Općina Trnovo - Općinsko vijeće
Poslovnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo
Na osnovu člana 29. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/97) i člana 64. stav 1. tačka 3. Statuta Općine Novo Sarajevo - prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 11/99 i 19/99) i člana 15.30. Pravila i propisa Privremene izborne komisije ("Službeni glasnik BiH", broj 9/00), Općinsko vijeće Novo Sarajevo, na IV sjednici održanoj 27. jula 2000. godine, donijelo je
POSLOVNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA NOVO SARAJEVO
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Općinsko vijeće Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Vijeće) kao organ jedinice lokalne samouprave Općine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Općina) u okviru prava i dužnosti Općine funkcioniše na način utvrđen Ustavom, zakonom, Statutom Općine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Statut) i Poslovnikom Općinskog vijeća Novo Sarajevo.
Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i općine.
Član 2.
Poslovnikom Vijeća Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Poslovnik) regulišu se pitanja unutrašnje organizacije i način rada Vijeća i radnih tijela Općinskog vijeća (u daljem tekstu: radnih tijela), ostvarivanje prava i dužnosti općinskih vijećnika, javnost rada, programiranje rada, postupak za izbor, imenovanje i razrješenje, procedura za donošenje akata, ostvarivanje prava i dužnosti Vijeća prema načelniku Općine, saradnja sa općinama koje čine Grad Sarajevo, saradnja sa udruženjima građana, međunarodnim organizacijama, gradovima i općinama kao i ostala pitanja značajna za rad Vijeća u skladu sa Ustavom, zakonima i Statutom.
Član 3.
Odredbe ovog poslovnika primjenjuju se i u radu radnih tijela Vijeća.
Ako neko pitanje koje je značajno za funkcionisanje Vijeća i njegovih radnih tijela nije regulisano ovim poslovnikom, regulisat će se zaključkom.
Član 4.
Vijeće ima pečat.
Pečat Vijeća ima oblik kruga, prečnika 50 mm. Unutar njega je u prvom koncentričnom krugu ispisan tekst latinicom: Bosna i Hercegovina - Federacija Bosne i Hercegovine.
U drugom koncentričnom krugu je natpis većim slovima - KANTON SARAJEVO - GRAD SARAJEVO - OPĆINA NOVO SARAJEVO.
U trećem koncentričnom krugu je natpis: OPĆINSKO VIJEĆE.
U sredini pečata nalazi se grb Općine Novo Sarajevo.
O čuvanju i upotrebi pečata stara se, u skladu sa zakonom, sekretar Vijeća.
II - PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Član 5.
Prava i dužnosti vijećnika stiču se verifikacijom mandata.
Verifikacija mandata vrši se na sjednici Vijeća na način utvrđen ovim poslovnikom.
Član 6.
Vijećnik ima pravo i obavezu prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća čiji je član, te aktivno učestvovati u njihovom radu i odlučivati o pitanjima iz nadležnosti Vijeća i njegovih radnih tijela.
Vijećnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća, ili sjednici radnog tijela, dužan je o tome blagovremeno obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća, odnosno predsjednika radnog tijela.
Vijećnik je dužan izvršiti zadatke koje mu u okviru svoga djelokruga provjeri Vijeće ili radno tijelo čiji je član.
Član 7.
Vijećnik ima pravo učestvovati u radu radnih tijela Vijeća u kojima nije član, bez prava odlučivanja, sa mogućnošću iznošenja svog mišljenja.
Član 8.
Vijećnik i klubovi vijećnika imaju pravo podnositi nacrte i prijedloge akata, amandmane, inicijative i pokretati druga pitanja iz djelokruga rada Vijeća.
Član 9.
Vijećnik ima pravo:
- -učestvovati u pripremi i realizaciji programa rada, izvještaja o radu Vijeća i postavljati vijećnička pitanja iz djelokruga rada Vijeća i načelnika Općine, pitanja u vezi sa radom lica koje bira i imenuje Vijeće i u vezi sa radom općinskih službi, kao i druga pitanja od interesa za građane i Općinu.
Vijećnička pitanja i inicijative postavljaju se na sjednici Vijeća u okviru posebne tačke dnevnog reda, a mogu se postavljati pismeno i usmeno. Odgovori na vijećnička pitanja i inicijative obavezno se dostavljaju u roku do 30 dana od dana održavanja sjednice na kojoj je postavljeno vijećničko pitanje.
O podnesnim inicijativama vijećnika Vijeće će se izjasniti glasanjem.
Član 10.
Vijećnik ima pravo da bude redovno i pravovremeno informisan o svim problemima i pitanjima značajnim za ostvarivanje njegovih vijećničkih prava i dužnosti.
Vijećnik ima pravo na uvid u sve predmete koji se tiču funkcionisanja zakonodavnog i izvršnog organa u Općini.
Član 11.
Vijećnicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnom redu Vijeća i druge informacije u pisanom obliku.
Članovima radnih tijela Vijeća dostavljaju se materijali iz djelokruga njihovog rada.
Član 12.
Vijećnik ima pravo na uvid u informativni i dokumentacioni materijal koji se izrađuje ili prikuplja u tijelima i Službi za poslove Vijeća.
Član 13.
Vijećnik ima pravo od načelnika Općine, kao izvršno-upravnog organa, tražiti obavještenje o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili se pripremaju za sjednicu Vijeća.
Član 14.
Vijećnici su dužni čuvati službenu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode.
Predsjedavajući Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća, prilikom dostavljanja materijala vijećnicima, utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala, u skladu sa posebnim propisima.
Državnom tajnom, odnosno materijalom povjerljive prirode smatra se i materijal koji je upućen Vijeću, a koji je predlagač označio kao državnu tajnu, odnosno kao materijal povjerljive prirode.
Povjerljivim podacima smatraju se podaci koje vijećnik sazna na sjednici Vijeća i radnih tijela u vezi sa pitanjima koja se na toj sjednici razmatraju bez prisustva javnosti.
Način rukovanja materijalom koji se smatra državnom tajnom ili je povjerljive prirode uređuje se posebni aktom koje donosi Vijeće.
Član 15.
Vijećnik ima pravo tražiti stručnu pomoć od Stručne službe za poslove Vijeća i načelnika Općine u izvršavanju vijećničke dužnosti.
Član 16.
Vijećnik ima pravo na naknadu za vršenje vijećničke funkcije.
Članovi radnih tijela Vijeća imaju pravo na naknadu za rad u radnim tijelima.
Ukoliko vijećnik ne opravda svoje neprisustvovanje sjednicama Vijeća, proporcionalno gubi pravo na naknadu za vršenje vijećničke funkcije.
Funkcionerima na stalnom radu u Vijeću pripada pravo na plaću, kao i ostala prava i obaveze koji proizlaze iz radnog odnosa, a u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Prava iz st. 1. i 2. ovog člana regulisat će se posebnom Odlukom.
Član 17.
Vijećnicima se izdaju vijećničke legitimacije.
U vijećničkoj legitimaciji navodi se ime i prezime vijećnika, imunitetsko i druga prava vijećnika.
O izdavanju i evidenciji izdatih vijećničkih legitimacija stara se sekretar Vijeća.
Član 18.
Vijećnik uživa imunitet od dana verifikacije do dana prestanka mandata.
Član 19.
Vijećnik ne može biti krivično gonjen za bilo koju radnju učinjenu u vršenju vijećničke funkcije.
Vijećnik ne može biti pritvoren ili lišen slobode bez odobrenja Vijeća.
Po dobivanju obavještenja od nadležnog organa o potrebi izricanja pritvora vijećnika, ukoliko je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje se obavezno određuje pritvor, predsjedavajući Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća u roku od 72 sata, na kojoj će donijeti odgovarajuću odluku, a po prethodno pribavljenom mišljenju Mandatsko-imunitetske komisije.
a) Klubovi vijećnika
Član 20.
U Vijeću se mogu obrazovati klubovi vijećnika političkih stranaka i nezavisnih vijećnika kao oblik njihovog djelovanja u Vijeću.
Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti kluba vijećnika mogu se utvrditi pravilima koje donosi Klub vijećnika pojedine stranke.
Vijeće, u skladu sa mogućnostima, osigurava prostorne uvjete za rad klubova vijećnika, neophodna finansijska sredstva za njihovu aktivnost u Vijeću, te pružanje stručnih, administrativno-tehničkih i drugih usluga.
b) Javnost rada
Član 21.
Rad vijeća je javan.
Vijeće obezbjeđuje javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.
Sredstva javnog informisanja imaju pravo na uvid u sve akte, predmete i materijale načelnika Općine i Vijeća, koji su dostavljeni na razmatranje Vijeća, izuzev kada je to izričito i taksativno ograničeno zakonom, Statutom i ovim poslovnikom.
Član 22.
Građanima se, zavisno od prostornih mogućnosti, osigurava slobodan pristup na sjednici Vijeća i radnih tijela Vijeća.
Član 23.
Na sjednici Vijeća i njegovih radnih tijela Vijeće može odlučiti da se o pitanjima iz člana 14. ovog poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti.
Član 24.
Predstavnici sredstava informisanja imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.
Na sjednicsma iz prethodnog stava Vijeće, odnosno radna tijela mogu odlučiti da predstavnici sredstava informisanja mogu prisustvovati sjednici i kad se na njoj raspravlja o nekim pitanjima bez prisustva javnosti u smislu prethodnog člana. O takvom pitanju predstavnici sredstava informisanja mogu za javnost davati samo ona obavještenja za koja se na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavještenja o takvom pitanju daju tek po isteku određenog vremena.
Član 25.
Radi potpunijeg i tačnog obavještavanja javnosti o rezultatima rada, na sjednicama se mogu izdavati službena saopćenja za sredstva informisanja kao i organizovati konferencije za štampu.
Službena saopćenja iz prethodnog stava daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenog saopćenja nije utvrđen na sjednici, tekst utvrđuje predsjedavajući sjednice uz pomoć dva vijećnika.
Konferencija za štampu održava se kad to odluči predsjedavajući Vijeća. Tom prilikom se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.
III - ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VIJEĆA
a) Konstituisanje vijeća
Član 26.
Prvu sjednicu Vijeća u novom sastavu saziva i njenim radom rukovodi, do izbora novog predsjedavajućeg, predsjedavajući Vijeća iz prethodnog saziva.
Član 27.
Na početku Konstituirajuće sjednice vrši se verifikacija mandata izabranim vijećnicima u Vijeću.
Član 28.
Vijeće vrši verifikaciju mandata na prijedlog Verifikacione komisije.
Verifikacionu komisiju bira Vijeće iz reda vijećnika.
Verifikaciona komisija ima predsjednika i (4) četiri člana.
Sastav Verifikacione komisije predlaže predsjedavajući na prvoj sjednici Vijeća na osnovu prethodnog dogovora sa predstavnicima političkih stranaka koje imaju vijećnike u Vijeću.
Verifikaciona komisija je izabrana ako je za nju glasalo više od polovine od ukupnog broja vijećnika.
Član 29.
Verifikaciona komisija vrši uvid u tehničku dokumentaciju izbornih rezultata.
Član 30.
Vijeće razmatra izvještaj Verifikacione komisije i odlučuje o potvrđivanju mandata vijećnicima.
Član 31.
Glasanje o prijedlogu za verifikaciju mandata vrši se u cjelini ako Verifikaciona komisija nije osporila ni jedan mandat. U slučaju da je neki mandat osporen, prvo se glasa o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno.
Vijeće može, na prijedlog Verifikacione komisije, odbiti ili odložiti verifikaciju mandata izabranom vijećniku.
U slučaju nemogućnosti verifikacije mandata postupit će se po Pravilima i propisima Privremene izborne komisije OSCE-a.
Član 32.
Vijećnik čiji je mandat Vijeće odbilo ili je odgođeno donošenje odluke o verifikaciji mandata ima pravo da prisustvuje sjednici Vijeća bez prava odlučivanja.
b) Svečana izjava
Član 33.
Poslije verifikacije mandata vijećnici kojima je mandat verifikovan daju svečanu izjavu koja glasi:
"SVEČANO IZJAVLJUJEM DA ĆU POVJERENE DUŽNOSTI OBAVLJATI SAVJESNO, PRIDRŽAVATI SE USTAVA, ZAKONA I STATUTA OPĆINE, PROPISA I DRUGIH AKATA OPĆINSKOG VIJEĆA, ZALAGATI SE ZA DEMOKRATIJU, RAVNOPRAVNOST NARODA I NARODNOSTI, LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA, ZA OSTVARIVANJE ZAJEDNIČKIH INTERESA GRAĐANA I NAPREDAK OPĆINE, GRADA SARAJEVA, KANTONA, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I BOSNE I HERCEGOVINE".
Nakon davanja svečane izjave svaki vijećnik potpisuje pismeni tekst izjave iz prethodnog stava.
Vijećnik kojem je naknadno verifikovan mandat potpisuje akt svečane izjave pred predsjedavajućim Vijeća.
Član 34.
Nakon verifikacije mandata i davanja svečane izjave vijećnika, Vijeće donosi Privremeni Poslovnik.
Poslije izbora radnih tijela Vijeća, Vijeće pristupa izradi i donošenju Poslovnika.
c) Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Vijeća
Član 35.
Na Konstituirajućoj sjednici Vijeće vrši izbor Verifikacione komisije za verifikaciju mandata.
Po izvršenoj verifikaciji mandata Vijeće bira Komisiju za izbor i imenovanja, Mandatsko-imunitetsku komisiju i izbor vijećnika koji u ime Vijeća obavljaju vjenčanja.
Izbor članova Verifikacione komisije, Komisije za izbor i imenovanja, Mandatsko-imunitetske komisije i vijećnika koji u ime Vijeća obavljaju vjenčanja, vrši se po postupku utvrđenom ovim poslovnikom.
Član 36.
Na Konstituirajućoj sjednici Vijeća vrši se izbor predsjedavajućeg Vijeća, kao i izbor načelnika Općine Novo Sarajevo, i to na način i po postupku utvrđenom ovim poslovnikom, a nakon postignutog protokola o međusobnoj saradnji parlamentarnih stranaka o raspodjeli funkcionerskih mjesta, koji se dostavlja Komisiji za izbor i imenovanja.
Izbor zamjenika predsjedavajućeg Vijeća i sekretara Vijeća vrši se na osnovu pravične zastupljenosti stranaka u vijeću i po postignutom međustranačkom dogovoru.
Na izbore iz st. 1. i 2. ovog člana Poslovnika primjenjuju se odredbe PIK-a.
d) Predsjedavajući Vijeća
Član 37.
Predsjedavajući Vijeća može biti u stalnom radnom odnosu u Vijeću, o čemu odlučuje Vijeće.
Predsjedavajući vijeća:
- -predstavlja Vijeće,
- -organizuje i saziva sjednice Vijeća kolegija Vijeća,
- -predsjedava sjednicama Vijeća i kolegija Vijeća,
- -prati ostvarivanje propisa Vijeća,
- -ostvaruje saradnju sa nadležnim organima,
- -potpisuje akte koje donosi Vijeće,
- -stara se o provođenju odredaba Poslovnika,
- -stara se o obezbjeđenju uslova za rad vijećnika Vijeća,
- -stara se o saradnji Vijeća sa nadležnim organima drugih općina,
- -stara se o ostvarivanju saradnje vijeća i načelnika Općine,
- -upućuje donesene propise načelniku Općine,
- -stara se o ostvarivanju javnosti rada Vijeća,
- -prima svečane izjave izabranih lica i vijećnika,
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u Vijeću,
- -prima prijedloge akata upućene Vijeću i daje ih na dalju obradu odgovarajućim organima i službama,
- -vrši i druge poslove predviđene zakonom, Statutom i ovim poslovnikom.
e) Zamjenik predsjedavajućeg
Član 38.
Vijeće može imati dva zamjenika predsjedavajućeg, o čemu odluku donosi Vijeće.
Zamjenici predsjedavajućeg Vijeća mogu biti u stalnom radnom odnosu u Vijeću, o čemu odluku donosi Vijeće.
Zamjenici predsjedavajućeg Vijeća rade sa predsjedavajućim Vijeća na obavljanju poslova iz člana 37. Poslovnika.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjedavajućeg Vijeća da obavlja svoje dužnosti, zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ga naizmjenično zamjenjuju u svim poslovima i zadacima utvrđenim prethodnim članom.
f) Sekretar Vijeća
Član 39.
Sekretar Vijeća je u stalnom radnom odnosu u Vijeću.
Sekretar Vijeća:
- -pomaže vijećnicima u ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u Vijeću,
- -preuzima od predsjedavajućeg prijedloge upućene Vijeću i daje ih na dalju obradu odgovarajućim organima,
- -obezbjeđuje radnim tijelima Vijeća stručnu pomoć u vršenju njihovih funkcija,
- -sarađuje sa nadležnim organima u pripremi za održavanje sjednica i kolegija Vijeća,
- -stara se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata, koje je donijelo Vijeće, kao i dostavljanju zaključaka Vijeća nadležnim organima radi njihovog provođenja,
- -stara se o pravno-tehničkoj obradi akata vezanih za rad Vijeća,
- -učestvuje u izradi Programa rada Vijeća i izvještaja o radu Vijeća,
- -učestvuje u pripremi teksta Poslovnika Vijeća u saradnji sa Komisijom za Statut i propise,
- -stara se o sastavljanju zapisnika sa sjednice Vijeća,
- -pomaže predsjedavajućem i zamjenicima predsjedava- jućeg Vijeća u izvršavanju poslova i zadataka,
- -stara se o blagovremenom dostavljanju Vijeću izvještaja, mišljenja i amandmana dostavljenih od radnih tijela,
- -stara se o realizaciji prava iz člana 16. Poslovnika,
- -priprema sjednice kolegija,
- -vrši dužnost sekretara Općinske izborne komisije,
- -vrši i druge poslove koje mu povjeri Vijeće i predsjeda- vajući Vijeća.
U slučaju da je sekretar Vijeća spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća, predsjedavajućem Vijeća u rukovođenju sjednicom pomaže vijećnik koga odredi predsjedavajući Vijeća.
g) Radna tijela
Član 40.
U cilju svog efikasnijeg rada, Vijeće osniva stalna ili povremena radna tijela za pripremu i razmatranje prijedloga, odluka i drugih akata za praćenje i proučavanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća.
Član 41.
Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela Vijeća detaljno se utvrđuju Poslovnikom Vijeća, odnosno posebnom Odlukom o osnivanju povremenih radnih tijela.
Član 42.
Imenovanje sastava radnih tijela vrši se Odlukom Vijeća.
Član 43.
Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određeni broj članova.
Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi radnih tijela biraju se iz reda vijećnika kao i iz reda naučnih i stručnih radnika, što se određuje Odlukom o obrazovanju radnih tijela.
Radno tijelo u svom sastavu ima najmanje trećinu članova iz reda vijećnika.
Član 44.
Prijedlog za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Vijeća predlaže Komisija za izbor i imenovanje, uz prethodno postignutu međustranačku saglasnost.
Član 45.
Radna tijela i predsjednici radnih tijela biraju se na isti period kao i članovi Vijeća.
Predsjedniku i članovima radnih tijela biranih iz reda vijećnika prestaje funkcija i prije isteka vremena za koju su birani, ako im prestane mandat.
Predsjednik i članovi radnog tijela mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena za koje su izabrani.
Prijedlog za razrješenje podnosi politička parlamentarna stranka koja je delegirala člana.
Član 46.
Predsjednik radnog tijela organizuje rad radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela, saziva sjednice, predlaže dnevni red sjednice, predsjedava sjednicama, stara se o obavještavanju članova radnog tijela o pitanjima koja radno tijelo razmatra, stara se o izvršavanju zaključaka radnog tijela i potpisuje akta koja donosi radno tijelo.
Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slučaju njihove odsutnosti zamjenjuje član radnog tijela, koga odredi radno tijelo.
Član 47.
Radno tijelo radi u sjednici.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela radi razmatranja materijala iz svoje nadležnosti, a koji su stavljeni na dnevni red Vijeća.
Član 48.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu na pet (5) dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.
O potrebi sazivanja sjednice radnog tijela, predsjednik radnog tijela obavezno se konsultuje sa predsjedavajućim Vijeća.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu radnog tijela kad je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjedavajući Vijeća.
Član 49.
Sjednici radnog tijela prisustvuje predstavnik predlagača nacrta, odnosno prijedloga odluka, drugog propisa ili akta koji se razmatra.
Načelnik Općine može učestvovati u radu radnog tijela i kad nije predlagač.
Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, radno tijelo će odlučiti da li može razmatrati predloženi nacrt akata odnosno prijedloga i bez njegovog prisustva.
Ako ocijeni da je prisustvo predstavnika predlagača neophodno, radno tijelo može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača koji je dužan obezbijediti da njegov predstavnik prisustvuje sjednici radnog tijela.
Član 50.
Radno tijelo donosi godišnji program rada sačinjen na osnovu Programa rada Vijeća i podnosi Izvještaj o svom radu.
Član 51.
Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, radno tijelo može obrazovati potkomisiju ili radnu grupu.
Član 52.
Vijeće ima sljedeća stalna radna tijela:
- 1.Komisija za Statut i propise,
- 2.Mandatsko-imunitetska komisija,
- 3.Komisija za izbor i imenovanja,
- 4.Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda,
- 5.Komisija za statusna pitanja boraca i njihovih porodica,
- 6.Komisija za nadzor, žalbe i predstavke,
- 7.Komisija za Budžet i finansije,
- 8.Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama,
- 9.Komisija za spomen obilježja i priznanja,
- 10.Komisija za poslove iz stambene oblasti.
U komisije iz stava 1. ovog člana bira se po devet (9) članova.
1. Komisija za Statut i propise
Član 53.
Komisija za Statut i propise:
- -prati, razmatra i analizira donošenje Statuta i Poslovnika Vijeća kao i potrebu njihove dalje razrade i dogradnje,
- -razmatra pitanja u vezi sa usaglašavanjem Statuta sa Ustavom i zakonom,
- -predlaže Vijeću pokretanje postupka za promjenu Statuta i Poslovnika,
- -razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usaglašenosti sa Ustavom, zakonom i Statutom,
- -utvrđuje nacrt i prijedlog Statuta i Poslovnika,
- -razmatra inicijative za donošenje odluka i općih akata Vijeća,
- -daje amandmane na prijedloge akata koje usvaja Vijeće, kao i mišljenje o podnesenim amandmanima na prijedlog akata koje usvaja Vijeće,
- -razmatra prijedloge za davanje autentičnih tumačenja odluka ili drugih akata Vijeća, te utvrđuje prijedloge teksta autentičnog tumačenja,
- -razmatra opća akta organizacija i zajednica koje potvrđuje ili na koje daje saglasnost Vijeće i o tome daje mišljenje i prijedloge Vijeću,
- -utvrđuje i izdaje prečišćene tekstove odluka i drugih propisa Vijeća,
- -prije sazivanja Vijeća razmatra akta iz svoje nadležnosti koja se nalaze na dnevnom redu Vijeća i o tome podnosi Vijeću izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima,
- -vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i ovim poslovnikom.
2. Mandatsko-imunitetska komisija
Član 54.
Mandatsko-imunitetska komisija razmatra pitanja u vezi sa primjenom imuniteta vijećnika u Vijeću i obavještava Vijeće o slučajevima koji povlače prestanak mandata vijećnika i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima.
Vrši poslove u vezi sa verifikacijom mandata vijećnika koji su naknadno izabrani u Vijeće.
3. Komisija za izbor i imenovanja
Član 55.
Komisija za izbor i imenovanja:
- -predlaže izbor i imenovanja, odnosno razrješenja funkcionera i drugih lica koje bira, odnosno imenuje Vijeće, ako zakonom, Statutom, odlukom Vijeća ili ovim poslovnikom nije utvrđeno da takav prijedlog podnese drugi organ,
- -sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Općini, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanja i razrješenje iz nadležnosti Vijeća,
- -pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Vijeća,
- -o pitanjima izbora, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija, kada je predviđeno da se traži mišljenje, daje mišljenje tim organima i organizacijama,
- -predlaže koeficijent plaće funkcionerima koje bira Vijeće, a koji izbornu funkciju obavljaju u stalnom radnom odnosu,
- -razmatra i predlaže Vijeću prava i obaveze funkcionera u vezi sa radno-pravnim statusom funkcionera Vijeća,
- -predlaže odluku o naknadama za izvršene poslove vijećnicima i drugim licima koji su članovi komisija i radnih tijela,
- -vrši i druge poslove određene zakonom, općim aktima Vijeća i ovim poslovnikom.
4. Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda
Član 56.
Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda:
- -razmatra pitanja ostvarivanja građanskih prava i temeljnih sloboda, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane općinskih organa, javnih ustanova i organizacija koje vrše javna ovlaštenja,
- -ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda,
- -predlaže mjere Vijeću, Gradskom vijeću i pokreće inicijative u Skupštini Kantona s ciljem zaštite ljudskih prava i sloboda,
- -razmatra inicijative građana, političkih organizacija, udruženja i drugih organizacija i zajednica iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda,
- -razmatra i druga pitanja iz domena zaštite ljudskih prava i sloboda.
5. Komisija za statusna pitanja boraca i njihovih porodica
Član 57.
Komisija za statusna pitanja boraca i njihovih porodica u svom djelokrugu rada obuhvata:
- -šehidske porodice,
- -porodice poginulih boraca,
- -RVI,
- -demobilisane borce,
- -pripadnike Armije BiH, MUP-a, HOS-a, HVO-a i NOV-a,
- -pripadnike oslobodilačkog rata 1941-1945.,
- -pripadnike odbrambenog rata 1992-1995.
Zadaci Komisije za statusna pitanja su da:
- -razmatra pitanja radi zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava naznačene populacije,
- -prati i analizira stanje u ovoj oblasti,
- -podnosi prijedlog Vijeću za rješavanje statusnih pitanja boračke populacije,
- -vrši i druge poslove koji su u njen djelokrug rada stavljeni općim aktima Vijeća.
6. Komisija za nadzor, žalbe i predstavke
Član 58.
Komisija za nadzor, žalbe i predstavke:
- -razmatra predstavke i pritužbe koje građani upućuju ili neposredno podnose Vijeću i o tome obavještava podnosioca,
- -ispituje putem nadležnih općinskih službi za upravu, osnovanost predstavki i pritužbi, nalaže nadležnim organima preduzimanje na zakonu zasnovanih mjera, te o tome obavještava podnosioca predstavki i pritužbi,
- -neposredno radi na predstavkama i pritužbama koje se odnose na prava i dužnosti za koje je u ustavu i zakonu utvrđeno da ih obavlja Općina preko javnih organa, te o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, odnosno pritužbe i predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama i žalbama,
- -vrši utvrđivanje njihove odgovornosti,
- -ukazuje na pojave neekonomskog i neracionalnog upravljanja državnim sredstvima i zloupotrebe u njihovom korištenju,
- -predlaže Vijeću donošenje mjera radi zaštite svih oblika svojine i otklanjanja eventualnih drugih društveno-štetnih pojava,
- -po zahtjevu Vijeća vrši nadzor nad radom državnih organa, organizacija i vršilaca javnih funkcija u Općini, a u cilju obezbjeđenja javnosti i odgovornosti u radu organa i pojedinaca,
- -ukazuje Vijeću na pojave kršenja zakona, drugih propisa i općih akata i normi poslovnog morala, a koje mogu imati šire negativne posljedice,
- -na sjednicama Komisije razmatra konkretna pitanja iz svoje nadležnosti i o tome podnosi Vijeću izvještaj sa prijedlozima i mišljenjima,
- -rješava u drugom stepenu kada je načelnik Općine rješavao u prvom stepenu na osnovu propisa Vijeća iz samoupravnog djelokruga Općine,
- -vrši i druge poslove određene zakonom, drugim propisima i ovim poslovnikom.
7. Komisija za Budžet i finansije
Član 59.
Komisija za Budžet i finansije:
- -razmatra nacrt i prijedloge Budžeta, izvještaje o izvršenju Budžeta i Završni račun Općine,
- -vrši uvid u ostvarivanju prihoda i rashoda Općine,
- -razmatra pitanja raspolaganja i korištenja finansijskih i budžetskih sredstava od strane korisnika tih sredstava,
- -ostvaruje uvid u provođenje odluka i drugih akata Vijeća, posebno u nadležnosti uprave općinskim prihodima i izdacima i vrši uvid u finansijsku dokumentaciju, te na osnovu toga podnosi izvještaj Vijeću,
- -prati i analizira stanje i probleme u ovoj oblasti i obavještava Vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije,
- -po zahtjevu Vijeća i predsjedavajućeg Vijeća vrši uvid u Završni račun i o tome podnosi izvještaj Vijeću,
- -ukoliko ocijeni potrebnim, predlaže Vijeću angažovanje revizora,
- -vrši i druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim aktima Vijeća.
8. Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama
Član 60.
Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama:
- -razmatra inicijative za obrazovanje mjesnih zajednica i o njima daje svoje mišljenje i prijedloge,
- -podstiče i prati rad mjesnih zajednica,
- -predlaže mjere za unapređenje rada i organizovanja mjesnih zajednica,
- -predlaže mjere kojima se podstiče međusobna saradnja mjesnih zajednica na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa,
- -vrši i druge poslove utvrđene Statutom i ovim poslovnikom.
9. Komisija za spomen obilježja i priznanja
Član 61.
Komisija za spomen obilježja i priznanja:
- -razmatra sva pitanja u vezi sa spomen obilježjima i priznanjima, daje prijedloge nadležnim organima i o svojim prijedlozima obavještava Vijeće,
- -razmatra inicijative i utvrđuje prijedlog za dodjeljivanje općinskih priznanja,
- -utvrđuje prijedloge i daje mišljenja o mjestima na kojima treba obilježiti značajne historijske događaje i ličnosti,
- -daje mišljenja i prijedloge o utvrđivanju imena ulica, trgova, javnih institucija, naselja, mostova i drugih objekata na području općine,
- -vrši i druge poslove utvrđene Statutom i ovim poslovnikom.
10. Komisija za poslove iz stambene oblasti
Član 62.
Komisija za poslove iz stambene oblasti:
- -vrši poslove koji se odnose na prava i dužnosti Općine kao vlasnika i davaoca stana na korištenje, koja proizilaze iz zakonskih i drugih propisa iz stambene oblasti u odnosu na stanove na kojima pravo raspolaganja ima Općina, a u skladu sa posebnom Odlukom Vijeća,
- -vrši dodjelu stanova koji su vlasništvo Općine i stanova na kojima Općina ima pravo raspolaganja,
- -vrši i druge poslove koji su u njen djelokrug stavljeni općim aktima Vijeća i zaključkom Vijeća.
Član 63.
Radna tijela daju mišljenja i prijedloge Vijeća o pitanjima iz svog djelokruga koja su im data u nadležnost.
Član 64.
Radno tijelo o svom radu podnosi izvještaj Vijeća najmanje jedanput godišnje.
Radno tijelo po svojoj inicijativi ili na zahtjev predsjedavajućeg Vijeća izvještava Vijeće o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga.
Radno tijelo određuje i izvjestioca, koji će na sjednici Vijeća obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela. Izvjestilac ne može izmijeniti ili odustati od prijedloga radnog tijela, ako za to nije ovlašten kod radnog tijela.
Član 65.
Radno tijelo ima pravo da od načelnika Općine traži podatke i obavještenja o pitanjima koja razmatra na svojim sjednicama radi efikasnijeg razmatranja određenog pitanja.
Prilikom razmatranja pitanja iz nadležnosti načelnika Općine, sjednicama radnih tijela dužan je da prisustvuje načelnik ili lice koje načelnik ovlasti.
Sjednicama Komisije za Statut i propise, Komisije za izbor i imenovanje, a po potrebi i sjednicama ostalih radnih tijela prisustvuju predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Vijeća.
Član 66.
Funkcionerima Vijeća i predstavniku predlagača za prisustvovanje sjednicama radnih tijela ne pripada novčana naknada.
Član 67.
Administrativno-tehničku i stručnu pomoć radnom tijelu pruža lice koje odredi sekretar Vijeća iz reda zaposlenih u Stručnoj službi Vijeća.
Navedeno lice pomaže predsjedniku u pripremanju sjednica, priprema pojedine materijale za sjednicu koje odredi predsjednik radnog tijela i sekretar Vijeća, priprema izvještaj i zapisnike sa sjednica radnog tijela i vrši stručne i druge poslove za potrebe radnog tijela.
h) Rad Vijeća u ratnim uslovima
Član 68.
Vijeće za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti nastavlja sa radom u skladu sa Ustavom, zakonom, Statutom i drugim propisima.
IV - PROGRAMIRANJE RADA
Član 69.
Vijeće odnosi Program rada za narednu kalendarsku godinu, po pravilu do kraja tekuće godine.
Program rada Vijeća čine pitanja koja Vijeće planira za razmatranja.
Radna tijela Vijeća pri utvrđivanju svojih obaveza i zadataka pridržavaju se Programa rada Vijeća.
Član 70.
Program rada Vijeća sadrži zadatke Vijeća koji proizlaze iz Ustava, zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja Općine, Grada i Kantona, kao i druge poslove i zadatke u rješavanju društvenih pitanja od interesa za građane.
Član 71.
Programom rada Vijeća utvrđuju se poslovi i zadaci Vijeća, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja.
Programom rada Vijeća utvrđuju se nosioci poslova i zadataka utvrđenih Programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja.
Član 72.
U pripremanju za izradu Programa rada Vijeća, Vijeće pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u Program rada od vijećnika, radnih tijela Vijeća, predsjedavajućeg Vijeća, načelnika Općine, Kluba vijećnika, kao i drugih organa, organizacija i zajednica.
Član 73.
Na osnovu izvršenih priprema i konsultacija, pripremljenih prijedloga i sugestija predsjedavajući, zamjenici predsjedavaju- ćeg i sekretar Vijeća pripremaju Nacrt Programa rada Vijeća i dostavljaju ga svim subjektima iz prethodnog člana.
Član 74.
Na osnovu pribavljenih mišljenja i prijedloga o Nacrtu Programa rada Vijeća predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg i sekretar Vijeća pripremaju tekst Programa rada Vijeća koji upućuju organima i organizacijama iz prethodnog člana.
Prijedlog Programa rada Vijeća usvaja Vijeće.
Član 75.
Program rada Vijeća objavljuje se kao posebna publikacija.
V - SJEDNICA VIJEĆA
a) Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda
Član 76.
Sjednicu Vijeća saziva predsjedavajući Vijeća.
Predsjedavajući Vijeća saziva sjednicu po vlastitoj inicijativi, a dužan ju je sazvati na zahtjev načelnika Općine i jednog od klubova vijećnika.
Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se vijećnicima najmanje na sedam (7) dana prije dana određenog za održavanje sjednice.
Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući Vijeća može da sazove sjedicu Vijeća u roku kraćem od (7) sedam dana, a dnevni red za ovu sjednicu predloži i na samoj sjednici.
Vijećnicima se sa pozivom dostavlja i prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijal i zapisnik sa prethodne sjednice, ukoliko im ranije nisu dostavljeni.
Materijali za sjednicu dostavljaju se svim političkim strankama koje imaju vijećnike u Vijeću, načelniku Općine i premijeru Vlade Kantona.
U izuzetnim slučajevima materijali za sjednicu dostavljaju se i udruženjima građana, i to kada se raspravlja o pitanjima za koja su udruženja registrovana.
Predsjedavajući Vijeća može materijale za sjednicu dostaviti i drugim licima.
Član 77.
Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjedavajući Vijeća uz prethodni dogovor sa predstavnicima klubova vijećnika, odnosno Kolegija Vijeća.
Predsjedavajući Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Vijeću dostavljeni na razmatranje do dana sazivanja sjednice.
Redovne tačke dnevnog reda su usvajanje zapisnika, izvještaj o realiazciji zaključaka sa prethodne sjednice Vijeća, vijećnička pitanja i inicijative.
Predsjedavajući Vijeća može obrazloženje na stav 2. ovog člana podnijeti pismeno ili usmeno.
Član 78.
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.
Svaki vijećnik i načelnik Općine mogu i na sjednici predložiti da se određeno pitanje stavi na dnevni red, ali su dužni obrazložiti hitnost ovog prijedloga.
b) Kolegij Općinskog vijeća
Član 79.
U Vijeću se obrazuje Kolegij Vijeća (u daljem tekstu: Kolegij) koji čine: predsjedavajući Vijeća, zamjenici predsjedava- jućeg, predsjednici klubova vijećnika ili vijećnik koga odredi predsjednik Kluba i sekretar Vijeća.
Sjednici Kolegija prisustvuje načelnik Općine ili pomoćnik načelnika kojeg on ovlasti. Na sjednici Kolegija mogu se pozivati i predsjednici radnih rijela Vijeća, predsjednici političkih stranaka koji participiraju u Vijeću i druge osobe koje pozove predsjedavajući Vijeća.
Kolegij Vijeća pomaže predsjedavajućem Vijeća u pripremi dnevnog reda za sjednicu Vijeća i drugih pitanja vezanih za pripremu sjednica Vijeća.
Odredbe Poslovnika Vijeća shodno se primjenjuju i na rad Kolegija.
Sekretar Vijeća priprema sjednice Kolegija.
c) Predsjedavanje i učešće u radu
Član 80.
Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg Vijeća.
Prijave za riječ mogu se podnositi do završetka pretresa po tački dnevnog reda čiji je pretres u toku.
Član 81.
Predsjedavajući Vijeća daje riječ vijećnicima po redu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi da govori o povredi Poslovnika ili povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjedavajući Vijeća daje riječ čim je ovaj zatraži.
Govor vijećnika može trajati do 5 minuta.
Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući Vijeća daje objašnjenje, a ako vijećnik nije zadovoljan obrazloženjem, o tome odlučuje predsjedavajući Vijeća bez rasprave.
Član 82.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazuma ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući Vijeća će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu ispravke.
Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor može trajati do 5 minuta.
Član 83.
Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanjima o kojima se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu. Ako se udalji od dnevnog reda, predsjedavajući Vijeća će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, a ako se vijećnik, odnosno učesnik u raspravi ni poslije upozorenja ne drži dnevnog reda, predsjedavajući Vijeća će mu oduzeti riječ.
Član 84.
Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može u pravilu da govori samo jedanput o istim pitanju, a može se ograničiti vrijeme trajanja govora, u pravilu do 5 minuta.
Predsjedavajući Vijeća će prekinuti rad sjednice i dati pauzu na prijedlog predsjednika Kluba vijećnika, kada je to potrebno radi obavljanja konsultacija u Klubu.
Pauza za konsultacije može trajati do 30 minuta.
d) Održavanje reda
Član 85.
Rad na sjednici obezbjeđuje predsjedavajući Vijeća.
Za povredu reda na sjednici predsjedavajući Vijeća može vijećnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.
Opomena će se izreći vijećniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog poslovnika.
Vijećniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika, a već je na istoj sjednici bio dva (2) puta opomenut da se pridržava reda i odredaba ovog poslovnika.
Član 86.
Predsjedavajući Vijeća može narediti da se iz sale za sjednice udalji svako prisutno lice koje prati rad na sjednici, a koje narušava red.
Član 87.
Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu, dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg Vijeća.
Ako predsjedavajući Vijeća ocijeni da ne može održati red na sjednici odlučit će o prekidu sjednice, kao i nastavku rada kada se za to steknu uslovi.
e) Tok sjednice
Član 88.
Predsjedavajući Vijeća otvara sjednicu pošto utvrdi da sjednici prisustvuje većina vijećnika u Vijeću, a kvorum je (16) šesnaest vijećnika.
Vijećnik može u toku sjednice zahtijevati da se utvrdi da li sjednici prisustvuje većina vijećnika.
Ako predsjedavajući Vijeća utvrdi da ne postoji kvorum, sjednica se prekida, odnosno odlaže.
Član 89.
Nakon što utvrdi da postoji kvorum za red sjednice, predsjedavajući Vijeća otvara sjednicu i predlaže dnevni red.
O predloženom dnevnom redu predsjedavajući Vijeća po potrebi daje objašnjenje.
Predsjedavajući Vijeća, svaki vijećnik, radno tijelo Vijeća i načelnik Općine mogu predložiti da se određeni pitanje uvrsti u dnevni red sjednice, ili da se skine sa dnevnog reda, ali su dužni obrazložiti svoj prijedlog.
Vijeće odlučuje o uvrštenju prijedloga u dnevni red.
Poslije usvajanja dnevnog reda, prelazi se na preytres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.
Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda, prije nego što se o njemu odluči, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez pretresa.
Pretres pojedinih pitanja je jedinstven, ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno.
Pretres zaključuje predsjedavajući Vijeća kada utvrdi da više nema govornika.
Član 90.
Zapisnik sa prethodne sjednice je obavezno prva tačka dnevnog reda.
Vijećnik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe.
O osnovanosti primjedaba odlučuje Vijeće bez pretresa.
Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno zapisnik u kome su usvojene date primjedbe smatra se usvojenim.
Član 91.
Pretres pojedinih pitanja počinje izlaganjem predstavnika predlagača, ukoliko to on želi, a zatim izvjestioca radnog tijela Vijeća ako zatraži Vijeće da usmeno bliže upozna Vijeće o mišljenjima i prijedlozima radnog tijela.
Poslije toga riječ dobivaju učesnici u radu sjednice.
Član 92.
Pretres može biti opći i pretres o pojedinostima.
U toku općeg pretresa prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u pogledu rješenja datih u prijedlogu.
U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, ako se na sjednici tako odluči.
U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se i o amandmanima.
Ako neki od predsjednika Kluba vijećnika ocijeni i predloži u ime Kluba da ima razlog za napuštanje sjednice, obavještava o tome predsjedavajućeg Vijeća, odnosno Vijeće.
Nakon toga predsjedavajući Vijeća daje pauzu od 1 (jednog) sata, a ukoliko se za to vrijeme ne steknu uslovi za nastavak sjednice, predsjedavajući Vijeća o tome obavještava vijećnike i na njegov prijedlog Vijeće odlučuje o nastavku rada sjednice.
Član 93.
U slučaju nastanka nepredviđenih okolnosti da se ne može nastaviti tok sjednice Vijeća, predsjedavajući Vijeća će sjednicu prekinuti i zakazati novi termin za njen nastavak kada se steknu uslovi.
f) Odlučivanje
Član 94.
Vijeće odlučuje većinom glasova ukupnog broja vijećnika (16), osim u slučajevima kada je za Odluku potrebna kvalifikovana većina (21), a odnosi se na Statut, Budžet, Završni račun i Poslovnik.
Član 95.
Glasanje je javno.
Glasanje se vrši dizanjem ruke, a može se vršiti i poimenično.
Glasanje dizanjem ruke vrši se tako što se na poziv predsjedavajućeg Vijeća svaki vijećnik izjašnjava da li je "za" prijedlog, ili je "protiv" prijedloga, ili se "uzdržava" od glasanja.
Član 96.
Poimenično glasanje vrši se kada predsjedavajući Vijeća ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.
Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki prozvan vijećnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se "uzdržava" od glasanja.
Kada prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju svi vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.
Prozivanje vrši sekretar Vijeća.
Član 97.
Po završenom glasanju predsjedavajući Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja, kao i da li je prijedlog o kome se glasalo prihvaćen ili odbijen.
g) Zapisnik
Član 98.
O radu sjednice Vijeća vodi se zapisnik.
U zapisnik se unosi tačan broj prisutnih vijećnika po imenima.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima, donesenim zaključcima i ostalim aktima iz nadležnosti Vijeća.
U zapisnik se unose rezultati glasanja o pojedinim pitanjima.
Vijećnik koji je na sjednici izdvojio mišljenja može tražiti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.
Zapisnik sa sjednice Vijeća vodi i sačinjava u konačnoj verziji sekretar Vijeća.
Član 99.
Zapisnik se sačinjava odmah po završetku sjednice i upućuje svim vijećnicima, i to najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu.
Zapisnik sa sjednice Vijeća potpisuje predsjedavajući Vijeća i sekretar Vijeća.
Član 100.
Za čuvanje izvornika zapisnika sa sjednice Vijeća odgovoran je sekretar Vijeća.
VI - IZBOR PREDSJEDAVAJUĆEG OPĆINSKOG VIJEĆA I NAČELNIKA OPĆINE
a) Izbor predsjedavajućeg Općinskog vijeća
Član 101.
Kandidate za izbor predsjedavajućeg Vijeća predlaže svaki vijećnik ili grupa vijećnika.
Kandidate iz stava 1. ovog člana može predložiti i Komisije za izbor i imenovanja.
Strankama je dozvoljeno da osnivaju alijanse za izbor predsjedavajućeg Vijeća.
Član 102.
Predsjedavajući Vijeća bira se prostom većinom glasova od ukupnog broja vijećnika koji prisustvuju Konstituirajućoj sjednici novoizabranog Vijeća.
Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije više od 50% glasova u prvom krugu glasanja, uslijedit će drugi krug glasanja.
Ona dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova u prvom krugu glasanja jedini su kandidati za drugi krug glasanja.
U drugom krugu onaj kandidat koji dobije većinu glasova vijećnika koji su prisutni i koji glasaju izabran je na funkciju predsjedavajućeg Vijeća.
Uzdržani glasovi neće se računati.
Predsjedavajući Vijeća bira se tajnim glasanjem.
Član 103.
Ime kandidata za funkciju predsjedavajućeg Vijeća dostavlja se najbližem Uredu OSCE-a, sedam (7) dana prije izbora za ovu funkciju od strane Vijeća.
U slučajevima kada vijećnici koji predstavljaju nacionalnu manjinu imaju više od 20% mandata u Vijeću, funcija načelnika Općine i funkcija predsjedvajućeg Vijeća trebaju biti dodijeljene kandidatima iz različitih nacionalnih grupa. Ovo ne utiče na obavezu da i načelnik Općine i predsjedavajući Vijeća trebaju biti izabrani prostom većinom glasova.
b) Izbor načelnika
Član 104.
Svaki vijećnik ili grupa vijećnika Vijeća može predložiti kandidata za funkciju načelnika Općine.