Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi
Na osnovu čl. 5. stav (1) tačka h) i 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17), člana 12. stav (1) tačka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18) i čl. 81., 130. i 131. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/17), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na elektronskoj sjednici održanoj 18.06.2020. godine, donosi
ODLUKU
O UPRAVLJANJU KAMATNIM RIZIKOM U BANKARSKOJ KNJIZI
Član 1.
Opće odredbe
(1) Ovom odlukom propisuju se minimalni standardi za uspostavu sistema upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, izvori kamatnog rizika u bankarskoj knjizi, način izračuna promjene ekonomske vrijednosti koja proizilazi iz pozicija bankarske knjige korištenjem jednostavnog izračuna, tretman finansijskih derivata, te izvještavanje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) o izloženosti banke kamatnom riziku u bankarskoj knjizi.
(2) Sve banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine kojima je Agencija izdala dozvolu za rad, dužne su primjenjivati odredbe ove odluke.
(3) Odredbe ove odluke primjenjuju se na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, u skladu sa propisima kojima se uređuje nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(4) Na pitanja vezana za upravljanje rizicima u banci koja nisu definisana ovom odlukom, a definisana su zakonom ili drugim podzakonskim aktima, primjenjivat će se odredbe tog zakona ili drugog podzakonskog akta.
Član 2.
Pojmovi
Pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:
- a)Kamatni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke uslijed promjene kamatnih stopa,
- b)Kamatni rizik u bankarskoj knjizi je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige uslijed promjene kamatnih stopa,
- c)Rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa (engl. repricing risk) je rizik kome je banka izložena zbog ročne neusklađenosti dospijeća (za fiksne kamatne stope) i ponovnog vrednovanja (za promjenjive kamatne stope) pozicija imovine, obaveza, te dugih i kratkih vanbilansnih pozicija u bankarskoj knjizi,
- d)Rizik krive prinosa (engl. yield curve risk) je rizik kome je banka izložena zbog promjene oblika i nagiba krive prinosa,
- e)Rizik osnove (engl. basis risk) je rizik kojem je banka izložena zbog razlike referentnih kamatnih stopa za instrumente sa sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili vrijeme do sljedeće promjene kamatne stope,
- f)Rizik opcije (engl. optionality risk) je rizik koji proizlazi iz opcija, uključujući ugrađene opcije u kamatno osjetljive pozicije (npr. krediti s mogućnošću prijevremene otplate, depoziti s mogućnošću prijevremenog povlačenja i sl.),
- g)Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja,
- h)Bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja,
- i)Ekonomska vrijednost bankarske knjige je procjena sadašnje vrijednosti svih očekivanih neto novčanih tokova pozicija bankarske knjige, odnosno očekivanih novčanih tokova imovine umanjenih za očekivane novčane tokove obaveza,
- j)Značajna valuta je svaka valuta koja čini više od 5% ukupne bilansne imovine ili obaveza,
- k)Standardni kamatni šok je paralelni pozitivan i negativan pomak kamatnih stopa na referentnoj krivoj prinosa za 200 baznih poena,
- l)Bazni poen je jedinica koja je jednaka stotom dijelu od 1%,
- m)Nerizična kriva prinosa je odgovarajuća opća kriva prinosa koja ne obuhvata marže kreditnih rizika specifične određenom instrumentu ili subjektu, niti marže rizika likvidnosti i
- n)Referentna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu prema čijim se promjenama upravljaju druge kamatne stope.
Član 3.
Mjerenje i izvori kamatnog rizika u bankarskoj knjizi
(1) Kamatni rizik u bankarskoj knjizi može imati negativan uticaj na dobit, odnosno neto kamatni prihod, tj. ekonomsku vrijednost bankarske knjige. Banka je dužna uspostaviti sistem mjerenja kamatnog rizika u bankarskoj knjizi koji obuhvata sve značajne izvore kamatnog rizika kojima banka može biti izložena, a to su:
- a)rizik ročne neusklađenosti ponovnog utvrđivanja kamatnih stopa,
- b)rizik krive prinosa,
- c)bazni rizik i
- d)rizik opcije.
(2) U cilju primjene principa proporcionalnosti, banka koju je Agencija razvrstala u kategoriju sistemski značajnih banaka treba adekvatno uzeti u obzir sva četiri izvora kamatnog rizika kojima mogu biti izložene. Ostale banke su, u smislu izvora kamatnog rizika, dužne postupati u skladu sa stavom (4) ovog člana. Agencija može, u zavisnosti od vrste, obima i složenosti aktivnosti banke, bez obzira na kriterije razvrstavanja, zahtijevati od banke da na adekvatan način obuhvati sva četiri izvora kamatnog rizika iz stava (1) ovog člana.
(3) Sistemski značajne banke, pored isključivo statičke analize uticaja standardnog kamatnog šoka ili šokova kamatne stope u trenutnim portfolijima, trebaju koristiti dinamični pristup simulacije kamatne stope. Pri tome se trebaju uzeti u obzir scenariji u kojima se izračunavaju različiti smjerovi kretanja kamatnih stopa.
(4) Banka je dužna da mjeri i ocjenjuje negativan uticaj kamatnog rizika na neto kamatni prihod, odnosno dobit, tj. ekonomsku vrijednost bankarske knjige. Redovno mjerenje osjetljivosti oba aspekta i provođenje različitih scenarija obuhvata minimalno rizik krive prinosa i rizik osnove.
(5) Za potrebe izvještavanja Agencije, a vezano za aspekt uticaja na ekonomsku vrijednost bankarske knjige iz stava (1) ovog člana, banka je dužna da koristi pojednostavljeni obračun, odnosno pristup standardnog kamatnog šoka iz člana 5. ove odluke.
(6) Pri izračunavanju kamatnog rizika u bankarskoj knjizi, banka je dužna primjenjivati sljedeće:
- a)odgovarajuću opću nerizičnu krivu prinosa,
- b)kapital se ne ubraja u obaveze i
- c)pretpostavljeni datum ponovnog vrednovanja cijena za salda na računima klijenata (obaveze banke) bez predodređenih datuma ponovnog utvrđivanja cijena bi se trebao ograničiti na maksimalno pet (5) godina. U izračunavanje pretpostavljenog dospijeća se uključuje fiksni i promjenljivi dio.
(7) Za potrebe izračunavanja kamatnog rizika, banka je dužna da razmotri i ocijeni uticaj:
- a)pretpostavki o nekamatonosnoj imovini i nekamatonosnim obavezama iz bankarske knjige,
- b)pretpostavki o ponašanju klijenata u vezi sa depozitima bez ugovorenog roka dospijeća, te pretpostavki o dospijeću obaveza sa kratkim ugovornim dospijećem koje se ponašaju kao dugoročne obaveze i
- c)ugrađenih opcija imovine i obaveza koje mogu biti automatske ili zavisne od njihovog ponašanja.
(8) Prilikom upravljanja kamatnim rizikom iz bankarske knjige banka se ne bi trebala oslanjati isključivo na rezultate supervizorskog standardnog kamatnog šoka iz člana 5. ove odluke, već u smislu naprijed navedenih procjena, moraju biti u mogućnosti da izračunaju ukupan kamatni rizik u bankarskoj knjizi.
(9) Nezavisno od stava (5) ovog člana, banka je dužna za potrebe internog procesa procjene adekvatnosti kapitala (u daljem tekstu: ICAAP), a u skladu sa profilom rizičnosti, strategijama i politikama upravljanja rizicima, osigurati da u okviru ICAAP-a izračunava interne kapitalne zahtjeve za kamatni rizik u bankarskoj knjizi koji odgovara nivou kamatnog rizika kojem je izložena.
(10) U skladu sa stavom (9) ovog člana, banka mora da posjeduje i održava kapital koji je srazmjeran nivou preuzetog kamatnog rizika u bankarskoj knjizi.
Član 4.
Minimalni standardi za uspostavljanje sistema upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi
(1) Banka je dužna da uspostavi sveobuhvatan i efikasan sistem upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi koji je srazmjeran vrsti, obimu i složenosti poslova banke, kao i njenim rizičnim profilom.
(2) Nadzorni odbor banke je dužan:
- a)usvojiti strategiju upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, koja može biti sastavni dio opće strategije upravljanja rizicima u banci, politike i ostale interne akte za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, te osigura njihovu primjenu,
- b)usvojiti adekvatnu organizacionu strukturu sa tačno utvrđenim, jasnim i razgraničenim linijama ovlaštenja, koja omogućava osiguranje nezavisnosti funkcija upravljanja kamatnim rizikom od funkcija preuzimanja kamatonosnih pozicija u bankarskoj knjizi,
- c)usvojiti akt o sistemu mjerenja kamatnog rizika u bankarskoj knjizi koji obuhvata značajne izvore tog rizika,
- d)donijeti akt kojim se definišu ulazni podaci sistema za mjerenje kamatnog rizika u bankarskoj knjizi (npr. kamatne stope, dospijeća) koji će na odgovarajući način odražavati uticaj na promjenu ekonomske vrijednosti banke,
- e)usvojiti akt kojim se utvrđuju pretpostavke sistema upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, pri čemu te pretpostavke moraju biti adekvatne, dokumentovane i stabilne tokom vremena,
- f)donijeti akt o sistemu internih kontrola nad procesom upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi,
- g)propisati sadržaj i učestalost izvještavanja o kamatnom riziku u bankarskoj knjizi, te osigurati sveobuhvatan i pouzdan sistem izvještavanja o tom riziku.
(3) Uprava banke je dužna da:
- a)predloži strategiju upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, koja može biti sastavni dio opće strategije upravljanja rizicima u banci, politike i ostale interne akte za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, te osigura njihovu primjenu,
- b)predloži adekvatnu organizacionu strukturu sa tačno utvrđenim, jasnim i razgraničenim linijama ovlaštenja, koja omogućava osiguranje nezavisnosti funkcija upravljanja kamatnim rizikom od funkcija preuzimanja kamatonosnih pozicija u bankarskoj knjizi,
- c)predloži akt o sistemu mjerenja kamatnog rizika koji obuhvata značajne izvore kamatnog rizika u bankarskoj knjizi,
- d)pripremi akt kojim se definišu ulazni podaci za sistem mjerenja kamatnog rizika u bankarskoj knjizi (npr. kamatne stope, dospijeća) koji će na odgovarajući način odražavati uticaj na promjenu ekonomske vrijednosti banke,
- e)predloži akt o pretpostavkama sistema upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, koje moraju biti adekvatne, dokumentovane i stabilne tokom vremena, a sve važnije izmjene pretpostavki moraju biti dokumentovane, pojašnjene i odobrene od strane uprave i nadzornog odbora banke,
- f)predloži akt o sistemu internih kontrola nad procesom upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi,
- g)obezbijedi pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvještaja o kamatnom riziku.
- h)provodi testiranje otpornosti na stres vezano za kamatni rizik u bankarskoj knjizi, te primjeni rezultate prilikom donošenja odluka i revidiranja politika, internih akata i limita koji se odnose na upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi. Prilikom testiranja otpornosti na stres treba uzeti u obzir sve značajne izvore kamatnog rizika u bankarskoj knjizi propisane članom 3. stav (1) ove odluke.
(4) Banka je dužna donijeti i implementirati sveobuhvatne procedure internog upravljanja u vezi s kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi. Pri tome je potrebno:
- a)osigurati da uprava i nadzorni odbor snose krajnju odgovornost za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi,
- b)osigurati redovnu validaciju modela koji se upotrebljavaju za kvantifikovanje izloženosti kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, pri čemu informacioni sistem koji banka upotrebljava treba osigurati potpuno mjerenje/procjenu i praćenje doprinosa/učešća pojedinačnih transakcija u ukupnoj izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi,
- c)sistemi internog izvještavanja banke o kamatnom riziku trebao bi omogućiti pravovremene i sveobuhvatne informacije o njihovim izloženostima kamatnom riziku u bankarskoj knjizi.
(5) Banka je dužna imati dobro obrazložene, sveobuhvatne i dokumentovane politike koje obuhvataju sve elemente povezane sa kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi. Politike kao minimum obuhvataju sljedeće:
- a)internu definiciju i uspostavljanje jasne granice između bankarske knjige i knjige trgovanja,
- b)definiciju ekonomske vrijednosti i njene dosljednosti sa metodom korištenom za vrednovanje imovine i obaveza (npr. na osnovu diskontovane vrijednosti budućih novčanih tokova i/ili na bazi diskontovane vrijednosti buduće dobiti),
- c)definiciju rizika dobiti i njenu dosljednost s pristupom koji banka koristi pri razvoju poslovnih planova i finansijskih prognoza,
- d)veličinu i oblik različitih šokova kamatnih stopa koji će se upotrijebiti za interno izračunavanje kamatnog rizika u bankarskoj knjizi,
- e)upotrebu dinamičkih i/ili statičkih pristupa u primjeni šokova kamatnih stopa,
- f)postupanje sa odobrenim, a neiskorištenim transakcijama, uključujući svaku povezanu zaštitu,
- g)agregiranje viševalutnih kamatnih izloženosti,
- h)mjerenje i upravljanje rizikom osnove koji je rezultat različitih kamatnih indeksa,
- i)tretman nekamatonosne imovine i nekamatonosnih obaveza u pogledu uključenja u bankarsku knjigu, što se odnosi i na kapital i rezerve, prilikom mjerenja kamatnog rizika u bankarskoj knjizi,
- j)tretman tekućih i štednih računa uzimajući u obzir pretpostavljeno dospijeće obaveza sa kratkim ugovorenim dospijećem, ali koje se ponašaju kao dugoročne obaveze,
- k)mjerenje efekata kamatnog rizika u bankarskoj knjizi koji proizlaze iz ugrađenih i automatskih opcija imovine ili obaveza, uključujući učinke konveksnosti i nelinearnih profila isplate i
- l)nivo detaljnosti upotrijebljen prilikom mjerenja (npr. upotreba vremenskih perioda, uključenje novčanih tokova od kamata ili samo od glavnice i sl.).
(6) Scenario analize i/ili analize osjetljivosti se koriste za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi i za testiranje otpornosti na stres. Analiza scenarija za mjerenje kamatnog rizika u bankarskoj knjizi treba se provoditi minimalno tromjesečno, ali i češće u uslovima veće promjenljivosti kamatne stope ili kad su izmjereni nivoi rizika značajni u kontekstu poslovanja banke.
(7) Testiranje otpornosti na stres za kamatni rizik u bankarskoj knjizi treba integrirati u cjelokupnu strukturu i programe testiranja otpornosti na stres banke. Pri tom testiranju, kamatni rizik u bankarskoj knjizi treba da bude u interakciji sa drugim kategorijama rizika, te je potrebno izračunavati i sekundarne uticaje. Testove otpornosti na stres banka je dužna provoditi najmanje jednom godišnje.
Član 5.
Metodologija procjene promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige
(1) Za potrebe izvještavanja Agencije o izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi, banka je dužna koristiti se jednostavnim izračunom pri procjeni promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije bankarske knjige po svim značajnim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.
(2) Za potrebe jednostavnog izračuna promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, koja podrazumijeva i bilansne i vanbilansne pozicije, kamatno osjetljive pozicije se raspoređuju u 13 vremenskih zona na način kako je to prikazano u tabeli u ovom stavu. Ponderi se baziraju na procijenjenom standardnom kamatnom šoku od 200 baznih poena tokom vremena i procijenjenom modifikovanom trajanju za svaku vremensku zonu.
|
Vremenska zona |
Sredinavremenskezone |
Procijenjenomodifikovanotrajanje |
Pretpostavljeni kamatni šok u baznim poenima |
Ponder |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
|
do 1 mjeseca |
0,5 mjeseci |
0,04 godine |
200 b. p. |
0,08% |
|
od 1 do 3 mjeseca |
2 mjeseca |
0,16 godina |
200 b. p. |
0,32% |
|
od 3 do 6 mjeseci |
4,5 mjeseci |
0,36 godina |
200 b. p. |
0,72% |
|
od 6 do 12 mjeseci |
9 mjeseci |
0,71 godina |
200 b. p. |
1,43% |
|
od 1 do 2 godine |
1,5 godina |
1,38 godina |
200 b. p. |
2,77% |
|
od 2 do 3 godine |
2,5 godine |
2,25 godina |
200 b. p. |
4,49% |
|
od 3 do 4 godine |
3,5 godine |
3,07 godina |
200 b. p. |
6,14% |
|
od 4 do 5 godina |
4,5 godine |
3,85 godina |
200 b. p. |
7,71% |
|
od 5 do 7 godina |
6 godina |
5,08 godina |
200 b. p. |
10,15% |
|
od 7 do 10 godina |
8,5 godina |
6,63 godine |
200 b. p. |
13,26% |
|
od 10 do 15 godina |
12,5 godina |
8,92 godine |
200 b. p. |
17,84% |
|
od 15 do 20 godina |
17,5 godina |
11,21 godina |
200 b. p. |
22,43% |
|
preko 20 godina |
22,5 godine |
13,01 godina |
200 b. p. |
26,03% |
(3) Bilansne pozicije se raspoređuju po neto knjigovodstvenoj vrijednosti.
(4) Pozicije sa fiksnom kamatnom stopom raspoređuju se u vremenske zone prema preostalom roku dospijeća.
(5) Pozicije s promjenjivom kamatnom stopom raspoređuju se u vremenske zone prema roku do sljedeće promjene kamatne stope.
(6) Pozicije kod kojih nije poznat ili se ne može sa sigurnošću utvrditi rok do dospijeća, odnosno do promjene kamatne stope (revolving krediti, iskorišteni krediti po transakcijskom računu i dr.) banka je dužna rasporediti u odgovarajuće vremenske zone na način koji je definisan Uputstvom za primjenu ove odluke.
(7) Banka je dužna posebno iskazati pozicije kod kojih se kamatne stope mijenjaju na osnovu odluke organa upravljanja bankom, tj. pozicije sa promjenjivom kamatnom stopom, kada je to primjenljivo u skladu s važećim zakonskim okvirom.
(8) Banka je dužna rasporediti pozicije sa promjenjivom kamatnom stopom u odgovarajuće vremenske zone na osnovu procjene vjerojatnoće promjenjivosti i učestalosti promjene kamatnih stopa, koja se zasniva najmanje na:
- a)prethodnim promjenama i učestalosti promjena kamatnih stopa predmetnih pozicija,
- b)prethodnim promjenama i učestalosti promjena tržišnih kamatnih stopa i njihovoj korelaciji sa promjenama kamatnih stopa predmetnih pozicija i
- c)procjeni drugih internih (npr. neto kamatna marža, prosječan trošak izvora sredstava, strategija poslovanja i finansiranja plasmana banke, troška likvidnosti) i eksternih faktora (npr. reputacijski rizik, konkurencija, tržišna pozicija, tržišni udio, rizik zemlje i dr.) koji utiču na formiranje promjenjivih kamatnih stopa.
Član 6.
Proces izračuna
(1) Za potrebe pojednostavljenog obračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige, banka je dužna da:
- a)za svaku značajnu valutu pojedinačno i za ostale valute ukupno netira pozicije imovine i obaveza, te finansijskih derivata (ili aktivnih i pasivnih vanbilansnih stavki) po svakoj vremenskoj zoni, na način da dobije ukupnu neto poziciju po zoni,
- b)dobivenu ukupnu neto poziciju iz tačke a) ovog stava po svakoj vremenskoj zoni pomnoži propisanim ponderima iz tabele iz člana 5. ove odluke, i to za svaku značajnu valutu pojedinačno i za ostale valute ukupno,
- c)sabere dobivene ponderisane pozicije po svim vremenskim zonama tako da se dobije ukupna neto duga ili neto kratka pozicija bankarske knjige po svakoj značajnoj valuti i za ostale valute ukupno i
- d)sabere neto duge i neto kratke pozicije po svim valutama na način da se dobije ukupna neto ponderisana pozicija bankarske knjige.
(2) Ukupna neto ponderisana pozicija bankarske knjige iz stava (1) tačke d) ovog člana izražava se u apsolutnom iznosu i predstavlja promjenu ekonomske vrijednosti bankarske knjige banke, koja je nastala kao rezultat primjene standardnog kamatnog šoka.
Član 7.
Minimalni odnos promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala
(1) Banka je dužna da izračunava odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala banke.
(2) Iznos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige predstavlja iznos iz člana 6. stav (2) izračunat na način utvrđen čl. 5. i 6. ove odluke.
(3) Banka je dužna održavati odnos promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige i regulatornog kapitala na nivou koji nije veći od 20%.
(4) Ukoliko navedeni odnos iz stava (3) ovog člana bude veći od 20%, Agencija će u okviru supervizorskog pregleda naložiti mjere za otklanjanje uočene nepravilnosti.
Član 8.
Finansijski derivati
(1) Ako banka koristi finansijske derivate iz knjige trgovanja kako je to navedeno u Prilogu II. Odluke o izračunavanju kapitala banke ("Službene novine Federacije BiH", br. 81/17, 50/19 i 37/20) za potrebe upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, takav instrument je dužna uključiti u izračun promjene ekonomske vrijednosti bankarske knjige.
(2) Banka je dužna finansijske derivate iz stava (1) ovog člana, od trenutka uspostavljanja odnosa zaštite, tretirati kao instrument interne zaštite u smislu člana 114. Odluke o izračunavanju kapitala banke i ispunjavati uslove navedenog člana.
(3) Finansijski derivati se konvertuju u pozicije u relevantnom osnovnom instrumentu. Iznosi koji se uzimaju u obzir su iznos glavnice osnovnog instrumenta ili zamišljenog osnovnog instrumenta.
(4) Sa ugovorima o finansijskim derivatima koji se odnose na futures ugovore (engl. futures agreement) i forward ugovore (engl. forward agreement), uključujući kamatni forward ugovor (engl. forward rate agreement), postupa se kao sa kombinacijom duge i kratke pozicije. Dospijeće je razdoblje do isporuke ili izvršenja ugovora uvećano za, kada je to primjenljivo, dospijeće osnovnog instrumenta.
(5) Swap ugovor (engl. swap agreement) se tretira kao dvije zamišljene pozicije sa relevantnim dospijećima.
(6) U slučaju opcije (engl. option) uzima se iznos delta ekvivalenta osnovnog instrumenta ili iznosa zamišljenog osnovnog instrumenta.
Član 9.
Izvještavanje Agencije
(1) Banka je dužna prilikom izvještavanja o izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi obuhvatiti sve pozicije bankarske knjige koje su osjetljive na promjene kamatnih stopa.
(2) Izvještaj o izloženosti kamatnom riziku u bankarskoj knjizi, banka je dužna sastavljati po značajnim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.
(3) Banka je dužna sastavljati i dostavljati Agenciji izvještaj iz stava (2) ovog člana na kvartalnoj osnovi.
Član 10.
Prijelazne i završne odredbe
(1) Direktor Agencije će u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja na snagu ove odluke donijeti Uputstvo za primjenu ove odluke, kojim se detaljnije propisuju način primjene ove odluke, obrasci za izvještavanje Agencije o kamatnom riziku u bankarskoj knjizi, te način njihovog popunjavanja.
(2) Danom početka primjene ove odluke prestaje da važi Odluka o upravljanju kreditnim rizikom u bankarskoj knjizi ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/17).
(3) Do dana početka primjene Uputstva iz stava (1) ovog člana, banka dostavlja Agenciji izvještajne obrasce u skladu sa odredbama Uputstva za popunjavanje izvještajnih obrazaca za kamatni rizik u bankarskoj knjizi broj: 01-4916/17 od 22.12.2017. godine.
Član 11.
Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj U.O.-46-02/20
18. juna 2020. godine
Sarajevo
Predsjednica
Upravnog odbora
Mr. sc. Ljerka Marić, s. r.