Odluka o postupku supervizorskog pregleda i procjene banke
Na osnovu člana 138. stav (3) Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/17), čl. 5. stav (1) tačka h) i 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 03/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 19.11.2021. godine donosi
ODLUKU
O POSTUPKU SUPERVIZORSKOG PREGLEDA I PROCJENE BANKE
Član 1.
Predmet odluke
(1) Ovom odlukom propisuje se postupak supervizorskog pregleda i procjene (engl. Supervisory review and evaluation process - u daljem tekstu: SREP) kojeg Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) provodi prilikom vršenja zakonskih ovlaštenja za utvrđivanje, provođenje i nadzor sistema pravila sigurnog i opreznog poslovanja banke i bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi.
(2) SREP predstavlja sveobuhvatan proces kojim Agencija vrši procjenu i ocjenjuje izloženost svake pojedinačne banke rizicima, uključujući i procjenu adekvatnosti uspostavljenih postupaka interne procjene adekvatnosti kapitala banke (u daljem tekstu: ICAAP) i interni postupak procjene adekvatnosti likvidnosti (u daljem tekstu: ILAAP) u banci.
(3) Agencija provodi SREP u skladu sa internom metodologijom za supervizorski pregled i procjenu banke (u daljem tekstu: SREP Metodologija).
(4) Na osnovu rezultata SREP-a, koji proizlaze iz kontinuiranog pregleda i procjene svake pojedinačne banke, Agencija poduzima pojedinačne supervizorske mjere u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.
(5) Ova odluka primjenjuje se na banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), kojima je Agencija izdala dozvolu za rad.
Član 2.
Elementi SREP-a
(1) SREP obuhvata procjenu sljedeća četiri elementa:
- a)poslovnog modela i profitabilnosti, pri čemu se vrši procjena nivoa rizika,
- b)sistema internog upravljanja i sistema upravljanja rizicima, pri čemu se vrši procjena kontrole rizika,
- c)pojedinačnih rizika koji su povezani sa kapitalom: kreditnog, tržišnog i operativnog rizika i kamatnog rizika u bankarskoj knjizi, pri čemu se vrši procjena nivoa i kontrole rizika,
- d)rizika kratkoročne likvidnosti i rizika dugoročnih izvora finansiranja, pri čemu se vrši procjena nivoa i kontrole rizika.
(2) U cilju sveobuhvatnog pregleda rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena u svom poslovanju i utvrđivanja potreba banke za kapitalom i likvidnošću, rezultati procjene iz stava (1) ovog člana uključuju rezultate procjene adekvatnosti ICAAP-a, odnosno ILAAP-a.
Član 3.
Postupak SREP-a
(1) Procjena svakog pojedinačnog elementa iz člana 2. ove odluke zasnovana je na analizama kvalitativnih i kvalitativnih obilježja svakog od tih elemenata, kao i analizama povezanosti sa ostalim elementima SREP-a, radi osiguravanja dosljednosti između procjene tih elemenata.
(2) Procjena elemenata iz stava (1) ovog člana provodi se kroz sljedeće tri faze:
- a)prikupljanje podataka/informacija,
- b)automatski postupak utvrđivanja ocjene, koji služi kao polazna osnova za utvrđivanje konačne ocjene nivoa i kontrole rizika u fazi detaljne procjene,
- c)detaljna procjena, koja se zasniva na stručnoj procjeni u skladu sa SREP Metodologijom, pri čemu se ocjena iz tačke b) ovog stava može pogoršati za dvije ocjene ili poboljšati za jednu ocjenu u ovoj fazi.
Član 4.
Način utvrđivanja ocjene SREP elemenata
(1) Za svaki od SREP elemenata iz člana 2. ove odluke utvrđuje se sažetak nalaza i ocjena.
(2) Za potrebe utvrđivanja ocjene nivoa rizika pojedinačnih SREP elemenata iz člana 2. stav (1) tač. a), c) i d) ove odluke, koriste se ocjene 1 - 4, pri čemu:
- a)ocjena 1 podrazumijeva nizak nivo rizika, odnosno da nije identifikovan rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir utvrđeni nivo rizika,
- b)ocjena 2 podrazumijeva srednje-nizak nivo rizika, odnosno da postoji srednje-nizak rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir utvrđeni nivo rizika,
- c)ocjena 3 podrazumijeva srednje-visok nivo rizika, odnosno da postoji srednje-visok rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir utvrđeni nivo rizika,
- d)ocjena 4 podrazumijeva visok nivo rizika, odnosno da postoji visok rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir utvrđeni nivo rizika.
(3) Za potrebe utvrđivanja ocjene kontrole rizika pojedinačnih SREP elemenata iz člana 2. stav (1) tač. b) do d) ove odluke, koriste se ocjene 1 - 4, pri čemu:
- a)ocjena 1 podrazumijeva jaku kontrolu rizika, odnosno da nije identifikovan rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir upravljanje, organizaciju i kontrole. Sistem upravljanja rizicima, uključujući kontrolu rizika jasno je definiran i u potpunosti je srazmjeran vrsti, obimu i složenosti poslova banke,
- b)ocjena 2 podrazumijeva adekvatnu kontrolu rizika, odnosno da postoji srednje-nizak rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir upravljanje, organizaciju i kontrole. Sistem upravljanja rizicima, uključujući kontrolu rizika je definiran na adekvatan način i u dovoljnoj mjeri je srazmjeran vrsti, obimu i složenosti poslova banke,
- c)ocjena 3 podrazumijeva slabu kontrolu rizika, odnosno da postoji srednje-visok rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir upravljanje, organizaciju i kontrole. Nivo upravljanja rizicima i kontrole rizika su slabi i potrebno ih je poboljšati. Sistem upravljanja rizicima, uključujući kontrolu rizika je loše definiran ili nije u dovoljnoj mjeri srazmjeran vrsti, obimu i složenosti poslova banke,
- d)ocjena 4 podrazumijeva neadekvatnu kontrolu rizika, odnosno da postoji visok rizik od značajnog utjecaja na banku, uzimajući u obzir upravljanje, organizaciju i kontrole. Nivo upravljanja rizicima i kontrole rizika je nizak i potrebno ga je značajno i/ili odmah poboljšati. Rizici se neadekvatno ublažavaju i loše kontrolišu. Sistem upravljanja rizicima, uključujući kontrolu rizika nije definiran ili nije srazmjeran vrsti, obimu i složenosti poslova banke.
(4) Prilikom utvrđivanja ocjene za pojedinačne rizike koji su povezani sa kapitalom ili likvidnosti i izvorima finansiranja iz člana 2. stav (1) tač. c) i d) ove odluke, a u zavisnosti od stručne procjene Agencije, primjenjuju se sljedeća pravila za kombinovanje ocjene nivoa rizika i kontrole rizika:
- a)ako je kontrola rizika jaka, kombinovana ocjena može biti za jedan stepen bolja od ocjene nivoa rizika ili ista kao ocjena nivoa rizika,
- b)ako je kontrola rizika slaba, kombinovana ocjena može biti za jedan stepen lošija od ocjene nivoa rizika ili ista kao ocjena nivoa rizika,
- c)ako je kontrola rizika neadekvatna, kombinovana ocjena može biti za jedan ili dva stepena lošija od ocjene nivoa rizika.
Član 5.
Učestalost i intenzitet obavljanja SREP postupka
(1) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja SREP postupka rukovodi veličinom i značajem banke za bankarski sistem u FBiH, osim ako se drugačije ne odredi na osnovu značajnih promjena u poslovnom modelu i/ili profilu rizika banke.
(2) Agencija razvrstava banke u jednu od tri kategorije prema njihovoj veličini:
- a)Kategorija 1: banke uključene u kategoriju velikih banaka,
- b)Kategorija 2: banke uključene u kategoriju banaka srednje veličine, i
- c)Kategorija 3: banke uključene u kategoriju malih banaka.
(3) Agencija na godišnjoj osnovi raspoređuje banke u kategorije iz stava (2) ovog člana, koristeći podatke iz regulatornih izvještaja, pri čemu će se iste preispitati u slučaju značajnog poslovnog događaja sa utjecajem na veličinu i značaj banke poput spajanja, pripajanja, prodaje dijela poslovanja i sl.
(4) Kategorizacija iz stava (2) ovog člana nije ocjena profila rizičnosti banke, već kriterij na osnovu kojeg Agencija odlučuje o obimu i intenzitetu supervizorskog angažmana.
(5) Minimalni supervizorski angažman je definiran kako slijedi:
|
Kategorija banke |
Praćenje ključnih indikatora poslovanja |
Procjena svih SREP elemenata (minimalno) |
Nivo supervizorskog angažmana sa bankom |
|
1 |
Kvartalno |
Godišnje |
Kontinuirani angažman s upravom banke; angažman s bankom za procjenu svakog elementa |
|
2 |
Kvartalno |
Svake dvije godine, osim u slučaju značajnih promjena |
Angažman s upravom banke koji se temelji na riziku; angažman s bankom u slučaju značajnih promjena |
|
3 |
Kvartalno |
Svake tri godine, osim u slučaju značajnih promjena |
Angažman s upravom banke koji se temelji na riziku; angažman s bankom u slučaju značajnih promjena |
(6) Supervizorski angažman iz stava (5) ovog člana može biti češći i intenzivniji za banke koje imaju viši profil rizičnosti.
Član 6.
Poslovni model i profitabilnost
(1) Agencija provodi procjenu poslovnog modela u cilju utvrđivanja poslovnih i strateških rizika, održivosti postojećeg poslovnog modela banke na osnovu njene sposobnosti da generiše prihvatljive povrate i provodi svoje strateške i finansijske planove.
(2) Prilikom procjene poslovnog modela fokus se stavlja na poslovne linije ili proizvode koji su najvažniji s aspekta održivosti ili buduće održivosti postojećeg poslovnog modela banke i/ili za koje je najvjerovatnije da će povećati izloženost banke postojećim ili novim rizicima, pri čemu Agencija razmatra da li se poslovni model banke ili njena strategija oslanja na izraženu sklonost ka preuzimanju rizika, za pojedinačne rizike (npr. kreditne, tržišne) ili općenito, da bi generisala prihvatljive povrate.
(3) Procjena poslovnog modela obuhvata procjenu:
- a)kratkoročne održivosti poslovnog modela (ili sposobnosti banke da ostvaruje prihvatljivu dobit u toku narednih 12 mjeseci),
- b)dugoročne održivosti poslovnog modela (ili sposobnosti banke da ostvaruje prihvatljivu dobit u toku naredne tri godine), i
- c)dugoročne održivosti poslovnog modela u toku cijelog poslovnog/ekonomskog ciklusa (ili sposobnosti banke da ostvaruje prihvatljivu dobit u toku cijelog poslovnog/ekonomskog ciklusa, odnosno nakon isteka perioda od tri godine).
(4) Osnovni indikatori profitabilnosti koji se razmatraju prilikom procjene održivosti poslovnog modela su povrat na prosječnu neto aktivu nakon poreza (ROA), omjer troškova i prihoda (CIR) i omjer neto kamatnog prihoda nakon ispravki vrijednosti i ukupne neto aktive (NIA), a uzimaju se u obzir i dodatni indikatori kao što su omjer administrativnih troškova i neto aktive, koeficijent ponavljajuće zarade, omjer dobiti prije troškova očekivanih kreditnih gubitaka i ukupne prosječne neto aktive, povrat na kapital nakon poreza (ROE) i slično. Prilikom procjene razmatraju se i indikatori profitabilnosti uporedivih banaka, kao i indikatori na nivou bankarskog sistema FBiH.
(5) Na osnovu procjene iz st. (1) do (4) ovog člana, Agencija formira mišljenje o održivosti poslovnog modela i provedivosti strategije, te o bilo kojim potencijalnim rizicima koji prijete održivosti banke, a koji proizlaze iz ove procjene. Mišljenje se opisuje u sažetku nalaza, te se dodjeljuje ocjena za poslovni model i profitabilnosti zasnovana na kriterijima navedenim u nastavku:
|
Ocjena |
Mišljenje |
Kriteriji |
|
1 |
Poslovni model i profitabilnost predstavljaju nizak nivo rizika za održivost banke. |
Nivo rizika - Osnovni indikatori imaju zadovoljavajući nivo, kao i većina dodatnih indikatora, kako za banku tako i u poređenju sa uporedivim bankama. - Ostale kategorije značajnih rizika ne predstavljaju neposrednu prijetnju profitabilnosti. - Banka generiše velike i stabilne povrate koji su prihvatljivi s obzirom na sklonost ka preuzimanju rizika i strukturu finansiranja. - Ne postoji značajna koncentracija imovine ili neodrživa koncentracija izvora prihoda. - Finansijske projekcije banke izrađene su na osnovu uvjerljivih pretpostavki o budućem poslovnom okruženju. - Strateški planovi su primjereni s obzirom na postojeći poslovni model i sposobnost uprave banke za njihovu provedbu. - Banka ima konkurentsku prednost u odnosu na uporedive banke. |
|
2 |
Poslovni model i profitabilnost predstavljaju srednje-nizak nivo rizika za održivost banke. |
Nivo rizika - Većina indikatora pokazuje zadovoljavajuće nivoe, ali banka nije ocijenjena kao najbolja među uporedivim bankama. - Ostale kategorije značajnih rizika uglavnom ne predstavljaju neposrednu prijetnju profitabilnosti. - U poređenju sa grupom uporedivih banaka, banka generiše prosječne povrate koji su većinom prihvatljivi s obzirom na njenu sklonost ka preuzimanju rizika i strukturu finansiranja. - Postoji određena koncentracija imovine ili izvora prihoda. - Finansijske projekcije banke izrađene su na osnovu optimističnih pretpostavki o budućem poslovnom okruženju. - Strateški planovi su prihvatljivi s obzirom na postojeći poslovni model i sposobnosti uprave banke za njihovu provedbu, ali ne bez rizika. - Postoje određeni pritisci u smislu održavanja konkurentske prednosti na ciljanim tržištima/proizvodima. |
|
3 |
Poslovni model i profitabilnost predstavljaju srednje-visok nivo rizika za održivost banke. |
Nivo rizika - Pojedini osnovni indikatori pokazuju nezadovoljavajuće nivoe, kao i neki dodatni indikatori, ali banka nije ocijenjena kao najgora u poređenju sa uporedivim bankama. - Postoji sumnja da ostale kategorije značajnih rizika predstavljaju neposrednu prijetnju profitabilnosti. - Banka generiše povrate koji su često slabi ili nestabilni ili se za ostvarenje prihvatljivih povrata oslanja na sklonost ka preuzimanju rizika ili strukturu finansiranja koji dovode do zabrinutosti Agencije. - Postoji značajna koncentracija imovine ili izvora prihoda. - Finansijske projekcije banke izrađene su na osnovu preoptimističnih pretpostavki o budućem poslovnom okruženju. - Postoji mogućnost neispunjenja strateških planova s obzirom na postojeći poslovni model i sposobnost uprave banke za njihovu provedbu. - Banka ima slabu konkurentsku prednost uzimajući u obzir ciljana tržišta/proizvode, a tržišno učešće banke opada. Postoji sumnja da banka neće uspjeti da povrati tržišno učešće ili da će se nastaviti smanjenje. |
|
4 |
Poslovni model i profitabilnost predstavljaju visok nivo rizika za održivost banke. |
Nivo rizika - Nekoliko osnovnih indikatora pokazuje nezadovoljavajuće nivoe, kao i nekoliko dodatnih indikatora, a banka je ocijenjena kao najgora u poređenju sa uporedivim bankama. - Ostale kategorije značajnih rizika predstavljaju neposrednu prijetnju profitabilnosti. - Banka generiše vrlo slabe i visoko nestabilne povrate ili se oslanja na neprihvatljivu sklonost ka preuzimanju rizika ili strukturu finansiranja kako bi generisala prihvatljive povrate. - Banka ima prekomjernu koncentraciju imovine ili neodrživu koncentraciju izvora prihoda. - Finansijske projekcije banke izrađene su na osnovu veoma nerealističnih pretpostavki o budućem poslovnom okruženju. - Strateški planovi nisu provodivi s obzirom na postojeći poslovni model i sposobnosti uprave banke za njihovu provedbu. - Banka ima veoma slabu konkurentsku prednost uzimajući u obzir ciljana tržišta/proizvode, te vjerovatno neće uspjeti da zadrži tržišno učešće i doći će do smanjenja tržišnog učešća. |
Član 7.
Sistem internog upravljanja i sistem upravljanja rizicima
(1) Agencija procjenjuje sistem internog upravljanja i sistem upravljanja rizicima u cilju procjene rizika koji proizlaze iz neadekvatnog upravljanja, organizacije i internih kontrola, te njihovog utjecaja na održivost banke.
(2) Prilikom provođenja procjene sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima vrši se procjena sljedeća četiri ključna segmenta:
- a)sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima,
- b)organizacione strukture,
- c)sistema upravljanja rizicima i kulture rizika,
- d)infrastrukture za rizike, podataka i izvještavanja o rizicima.
(3) Prilikom provođenja procjene iz stava (2) ovog člana, Agencija procjenjuje da li je banka uspostavila:
- a)transparentnu organizacionu strukturu sa jasno definiranim i dosljednim linijama ovlaštenja i odgovornosti, na način koji omogućava efikasnu komunikaciju i saradnju svih organizacionih nivoa, uključujući i adekvatan tok informacija u banci, ograničava i sprečava sukob interesa i uspostavlja jasan i dokumentovan proces donošenja odluka. Također, procjenjuje se način i efikasnost rada organa upravljanja banke i njihovih odbora,
- b)efikasan i pouzdan sistem upravljanja rizicima, koji obuhvata i efikasne i pouzdane procese za utvrđivanje, upravljanje, praćenje, ublažavanje i izvještavanje o izloženosti rizicima, pri čemu se posebno procjenjuje okvir kojim se definira sklonost banke preuzimanju rizika, da li je izvršena nedvosmislena podjela poslova upravljanja rizicima od poslova preuzimanja rizika, te da li je osiguran informacioni sistem koji omogućava sveobuhvatno i pouzdano prikupljanje podataka potrebnih za praćenje i analizu svih rizika kojima je banka izložena,
- c)adekvatnu korporativnu kulturu i kulturu rizika koja je srazmjerna veličini banke, vrsti i složenosti poslova banke, odnosno rizičnom profilu banke, te zasniva li se na dobrim, jasno izraženim vrijednostima koje u obzir uzimaju sklonost ka preuzimanju rizika,
- d)adekvatan sistem internih kontrola, koji uključuje jasne administrativne i računovodstvene postupke, te adekvatne kontrolne funkcije,
- e)adekvatne strategije, politike i procese eksternalizacije kojima se uzimaju u obzir utjecaj eksternalizacije na poslovanje banke i rizike povezane sa eksternalizacijom,
- f)politike i prakse naknada koje su usklađene sa obimom preuzetog rizika i efikasnim i pouzdanim upravljanjem rizicima, i
- g)adekvatne procese interne procjene adekvatnosti kapitala i likvidnosti.
(4) U okviru procjene sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima, Agencija će razmotriti nalaze i nedostatke utvrđene prilikom procjene planova oporavka.
(5) Na osnovu procjene iz st. (1) do (4) ovog člana, Agencija formira mišljenje o primjerenosti sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima na nivou banke. Mišljenje se opisuje u sažetku nalaza, te se dodjeljuje ocjena za sistem internog upravljanja i upravljanja rizicima zasnovana na kriterijima navedenim u nastavku:
|
Ocjena |
Mišljenje |
Kriteriji |
|
1 |
Nedostaci sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima predstavljaju nizak rizik za održivost banke. |
Kontrola rizika - Banka ima snažnu i transparentnu organizacionu strukturu s jasnom podjelom odgovornosti i odvojenom funkcijom preuzimanja rizika od funkcije upravljanja rizicima i kontrolnih funkcija. - Banka ima uspostavljene adekvatne strategije, politike i procese za upravljanje rizicima i utvrđivanje i izbjegavanje sukoba interesa. - Banka ima adekvatne politike i strategije za eksternalizaciju. - Postoji dobra korporativna kultura i kultura rizika. - Sastav i način funkcioniranja organa upravljanja banke i njihovih odbora su primjereni. - Politika i prakse naknada su u skladu sa strategijom rizika i dugoročnim interesima banke. - Sistem upravljanja rizicima i procesi upravljanja rizicima, okvir testiranja otpornosti na stres, planovi kapitala i likvidnosti, kao i izvještavanje o rizicima su adekvatni. - Sistem internih kontrola i rad kontrolnih funkcija su primjereni. - Informacioni sistem i mehanizmi kontinuiteta poslovanja su primjereni. - ICAAP i ILAAP su jaki. - Plan oporavka banke je adekvatan. |
|
2 |
Nedostaci sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima predstavljaju srednje-nizak rizik za održivost banke. |
Kontrola rizika - Banka uglavnom ima snažnu i transparentnu organizacionu strukturu s jasnom podjelom odgovornosti i odvojenom funkcijom preuzimanja rizika od funkcije upravljanja rizicima i kontrolnih funkcija. - Banka ima uspostavljene strategije, politike i procese upravljanja rizicima i utvrđivanje i izbjegavanje sukoba interesa koje su većim dijelom primjerene. - Banka ima politike i strategije za eksternalizaciju koje su većim dijelom primjerene. - Korporativna kultura i kultura rizika uglavnom su dobre. - Sastav i način funkcioniranja organa upravljanja banke i njihovih odbora uglavnom su primjereni. - Politika i prakse naknada uglavnom su u skladu sa strategijom rizika i dugoročnim interesima banke. - Sistem upravljanja rizicima i procesi upravljanja rizicima, okvir testiranja otpornosti na stres, planovi za kapital i planovi za likvidnost, kao i izvještavanje o rizicima uglavnom su primjereni. - Sistem internih kontrola i rad kontrolnih funkcija uglavnom su primjereni. - Informacioni sistem i mehanizmi kontinuiteta poslovanja uglavnom su primjereni. - ICAAP i ILAAP su adekvatni. - Plan oporavka banke je većim dijelom adekvatan. |
|
3 |
Nedostaci sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima predstavljaju srednje-visok rizik za održivost banke. |
Kontrola rizika - Organizaciona struktura banke i linije ovlaštenja i odgovornosti nisu potpuno transparentne, te preuzimanje rizika nije u potpunosti odvojeno od funkcije upravljanja rizicima i kontrolnih funkcija. - Banka ima uspostavljene strategije, politike i procese za upravljanje rizicima i utvrđivanje i izbjegavanje sukoba interesa koje imaju određene nedostatke i/ili se ne primjenjuju dosljedno. - Banka ima politike i strategije za eksternalizaciju koje imaju određene nedostatke i/ili se ne primjenjuju dosljedno. - Korporativna kultura i kultura rizika imaju određene nedostatke. - Postoje određeni nedostaci kada je u pitanju sastav i način funkcioniranja organa upravljanja banke i njihovih odbora. - Politika i prakse naknada nisu u potpunosti u skladu sa strategijom rizika i dugoročnim interesima banke. - Sistem upravljanja rizicima i procesi upravljanja rizicima, okvir testiranja otpornosti na stres, planovi kapitala i likvidnosti, kao i izvještavanje o rizicima imaju određene nedostatke. - Sistem internih kontrola i rad kontrolnih funkcija imaju određene nedostatke. - Informacioni sistem i mehanizmi kontinuiteta poslovanja imaju određene nedostatke. - ICAAP i/ili ILAAP su slabi ili neadekvatni. - Plan oporavka banke je nepotpun i utvrđeni su određeni nedostaci, te postoji potreba da banka unaprijedi postupke planiranja oporavka. |
|
4 |
Nedostaci sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima predstavljaju visok rizik za održivost banke. |
Kontrola rizika - Organizaciona struktura banke i linije ovlaštenja i odgovornosti nisu transparentne, a preuzimanje rizika nije odvojeno od funkcije upravljanja rizicima i kontrolnih funkcija. - Banka ima uspostavljene strategije, politike i procese za upravljanje rizicima i utvrđivanje i izbjegavanje sukoba interesa, ali se ne primjenjuju ili nisu adekvatni ili isti uopće nisu uspostavljeni. - Banka ima politike i strategije za eksternalizaciju koje se ne primjenjuju, nisu adekvatne ili iste nisu usvojene. - Korporativna kultura i kultura rizika nisu primjerene. - Sastav i način funkcioniranja organa banke i njihovih odbora nisu primjereni. - Politika i prakse naknada nisu u skladu sa strategijom rizika i dugoročnim interesima banke. - Sistem upravljanja rizicima i procesi upravljanja rizicima, okvir testiranja otpornosti na stres, planovi kapitala i likvidnosti, kao i izvještavanje o rizicima nisu adekvatni. - Sistem internih kontrola i rad kontrolnih funkcija nisu adekvatni. - Informacioni sistem i mehanizmi kontinuiteta poslovanja imaju značajne nedostatke. - ICAAP i ILAAP su neadekvatni. - Plan oporavka banke je nepotpun i utvrđeni su značajni nedostaci, što ukazuje na neadekvatne postupke planiranja oporavka i dovodi u pitanje provodivost plana. |
(6) Bez obzira na ocjenu utvrđenu u skladu sa stavom (5) ovog člana, ocjena sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima ne može biti bolja od 3 ukoliko je ICAAP i/ili ILAAP ocijenjen kao "neadekvatan".
Član 8.
Rizici za kapital
(1) U cilju utvrđivanja ukupnih potreba banke za kapitalom, Agencija procjenjuje:
- a)rizike povezane sa kapitalom, odnosno:
- 1)kreditni rizik,
- 2)operativni rizik
- 3)kamatni rizik u bankarskoj knjizi, te
- 4)tržišni rizik ukoliko je ocijenjen kao značajan za banku.
- 1)
- b)adekvatnost nivoa i strukture kapitala, uzimajući u obzir i rezultate procjene ICAAP-a.
(2) Za potrebe primjene stava (1) tačka a) alineja 4) ovog člana, smatra se da tržišni rizik nije značajan ukoliko je ispunjen jedan od sljedećih uslova:
- a)omjer neto dobitaka po finansijskoj imovini i obavezama koje se drže radi trgovanja u ukupnim neto operativnim prihodima je manji od 0,5% ili
- b)učešće finansijske imovine koja se drži radi trgovanja u ukupnoj neto aktivi je manje od 0,5%.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ukoliko Agencija ocijeni da je određena potkategorija tržišnog rizika značajna (npr. valutni rizik), provodi se samo procjena te potkategorije tržišnog rizika.
(4) Ukupna ocjena rizika povezanih sa kapitalom predstavlja ponderisani prosjek ocjena utvrđenih prilikom procjene rizika iz stava (1) tačka a) ovog člana i procjene adekvatnosti nivoa i strukture kapitala iz stava (1) tačka b) ovog člana.
(5) Za potrebe utvrđivanja ukupne ocjene u skladu sa stavom (4) ovog člana, primjenjuje se ponder 60% za kreditni rizik, 20% za operativni rizik, 10% za kamatni rizik u bankarskoj knjizi i 10% za adekvatnost kapitala.
(6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, u slučaju kada je tržišni rizik značajan za banku, istom se dodjeljuje ponder 5%, dok se ponder za kreditni rizik smanjuje sa 60% na 55%.
Član 9.
Rizici za kapital – Kreditni rizik
(1) Agencija procjenjuje kreditni rizik koji proizlazi iz svih izloženosti u bankarskoj knjizi, uključujući i vanbilansne izloženosti. Procjena se prvenstveno provodi na nivou portfolija i kategorija imovine, a po potrebi, Agencija može provesti granularniju procjenu na nivou pojedinačnih dužnika ili transakcija.
(2) Prilikom procjene kreditnog rizika, obavezno se obuhvata rizik koncentracije, dok se sljedeće potkategorije kreditnog rizika uzimaju u obzir samo ukoliko su značajne za banku: valutno inducirani kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik namirenja, rizik države, rezidualni rizik, rizik specijaliziranog kreditiranja i ostali značajni rizici.
(3) Prilikom procjene nivoa kreditnog rizika razmatraju se najmanje sljedeći segmenti:
- a)iznos izloženosti kreditnom riziku/aktivnosti,
- b)priroda i sastav kreditnog portfolija, uključujući njegovu koncentraciju,
- c)kretanje kreditnog portfolija,
- d)kvalitet kreditnog portfolija,
- e)parametri kreditnog rizika,
- f)tehnike smanjenja kreditnog rizika i očekivani kreditni gubici, i
- g)vanjski faktori (ekonomsko okruženje).
(4) Osnovni indikatori koji se razmatraju prilikom procjene nivoa kreditnog rizika su omjer nekvalitetnih kredita i ukupnih kredita, omjer restrukturiranih kredita i ukupnih kredita, omjer novih nekvalitetnih kredita i ukupnih prihodujućih bruto kredita, omjer pokrivenosti nekvalitetnih kredita očekivanim kreditnim gubicima, omjer nekvalitetnih kredita i kapitala uvećanog za očekivane kreditne gubitke, omjer velikih izloženosti i regulatornog kapitala i Herfindahlov indeks (sektorska koncentracija).
(5) Osim osnovnih indikatora iz stava (4) ovog člana, pri procjeni se koriste i drugi indikatori kao što su: učešće dospjelih kredita u ukupnim kreditima, učešće kredita u nivou kreditnog rizika 2 u ukupnim kreditima, stopa oporavka nekvalitetnih kredita, analiza nekvalitetnih kredita po broju dana kašnjenja i slično.
(6) Prilikom procjene indikatora iz st. (4) i (5) ovog člana razmatraju se i indikatori kreditnog rizika uporedivih banaka, kao i indikatori na nivou bankarskog sistema FBiH.