Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

ZAKON O ŠUMAMA

ZAKON
O ŠUMAMA

I - OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom, uređuje se gazdovanje šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).

Šume i šumska zemljišta, zbog svojih opštekorisnih funkcija i privrednog značaja uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona.

Upravljanje, uzgoj i zaštita, unapređivanje i korištenje šuma, šumskih zemljišta i drugih potencijala šuma i šumskih zemljišta (u daljem tekstu: gazdovanje šumama) ostvaruje se pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.

Član 2.

Šume su specifično opštekorisno prirodno bogatstvo, i moraju se održavati, obnavljati i koristiti, tako da se obezbijedi trajnost produkcije, zaštita i kontinuirano povećavanje prirasta i prinosa do nivoa stanišnog potencijala.

Šumsko zemljište je specifično opštekorisno prirodno bogatstvo, koje se koristi za šumsku proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučaju i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Član 3.

Šumom, u smislu ovog zakona, smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojina, kao šumski ekosustav koji čine biotopi (životno stanište ili prostor - šumsko zemljište, voda, vazduh, klima) i biocenoze (životne zajednice - šumska flora, fauna i mikroorganizmi).

Šumom se ne smatraju, odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 (deset) ari, šumski rasadnici, vjetrobrani pojasevi, drvoredi i gradski parkovi.

Šumskim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatra se zemljište na kome se uzgaja šuma, ili zemljište na kome je zbog njegovih prirodnih osobina, najracionalnije uzgajati šumu, kao i zemljište koje je prostornim, odnosno urbanističkim planom namijenjeno za šumsku proizvodnju.

Član 4.

Funkcije šume, u smislu ovog zakona su, opštekorisne (polivalentne) i privredne.

Opštekorisne (polivalentne) funkcije šume, ogledaju se u pozitivnom uticaju šuma na životnu okolinu, a naročito: zaštitna, hidrološka, klimatska, higijensko-zdravstvena, turističko-rekreaciona, nastavna, naučno-obrazovna i odbrambena funkcija šuma.

Privredne funkcije šume, ogledaju se u proizvodnji i iskorištavanju drvne mase, proizvodnji i iskorištavanju ostalih šumskih proizvoda.

Član 5.

Prema namjeni šume mogu biti privredne, zaštitne i šume sa posebnom namjenom.

Privredne šume koriste se prvenstveno za proizvodnju i iskorištavanje drveta i ostalih šumskih proizvoda, uz trajno održavanje i unapređivanje opštekorisnih funkcija šume.

Zaštitne šume služe prevashodno kao zaštita zemljišta, izvorišta, vodotoka, naselja, privrednih i drugih objekata i imovine.

Šumama sa posebnom namjenom smatraju se:

  • -
    šume i dijelovi šume registrovani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena,
  • -
    šume koje su od posebnog naučnog, obrazovnog, kulturnog, historijskog, ekološkog značaja, ili predstavljaju dobra prirodnog naslijeđa (prirodni parkovi, rezervati prirode, prirodne znamenitosti i rijetkosti),
  • -
    šume sa posebnom namjenom za vodoprivredu,
  • -
    šume namijenjene za odmor i rekreaciju,
  • -
    šume namijenjene naučnim istraživanjima, obrazovanju, potrebama Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i potrebama utvrđenim posebnim propisima.

Zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom moraju se obilježiti vidnim znacima.

Član 6.

Šumu proglašava zaštitnom Vlada Kantona, na prijedlog kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) i na inicijativu zainteresiranih pravnih lica a na prijedlog načelnika općine, na čijem se području nalazi šuma.

Šumu u državnom vlasništvu proglašava zaštitnom šumom Vlada Kantona na prijedlog zainteresiranih pravnih lica, po prethodno pribavljenom mišljenju preduzeća iz člana 20. ovog zakona (u daljem tekstu: preduzeće).

Šume sa posebnom namjenom za naučna istraživanja, za nastavu i za potrebe utvrđene posebnim propisima, proglašava Vlada Kantona, na prijedlog zainteresiranih naučnih i obrazovnih organizacija.

Šume sa posebnom namjenom za potrebe Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, proglašava Vlada Kantona na prijedlog Federalnog ministarstva odbrane.

Šumu sa posebnom namjenom za odmor i rekreaciju, proglašava ministar kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: ministar) na prijedlog načelnika općine.

Šume sa posebnom namjenom za vodoprivredu, proglašava ministar, na inicijativu zainteresovanih pravnih lica, čija djelatnost obuhvata poslove vodoprivrede, prehrambene industrije, poljoprivrede, a na prijedlog načelnika općine na čijem se području nalazi šuma.

Član 7.

Prijedlog za proglašavanje zaštitne šume ili šume sa posebnom namjenom, sadrži:

  • -
    naziv šumsko-privrednog područja, naziv privredne jedinice, oznaku odjela, oznaku odsjeka, a za šume na kojima postoji pravo vlasništva građana (u daljem tekstu: privatne šume) naziv katastarske općine i broj katastarske čestice,
  • -
    preglednu kartu sa izohipsama razmjere 1:10000,
  • -
    stanje površina, drvnih masa po vrstama drveća i debljinskim klasama, jednogodišnjeg prirasta i jednogodišnjeg etata,
  • -
    razloge zbog kojih se predlaže izdvajanje šuma za zaštitnu ili šumu sa posebnom namjenom sa obrazloženjem.

Član 8.

Preduzeće i druga pravna lica kojima je povjereno gazdovanje šumama i šumskim zemljištima dužna su uređivati i održavati neposrednu okolinu spomenika kulture, prirode i drugih dobara kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji se nalaze u šumama, odnosno na šumskim zemljištima kojima oni gazduju.

II - GAZDOVANJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

1. Gazdovanje šumama privredne namjene

Član 9.

Gazdovanje šumama i šumskim zemljištima čini skup, međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti, usmjerenih na postizanju utvrđenih proizvodno-tehničkih ciljeva, zaštiti, održavanju i unapređivanju potencijala šumskog staništa i obogaćivanju šumskog ekosustava.

Prema prirodi poslova, aktivnosti gazdovanja šumama svrstane su u pet karakterističnih grupa:

  • -
    jednostavna i proširena biološka reprodukcija šuma,
  • -
    iskorištavanje i promet svim produktima šuma i šumskih zemljišta,
  • -
    zaštita, održavanje, unapređivanje i iskorištavanje opštekorisnih funkcija šume,
  • -
    izgradnja i održavanje šumske infrastrukture i drugih objekata, u svrhu gazdovanja šumama i šumskim zemljištima,
  • -
    uzgoj i korištenje divljači.

Član 10.

Jednostavna biološka reprodukcija šuma obuhvata slijedeće aktivnosti:

  • -
    izrada šumsko-privrednih osnova, izvođačkih projekata za realizaciju šumsko-privredne osnove, planova razvoja i druge investiciono-tehničke dokumentacije neophodne za realizaciju programa jednostavne biološke reproduk- cije šuma, njihova revizija i obnova,
  • -
    mjere za zaštitu i čuvanje šuma,
  • -
    radovi na pripremi šuma za prirodno naplođavanje i reprodukciju,
  • -
    proizvodnja šumskog sjemena i sadnog materijala za potrebe jednostavne biološke reprodukcije šuma,
  • -
    radovi na provođenju mjera njege šuma do razvojne faze debeljaka, te popune progala, planskom sječom ogoljelih površina, pošumljavanje požarišta do 10 hektara na šumsko privrednom području i introdukcija nedostajućih vrsta šumskog drveća,
  • -
    izgradnja šumske infrastrukture i objekata neophodnih za realizaciju programa jednostavne biološke reprodukcije,
  • -
    nabavka opreme (osnovna sredstva i inventar) neophodne za realizaciju programa i projekata jednostavne biološke reprodukcije i permanentne zaštite šuma,
  • -
    obavljanje nadzora izvršavanja radova iz člana 9. stav 2. alineja 2. ovog zakona.

Član 11.

Proširena biološka reprodukcija šuma obuhvata slijedeće aktivnosti:

  • -
    izrada dugoročnog programa razvoja šumarstva,
  • -
    izrada planova i programa proširene biološke reproduk- cije šuma,
  • -
    proizvodnja šumskog sjemena i sadnog materijala za pot- rebe proširene biološke reprodukcije šuma,
  • -
    mjere zaštite od biljnih bolesti, štetočina i požara,
  • -
    izgradnja šumske infrastrukture i objekata neophodnih za realizaciju programa proširene biološke reprodukcije,
  • -
    rekonstrukcija i konverzija niskih šuma, šikara i šibljaka,
  • -
    pošumljavanje šumskih goleti i njega nasada formiranih u okviru programa proširene biološke reprodukcije do razvoja faze debeljaka,
  • -
    izrada i realizacija sanacionih programa za rekultivaciju ogoljelih površina šuma uzrokovanih neplanskim golim sječama, požarima, biljnim bolestima i štetočinama, ili na drugi način na površini većoj od 10 hektara, na šumsko-privrednom području,
  • -
    kupovina šuma i šumskih zemljišta u vlasništu drugih pravnih lica kao i privatnih šuma i šumskih zemljišta,
  • -
    izrada i realizacija programa proizvodnje i iskorištavanja ostalih šumskih proizvoda,
  • -
    izrada i realizacija programa podizanja plantaža brzorastućih i medonosnih vrsta šumskog drveća,
  • -
    stručno obrazovanje kadrova i naučno-istraživački rad u funkciji reprodukcije i zaštite šuma.

Član 12.

Sjeme i sadni materijal upotrijebljeni za pošumljavanje po osnovu jednostavne i proširene biološke reprodukcije, moraju biti proizvedeni u registrovanim sjemenskim objektima i registrovanim šumskim rasadnicima.

Sjeme i sadni materijal moraju biti opskrbljeni potrebnim uvjerenjima o zdravstvenom stanju i porijeklu izdatim od ovlaštene institucije.

Član 13.

Preduzeće, druga pravna lica koja gazduju šumama i vlasnici šuma, dužni su izvršiti sanaciju i pošumljavanje opožarenih površina šuma, bespravnim sječama ili na drugi način ogoljelih površina, u roku od dvije godine od dana nastanka štete.

Preduzeće, druga pravna lica koja gazduju šumama i vlasnici šuma, dužni su izvršiti popunjavanje šumskih kultura od tri do pet godina starosti gdje je uspjeh pošumljavanja ispod 75%, kao i površina u sastojini gdje prirodno podmlađivanje nije uspjelo, u roku od jedne godine po izvršenoj kolaudaciji.

U slučaju neizvršavanja radnji iz st. 1. i 2. ovog člana, ministar će odrediti pravno lice nadležno za obavljanje istih, o trošku preduzeća, drugog pravnog lica koje gazduje šumama ili vlasnika šume na čijem području je radnja izvršena.

Preduzeće, druga pravna lica koja gazduju šumama i vlasnici šuma dužni su izvršiti kolaudaciju, u roku dvije godine po izvršenim šumsko-uzgojnim radovima.

Član 14.

Strateški ciljevi šumarstva u narednih 50 godina ogledaju se kroz:

  • -
    trajno povećanje površina i popravljanja uslova za prirodnu obnovu šuma,
  • -
    povećanje drvne mase visokih šuma po jednom hektaru za 20%,
  • -
    prevođenje izdanačkih šuma u više gazdinske oblike,
  • -
    pošumljavanje svih šumskih goleti i čistina sposobnih za pošumljavanje,
  • -
    ostvarenje prosječne otvorenosti šuma šumskim cestama od 25 kilometara na 1000 hektara,
  • -
    trajno unapređivanje i usavršavanje zaštite šuma i šumskih zemljišta po svim vidovima zaštite,
  • -
    stvaranje uslova za otvaranje Nacionalnog parka Igman-Bjelašnica.

Realizacijom ciljeva iz stava 1. ovog člana obezbjeđuje se kontinuirano obogaćivanje i stabilnost šumskog ekosustava.

Član 15.

Iskorištavanje šuma i ostalih šumskih proizvoda, mora da bude racionalno i prioritetno u funkciji:

  • -
    zaštite šuma - sanitarne sječe,
  • -
    prirodne obnove - reprodukcije šuma,
  • -
    očuvanja i poboljšanja stabilnosti šuma i šumskog ekosustava,
  • -
    permanentnog približavanja sastojina sa utvrđenim proizvodno-tehničkim ciljevima,
  • -
    obezbjeđivanje sredstava za finansiranje jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma;
  • -
    podmirivanje potreba Kantona tehničkim i ogrijevnim drvetom i ostalim šumskim proizvodima,
  • -
    gazdovanja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene,
  • -
    zaštite izvorišta i vodotoka.

Član 16.

Šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu drugih pravnih lica i privatnim šumama gazduju njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom i propisima koje donese ministar.

Preduzeće može sa vlasnikom šume zaključiti sporazum o preuzimanju šume na gazdovanje.

Općinsko vijeće može određene poslove u pogledu gazdovanja šumama prenijeti na preduzeće, uz njegovu saglasnost.

2. Prostorna organizacija šuma i šumskih zemljišta

Član 17.

Radi osiguranja integralne zaštite i racionalnog gazdovanja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu, na području Kantona, Skupština Kantona Sarajevo donosi odluku o formiranju šumsko-privrednog područja Kantona Sarajevo.

Poseban interes u oblasti gazdovanja šumama i šumskim zemljištima na šumsko-privrednom području Kantona Sarajevo, Kanton ostvaruje kroz odobravanje dugoročnih i srednjoročnih planova gazdovanja šumama i šumskim zemljištima i nadzor nad provođenjem istih.

Član 18.

Granice šumsko-privrednog područja Kantona Sarajevo utvrdit će Skupština Kantona.

Katastar šuma i šumskog zemljišta utvrđuje i vodi Ministarstvo.

Preduzeće i nadležni općinski organ uprave, za šume i šumska zemljišta u vlasništvu drugih pravnih lica i za privatne šume, dužni su Ministarstvu dostavljati podatke potrebne za vođenje katastra šuma, najdalje do 31. marta tekuće godine.

Član 19.

Skupština Kantona može dio šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, izdvojiti iz šumsko-privrednog područja Kantona Sarajevo, ako za to postoji opšti interes, a u skladu sa propisima o eksproprijaciji, u slučaju:

  • -
    ako je šuma i šumsko zemljište potrebno radi realizacije planova prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona i općina, i radi privođenja zemljišta drugoj namjeni, koja daje veću korist društvenoj zajednici,
  • -
    ako se izdvajanje vrši za potrebe Vojske Federacije Bosne i Hercegovine,
  • -
    ako se izdvajanje vrši za potrebe Kantonalnog i Federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Postupak iz stava 1. ovog člana, pokreće se na zahtjev pravnog lica u čiju korist se mijenja namjena i prenose prava gazdovanja, a na prijedlog Vlade Kantona.

3. Upravna organizacija šumarstva na šumsko-privrednom području Kantona Sarajevo

Član 20.

Radi osiguranja, upravljanja i zaštite šuma i šumskih zemljišta na području Kantona Skupština Kantona osniva Javno preduzeće "Sarajevo - šumež (u daljem tekstu: preduzeće).

Sjedište preduzeća je u Sarajevu.

Član 21.

Preduzeće čine četiri organizacione jedinice:

  • -
    šumska uprava Zapad sa sjedištem u Hadžićima,
  • -
    šumska uprava Jug sa sjedištem u Trnovu,
  • -
    šumska uprava Sjever sa sjedištem u Ilijašu,
  • -
    šumska uprava Istok sa sjedištem u Sarajevu.

Član 22.

Imovina preduzeća je vlasništvo Kantona.

Član 23.

Poslovi i zadaci preduzeća, u okviru gazdovanja šumama i šumskim zemljištima su:

  • -
    izrada dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja šumarstva,
  • -
    izrada šumsko-privrednih osnova za privredne jedinice,
  • -
    izrada izvođačkih projekata za realizaciju šumsko-privrednih osnova,
  • -
    izrada programa, planova i projekata za korištenje ostalih proizvoda šuma i šumskih zemljišta,
  • -
    permanentna dijagnozno-prognozna služba,
  • -
    vođenje katastra šuma,
  • -
    izrada tehničkih normativa rada i sredstava u oblasti gazdovanja šumama i šumskim zemljištima,
  • -
    ustupanje poslova iz oblasti gazdovanja šumama državne svojine drugim pravnim licima registrovanim za djelatnost šumarstva,
  • -
    ostali poslovi utvrđeni Statutom preduzeća.

Član 24.

Organ upravljanja preduzeća je Upravni odbor koji se sastoji od pet članova.

Članove Upravnog odbora imenuje Vlada Kantona, na period od četiri godine.

Član 25.

Direktora preduzeća imenuje i razrješava Upravni odbor preduzeća, uz saglasnost Vlade Kantona.

Šefove šumskih uprava imenuje i razrješava Upravni odbor, na prijedlog direktora preduzeća.

Za direktora preduzeća i šefa šumske uprave može biti imenovano lice, koje pored opštih zakonskih uslova ispunjava i slijedeće uslove:

  • -
    ima visoku stručnu spremu - diplomirani inžinjer šumarstva,
  • -
    ima položen stručni ispit.

Nadzor nad zakonitošću rada preduzeća vrši Ministarstvo.

4. Šumsko-privredna akta

Član 26.

Šumama i šumskim zemljištima na području Kantona, gazduje se na osnovu šumsko-privrednih osnova privrednih jedinica.

Šumsko-privredna osnova je plan za dugoročno gazdovanje šumama i šumskim zemljištem Kantona, kojim se utvrđuju osnove gazdovanja, u skladu sa usvojenom strategijom razvoja šumarstva i drugih privrednih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine i Kantona.

Pri izradi šumsko-privredne osnove mora se polaziti od, optimalnog zadovoljenja opštih potreba područja za koje se izrađuje, opšteg značaja šuma i šumskih zemljišta, prava korištenja proizvoda i funkcije šuma i šumskih zemljišta.

Šumsko-privredna osnova zasniva se na stanju šuma i šumskih zemljišta u doba uređivanja, te produkcionim potencijalima staništa u ciljevima strategije razvoja šumarstva.

Zaštitnim šumama, šumama i šumskim zemljištima posebne namjene gazduje se po šumsko-privrednoj osnovi koju čine separati za svaki vid posebne namjene šuma i šumskih zemljišta, a shodno namjeni zbog koje su kao takve i izdvojene.

Član 27.

Šumsko-privredna osnova se izrađuje za period od deset godina.

Planovi šumsko-privredne osnove moraju biti uravnoteženi po godinama.

Šumsko-privredna osnova, vodoprivredna osnova, lovnoprivredna osnova i plan prostornog uređenja Kantona, moraju biti međusobno usklađeni.

Pravilnik o elementima i načinu izrade šumsko-privredne osnove, donosi ministar.

Član 28.

Šumsko-privrednu osnovu za šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu donosi preduzeće, uz saglasnost ministra.

Šumsko-privrednu osnovu za privatne šume donosi općinski načelnik, uz saglasnost ministra.

Za šume i šumska zemljišta iz prethodnog stava šumsko privredna osnova donosi se za područje općine.

Šumsko-privrednu osnovu za šume i šumska zemljišta u vlasništvu drugih pravnih lica donosi pravno lice koje gazduje šumama, uz saglasnost ministra.

Za privatne šume i šumska zemljišta administrativno tehničke poslove obavlja nadležni općinski organ uprave.

Član 29.

Ako se u toku provođenja šumsko-privredne osnove, ustanovi da su se izmijenile činjenice i okolnosti na kojima su zasnovani njeni planovi, donosilac osnove mora obaviti reviziju osnove na način i po postupku koji važi za njeno donošenje.

Izrada nove šumsko-privredne osnove mora biti završena, prije isteka roka važenja postojeće osnove.

Iznimno od stava 2. ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti blagovremene izrade nove osnove, gazdovat će se na osnovu godišnjih planova gazdovanja, a najduže, na period koji će utvrditi ministar.

Izvršenje godišnjih planova gazdovanja šumama i šumskim zemljištima shodno stavu 3. ovog člana smatra se izvršenjem godišnjih planova, nove šumsko-privredne osnove.

Član 30.

Preduzeće je dužno izraditi sjekored u cilju obezbjeđenja ravnomjerne vremenske i prostorne realizacije šumsko-privredne osnove, osnove sječa i izgradnje šumske infrastrukture.

Odredbe šumsko-privredne osnove, planovi zaštite šuma, biološke reprodukcije šuma, etata i izgradnje šumske infrastrukture obavezujuće su za donosioca osnove.

Član 31.

Realizacija šumsko-privredne osnove, za šume u državnom vlasništvu vrši se na osnovu izvođačkog projekta.

Izvođački projekat se radi za uređajnu jedinicu - šumski odjel.

Izvođački projekat sadrži mjesto, vrijeme izvođenja i vrijednost projekta.

Metodologiju izrade i sadržaj izvođačkog projekta, propisuje ministar.

Izvođački projekat mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva, sa pet godina radnog iskustva na poslovima šumarstva.

Izvođački projekat usvaja Upravni odbor preduzeća, pri čemu rok za njegovu realizaciju ne može biti duži od dvije godine.

Član 32.

Za šume i šumska zemljišta u vlasništvu drugih pravnih lica kao i za privatne šume, izvođački projekat se izrađuje po metodologiji, koju propisuje ministar.

Projekat iz stava 1. ovog člana donosi općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva.

Ako vlasnici šuma ne provedu mjere, ili ne izvrše radove utvrđene izvođačkim projektom u određenom roku, njihovo izvršenje organizovat će općinski načelnik, o trošku vlasnika.

5. Reprodukcija šuma

Član 33.

Reprodukcija šuma u smislu ovog zakona podrazumijeva:

  • -
    prirodnu obnovu šuma osjemenjavanjem i vegetativno,
  • -
    vještačku obnovu šuma sjetvom sjemena, podsijavanjem i sadnjom sadnica,
  • -
    rekonstrukciju i konverziju izdanačkih i degradiranih šuma,
  • -
    introdukciju nedostajućih vrsta drveća (biodiverzitet) u mješovitim sastojinama,
  • -
    njegu, održavanje i zaštitu svih šuma i šumskih zemljišta,
  • -
    izgradnju i održavanje šumske infrastrukture,
  • -
    sanitarne i uzgojne sječe.

Član 34.

Programi, osnove, planovi i projekti u oblasti gazdovanja šumama su u funkciji:

  • -
    maksimalnog korištenja prirodne obnove šuma autohtonim vrstama šumskog drveća,
  • -
    biodiverziteta nedostajućih vrsta šumske dendroflore primarnih zajednica,
  • -
    progresije količine i kvaliteta drvne i biomase,
  • -
    mehaničke i zdravstvene stabilnosti sastojina,
  • -
    optimalizacije korištenja stanišnog potencijala šumske flore i faune,
  • -
    racionalnog iskorištavanja drvne mase i ostalih proizvoda šuma i šumskih zemljišta.

Preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom odgovorna su za provođenje odredbi prethodnog stava za šume u državnom vlasništvu, a za šume u vlasništvu drugih pravnih lica kao i za privatne šume, odgovoran je općinski načelnik.

6. Zaštita šuma

Član 35.

Zaštita šuma i šumskih zemljišta, u smislu ovog zakona podrazumijeva:

  • -
    zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetočina,
  • -
    zaštitu šuma i šumskih zemljišta od bespravnih sječa, otuđivanja gotovih šumskih proizvoda i uzurpiranja šumskih zemljišta,
  • -
    zaštitu šuma od požara,
  • -
    zaštitu šuma od zagađivanja,
  • -
    zaštitu šuma od vjetra.

Programi, osnove, planovi i projekti u oblasti gazdovanja šumama, su u funkciji preventivne zaštite šuma.

Član 36.

U cilju zaštite šuma i šumskog zemljišta preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumama dužni su:

  • -
    organizovati stalnu službu praćenja zdravstvenog stanja šuma, kontinuirano provoditi preventivne mjere zaštite i u slučaju progradacije biljnih bolesti i štetočina, organizovati i provesti represivne mjere suzbijanja i uništavanja,
  • -
    organizovati i opremiti stalnu šumarsku - lugarsku službu, na cijelom području kojim gazduju,
  • -
    posebnim aktom utvrditi i provesti organizovanje i opremanje službe za zaštitu od požara.

U cilju zaštite šuma i šumskog zemljišta Pravilnik o zaštiti šuma od biljnih bolesti i štetočina, Pravilnik o zaštiti šuma od požara i Pravilnik o šumskom redu donosi ministar.

Član 37.

Radi preventivne zaštite šuma i šumskih zemljišta u smislu ovog zakona zabranjeno je:

  • -
    pustošenje šuma, oštećivanje stabala i sječa rijetkih vrsta šumske dendroflore,
  • -
    smolarenje i podsočivanje stabala,
  • -
    krčenje šuma i čiste sječe,
  • -
    šumska paša, kresanje lisnika, širenje, sakupljanje i odvođenje mahovine,
  • -
    iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka i kamena,
  • -
    sakupljanje šumskih plodova, ljekobilja i gljiva,
  • -
    uništavanje i oštećivanje graničnih znakova šume i znakova šumske podjele,
  • -
    loženje otvorene vatre u šumi i na šumskom zemljištu, na udaljenosti 100 m od ruba šume,
  • -
    podizanje krečana i poljskih ciglana u šumi i na udaljenosti 200 m od ruba šume,
  • -
    odlaganje i paljenje smeća i drugih otpadaka u šumi i na udaljenosti 200 m od ruba šume.

Otvorenom vatrom smatra se loženje vatre izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih prostorija sa osiguranim ložištem.

Izuzetno od stava 1. alineja 8. ovog člana dozvoljeno je ložiti vatru i paliti drveni ugalj u šumi, na šumskom zemljištu u neposrednoj blizini šume, samo na mjestima i uz primjenu zaštitnih mjera koje će propisati preduzeće i ministar.

Član 38.

Izuzetno od odredaba člana 37. ovog zakona i pod uslovom da nije u suprotnosti sa šumsko-privrednom osnovom, pravna lica koja gazduju šumama mogu posebnim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebe građana uz naknadu, sakupljanje šumskih plodova i ostalih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa, pijeska, šljunka, kamena, pašarenje i širenje u šumama i na šumskim zemljištima, osim u raznodobnim šumama, plantažama i u jednodobnim visokim šumama za vrijeme trajanja obnove, rasta mladika do stadija debeljaka uz obavezno čuvanje stoke.

Pravna lica koja gazduju šumom, utvrdit će vrstu plodova i ostalih šumskih proizvoda kao i uslove pod kojima ih građani mogu sakupljati.

Za šume u vlasništvu drugih pravnih lica kao i za privatne šume akt iz stava 1. ovog člana donosi načelnik općine.

Akt o iskorištavanju pijeska, šljunka i kamena iz stava 1. ovog člana donosi načelnik općine, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra.

Vlasnik šuma, može u svojoj šumi napasati stoku, sakupljati i odvoziti šušanj, mahovinu i druge sporedne šumske proizvode, samo pod uslovima i na način određen šumsko-privrednom osnovom ili posebnim aktom, koji donosi načelnik općine.

Član 39.

Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti:

  • -
    u svrhu promjene vrsta drveća, sastojinskih oblika šume, podizanja plantaža ili objekata koji služe šumskoj proizvodnji (rasadnici, šumske ceste, šumske prosjeke, šumsko-građevinski objekti, lovni objekti i slično), ukoliko to već nije određeno šumsko-privrednom osnovom,
  • -
    ako se šumsko zemljište zbog opšteg interesa ima privesti drugoj kulturi,
  • -
    ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili odbrane Federacije i Kantona,
  • -
    ako je potrebno radi provođenja plana prostornog uređenja,
  • -
    ako je to potrebno radi građenja objekata iz ovog člana.

Saglasnost za krčenje odnosno čistu sječu šume u slučajevima iz alineje 1. i 2. prethodnog stava daje ministar, a saglasnost za slučajeve iz alineje 3. i 4. istog stava, daje Vlada Kantona.

Zemljište na kojem je izvršena čista sječa, odnosno krčenje šume mora se u roku od tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena sječa, odnosno krčenje šume, u protivnom, korisnik je dužan izvršiti pošumljavanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi načelnik općine.

Član 40.

U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gazdovanje šumom, kao i objekti koji su predviđeni planom prostornog uređenja Kantona.

Planom prostornog uređenja može se predvidjeti da se u šumi i na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova, Vojske Federacije, ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih razloga nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.

U postupku donošenja plana prostornog uređenja Kantona, potrebno je pribaviti mišljenje preduzeća.

Kod utvrđivanja uslova za uređenje prostora, posebno uslova za izgradnju objekata iz stava 1. ovog člana i izgrdnju objekata u šumi ili na šumskom zemljištu, treba pribaviti saglasnost ministra, koja će sadržavati i uslove po kojima će se izraditi tehnička dokumentacija.

Član 41.

U cilju zaštite šuma i šumskog zemljišta preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom dužna su, smeće i otpatke skloniti odnosno odvesti iz šume o trošku pravnog ili fizičkog lica koje je to smeće ili otpatke odložilo u šumi.

Član 42.

U cilju preventivne zaštite šuma u državnom vlasništvu, preduzeće i druga pravna lica dužna su trajno održavati šumski red.

U šumama u vlasništvu drugih pravnih lica kao i u privatnim šumama, šumski red su dužni održavati vlasnici šuma.

Mjere provođenja šumskog reda regulišu se Pravilnikom o šumskom redu.

Član 43.

Čuvanje šuma obavlja radnik preduzeća i drugog pravnog lica koje gazduje šumom.

Radnik koji obavlja poslove šumara - lugara (u daljem tekstu: šumar), mora imati najmanje srednju stručnu spremu šumarskog smjera i ispunjavati ostale uslove predviđene zakonom.

Šumar je uniformisano službeno lice, sa službenim oznakama na uniformi, posjeduje kartu (legitimaciju) službenog lica sa službenim ovlaštenjima i naoružan je oružjem koje propiše ministar kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva i ministar kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova u skladu sa zakonom.

Ministar kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva propisat će, način odijevanja i oznake, te oblik i sadržaj legitimacije šumara.

Član 44.

Šumar je ovlašten da:

  • -
    legitimiše lice zatečeno u vršenju prekršaja kažnjivog po ovom zakonu ili kaznenih djela koja se odnose na šume ili za koje postoji opravdana sumnja da su obavila takva djela,
  • -
    obavlja pregled svih mjesta gdje se drvo nalazi, u cilju pronalaska predmeta kaznenih djela ili prekršaja,
  • -
    obavlja privremeno oduzimanje predmeta kojima je izvršeno krivično djelo ili prekršaj i predmeta koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog djela i privremeno oduzete predmete predaje bez odlaganja preduzeću, ili nadležnoj šumskoj upravi,
  • -
    čuva šume od bespravnih sječa, šumskih požara i drugih protivzakonitih radnji (samovlasno zauzimanje šuma pomicanjem utvrđenih granica i postavljenih graničnih znakova, uzurpiranje šuma bez pomicanja utvrđenih granica i dr.),
  • -
    čuva od krađe glavne i ostale proizvode šuma na cijelom šumskom rejonu,
  • -
    obavlja i lovočuvarske poslove,
  • -
    učestvuje u provođenju uzgojnih mjera, mjera zaštite od biljnih bolesti i štetočina,
  • -
    obavlja pregled šumskih proizvoda i drveta koje se prerađuje na postrojenjima mehaničke prerade drveta u državnom i privatnom vlasništvu,
  • -
    obavlja zaustavljanje i pregled dokumentacije prevoznih sredstava kojima se prevoze šumski proizvodi,
  • -
    obavještava nadležne organe o zapaženim nepravil- nostima.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana, svako lice je dužno da na zahtjev šumara, pokaže isprave kojima se utvrđuje njegov identitet i isprave za drvo koje vozi, kao i da omogući pregled tovara, sredstava prevoza i pregled mjesta i prostora gdje su smješteni proizvodi šumarstva.

Član 45.

Šumarski rejon čine šume i šumska zemljišta, u granicama koje odredi preduzeće i drugo pravno lice koje gazduje šumom.

Površina šumarskog rejona u smislu prethodnog stava može biti:

  • -
    600 - 800 hektara, za šume sa prirodnom obnovom,
  • -
    800 - 1.200 hektara, za izdanačke šume i šume za vještačku obnovu,
  • -
    500 - 600 hektara za zaštitne šume i šume posebne namjene,
  • -
    4000 hektara, za neobrasla šumska zemljišta.

7. Šumska infrastruktura

Član 46.

Šumsku infrastrukturu čine:

  • -
    šumske ceste,
  • -
    šumske osmatračnice,
  • -
    lugarnice i prateći objekti,
  • -
    lovačke kuće, čeke, hranila i pojila,
  • -
    sistem telefonskih i radio veza,
  • -
    objekti za odmor i rekreaciju,
  • -
    sve hidro i elektro instalacije i objekti namijenjeni za zaštitu, iskorištavanje i reprodukciju šuma,
  • -
    oznake zabrana, obavještenja i upozorenja.

Šumska infrastruktura koja je izgrađena iz sredstava preduzeća i drugih pravnih lica koja gazduju šumom predstavlja njihova osnovna sredstva.

Šumsku infrastrukturu iz stava 1. ovog člana mogu koristiti građani i pravna lica na način i pod uslovima koje će utvrditi preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom.

Naknadu za korištenje šumske infrastrukture iz prethodnog stava, utvrđuje preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom, uz saglasnost načelnika općine, zaključivanjem ugovora između preduzeća, drugog pravnog lica koje gazduje šumom i korisnika.

Preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom dužni su održavati u funkciji šumsku infrstrukturu iz stava 1. ovog člana, kao i vlasnici privatnih šuma ukoliko koriste navedenu infrastrukturu.

8. Iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta

Član 47.

Iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta obuhvata:

  • -
    sječu šumskog drveća i izradu šumskih sortimenata,
  • -
    izvoz šumskih sortimenata iz šume,
  • -
    utovar šumskih sortimenata u transportno sredstvo i prevoz do kupca - promet drvetom,
  • -
    iskorištavanje šumske infrastrukture iz člana 46. stav 1.,
  • -
    iskorištavanje ostalih šumskih proizvoda (šumski plodovi, gljive, ljekobilje, kamen, šljunak, pijesak, drveni ugalj i kreč),
  • -
    plantažiranje ljekobilja, bobičavog voća i drugih kultura na neobraslim šumskim zemljištima,
  • -
    lov i ribolov.

Sječa stabala u šumi, moguća je samo po prethodno izvršenom odabiru i obilježavanju - doznaci stabala ili površina za sječu, a na osnovu prethodno usvojenog izvođačkog projekta.

Za sanitarnu sječu stabala do 5 m3/ha u odjelu, nije obavezna izrada izvođačkog projekta.

Doznaka stabala za sječu vrši se, otiskom šumarskog čekića i rednog broja stabla, na zatesima sa gornje strane debla, u visini 130 cm i na žilištu sa donje strane stabla.

Doznaka stabala, za sječu obuhvata i mjerenje prečnika stabla, na visini 130 cm sa gornje strane i evidentiranje u knjigu doznake.

Obilježavanje površine za sječu stabala vrši se po rubnim stablima sa unutarnje strane stabla, na visini od 130 cm, otiskom šumarskog čekića i nanošenjem horizontalne crte širine 5 cm uljanom bojom.

Član 48.

Preduzeće je dužno najmanje 30 dana prije početka sječe doznačenih stabala obavijestiti nadležnu inspekciju o izvršenoj doznaci, sa naznakom odjela i privredne jedinice gdje je izvršena doznaka.

Doznaka stabala i obilježavanje površina obraslih šumskim drvećem i sječa ne smije se vršiti u šumama gdje su sporni imovinsko pravni odnosi.

Preduzeće je dužno posebnim aktom utvrditi oblik i sadržaj otiska šumarskog čekića kao i registar šumarskih čekića i propisati ko, kako i gdje može upotrijebiti - koristiti šumarski čekić.

Izrađeni šumski sortimenti ne smiju se pomjerati od panja bez prethodno izvršenog uspostavljanja šumskog reda, premjera, žigosanja i evidentiranja u knjigu premjera.

U šumama u vlasništvu drugih pravnih lica kao i u privatnim šumama, doznaka stabala za sječu i sječa stabala može se vršiti, na osnovu dozvole koju na zahtjev vlasnika izdaje načelnik općine.

Član 49.

Prijem, prevoz, pohranjivanje, prerada i prodaja šumskih sortimenata (u daljem tekstu: promet) vrši se uz izdatu otpremnicu - propratnicu i vidnu deklaraciju kvalitetne klase na svakom sortimentu.

Za šumske sortimente iz šume u državnom vlasništvu otpremnicu - propratnicu izdaje preduzeće, a za šumske sortimente iz šume u vlasništvu drugih pravnih lica i privatne šume, općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva.

Zabranjena je primarna prerada drveta ako isto nije žigosano, ako ne posjeduje otpremnicu - propratnicu i ako nije evidentirano u knjigu prijema.

Zabranjena je preprodaja šumskih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda.

Sadržaj obrasca otpremnice - propratnice za šumske sortimente, propisat će ministar.

Član 50.

Iskorištavanje šuma iz člana 47. stav 1 alineja 1, 2. i 3. vrši preduzeće ili drugo pravno lice kome preduzeće ustupi te poslove.

Preduzeće postupak ustupanja poslova iz prethodnog stava, regulisat će posebnim aktom (licitacija i koncesija).

Iskorištavanje šuma iz člana 47. stav 1. alineja 4, 5, 6. i 7. vrši se u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, i posebnim programima i projektima koje donosi preduzeće, uz saglasnost ministra.

9. Šume i šumska fauna

Član 51.

Šumska fauna (divljač, ptice i ribe) sa šumskom florom, čine životnu zajednicu od opšteg značaja.

Poseban značaj i zaštitu, uživa lovna divljač, ptice i ribe u prirodnim vodotocima.

Član 52.

Gazdovanje šumskom faunom uređuje se šumsko-privrednom osnovom i lovno-privrednom osnovom.

Šumsko-privredna osnova, određuje vrste i broj divljači, zavisno o kapacitetu šumskog staništa.

Postupak donošenja lovno-privredne osnove, propisat će se zakonom o lovstvu na području Kantona.

Član 53.

U cilju trajnog održavanja i unapređivanja prirodne ravnoteže šumskog ekosustava, preduzeće je dužno obezbijediti neposrednu zaštitu i čuvanje šumske faune.

10. Imovinsko-pravni odnosi

Član 54.

Šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu, ne mogu se otuđivati drugim licima (fizičkim i pravnim), osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom (arondacija, komasacija).

Nad šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu, ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.

Zabranjeno je i kažnjivo samovlasno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta, u državnom vlasništvu.

Član 55.

Šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu, izuzev šuma i šumskih zemljišta kojima gazduje preduzeće, mogu se prenositi na drugo pravno lice bez naknade ili uz naknadu, ako se tim ne mijenja namjena i način gazdovanja.

Pravo prvenstva na prenos šuma i šumskih zemljišta ima pravno lice, koje time ostvaruje plan razvoja svoje djelatnosti u skladu sa planom prostornog uređenja općine.

Član 56.

Za prenesena prava u slučajevima i prema postupku iz člana 19. ovog zakona ili ograničenja prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta u slučaju proglašenja šume za zaštitnu, odnosno za šumu sa posebnom namjenom, osnivanjem služnosti u šumi i privremenim zauzimanjem šumskog zemljišta, preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom i šumskim zemljištem, imaju pravo na naknadu kojom se osigurava, da njihovi uslovi rada ne budu pogoršani u skladu sa ovim zakonom.

Naknadu daje pravno lice na koje se vrši prenos prava u pogledu šuma i šumskog zemljišta ili na čiji zahtjev, odnosno u čiju korist je ograničeno određeno pravo u pogledu šuma i šumskog zemljišta.

Sredstva od naknade dobivena za prenesena ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskog zemljišta preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom i šumskim zemljištem, mogu koristiti samo u svrhu proširene biološke reprodukcije šuma ili kupovinu šuma i šumskog zemljišta.

Član 57.

Naknada za preneseno pravo u pogledu šuma i šumskog zemljišta, određuje se u visini vrijednosti šume i šumskog zemljišta, utvrđene procjenom u vrijeme prenosa.

Ako se pravo korištenja šume i šumskog zemljišta prenosi radi iskorištavanja u druge namjene, preduzeće i druga pravna lica imaju pravo da prethodno iskoriste drvnu masu te šume s tog zemljišta, a naknada se određuje prema odredbi stava 1. ovog člana umanjena za vrijednost iskorištene drvne mase.

Naknada za izdvojeno šumsko zemljište daje se u novcu, ukoliko naknadu nije moguće dati u drugom zemljištu, pogodnom za podizanje šume i gazdovanje šumom.

Ako se šumsko zemljište izdvaja prema odredbi člana 19. stav 1. alineja 1. ovog zakona za građenje vodoprivrednih objekata za koje Vlada Kantona utvrdi opšti interes i odobri program izgradnje, naknada se određuje prema propisima o eksproprijaciji.

Član 58.

Preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumama i šumskim zemljištem i vlasnik privatne šume i šumskog zemljišta čija se šuma proglasi zaštitnom šumom, odnosno šumom sa posebnom namjenom, ako se tim proglašenjem ograničavaju njihova prava u pogledu šume i šumskog zemljišta, imaju pravo na naknadu u iznosu za koji su umanjeni prihodi iz te šume, odnosno povećani troškovi njezinog održavanja.

Ako se naknada iz stava 1. ovog člana ne može utvrditi sporazumno, o njoj odlučuje nadležni sud.

U slučaju ustanovljenja prava služnosti u šumi i na šumskom zemljištu (izgradnja cesta, pruga, vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrovoda i sl.) u postupku propisanom zakonom, naknada se utvrđuje u iznosu za koji je usljed ustanovljenja služnosti smanjena vrijednost šume ili šumskog zemljišta i umanjena proizvodnja drvne mase.

Član 59.

Za potrebe preduzeća može se zemljište u vlasništu drugih pravnih lica i zemljište u privatnom vlasništvu, privremeno izuzeti za prevoz i smještaj šumskih proizvoda, uz naknadu, ako to nije moguće obaviti na drugi način, ili bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji.

Rješenje o privremenom izuzimanju zemljišta i o visini naknade iz stava 1. ovog člana donosi ministar.

Ako se privremenim izuzimanjem zemljišta vlasnicima iz stava 1. ovog člana nanese šteta, osim naknade iz stava 2. ovog člana, nadoknadiće mu se i šteta pričinjena na zemljištu.

Član 60.

Građani i pravna lica koja oštete šumu, dužni su nadoknaditi štetu prema šumsko odštetnom cjenovniku.

Pravilnik o načinu utvrđivanja naknade štete pričinjene u šumama u državnom vlasništvu na području Kantona (šumsko-odštetni cjenovnik), donosi ministar.

11. Arondacija i komasacija šuma i šumskih zemljišta

Član 61.

Arondacija i komasacija šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu i šuma i šumskih zemljišta drugih pravnih lica i privatnih šuma i šumskih zemljišta, provodi se prema odredbama Zakona o komasaciji zemljišta, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Za arondaciju i komasaciju šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, potrebno je prethodno pribaviti saglasnost Vlade Kantona.

U postupku arondacije i komasacije šuma i šumskih zemljišta, može se izvršiti zamjena šuma i šumskih zemljišta za poljoprivredna zemljišta, kao i zamjena šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu za šume i šumska zemljišta u vlasništvu drugih pravnih lica i privatne šume i šumska zemljišta.

Zamjena enklava ili poluenklava između preduzeća i vlasnika privatnih šuma i šumskih zemljišta, vrši se uz saglasnost ministra.

12. Utvrđivanje granica šuma i šumskih zemljišta

Član 62.

Granice šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, moraju biti na terenu utvrđene i vidno obilježene.

Utvrđene granice iz prethodnog stava, moraju biti ucrtane u katastarske planove šuma.

Poslove obilježavanja granica šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu i održavanja graničnih znakova obavlja preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumama.

Granična linija šuma i šumskih zemljišta, utvrđuje se u skladu sa propisima za omeđivanje granica, u postupku premjera zemljišta.

Propis o obilježavanju granica šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu, i o postavljanju graničnih znakova, donosi ministar.

III - FINANSIRANJE REPRODUKCIJE ŠUMA

Član 63.

Radi finansiranja preventivne zaštite šuma, jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma, preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom dužna su namjenski izdvajati finansijska sredstva.

Osnovica za izdvajanje finansijskih sredstava je prihod ostvaren od prodaje drveta i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe ili poklonjenog.

Izdvajanje finansijskih sredstava vrši se po namjeni i stopama, i to:

  • -
    na ime preventivne zaštite šuma i jednostavne biološke reprodukcije 20%,
  • -
    na ime proširene biološke reprodukcije šuma 3%.

Preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumom dužna su sačiniti godišnji izvještaj o izdvojenim i utrošenim sredstvima za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma.

Član 64.

Za finansiranje gazdovanja zaštitnim šumama, šumama i šumskim zemljištima posebne namjene šumsko-privrednog područja Kantona Sarajevo sredstva obezbjeđuju, Kanton i preduzeće.

Preduzeće godišnjim planom utvrđuje visinu sredstava koju obezbjeđuje Kanton i preduzeće za finansiranje gazdovanja iz stava 1. ovog člana, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

Za finansiranje gazdovanja iz stava 1. ovog člana preduzeće usmjerava sav prihod ostvaren gazdovanjem zaštitnim šumama, šumama i šumskim zemljištima posebne namjene.

Razliku sredstava po godišnjem planu obezbjeđuje Kanton Sarajevo od naknade za korištenje polivalentnih funkcija šume, koju plaćaju preduzeća i druga pravna lica koja na teritoriji Kantona obavljaju privrednu djelatnost, osim preduzeća koja gazduju šumama na području Kantona.

Naknada iz prethodnog stava plaća se od ukupnog prihoda u visini od 0,1%, na poseban račun Kantona otvoren za ove namjene.

Neutrošena sredstva iz st. 4. i 5. Kanton će usmjeriti na račun preduzeća, za realiziranje programa proširene biološke reprodukcije.

Član 65.

Finansiranje biološke reprodukcije šuma u vlasništvu drugih pravnih lica i privatnim šumama, obezbjeđuju vlasnici šuma.

Sredstva za finansiranje biološke reprodukcije šuma iz stava 1. ovog člana, vlasnici šuma obezbjeđuju izdvajanjem 10% od prihoda ostvarenog od prodaje drveta po cjenovniku šumskih proizvoda preduzeća i katastarskih prihoda od šuma i šumskog zemljišta, u visini koju će utvrditi ministar.

Sredstva iz stava 2. ovog člana vlasnici šuma i šumskih zemljišta uplaćuju na poseban račun općine otvoren za ove namjene.

Član 66.

Preduzeće je dužno finansirati jedinstvenu dijagnozno prognoznu i karantinsku službu Federacije Bosne i Hercegovine.

IV - NADZOR

Član 67.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu istog, vrši Ministarstvo i nadležna inspekcija.

Član 68.

Nadležna inspekcija obavlja neposredan nadzor i ovlaštena je da:

  • -
    pregleda sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo sječe, skladišti, prerađuje izvozi iz šume ili stavlja u promet,
  • -
    zaustavi vozilo i pregleda dokumentaciju i šumske prizvode koji se prevoze,
  • -
    pregleda šumsko-privrednu osnovu, izvođačke projekte, programe jednostavne i proširene reprodukcije šuma, godišnje planove gazdovanja, poslovne knjige i druge dokumente, koji se odnose na gazdovanje šumama i šumskim zemljištem,
  • -
    zahtjeva podatke i obavjesti o izvršenim radovima na reprodukciji i korištenju šuma o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na uređivanju, o stručnim službama, kao i druge podatke radi utvrđivanja da li je gazdovanje šumama i šumskim zemljištima u skladu sa odredbama ovog zakona,
  • -
    - nadzire kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina i naredi provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumama ili vlasnici šuma, ne pridržavaju propisa i naređenih mjera za zdravstvenu zaštitu šuma,
  • -
    nadzire kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i naredi provođenje određenih mjera, ako se utvrdi da se preduzeće i druga pravna lica, koja gazduju šumama ili vlasnik šume, ne pridržavaju propisa odnosno naređenih mjera za zaštitu od požara,
  • -
    nadzire provođenje i drugih mjera za zaštitu šuma određenih ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona (osiguranje šumskog reda, čuvanje šuma i dr.),
  • -
    obustavi sječu šume, krčenje i pustošenje šume i druge radnje, koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona,
  • -
    privremeno oduzme bespravno posječeno drvo i druge bespravno prisvojene ili izrađene šumske proizvode, posebno u slučajevima nerješenih imovinsko-pravnih odnosa i uzurpacija kao i drveta posječenog bez prethodne doznake ili pribavljanja na drugi protipravan način (krađa, preprodaja) i drveta čiji se promet obavlja bez prethodnog žigosanja ili bez otpremnice - propratnice,
  • -
    naredi provođenje radova određenih šumsko-privrednom osnovom, izvođačkim projektom ili programom čije neizvršavanje bi prouzrokovalo štetne posljedice,
  • -
    naredi privremene mjere za sprječavanje štete u hitnom slučaju u kojem bi nastupila šteta za opšti interes,
  • -
    obavjesti nadležne organe o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje, ako nije ovlaštena neposredno postupiti,
  • -
    prikupi potrebne podatke i obavještenja od odgovornih lica, svjedoka i drugih lica,
  • -
    nadzire da li se provode propisane mjere u proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala,
  • -
    poduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima,
  • -
    vodi službene evidencije.

Član 69.

Preduzeće i druga pravna lica koja gazduju šumama i vlasnici privatnih šuma, čiji rad podliježe nadzoru nadležne inspekcije, obavezni su omogućiti obavljanje nadzora i pružiti tražene podatke i obavještenja.

Član 70.

Nadležna inspekcija donosi rješenje o upravnoj mjeri kad je za to ovlaštena.

Protiv rješenja nadležne inspekcije, može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja ako se radi o poduzimanju hitnih mjera u opštem interesu, koje se ne mogu odlagati, ili ako bi usljed odlaganja izvršenja bila nanijeta veća materijalna šteta, ili ako bi bili ugroženi životi ili zdravlje ljudi.

Član 71.

Za nadležnog inspektora može se postaviti diplomirani inžinjer šumarstva koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u oblasti šumarstva.

Nadležni inspektor dužan je pri obavljanju svoje dužnosti imati službenu legitimaciju.

V - KAZNENE ODREDBE

Član 72.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 konvertibilnih maraka (u daljem tekstu: KM), kaznit će se za privredni prijestup preduzeće i druga pravna lica:

  • 1.
    ako ne obave pošumljavanje u određenom roku (član 13.),
  • 2.
    ako gazduju šumama bez šumsko-privredne osnove ili godišnjeg plana gazdovanja (član 26. stav 1. i član 29. stav 3.),
  • 3.
    ako ne izvrše obaveze utvrđene u šumsko-privrednoj osnovi i izvođačkim projektima (član 30. i član 31. stav 1.),
  • 4.
    ako počine ili dozvole pustošenje šume, krčenje ili čistu sječu šume (član 37. stav 1. alineja 1. i 3.),
  • 5.
    ako zemljište na kojem je obavljeno krčenje ili čista sječa ne koriste u svrhu radi koje je izdata dozvola (član 39.),
  • 6.
    ako sredstva naknade ne iskoriste za proširenu biološku reprodukciju ili kupovinu šume, odnosno šumskog zemljišta (član 56. stav 3.),
  • 7.
    ako ne izdvajaju sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma ili ih ne koriste namjenski ili ne izdvajaju sredstva za ostvarivanje programa proširene biološke reprodukcije šuma ili ne plaćaju naknadu po periodičnom i završnom računu (čl. 63. i 65.),
  • 8.
    ako ne sačinjavaju godišnje izvještaje o izdvojenim i utrošenim sredstvima za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma (član 63. stav 4.).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana, kaznit će se i odgovorno lice u preduzeću i drugim pravnim licima novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM.

Ako se privrednim prijestupom iz stava 1. ovog člana, prouzrokuju naročito teške posljedice, može se preduzeću i drugim pravnim licima izreći kazna do desetorostrukog iznosa učinjene štete, odnosno neizvršene obaveze.

Član 73.

Novčanom kaznom od 2.500 do 25.000 KM kaznit će se za privredni prijestup preduzeće i druga pravna lica:

Sudska praksa po ovom aktu

1 odluka iz 0 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (1)