuje ministar finansija.
8. Porez na ukupan prihod fizičkog lica
Član 67.
Obveznik poreza na ukupan prihod fizičkog lica (u daljem tekstu: porez na ukupan prihod) je lice koje ima prebivalište u Kantonu, a koje u toku jedne kalendarske godine ostvari ukupan neto prihod iz jednog ili više izvora preko prosječne godišnje neto plaće ostvarene u Kantonu u godini za koju se vrši razrez poreza, uvećane tri puta, a prema podacima Službe za statistiku Kantona.
Prosječna godišnja plaća u smislu prethodnog stava, jednaka je prosječnoj mjesečnoj plaći u prvih devet mjeseci ostvarenoj u privredi Kantona uvećanoj dvanaest puta.
Obveznik poreza na ukupan prihod je i fizičko lice koje ostvari plaću u predstavništvima ili organizacijama u inostranstvu, kao i radnik upućen u inostranstvo radi stručnog usavršavanja.
Osnovica za obračun poreza iz prethodnog stava je prosječna godišnja plaća ostvarena u privredi zemlje u kojoj obveznik radi, u godini za koju se vrši razrez poreza, a prema podacima nadležnog organa.
Obveznik poreza na ukupan prihod je i strani državljanin, koji radom u Kantonu ostvari neto prihod iz jednog ili više izvora preko dvostrukog iznosa iz stava 1. ovog člana.
Član 68.
Ukupnim čistim prihodom smatra se ukupan iznos svih plaća i prihoda koji podliježu plaćanju poreza a koje je obveznik poreza na ukupan prihod naplatio u jednoj kalendarskoj godini u Bosni i Hercegovini, kao i prihod ostvaren u smislu stava 2. prethodnog člana, umanjen za poreze koji se plaćaju po ovom zakonu i druge poreze, doprinose i druga izdvajanja koja se plaćaju na plaću.
Stranom državljaninu ukupan čist prihod umanjiće se za 30% na ime izdatka za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i drugih izdataka u vezi sa njegovim troškovima boravka u BiH.
U ukupan čist prihod ulaze i primanja po osnovu penzija i naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti.
U ukupan čist prihod ne ulazi naknada koja se isplaćuje po osnovu članstva u akademiji nauka, dobici od igara na sreću i iznos kamata na štednju.
Član 69.
Obvezniku poreza na ukupan prihod umanjuje se osnovica poreza za svakog izdržavanog člana porodice u visini 60% prosječne godišnje plaće zaposlenih u privredi Kantona.
Izdržavanim članom smatra se bračni drug, maloljetna djeca, usvojena djeca, djeca na redovnom školovanju do 27 godina života, djeca koja su završila školovanje, a nisu zaposlena, kao i lica nesposobna za privređivanje koje je obveznik poreza ili njegov bračni drug dužan po zakonu da izdržava.
Ako u porodici ima dva ili više obveznika poreza na ukupan prihod fizičkog lica osnovica iz stava 1. ovog člana smanjuje se za iznos olakšice onom obvezniku koji je ostvario veći ukupan prihod.
Ako lica iz stava 1. ovog člana imaju druge vlastite prihode obvezniku poreza na ukupan prihod, od iznosa ukupnog smanjenja osnovice odbiće se godišnji iznos tih prihoda.
Član 70.
Od osnovice poreza na ukupan prihod odbiće se i iznos koji je obveznik poreza dao u godini za koju se vrši razrez poreza:
- -na ime poklona državi, kantonu, općinama, zdravstvenim i humanitarnim organizacijama, organizacijama socijalne zaštite građana, naučnim i kulturno-prosvjetnim, ob- razovnim organizacijama i vjerskim institucijama;
- -za izgradnju objekata komunalne infrastrukture;
- -za podizanje i adaptaciju grobalja i vjerskih objekata;
- -fondovima za stipendiranje učenika i studenata;
- -na ime školovanja, specijalizacije i usavršavanja talenata;
- -na ime donatorskih doprinosa za finansiranje među- narodnih sportskih takmičenja na kojima učestvuju sportisti iz BiH;
- -na ime kupovine hartija od vrijednosti koje emituju Država, Kanton i općina;
- -na ime troškova odbrane doktorske disertacije i magistarskog rada;
- -na ime troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unapređenje u godini u kojoj su patentirani;
- -za plaćanje alimentacije po odluci suda;
- -na ime troškova liječenja u inostranstvu, medicinski iniciranog od strane nadležne ljekarske komisije.
Smanjenje osnovice po prethodnom stavu vršiće se samo na zahtjev obveznika poreza i na osnovu dokaza koje je obveznik poreza dužan podnijeti uz prijavu za razrez poreza.
Član 71.
Obvezniku poreza od autorskih prava, prihod od djela koje je autor stvarao duže od jedne godine dijeli se, na zahtjev obveznika koji je to učinio vjerovatnim, na jednake dijelove na onoliko godina koliko je godina autor djelo stvarao, a najviše na pet godina.
Član 72.
Porez na ukupan prihod plaća se po stopi od 15%.
Član 73.
Ako strani državljanin iz člana 67. ovog zakona u preduzeću u kome su uložena sredstva stranog lica, ostvari primanja za rad koji je trajao kraće od jedne godine razrezaće mu se porez na ukupan čist prihod umanjen za neoporezivi minimum za prethodnu godinu, utvrđen u članu 67. ovog zakona.
Preduzeća je dužno da u roku određenom za podnošenje prijava za razrez poreza na ukupan prihod, na ostvareni čist prihod stranog državljanina u prethodnoj godini, po odbitku neoporezivog iznosa, obračuna i obustavi od primanja stranog državljanina i uplati odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate.
Ako strani državljanin prestane da radi u preduzeću, prije isteka roka za podnošenje prijave za razrez poreza na ukupan prihod, preduzeće je dužno da obračuna, obustavi i uplati odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate.
Ako preduzeće ne postupi po st. 2. i 3. ovog člana odgovarajući porez na ukupan prihod za stranog državljanina platiće iz sopstvenih sredstava.
9. Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu
Član 74.
Na potrošnju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kahve i čaja plaća se porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu (u daljem tekstu porez na potrošnju pića).
Član 75.
Porezni obveznik poreza na potrošnju pića je pravno lice i samostalni privrednik koji pruža ugostiteljske usluge.
Član 76.
Osnovica za obračun poreza na potrošnju pića je prodajna cijena pića koja u sebi ne sadrži porez na promet usluga.
Član 77.
Porez na potrošnju pića plaća se:
- -na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 20%,
- -porez na potrošnju bezalkoholnih pića po stopi od 5%.
III - POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA
1. Porezne prijave
Član 78.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti koji u toku godine prestane sa obavljanjem djelatnosti, dužan je podnijeti poreznu prijavu u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti.
Obveznici poreza, osim obveznika poreza koji porez na dobit plaćaju u procentu, obveznika poreza od poljoprivrede i obveznika poreza na potrošnju pića, dužni su Poreznoj upravi podnijeti prijavu sa podacima potrebnim za utvrđivanje visine poreza.
Obrazac Porezne prijave propisuje ministar za finansije.
Član 79.
Obveznici poreza koji su dužni podnijeti prijavu za razrez poreza, moraju javnim pozivom biti pozvani blagovremeno na podnošenje prijave.
Javni poziv za podnošenje prijave za razrez poreza, objavljuje Porezna uprava oglasom u sredstvima informisanja.
Rok za podnošenje prijave, određuje Porezna uprava.
Član 80.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti, obveznik poreza od imovine i obveznik poreza na ukupan prihod dužni su Poreznu prijavu podnijeti do 31. januara po isteku godine za koju se vrši utvrđivanje poreza.
Ako prijavljivanje ukupnog prihoda zavisi od razreza drugih poreza koji nisu izvršeni do roka iz prethodnog stava, prijava za razrez ovog poreza podnosi se u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti rješenja o razrezu tih poreza.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznici poreza na prihod od imovine koji u toku godine počne da obavlja djelatnost ili stiče prihod od imovine dužan je Poreznoj upravi podnijeti poreznu prijavu prije obavljanja djelatnosti, odnosno prije sticanja prihoda od imovine.
Član 81.
Pravna i fizička lica koja imaju namjeru učiniti dostupnim javnosti autorska djela, umjetničke izvedbe i druge predmete koji uživaju autorsko pravnu zaštitu dužni su podnijeti prijavu o toj namjeri Poreznoj upravi općine na čijem području je sjedište pravnog ili fizičkog lica, odnosno za javno izvođenje Poreznoj upravi općine na čijem se području namjerava izvoditi kulturno-umjetnički ili estradni program.
Prijava iz prethodnog stava se podnosi najkasnije tri dana prije početka obavljanja djelatnosti, odnosno tri dana prije izvođenja kulturno-umjetničkog ili estradnog programa i uz nju se prilaže po jedan primjerak ugovora iz kojeg je vidljivo da su autor i umjetnik izvođač ili njihov ovlašteni zastupnik dali dozvolu za iskorištavanje autorskih prava putem javnog izvođenja ili prikazivanja.
Sudska praksa po ovom aktu
2 odluka iz 2 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Općenite reference na ovaj akt (2)
Vrhovni sud Federacije BiH
09 0 U 040253 25 Uvp
Porezom na dobit fizičko lice će se zadužiti ako bez odobrenja nadležnog organa vrši djelatnost za koju je propisano prethodno pribavljanje odobrenja za rad i ako je po tom osnovu naplatilo prihod, a osnovica poreza je ukupno naplaćeni pri…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-661/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-661/09 (M. O.). Ključne riječi: D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; D18.3.h.11. - Obaveze koje proizilaze iz javnog zakonodavstva.
Ishod: Odluka o dopustivosti