Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS
Uputstvo o vođenju evidencije o korisnicima i pružanju usluga centra za socijalni rad
Na osnovu člana 49. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/2000) i člana 34. Zakona o kantonalnoj upravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/97 i 20/98), ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, donosi
UPUTSTVO
O VOĐENJU EVIDENCIJE O KORISNICIMA I PRUŽANJU USLUGA CENTRA ZA SOCIJALNI RAD
Član 1.
Ovim uputstvom određuje se vrsta i način vođenja evidencije i dokumentacije koju u oblasti socijalne zaštite vode centri za socijalni rad u općini.
Član 2.
Evidencija i dokumentacija iz prethodnog člana odnosi se na lica kojima se pruža socijalna zaštita, i to:
- 1.djeca bez roditeljskog staranja,
- 2.odgojno zanemarena djeca,
- 3.odgojno zapuštena djeca,
- 4.djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,
- 5.lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom i psihičkom razvoju,
- 6.materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,
- 7.stara lica bez porodičnog staranja,
- 8.lica sa društveno negativnim ponašanjem,
- 9.lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite,
- 10.lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za pod- mirenje osnovnih životnih potreba.
Član 3.
Pri vođenju evidencije i dokumentacije i sastavljanja izvještaja primjenjuju se definicije o korisnicima scijalne zaštite u odredbama čl. 13. do 18. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom i Pravilnik za utvrđivanje preostale sposobnosti i kategorizaciju djece ometene u psiho-fizičkom razvoju.
Član 4.
Evidenciju i dokumentaciju centra za socijalni rad sači-njavaju:
- -registar korisnika usluga centra za socijalni rad,
- -lični karton korisnika usluga socijalne zaštite,
- -karton korisnika usluga centra za socijalni rad - opći podaci, prilagođen za kompjutersku obradu podataka,
- -izvještaj o stanju i kretanju lica pod socijalnom zaštitom i preduzetim mjerama i oblicima socijalne zaštite.
Član 5.
Registar korisnika usluga centra za socijalni rad (u daljem tekstu: registar) je osnovna knjiga evidencije koja sadrži osnovne podatke o licima koja su prijavljena centru za socijalni rad i kojima se pruža socijalna zaštita (Obrazac SOZ-S).
Član 6.
Registar služi za registrovanje svih lica koja su se lično ili pismeno ili telefonom ili posredstvom drugih lica, ustanova odnosno organizacija, obratila za neku uslugu centru za socijalni rad.
Registar služi i da se ustanovi gdje se nalazi lični karton odnosno dosije, tj. predmet određenog lica (na primjer, kod određenog referenta, u pasivi i sl.).
Registar sačinjava čvrstim koricama ukoričena knjiga sa najmanje 500 stranica kvalitetnog bijelog papira, dimenzije 29,5 x 21 cm, sa razmakom između horizontalnih redova od 2,5 cm.
Član 7.
Lica za koje se vode posebne zakonom propisane knjige, kao što su knjige starateljstva, usvojenja, matična knjiga kategorisanih i sl., takođe se upisuju u registar s tim što se u rubriku "Primjedbe" stavlja veza sa odnosnom evidencionom knjigom (registarski broj iz starateljske knjige i sl.). Isti je odnos i prema djelovodnom protokolu, što znači da akta i rješenja nose broj djelovodnog protokola, bez obzira što takva akta mogu da sači-njavaju sadržinu dosijea koji nosi broj registra.
Član 8.
Registar korisnika usluga vodi se, po pravilu u prijemnoj kancelariji centra za socijalni rad.
Upisi u registar se vrše odmah kada se pojavi novi slučaj.
U registar se upisi vrše čitko i tintom odnosno hemijskom olovkom.
Pogrešni upisi se precrtavaju sa naznakom da se radi o pogrešnom upisu. Upisi se vrše hronološki. Registar se na kraju kalendarske godine ne zaključuje, ali se poslije više godina, kada se dostignu visoki registarski brojevi i znatan broj tzv. predmeta u pasivi, vrši prenumeracija i upis u novu knjigu registra.
Član 9.
Lični karton korisnika usluga socijalne zaštite (u daljem tekstu: lični karton) sadrži podatke o licu koje je uvedeno u registar, stručnoj obradi i preduzetim mjerama (Obrazac SOZ-2).
Član 10.
Lični karton služi pri stručnoj obradi svakog pojedinog lica koje se obratilo direktno ili posredno za neku uslugu centru za socijalni rad, što znači da se za sva lica upisana u registar popunjava i Lični karton.
Lični karton ima i statističku funkciju, jer predstavlja neposredni izvor podataka za statističke svrhe i istraživačke odnosno stručne-analitičke radove.
Član 11.
Lični karton sadrži podatke koji predstavljaju minimum u stručnoj obradi kada se pojedina lica obrate za neku uslugu centru za socijalni rad.
Lični karton popunjava i vodi socijalni radnik.
Lični karton se vodi u vidu kartoteke ustrojene po abecednom redu.
Član 12.
U slučaju formiranja dosijea lični karton sa dosijeom sači-njava jedinstvenu dokumentaciju za odnosno lice, te nije potrebno podatke koji se nalaze u ličnom kartonu, ponovo i posebno upisivati u dosije.
Kada nema potrebe za formiranje dosijea, lični karton sadrži sve neophodne elemente za jednu stručnu obradu kao i sve početne informacije i podatke u vezi sa slučajem i preduzetim mjerama.
Član 13.
Lični karton sačinjava kartotečni, kvalitetniji karton bijele (za djecu) i otvoreno zelene boje (za odrasle), dimenzije 29,5 x 21 cm.
Lični karton se popunjava odmah, pošto se pojavi novi slučaj, a pošto se prethodno provjeri da li dotično lice nije već ranije registrovano odnosno ima formiran lični karton i dosije.
Član 14.
U slučaju kada su neposredni korisnici usluga centra za socijalni rad dva ili više članova jednog istog domaćinstva u registar se upisuje svaki član posebno i za svakog člana se formira lični karton, ali se takvi lični kartoni drže združeno uz lični karton najstarijeg člana domaćinstva.
Zabilješka o kontaktima i njihovom sadržaju ne upisuje se u lične kartone ostalih članova domaćinstva već samo u lični karton najstarijeg člana, izuzev ukoliko nisu ostvareni i posebni kontakti sa pojedinim članovima domaćinstva, u kom slučaju se odgovarajuće zabilješke upisuju u karton odnosnog člana.
Član 15.
Ukoliko se radi o slučajevima koji su se pojavili pred centar za socijalni rad isključivo zbog davanja mišljenja sudu u brako- razvodnom sporu, u registar će se upisati samo najmlađi od djece iz tog braka i na njegovo ime će se formirati i lični karton.
Za ostalu djecu (braću i sestre) neće se formirati lični karton, već će se ona iskazati u ličnom kartonu najmlađeg.
Ukoliko se radi o slučajevima kod kojih pored brakorazvodnog spora postoji i neki drugi problem koji zahtijeva uslugu centra za socijalni rad (na primjer: i vaspitna zapuštenost i dr.), pristupit će se formiranju ličnog kartona i izvršiti upis u registar i za takve članove tog domaćinstva.
Član 16.
Lični kartoni se popunjavaju čitko tintom ili pisaćom mašinom.
Član 17.
Popunjavanje pojedinih rubrika ličnog kartona vrši se na slijedeći način:
- 1.Reg. br.: upisati redni broj pod kojim je upisan registar,
- 2.Datum upisa: upisati kada se pojavio novi slučaj i kada je upisan u registar,
- 3.Datum stavljanja u pasivu: upisati datum kada je utvrđeno da je prestala potreba daljnjeg rada i kada je predmet stavljen u pasivu.
- 4.Dijagnoza: konstatovati o kojoj se vrsti socijalnog problema radi sa naznakom svih ostalih specifičnih i relevantnih karakteristika slučaja o kojima se mora voditi računa prilikom planiranja daljnjeg rada na odnosnom slučaju (na primjer: materijalna neobezbijeđenost kao posljedica potpune nesposobnosti za rad usljed teškog srčanog nedostatka, vaspitna zapuštenost i lišenost roditeljskog staranja zbog odlaska roditelja u inostranstvo i sl.).
- 5.Bračno stanje: upisati jedno od mogućih odgovora: (ože- njen-udata, neoženjen-neudata, razveden-a, udovac- -udovica),
- 6.Bračno porijeklo: upisati jedan od mogućih odgovora: (bračno, vanbračno, nahoče),
- 7.Školska - stručna sprema: upisati najviši stepen školske spreme odnosno kvalifikacije koju odnosno lice ima.
- 8.Sadržaj zahtjeva tražioca usluga: upisati u čemu je zahtjev tražioca usluge: novčana pomoć, zdravstvena zaštita, smještaj u dom i sl.;
- 9.Mjere koje bi trebalo preduzeti: upisati mjere koje bi shodno stručnoj obradi trebalo preduzeti nezavisno od toga što će se realizovati.
- 10.Zabilješka o kontaktima i njihovoj sadržini: u najkra- ćem zabilježiti kada je, gdje i sa kim ostvaren neposredan kontakt i šta je bio predmet tj. sadržaj razgovora.
- 11.Preduzete mjere: upisati sve mjere koje su preduzete od strane centra za socijalni rad, bez obzira na njihov broj i vrstu.
- 12.Rezultat-efekat preduzetih mjera: upisati opću ocjenu o tome do kakvih su rezultata dovele preduzete mjere i da li su bile efikasne i u kojoj mjeri.
Član 18.
Lični kartoni se vode u vidu kartoteke formirane po abecednom redu.
Ova kartoteka drži se u posebno za to prilagođenoj kartotečnoj kutiji ili ladici stola ili na drugi način i to obavezno pod ključem.
U slučaju kada određeni lični karton (i dosije) treba da se preda drugom stručnom radniku centra ili drugom centru za socijalni rad, potrebno je da se to konstatuje u registru.
Kada se upisi u određeni lični karton više ne mogu vršiti zbog njegove popunjenosti, pristupa se formiranju drugog ličnog kartona koji nosi isti registarski broj, ali sa oznakom rimskog "dva" odnosno "tri".
Popunjeni lični karton se ulaže u dosije odnosnog lica ili ako ne postoji dosije, u posebno formiran fascikl za ovakve kartone.
Član 19.
U momentu kada prestane potreba daljnjeg rada i praćenja određenog lica, lični karton takvog lica (i dosije), stavlja se u tzv. "pasivu", što se istovremeno konstatuje u registru.
Predmeti u pasivi drže se centralizovano na jednom mjestu za čitav centar za socijalni rad.
U slučaju recidiva taj se lični karton odnosno dosije ponovo aktivira i predaje određenom stručnom radniku centra za socijalni rad, što se takođe konstatuje u registru.
Ukoliko se do recidiva došlo u toku iste kalendarske godine, ponovno aktiviranje predmeta vrši se na osnovu ranijeg upisa u registar, što se i konstatuje u registru, a ukoliko je do recidiva došlo kasnije, slučaj se ponovno upisuje u registar pod hronološkim rednim brojem, ali se u registru kod ranijeg upisa konstatuje da je predmet registrovan pod novim brojem, ali se ne pristupa formiranju novog ličnog kartona i dosijea, već se rad i upisi nastavljaju u starom.
Član 20.
Karton korisnika usluga centra za socijalni rad - opći podaci, sadrži opće podatke o licu kome je pružen određeni vid socijalne zaštite i odgovarajuće šifre po postojećem šifrarniku kategorija, usluga i podusluga, a radi kompjuterske obrade podataka, jedinstvenog statističkog praćenja i svaranja datoteke podataka o korisnicima socijalne zaštite i regulisanim oblicima, mjerama i uslugama socijalne zaštite (Obrazac SOZ-2a).
Član 21.
Statistička obrada na osnovu ličnog kartona vrši se bilo neposredno "čitanjem" odgovarajućih pisanih podataka ili čita-njem odgovarajućih šifri. Ukoliko se obrada vrši posredstvom šifri, potrebno je da su određeni podaci prethodno šifrirani.
Koji će se podaci i kako šifrirati predviđeno je posebnim obrascem SOZ-2a.
Ukoliko je za pojedine centre od interesa i podatak o ostvarenim kontaktima i vrstama usluga pruženim u toku jedne određene godine, predviđena je mogućnost u ličnom kartonu kod rubrike "zabilješke o kontaktima i njihovoj sadržini" i "preduzete mjere" da se šifriranje pojedinih podataka vrši prema godinama, u tom cilju je predviđena i kolona "godina" u koju se upisuje odnosna godina za koju se traže podaci, a zatim desno od "godine" se upisuje odgovarajuća šifra (u šifrantskoj kućici).
Član 22.
Kategoriju usluga korisnika socijalne zaštite odnosno određivanje kategorije vrši službenik centra za socijalni rad, koji radi na dotičnom slučaju, imajući u vidu ispoljene fenomene i simptome dotičnog lica i data objašnjenja u pogledu pojedinih kategorija. U slučaju da se prvobitno određene kategorije ne slažu sa kategorijom do koje se došlo poslije stručne i eventualno timske obrade slučaja, vrši se ispravka kategorije i upisuje definitivno utvrđena.
Član 23.
Kada se radi o neurotičarima, psihotičarima, epileptičarima, oboljelim od neke hronične bolsti, djeci i omladini ometenoj u razvoju i drugim invalidnim licima, kategorizacija se isključivo vrši na bazi ljekarskog odnosno komisijskog pisanog nalaza. U slučaju da takvog nalaza nema, dotično lice će se kategorisati privremeno u kategoriju "ostalih" korisnika odnosno eventualno neku drugu odgovarajuću kategoriju.
U slučaju kada se kod jednog istog lica stekne dvije ili više kategorija, jedna od njih se određuje kao "osnovna" a ostale kao "sporedne" kategorije, polazeći od kriterija da je "osnovna" kategorija ona koja u datom slučaju preovladava i u izvjesnom smislu doprinosi javljanju i drugih sporednih kategorija i zahtjeva da se intervencije centra za socijalni rad usmjere prije svega u pravcu takve kategorije (kao osnovnog i najaktuelnijeg stanja i problema dotične ličnosti).
Član 24.
Izvještaj o stanju i kretanju lica pod socijalnom zaštitom i preduzetim mjerama o oblicima socijalne zaštite sadrži podatke o: brojnom stanju lica kojima se pruža socijalna zaštita prema kategorijama, mjerama koje su preduzete na rješavanju problema i broju lica koja su te mjere koristili (Obrazac SOZ-3).
Član 25.
Centar za socijalni rad dužan je da registruje slučajeve i prati promjene kod evidentiranih lica.
Evidencija se prekida kada socijalna zaštita korisniku nije više potrebna. U slučaju preseljenja evidentiranog korisnika, centar za socijalni rad obavještava o tome nadležni centar za socijalni rad u mjestu novog prebivališta i dostavlja mu raspoloživu dokumentaciju.
Član 26.
Centri za socijalni rad dostavljaju statistički izvještaj iz člana 8. ovog pravilnika Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i općini svakog mjeseca i zbirni godišnji izvještaj.
Član 27.
Obrasci predviđeni u čl. 5., 9., 20. i 24. sastavni su dio ovog uputstva.
Član 28.
Registar, dosijea i kartoteka ličnog kartona tretiraju se kao službena povjerljiva dokumentacija te ih treba voditi tako da mogu biti dostupni samo službenim licima, naročito zaposlenim sručnim radnicima u centru za socijalni rad.
Član 29.
Centri za socijalni rad dužni su nakon supanja na snagu ovog uputstva izvršiti pripreme i otpočeti sa vođenjem evidencije i dokumentacije predviđene ovim uputstvom.
Član 30.
Stručni nadzor nad vođenjem evidencije po ovom uputstvu vrši Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice.
Član 31.
Ovo uputstvo primjenjuje se od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 13-02-35-2162
2. novembra 2000. godine
Sarajevo
Ministar
Vahid Muharemović, s. r.