Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH
Pravila o štrajku Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 2. stav 2. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00) i člana 98. Statuta Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture BiH, Glavni odbor Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, na sjednici održanoj 21.03.2015. godine, donosi
PRAVILA
O ŠTRAJKU SINDIKATA SREDNJEG I VISOKOG OBRAZOVANJA, ODGOJA, NAUKE I KULTURE BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
Pravilima o štrajku Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH (u daljem tekstu: Pravila) uređuju se uslovi, postupak organizovanja i vođenja štrajka, prava i obaveze zaposlenika u institucijama srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture koji su članovi Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sindikat).
Član 2.
Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova, na osnovu Zakona o štrajku, Zakona o radu, Kolektivnog ugovora, Statuta Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH (u daljem tekstu: Statut) i ovih Pravila.
Član 3.
Štrajk se organizuje i vodi na način kojim se ne ugrožavaju imovina, bezbjednost i zdravlje lica i omogućava normalan nastavak rada nakon završetka štrajka.
Član 4.
Razlozi za organizovanje štrajka zaposlenih u institucijama srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture su:
- -zaštita i ostvarivanje ekonomsko-socijalnih interesa članova Sindikata, koji se ne mogu riješiti putem pregovora s poslodavcem, niti drugim mjerama;
- -neprimjenjivanje odredaba Kolektivnog ugovora, a od strane poslodavca ne postoji volja za provođenje;
- -nepoštivanje pravilnika o radu ustanove;
- -nepoštivanje zakona i izvršnih sudskih presuda;
- -kada pregovori o pitanju primjene pojedinih odredaba Kolektivnog ugovora ne daju rezultate;
- -kada se zahtjevi članova Sindikata ne mogu riješiti pregovorima;
- -nastali spor o zaključivanju, primjeni, izmjenama, dopunama ili otkazivanju Kolektivnog ugovora ili neki drugi spor u vezi s Kolektivnim ugovorom, a koji se nije mogao riješiti provođenjem postupka mirenja ili arbitraže;
- -kada poslodavac ne primjenjuje ili krši odluke arbitraže i mirovnog vijeća, koje su donesene nakon postupka mirenja.
Član 5.
Postupak organizovanja i vođenja štrajka u institucijama i ustanovama srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture podrazumijeva:
- -utvrđivanje razloga za organizovanje štrajka i potpisivanje izjava članstva o prihvatanju učešća u štrajku;
- -utvrđivanje minimuma poslova koji se neće prekidati za vrijeme štrajka; ukoliko minimum poslova koji se neće prekidati za vrijeme trajanja štrajka nije utvrđen, ne može se donijeti odluka o organizovanju štrajka;
- -donošenje odluke o organizovanju štrajka, koja sadrži razloge zbog kojih se stupa u štrajk, zahtjeve zaposlenika koji su u štrajku, imena članova štrajkačkog odbora, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka, vodeći računa da je postignut sporazum o minimumu poslova koji se neće prekidati za vrijeme štrajka;
- -pokretanje inicijative za mirno rješavanje spora - mirenje, u periodu 10 dana od najave do početka štrajka, koje se mora okončati u roku od pet dana od dana pokretanja inicijative;
- -stupanje u štrajk ako se u toku mirnog rješavanja spora ne postigne dogovor;
- -vođenje pregovora o zahtjevima povodom kojih se organizuje štrajk;
- -donošenje odluke o prekidu štrajka.
Član 6.
Štrajk članova Sindikata može se organizovati i voditi na svim nivoima organizovanja Sindikata, s tim da se prethodno mora dobiti saglasnost organa Sindikata s višeg nivoa.
Štrajk članova Sindikata može se organizovati i po djelatnostima srednjeg obrazovanja, visokog obrazovanja, nauke i kulture.
Član 7.
Odluke o organizovanju štrajka mogu donijeti: Glavni odbor, kantonalni odbor i sindikalni odbor (u daljem tekstu: nadležni organ Sindikata).
Odluke o organizovanju štrajka moraju biti u skladu sa Zakonom o štrajku i ovim Pravilima.
Glavni odbor odluku o organizovanju štrajka donosi uz saglasnost kantonalnih organizacija.
Predsjedništvo Glavnog odbora kantonalnom odboru prethodno daje saglasnost za organizovanje štrajka.
Kantonalni odbor sindikalnom odboru prethodno daje saglasnost za organizovanje štrajka.
Nijedna organizacija sindikata ne može pozvati zaposlenike na štrajk bez prethodne saglasnosti viših organa.
Član 8.
U realizaciji štrajka na nivou sindikalne organizacije pomoć pruža predsjednik kantonalnog odbora ili član kojeg imenuje kantonalni odbor, a u realizovanju štrajka na nivou kantonalne organizacije pomoć pruža predsjednik Glavnog odbora ili član Glavnog odbora kojeg imenuje predsjednik.
Član 9.
Odluka o organizovanju štrajka donosi se u pisanoj formi, i sadrži:
- -razloge zbog kojih se organizuje štrajk;
- -zahtjeve zaposlenika u štrajku;
- -imena članova štrajkačkog odbora;
- -prava i obaveze štrajkačkog odbora u vođenju štrajka;
- -mjesto, dan i vrijeme početka štrajka;
- -datum donošenja odluke.
Odluka o organizovanju štrajka dostavlja se poslodavcu, nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova i objavljuje se putem sredstava javnog informisanja i na oglasnim pločama u sindikalnim organizacijama.
Član 10.
Minimum poslova koji se neće prekidati za vrijeme trajanja štrajka može biti utvrđen kolektivnim ugovorom ili putem sporazuma između poslodavca i nadležnog organa Sindikata.
Minimum poslova koji se neće prekidati za vrijeme trajanja štrajka može ponuditi poslodavac, koje nadležni organ Sindikata razmatra i o čemu potpisuje sporazum s poslodavcem.
Sporazumom iz prethodnog stava ovog člana ne mogu se utvrđivati poslovi čije bi obavljanje onemogućilo ili ograničilo pravo na štrajk.
Štrajk ne može početi prije utvrđivanja minimuma poslova koji se neće prekidati za vrijeme trajanja štrajka.
Član 11.
Ukoliko se nadležni organ Sindikata i poslodavac ne mogu usaglasiti o sporazumu iz stava 2. člana 10. ovih Pravila, provodi se postupak arbitraže.
Postupak arbitraže provodi arbitražno vijeće, koje se sastoji od po jednog predstavnika Sindikata i poslodavca, te nezavisnog predsjednika, kojeg sporazumno određuju Sindikat i poslodavac.
Ako se Sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika u arbitražnom vijeću, a ta pitanja nisu uređena Kolektivnim ugovorom ili sporazumom sindikata i poslodavca, zahtjev za izbor predsjednika arbitražnog vijeća upućuju nadležnom općinskom sudu, koji je dužan da imenuje lice u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva.
Arbitraža donosi odluku u roku od pet dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Član 12.
Nakon utvrđivanja poslova koji se neće prekidati za vrijeme trajanja štrajka, nadležni organ Sindikata nastavlja dalju proceduru predviđenu u članu 5. ovih Pravila i donosi odluku o organizovanju štrajka, čije su forma i sadržina definisane u članu 9. ovih Pravila.
Član 13.
U roku od 10 dana od dana kada je nadležni organ Sindikata donio odluku o organizovanju štrajka, odnosno 10 dana od najave do početka štrajka, štrajkački odbor dužan je pokrenuti inicijativu za mirno rješavanje spora, koji se mora završiti u roku od pet dana od dana pokretanja inicijative.
Postupak mirnog rješavanja spora provodi se u skladu s odredbama Zakona o radu, na način da se formira mirovno vijeće, koje se sastoji od tri člana, i to: predstavnik poslodavaca, sindikata i predstavnik koga izaberu strane u sporu s liste koju utvrđuju federalni ministar i nadležni organ kantona (u daljem tekstu: nadležni organi).
Mirovno vijeće vodi postupak u skladu s pravilima o postupku pred tim vijećem.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i djejstvo kolektivnog ugovora.
O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavještavaju nadležne organe, u roku od tri dana od dana završetka mirenja.
Član 14.
Ako se u toku mirnog rješavanja spora, odnosno pregovora ne postigne sporazum o rješavanju zahtjeva članova Sindikata, počinje štrajk, odnosno zaposleni u institucijama i ustanovama srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture počinju s prekidom rada, kako je navedeno u odluci o organizovanju štrajka, koju donosi nadležni organ Sindikata.
Štrajk ne može početi prije okončanja postupka mirenja.
Član 15.
Ukoliko u toku štrajka pregovorima bude postignut prijedlog sporazuma s poslodavcem o načinu rješavanja zahtjeva koji su navedeni u odluci o organizovanju štrajka, nadležni organ Sindikata, koji je donio odluku o organizovanju štrajka, dužan je tražiti mišljenje članova u štrajku o prijedlogu sporazuma.
Član 16.
Ispunjavanjem zahtjeva zbog kojih je organizovan štrajk ili prihvatanjem prijedloga sporazuma poslodavca stiču se uslovi za prekid štrajka.
Odluku o prekidu štrajka donosi nadležni organ Sindikata.
Član 17.
Nakon završetka štrajka, nadležni organ Sindikata, koji je donio odluku o prekidu štrajka, prati realizaciju provođenja potpisanog sporazuma s poslodavcem, i sačinjava analizu štrajka, koju čini:
- -broj učesnika u štrajku (sindikalne organizacije i članstvo),
- -rad i aktivnosti štrajkačkog odbora za vrijeme štrajka,
- -analiza postignutih rezultata štrajka.
Član 18.
Nadležni organi Sindikata mogu organizovati i pozvati članstvo u štrajk upozorenja, koji može trajati najviše dva sata, kada članovi Sindikata prekidaju poslove i sve aktivnosti u institucijama i ustanovama srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture.
Najkasnije na dan najave štrajka iz prethodnog stava ovog člana, nadležni organ Sindikata je dužan objaviti sporazum o poslovima na kojima se rad ne može prekidati za vrijeme štrajka.
Odluku o štrajku upozorenja nadležni organ Sindikata dostavlja poslodavcima i sredstvima javnog informisanja.
Štrajk upozorenja može trajati do dva sata više dana u kontinuitetu.
Član 19.
Poslodavac je dužan, u toku organizovanja i trajanja štrajka, poštovati prava članova Sindikata u štrajku, koja su utvrđena odredbama Zakona o radu, Zakona o štrajku i kolektivnog ugovora.
Članovi Sindikata, koji u toku organizovanja i trajanja štrajka poštuju odredbe Zakona o štrajku i ovih Pravila, imaju pravo na pravnu zaštitu u slučaju ugrožavanja njihovog radno-pravnog statusa za vrijeme štrajka.
Član 20.
Nadležni organi Sindikata mogu organizovati i proteste s ciljem ostvarivanja zaštite i interesa članstva, koji se organizuju u skladu sa zakonom.
Nadležni organ će donijeti odluku kojom će se utvrditi način i procedura organizovanja i vođenja protesta.
O organizovanju protesta obavještava se poslodavac i nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova.
Protesti se mogu organizovati pred nadležnim institucijama za obrazovanje, nauku i kulturu, institucijama poslodavaca i na radnim mjestima.
Protestima se iskazuje nezadovoljstvo članova lošim ekonomsko-socijalnim položajem, uslovima rada, i ističu se druga pitanja koja su od značaja za poboljšanje radno-pravnog statusa članova Sindikata.
Na protestima se ističu zahtjevi za rješavanje problema članova Sindikata i prozivaju odgovorne osobe za nastalo stanje.
Član 21.
Članovi Sindikata jednog nivoa organizovanja mogu se solidarisati i dati podršku članovima Sindikata drugog nivoa organizovanja.
Sindikat se može solidarisati i dati podršku drugim granskim sindikatima članicama Saveza samostalnih sindikata BiH, ukoliko to mogućnosti dopuštaju.
Podrška se može dati u pismenom obliku, putem sredstava javnog informisanja, organizovanjem štrajka upozorenja u trajanju do 30 minuta, kao i novčanim sredstvima za potrebe bolje organizacije štrajka, te svaki drugi vid pomoći koji može dati doprinos ostvarivanju zahtjeva štrajka.
Član 22.
Odluke o organizovanju štrajkova i protesta nadležnih organa Saveza samostalnih sindikata BiH nadležni organi Sindikata su dužni poštovati i prema mogućnostima ih realizovati.
Član 23.
Danom usvajanja ovih Pravila prestaju da važe odredbe Pravila o štrajku Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine o štrajku, broj 05-2-407-1/09 od 29.07.2009. godine.
Ova Pravila stupaju na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 05-2-113-32/15
21. marta/ožujka 2015. godine
Sarajevo
Predsjednik
Đevad Hadžić, s. r.