Aktio

POSTUPKA JAVNE NABAVKE

1300 Na osnovu člana 46. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), člana 5. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), a u vezi sa tačkom 4. Odluke o javnoj nabavci usluga broj 05-02-280/09 od 9. oktobra 2009. godine, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVKE I. Imenuje se Komisija za provođenje javne nabavke usluga putem provođenja pregovaračkog postupka bez objave za izvršenje dodatnih aktivnosti potrebnih u procesu usvajanja Strategije upravljanja vodama Federacije BiH kao konačnog dokumenta u slijedećem sastavu: 1.MIRKO ŠARAC, predstavnik AVP Jadransko more - predsjednik 2.MANUEL MARTINOVIĆ, predstavnik AVP Jadransko more - član 3.ANISA ČIČIĆ-MOČIĆ, predstavnik AVP Sava - član 4.DŽENANA MEHULJIĆ, predstavnik AVP Sava - član 5.SUAD SKEJOVIĆ, FMPVŠ - član II. Zadatak Komisije je slijedeći: –provodi postupak javne nabavke usluga putem provo - đenja pregovaračkog postupka bez objave pokrenutog Odlukom broj 05-02-280/09 od 09.10.2009. godine; –provodi proceduru javne nabavke usluga za izvršenje dodatnih aktivnosti potrebnih u procesu donošenja Strategije upravljanja vodama Federacije BiH kao konačnog dokumenta u skladu sa odredbama člana 24. st. 4., 5., 6., 7. i 8. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06); –u skladu sa iskazanim potrebama na osnovu člana 11. stav 4. tačka d) 1) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine pregovaranje će se vršiti sa dosadašnjim konsultantom (Grupom ponuditelja koju čine "Zavod za vodoprivredu" d.d. Sarajevo i "Zavod za vodoprivredu" d.o.o. Mostar); –nakon provedene pro ce dure pregovaranja Komisija je dužna ugovornim tijelima dostaviti Zapisnik o okončanju pregovora sa preporukom o (ne)dodjeli navodeći razloge za takvu preporuku. III. Svaki član Komisije može učestvovati u radu Komisije tek nakon što potpiše: –izjavu o nepristrasnosti u odnosu na ponuđače; –izjavu o povjerljivosti. IV. Rok za izvršenje poslova iz tačke II. ovog Rješenja je 15 dana. V. Ovo Rješenje će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i stu pa na snagu danom objave. Broj 05-02-280-1/09 12. oktobra/listopada 2009. godine Sarajevo Ministar Mr. sci. Damir Ljubić, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva, na osnovu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 24. septembra 2009. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) u odnosu na Zeničko- dobojski kanton nije bio zakqučen u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". OBRAZLOŽEWE Kantonalni sud u Zenici (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavawa žalbe tužioca Šestić Haruna iz Zenice na presudu Opštinskog suda u Zenici, vezano za primjenu Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva (u daqnjem tekstu: Kolektivni ugovor), predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje - utvrđivawa ustavnosti Kolektivnog ugovora, precizirajući to da li je osporeni Kolektivni ugovor bio u skladu sa odredbama čl. III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zakqučujući Kolektivni ugovor, prethodno trebala zatražiti saglasnost Zeničko-dobojskog kantona. U zahtjevu se navodi da se ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što se u presudi Opštinskog suda u Zenici dovodi u pitanje primjena ovog Kolektivnog ugovora kao materijalnog propisa, pa je podnosilac zahtjeva cijenio da se ovom pitanju može dati svojstvo "ustavnog pitawa" u smislu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih razloga smatra da je potrebno, prije donošewa odluke po žalbi na prvostepenu presudu, a saglasno članu 35. i 36. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine predočiti ovo pitanje. Ustavni sud Federacije pozvao je, dana 15.01.2009. godine, u skladu sa članom 16. a u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/95 i 37/03) tužioca Šestić Haruna iz Zenice i Javnu ustanovu Kantonalnu bolnicu Zenica, da kao stranke u postupku daju odgovor na zahtjev podnosioca. U odgovoru na zahtjev, dostavljenom Ustavnom sudu Federacije preko punomoćnika tužioca Šestić Haruna, kao i na javnoj raspravi održanoj 24.09.2009. godine, je između ostaloga navedeno da se kolektivni ugovori ne mogu smatrati propisima u smislu člana IV.C.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kolektivni ugovor predstavlja akt koji je zasnovan na sistemu dogovarawa i to u ovom slučaju između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kao predstavnika poslodavaca i sindikata radnika, kao predstavnika zaposlenika. On nema snagu zakona i ne donosi se po zakonskoj proceduri. Predstavlja izraz volje strana u postupku donošewa, te ni u kom slučaju ne može podlijegati ocjeni ustavnosti. Javna ustanova Kantonalna bolnica Zenica nije dostavila pismeni odgovor na zahtjev, ali je njezin punomoćnik na javnoj raspravi, između ostalog, istakao da je članom III.2.b). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da su federalna vlast i kantoni nadležni za zdravstvo, a da je članom III.3. propisano da će u vršenju nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, federalna vlast postupati uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti za različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Tačkom 3. i 4. navedenog člana, regulisano je da i federalna vlast i kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču zdravstva i drugih nadležnosti, i konsultirati jedni druge na trajnoj osnovi. Dakle, ukoliko u pregovaranju i zakqučivanju kolektivnih ugovora nastupa Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, dužna je pribaviti punomoć vlada kantona za pregovaranje i zakqučenje kolektivnog ugovora. U konkretnom slučaju, kod zakqučivawa navedenog Kolektivnog ugovora Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imala punomoć Zeničko-dobojskog kantona, niti je Vlada tog kantona naknadno pristupila tom Kolektivnom ugovoru. Ustavni sud Federacije je, u smislu člana 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, od Zeničko-dobojskog kantona zatražio izjašnjenje da li je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala punomoć Vladi Federacije Bosne i Hercegovine za pregovaranje, zakqučivanje i potpisivanje predmetnog Kolektivnog ugovora i da li je naknadno pristupila navedenom Kolektivnom ugovoru, na koje pitanje je dobiven odgovor da nije. Nakon provedenih potrebnih procesnih radwi i održane javne rasprave, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Polazeći od odredaba člana IV.C.10 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je regulisana nadležnost Ustavnog suda Federacije, Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu stav 4. ovog člana, zakqučio da je nadležan za odlučenje o postavljenom ustavnom pitanju. Odlučujući o ovom ustavnom pitanju, Ustavni sud Federacije pošao je od odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje regulišu pitanje podijeljene nadležnosti između Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Članom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je, da su u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalne vlasti, pored ostalog i zdravstvo i socijalna politika u koju oblast spadaju i radni odnosi, dok je članom III.3. propisan način ostvarivawa zajedničke nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti. Nije sporno, da je Kolektivni ugovor zakqučen između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nezavisnog sindikata radnika u oblasti zdravstva, a da se wime regulišu radni odnosi u oblasti zdravstva. Oblast zdravstva i socijalne politike (radni odnosi) su u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, te se prema potrebama te ovlasti mogu ispuwavati zajednički ili posebno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti, s tim da se u pogledu ovih nadležnosti federalna vlast i kantoni dogovaraju na trajnoj osnovi. U konkretnom slučaju je utvrđeno da nije bilo dogovarawa između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Međutim, u ovom ustavno-pravnom pitanju Ustavni sud Federacije utvrdio je da je saradwa u pogledu ovih nadležnosti između federalne vlasti i Zeničko-dobojskog kantona u cijelosti izostala, jer Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imala punomoć Vlade Zeničko-dobojskog kantona za pregovaranje, zakqučivanje i potpisivanje predmetnog Kolektivnog ugovora, a niti je Vlada ovog Kantona naknadno pristupila ovom Kolektivnom ugovoru. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije utvrdio je da Kolektivni ugovor nije bio zakqučen u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: mr Kata Sewak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr Faris Vehabović, sudije Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-28/08 24. septembra 2009. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr Kata Sewak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva, na osnovu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 24. septembra 2009. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) u odnosu na Zeničko-dobojski kanton nije bio zaključen u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". OBRAZLOŽEN JE Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja žalbe tužioca Šestić Haruna iz Zenice na presudu Općinskog suda u Zenici, vezano za primjenu Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje - utvrđivanja ustavnosti Kolektivnog ugovora, precizirajući to da li je osporeni Kolektivni ugovor bio u skladu sa odredbama čl. III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključujući Kolektivni ugovor, prethodno trebala zatražiti saglasnost Zeničko-dobojskog kantona. U zahtjevu se navodi da se ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što se u presudi Općinskog suda u Zenici dovodi u pitanje primjena ovog Kolektivnog ugovora kao materijalnog propisa, pa je podnosilac zahtjeva cijenio da se ovom pitanju može dati svojstvo "ustavnog pitanja" u smislu člana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih razloga smatra da je potrebno, prije donošenja odluke po žalbi na prvostepenu presudu, a saglasno članu 35. i 36. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine predočiti ovo pitanje. Ustavni sud Federacije pozvao je, dana 15.01.2009. godine, u skladu sa članom 16. a u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) tužioca Šestić Haruna iz Zenice i Javnu ustanovu Kantonalnu bolnicu Zenica, da kao stranke u postupku daju odgovor na zahtjev podnosioca. U odgovoru na zahtjev, dostavljenom Ustavnom sudu Federacije preko punomoćnika tužioca Šestić Haruna, kao i na javnoj raspravi održanoj 24.09.2009. godine, je između ostaloga navedeno da se kolektivni ugovori ne mogu smatrati propisima u smislu člana IV.C.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kolektivni ugovor predstavlja akt koji je zasnovan na sistemu dogovaranja i to u ovom slučaju između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kao predstavnika poslodavaca i sindikata radnika, kao predstavnika zaposlenika. On nema snagu zakona i ne donosi se po zakonskoj proceduri. Predstavlja izraz volje strana u postupku donošenja, te ni u kom slučaju ne može podlijegati ocjeni ustavnosti. Javna ustanova Kantonalna bolnica Zenica nije dostavila pismeni odgovor na zahtjev, ali je njezin punomoćnik na javnoj raspravi, između ostalog, istakao da je članom III.2.b). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da su federalna vlast i kantoni nadležni za zdravstvo, a da je članom III.3. propisano da će u vršenju nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, federalna vlast postupati uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti za različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Tačkom 3. i 4. navedenog člana, regulisano je da i federalna vlast i kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču zdravstva i drugih nadležnosti, i konsultirati jedni druge na trajnoj osnovi. Dakle, ukoliko u pregovaranju i zaključivanju kolektivnih ugovora nastupa Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, dužna je pribaviti punomoć vlada kantona za pregovaranje i zaključenje kolektivnog ugovora. U konkretnom slučaju, kod zaključivanja navedenog Kolektivnog ugovora Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imala punomoć Zeničko-dobojskog kantona, niti je Vlada tog kantona naknadno pristupila tom Kolektivnom ugovoru. Ustavni sud Federacije je, u smislu člana 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, od Zeničko-dobojskog kantona zatražio izjašnjenje da li je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala punomoć Vladi Federacije Bosne i Hercegovine za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje predmetnog Kolektivnog ugovora i da li je naknadno pristupila navedenom Kolektivnom ugovoru, na koje pitanje je dobiven odgovor da nije. Nakon provedenih potrebnih procesnih radnji i održane javne rasprave, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Polazeći od odredaba člana IV.C.10 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je regulisana nadležnost Ustavnog suda Federacije, Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu stav 4. ovog člana, zaključio da je nadležan za odlučenje o postavljenom ustavnom pitanju. Odlučujući o ovom ustavnom pitanju, Ustavni sud Federacije pošao je od odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje regulišu pitanje podijeljene nadležnosti između Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Članom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano je, da su u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalne vlasti, pored ostalog i zdravstvo i socijalna politika u koju oblast spadaju i radni odnosi, dok je članom III.3. propisan način ostvarivanja zajedničke nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti. Nije sporno, da je Kolektivni ugovor zaključen između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nezavisnog sindikata radnika u oblasti zdravstva, a da se njime regulišu radni odnosi u oblasti zdravstva. Oblast zdravstva i socijalne politike (radni odnosi) su u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, te se prema potrebama te ovlasti mogu ispunjavati zajednički ili posebno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti, s tim da se u pogledu ovih nadležnosti federalna vlast i kantoni dogovaraju na trajnoj osnovi. U konkretnom slučaju je utvrđeno da nije bilo dogovaranja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Međutim, u ovom ustavno-pravnom pitanju Ustavni sud Federacije utvrdio je da je saradnja u pogledu ovih nadležnosti između federalne vlasti i Zeničko-dobojskog kantona u cijelosti izostala, jer Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imala punomoć Vlade Zeničko-dobojskog kantona za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje predmetnog Kolektivnog ugovora, a niti je Vlada ovog Kantona naknadno pristupila ovom Kolektivnom ugovoru. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije utvrdio je da Kolektivni ugovor nije bio zaključen u skladu sa članom III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-28/08 24. septembra 2009. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u oblasti zdravstva, na temelju članka IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00) u odnosu na Zeničko-dobojski kanton nije bio zaključen sukladno članku III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". OBRAZLOŽEN JE Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) u postupku rješavanja žalbe tužitelja Šestić Haruna iz Zenice na presudu Općinskog suda u Zenici, vezano za primjenu Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u oblasti zdravstva (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje - utvrđivanja ustavnosti Kolektivnog ugovora, precizirajući to da li je osporeni Kolektivni ugovor bio sukladan odredbama čl. III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i da li je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključujući Kolektivni ugovor, prethodno trebala zatražiti suglasnost Zeničko-dobojskog kantona. U zahtjevu se navodi da se ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što se u presudi Općinskog suda u Zenici dovodi u pitanje primjena ovog Kolektivnog ugovora kao materijalnog propisa, pa je podnositelj zahtjeva cijenio da se ovom pitanju može dati svojstvo "ustavnog pitanja" u smislu članka IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih razloga smatra da je potrebno, prije donošenja odluke po žalbi na prvostupanjsku presudu, a suglasno članku 35. i 36. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine predočiti ovo pitanje. Ustavni sud Federacije pozvao je, dana 15.01.2009. godine, sukladno članku 16. a u svezi članka 39. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/95 i 37/03) tužitelja Šestić Haruna iz Zenice i Javnu ustanovu Kantonalnu bolnicu Zenica, da kao stranke u postupku daju odgovor na zahtjev podnositelja. U odgovoru na zahtjev, dostavljenom Ustavnom sudu Federacije preko opunomoćenika tužitelja Šestić Haruna, kao i na javnoj raspravi održanoj 24.09.2009. godine, je između ostaloga navedeno da se kolektivni ugovori ne mogu smatrati propisima u smislu članka IV.C.(2) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kolektivni ugovor predstavlja akt koji je zasnovan na sustavu dogovaranja i to u ovom slučaju između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kao predstavnika poslodavaca i sindikata radnika, kao predstavnika uposlenika. On nema snagu zakona i ne donosi se po zakonskoj proceduri. Predstavlja izraz volje strana u postupku donošenja, te ni u kom slučaju ne može podlijegati ocjeni ustavnosti. Javna ustanova Kantonalna bolnica Zenica nije dostavila pismeni odgovor na zahtjev, ali je njezin opunomoćenik na javnoj raspravi, između ostalog, istakao da je člankom III.2.b). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da su federalna vlast i kantoni nadležni za zdravstvo, a da je člankom III.3. propisano da će u vršenju nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obvezujući na području cijele Federacije, federalna vlast postupati uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti za različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Točkom 3. i 4. navedenog članka, regulirano je da i federalna vlast i kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču zdravstva i drugih nadležnosti, i konzultirati jedni druge na trajnoj osnovi. Dakle, ukoliko u pregovaranju i zaključivanju kolektivnih ugovora nastupa Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, dužna je pribaviti punomoć vlada kantona za pregovaranje i zaključenje kolektivnog ugovora. U konkretnom slučaju, kod zaključivanja navedenog Kolektivnog ugovora Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imala punomoć Zeničko-dobojskog kantona, niti je Vlada tog kantona naknadno pristupila tom Kolektivnom ugovoru. Ustavni sud Federacije je, u smislu članka 17. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, od Zeničko-dobojskog kantona zatražio izjašnjenje da li je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala punomoć Vladi Federacije Bosne i Hercegovine za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje predmetnog Kolektivnog ugovora i da li je naknadno pristupila navedenom Kolektivnom ugovoru, na koji upit je dobiven odgovor da nije. Nakon provedenih potrebnih procesnih radnji i održane javne rasprave, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Polazeći od odredaba članka IV.C.10 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je regulirana nadležnost Ustavnog suda Federacije, Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu stavak 4. ovog članka, zaključio da je nadležan za odlučenje o postavljenom ustavnom pitanju. Odlučujući o ovom ustavnom pitanju, Ustavni sud Federacije pošao je od odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje reguliraju pitanje podijeljene nadležnosti između Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Člankom III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulirano je, da su u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalne vlasti, pored ostalog i zdravstvo i socijalna politika u koju oblast spadaju i radni odnosi, dok je člankom III.3. propisan način ostvarivanja zajedničke nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti. Nije sporno, da je Kolektivni ugovor zaključen između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i neovisnog sindikata radnika u oblasti zdravstva, a da se njime reguliraju radni odnosi u oblasti zdravstva. Oblast zdravstva i socijalne politike (radni odnosi) su u zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i kantona, te se prema potrebama te ovlasti mogu ispunjavati zajednički ili zasebno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti, s tim da se u pogledu ovih nadležnosti federalna vlast i kantoni dogovaraju na trajnoj osnovi. U konkretnom slučaju je utvrđeno da nije bilo dogovaranja između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Međutim, u ovom ustavno-pravnom pitanju Ustavni sud Federacije utvrdio je da je suradnja u pogledu ovih nadležnosti između federalne vlasti i Zeničko-dobojskog kantona u cijelosti izostala, jer Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imala punomoć Vlade Zeničko-dobojskog kantona za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje predmetnog Kolektivnog ugovora, a niti je Vlada ovog kantona naknadno pristupila ovom Kolektivnom ugovoru. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije utvrdio je da Kolektivni ugovor nije bio zaključen sukladno članku III.2.b) i 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, suci Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-28/08 24. rujna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, v. r. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠT VO/ PRAVOBRANITEQSTVO Na osnovu člana 19. stav 1. Zakona o Federalnom pravobranilaštvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95, 12/98, 18/00, i 61/05), člana 6. Uredbe o organiziranju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03), federalni pravobranitelj donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA IZRADU LISTE KATEGORIJA REGIS TRATURNE GRAĐE SA ROKOVIMA ČUVANJA Član 1. Formira se Komisija za izradu Liste kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja u sljedećem sastavu: 1.FADIL PLJAKIĆ, predsjednik Komisije 2.EMIR PANDŽIĆ, član 3.FATMA HRVAČIĆ. Član 2. Zadatak Komisije je da hitno izradi Listu kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja te da istu dostavi Arhivu FBiH na saglasnost. Član 3. Ovo Rješenje objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Fp-59/09 27. oktobra/listopada 2009. godine Sarajevo Federalni pravobranitelj Au gust Jančik, s. r. FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br, 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05), Odluke o delegiranju funkcija entitetskim direkcijama iz oblasti izdavanja dozvola-i vazduhoplovne med i cine, aerodroma, aerodromskih službi i objekata, izdavanja potvrda vazdušnom operatoru, odobravanje letova, sigurnosti civilnog vazduhoplovstva i vazduhoplovne statistike ("Službeni glasnik BiH", br. 28/04), člana 3. Pravilnika o uslovima i načinu sticanja, izdavanja, obnavljanja i produžavanja dozvola i ovlaštenja vazduhoplovnom osoblju- pilotima aviona ("Službeni glasnik BiH", br. 51/04), članova 4. i 5. Uputstva o načinu izdavanja, produžavanja i oduzimanja dozvola, odobrenja i ovlaštenja zrakoplovnom i drugom stručnom osoblju i izdavanju odobrenja za rad organizacijama koje vrše osposobljavanje osoblja i zdravstvenim ustanovama ("Službeni glasnik BiH", br. 46/04), JAR-FCL 1.470 (a), te Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija br. 03/2-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, a na osnovu podnesene prijave privatnog pilota aviona Samira Muratovića za polaganje teorije ATPL(A) za sticanje dozvole ATPL(A), direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju- Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE ISPITA ZA POLAGANJE TEORIJE ATPL(A) ZA STI CANJE DOZVOLE ATPL(A) 1.U cilju provođenja ispita za polaganje teorije ATPL(A) za sticanje dozvole ATPL(A) formira se Komisija u sastavu: 1.ENES MUJEZINOVIĆ - predsjednik 2.AMIR BARALIĆ, saobraćajni pilot, član 3.ASMIR KRUHOVIĆ, član 2.Komisija će sa kandidatom utvrditi vrijeme i mjesto polaganja ispita. 3.Komisija će izvještaj o rezultatima provedenog ispita dostaviti Sektoru za bezbjednost zračnog prometa i sigurnost FED CAD u roku od 7 dana nakon provedenog postupka. 4.Podnosilac zahtjeva snosi troškove organizacije, provođenja ispita i naknada za provođenje ispita za polaganje teorije ATPL(A) za sticenje dozvole ATPL(A) u skladu sa članom 3. i 5. Naredbe o visini naknada za utvrđivanje osposobljenosti zrakoplovnog osoblja i drugog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad organizacijama za obuku i zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ljekarske preglede zrakoplovnog i drugog stručnog osoblja i organizacijama za održavanje zrakoplova ("Službene novine Federacije BiH", br. 71/06). 5.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-2-27-61-77-1/09 27. oktobra/listopada 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 35/05), Odluke o delegiranju funkcija entitetskim direkcijama iz oblasti izdavanja dozvola i vazduhoplovne med i cine, aerodroma, aerodromskih službi i objekata, izdavanja potvrda vazdušnom operatoru, odobravanje letova, sigurnosti civilnog vazduhoplovstva i vazduhoplovne statistike ("Službeni glasnik BiH", br. 28/04), člana 9. Pravilnika o stručnoj spremi, ispitima i dozvolama za rad, članova posade vazduhoplova ("Službeni list SFRJ", br. 2/80), članova 2, 4. i 5. Uputstva o načinu izdavanja, produžavanja i oduzimanja dozvo - la, odobrenja i ovlaštenja zrakoplovnom i drugom stručnom osoblju i izdavanje odobrenja za tad organizacijama koje vrše osposobljavanje osoblja i zdravstvenim ustanovama ("Službeni glasnik BiH", broj 46/04), te Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija br. 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, a na osnovu podnesene prijave kandidata Škole letenja AK "Tuzla" Tuzla (Aleksandar Hura) za polaganje teorijskog i praktičnog ispita za sticanje dozvole pilota jedrilice, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE ISPITA ZA STICANJE DOZVOLE PILOTA JEDRILICE 1.U cilju provođenja teorijskog dijela ispita za sticanje dozvole pilota jedrilice formira se Komisija u sastavu: 1.ENES MUJEZINOVIĆ, predsjednik 2.IRFAN HABIBOVIĆ, instruktor, član 3.ASMIR KRUHOVIĆ, član koja će obaviti provjeru stručne sposobnosti kandidata prema gore navedenom Pravilniku. 2.Praktični dio ispita (Skill test) za sticanje dozvole pilota jedrilice provešće Irfan Habibović, ispitivač u letu. 3.Komisija i ispitivač u letu će sa kandidatom utvrditi vrijeme i mjesto polaganja teorijskog i praktičnog ispita. 4.Komisija će izvještaj o rezultatima provedenog ispita dostaviti Sektoru za bezbjednost zračnog prometa i sigurnost FED CAD u roku od 7 dana nakon provedenog ispita. 5.Podnosioci zahtjeva snose troškove organizacije, provođenja ispita i naknada za provođenje ispita za sticanje dozvole pilota jedrilice u skladu sa članovima 3., 4. i 13. Naredbe o visini naknada za utvrđivanje osposobljenosti zrakoplovnog osoblja i drugog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad organizacijama za obuku i zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ljekarske preglede zrakoplovnog i drugog stručnog osoblja i organizacijama za održavanje zrakoplova ("Službene novine Federacije BiH", br.71/06). 6.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja Broj 10-2-27-61-76-1/09 27. oktobra/listopada 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), Odluke o delegiranju funkcija entitetskim direkcijama iz oblasti izdavanja dozvola i vazduhoplovne med i cine, aerodroma, aerodromskih službi i objekata, izdavanja potvrda vazdušnom operatoru, odobravanje letova, sigurnosti civilnog vazduhoplovstva i vazduhoplovne statistike ("Službeni glasnik BiH", broj 28/04), člana 3. Pravilnika o uslovima i načinu sticanja, izdavanja, obnavljanja i produžavanja dozvola i ovlaštenja vazduhoplovnom osoblju- pilotima aviona ("Službeni glasnik BiH", broj 51/04), članova 4. i 5. Uputstva o načinu izdavanja, produžavanja i oduzimanja dozvola, odobrenja i ovlaštenja zrakoplovnom i drugom stručnom osoblju i izdavanju odobrenja za rad organizacijama koje vrše osposobljavanje osoblja i zdravstvenim ustanovama ("Službeni glasnik BiH", br. 46/04), JAR-FCL 1.130, JAR-FCL 1-135, te Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija br. 03/2-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, a na osnovu podnesene prijave kandidata Škole letenja AK "Tuzla" Tuzla (Rasim Jusufović ) za polaganje teorijskog i praktičnog ispita za sticanje dozvole PPL(A), direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE ISPITA ZA STICANJE DOZVOLE PPL(A) 1.U cilju provođenja teorijskog dijela ispita za sticanje dozvole PPL(A) formira se Komisija u sastavu: 1.ENES MUJEZINOVIĆ - predsjednik 2.IRFAN HABIBOVIĆ, član 3.ASMIR KRUHOVIĆ, član 2.Praktični dio ispita (Skill test) za sticanje dozvole PPL(A) provešće Irfan Habibović, ispitivač u letu - FE(A). 3.Komisija će izvještaj o rezultatima provedenog ispita dostaviti Sektoru za bezbjednost zračnog prometa i sigurnost FED CAD u roku od 7 dana nakon provedenog ispita. 4.Podnosilac zahtjeva snosi troškove organizacije, provođenja ispita i naknada za provođenje ispita za polaganje ispita za sticanje dozvole PPL(A) u skladu sa članom 3., 4. i 13. Naredbe o visini naknada za utvrđivanje osposobljenosti zrakoplovnog osoblja i drugog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad organizacijama za obuku i zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ljekarske preglede zrakoplovnog i drugog stručnog osoblja i organizacijama za održavanje zrakoplova ("Službene novine Federacije BiH", br. 71/06). 5.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-2-27-61-73-1/09 23. oktobra/listopada 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), člana 15. Zakona o zrakoplovstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), Odluke o delegiranju funkcija entitetskim direkcijama iz oblasti izdavanja dozvola i zrakoplovne med i cine, aerodroma, aerodromskih službi i objekata, izdavanja potvrda zračnom operatoru, odobravanja letova, sigurnosti civilnog zrakoplovstva i zrakoplovne statistike ("Službeni glasnik BiH", broj 28/04), članova 4. i 5. Uputstva o načinu izdavanja, produžavanja i oduzimanja dozvola, odobrenja i ovlaštenja zrakoplovnom i drugom stručnom osoblju i izdavanju odobrenja za rad organizacijama koje vrše osposobljavanje osoblja i zdravstvenim ustanovama ("Službeni glasnik BiH", broj 46/04), Pravilnika o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove ("Službeni glasnik BiH", broj 51/08), te Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija br. 03/2-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, a na osnovu podnesenih zahtjeva: Miralema Mušinovića, Nedžada Poplate, Sedina Bezdroba, Dragana Puce, Zlatka Midžića, Hani Mannaa, Nijaza Poparića, Adisa Mahmutovića i Nedima Ajetovića za izdavanjem Part 66 dozvole za održavanje zrakoplova, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju- Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE POSTUPKA ZA IZDAVANJE PART-66 DOZVOLE ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA 1.U cilju provođenja postupka za izdavanje Part-66 dozvole za održavanje zrakoplova formira se Komisija u sastavu: 1.ASMIR KRUHOVIĆ, predsjednik 2.ZORAN BLAŽEVIĆ, član 3.HARIS MEDOŠEVIĆ, član, BH DCA 2.Komisija će izvještaj o rezultatima provedenog postupka dostaviti Sektoru za bezbjednost zračnog prometa i sigurnost FED CAD u roku od 7 dana nakon provedenog postupka . 3.Podnositelj zahtjeva snosi troškove organizacije i provođenja postupka za izdavanje Part-66 dozvole za održavanje zrakoplova u skladu sa Naredbom o visini naknada za utvrđivanje osposobljenosti zrakoplovnog i drugog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad organizacijama za obuku i zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ljekarske preglede zrakoplovnog i drugog stručnog osoblja i organizacijama za održavanje zrakoplova ("Službene novine Federacije BiH", br.71/06) 4.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-2-27-61-74-9/09 20. oktobra/listopada 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 200. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99), člana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), Odluke o delegiranju funkcija entitetskim direkcijama iz oblasti izdavanja dozvola i vazduhoplovne med i cine, aerodroma, aerodromskih službi i objekata, izdavanja potvrda vazdušnom operatoru, odobravanje letova, sigurnosti civilnog vazduhoplovstva i vazduhoplovne statistike ("Službeni glasnik BiH", broj 28/04) , člana 62. Pravilnika o stručnoj spremi, stručnoj obuci, ispitima, dozvolama i ovlašćenjima vazduhoplovno-tehničkog osoblja i vazduhoplovno-tehničkog osoblja tehničke pripreme ("Službeni list SFRJ", broj 8/89), člana 9. Uputstva o načinu izdavanja, produžavanja i oduzimanja dozvola, odobrenja i ovlaštenja zrakoplovnom i drugom stručnom osoblju i izdavanje odobrenja za rad organizacijama koje vrše osposobljavanje osoblja i zdravstvenim ustanovama ("Službeni glasnik BiH", broj 46/04), te Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija br. 03/2-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, a na osnovu podnesene prijave vazduhoplovnog mehaničara Mešić Muradifa, za obnovu dozvole vazduhoplovnog mehaničara za održavanje Tip n, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE ISPITA ZA OBNOVU DOZVOLE VAZDUHOPLOVNOG MEHANIČARA ZA ODRŽAVANJE 1.U cilju provođenja provjere stručnosti za obnovu dozvole vazduhoplovnog mehaničara za održavanje formira se Komisija u sastavu: 1.ENES MUJEZINOVIĆ, predsjednik 2.ASMIR KRUHOVIĆ, član 3.LJUBO ĐUKANOVIĆ, član 2.Komisija će sa kandidatom utvrditi vrijeme i mjesto provođenja ispita. 3.Komisija će izvještaj o rezultatima provedenog ispita dostaviti Sektoru za bezbjednost zračnog prometa i sigurnost FED CAD u roku od 7 dana nakon provedenog ispita. 4.Podnosilac zahtjeva snosi troškove postupka provođenja ispita za obnovu i nostrifikaciju dozvole vazduhoplovnog mehaničara za održavanje u skladu sa članom 6. Naredbe o visini naknada za utvrđivanje osposobljenosti zrakoplovnog osoblja i drugog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad organizacijama za obuku i zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ljekarske preglede zrakoplovnog i drugog stručnog osoblja i organizacijama za održavanje zrakoplova ("Službene novine Federacije BiH", br.71/06). 5.Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja Broj 10-2-27-61-75-1/09 22. oktobra/listopada 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. MINISTARSTVO BEZBJEDNOSTI/ SIGURNOSTI BOSNE I HERC EGOVINE Na osnovu člana 13. tačka c) i člana 14. tačka b) Okvirnog zakona o zaštiti i spasavanju qudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 100. sjednici održanoj 30. septembra 2009. godine, donio je METODOLOGIJU 1 ZA IZRADU PROCJENE UGROŽE NOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1)Metodologijom za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daqnjem tekstu: Metodologija) utvrđuje se: a)svrha, ciljevi, obim, principi i definicije pojmova relevantnih za izradu procjene ugroženosti; b)način pripremawa, sadržaj i nosioci izrade procjene ugroženosti; c)te daju zakqučci i preporuke za efektivnu redukciju rizika prirodnih ili drugih nesreća. (2)Metodologija predstavlja polazni dokument i smjernice za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daqnjem tekstu: Procjena ugroženosti BiH). Član 2. (Obim primjene) Procjene ugroženosti se izrađuju posebno za sve nivoe administrativno - teritorijalne organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini, s tim što Metodologiju za izradu procjene ugroženosti u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine propisuju nadležne institucije i organi uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Brčko Distrikt BiH). Član 3. (Principi) U izradi procjena ugroženosti primjenjuju se sljedeći principi: a)princip sveobuhvatnosti rizika, odnosno obuhvatawa svih rizika, kako rizika u Bosni i Hercegovini tako i sa prekograničnim efektima; b)princip kompatibilnosti, odnosno princip usklađenosti Procjene ugroženosti sa smjernicama, direktivama i drugim aktima Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Član 4. (Svrha) Svrha izrade Metodologije je definisanje smjernica za izradu Procjene ugroženosti BiH radi identifikacije i analize hazarda, izloženih elemenata hazardima i mjera redukcije rizika radi izgradnje i jačawa bezbjednosti i zaštite qudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća. Član 5. (Ciljevi) Procjenom ugroženosti se postižu sljedeći ciljevi: a)identifikuju se glavni hazardi svih vrsta koji mogu uzrokovati prirodne ili druge nesreće, kako u Bosni i Hercegovini tako i one sa prekograničnim efektima; b)procjenjuje se izloženost qudi, imovine, kritične infrastrukture svim glavnim hazardima; c)na bazi procjene hazarda, izloženosti hazardima i rawivosti izvršit će se sistematično dimenzioni - ranje rizika, odnosno lociranost rizika (rizici unutar Bosne i Hercegovine ili prekogranični rizici), wihova vjerovatnoća, uzroci i posljedice (izražene u qudskim, materijalnim i/ili finansijskim gubicima). Član 6. (Definicije) U izradi Metodologije koriste se sljedeće definicije: a)"Ugroženost", uslovi određeni fizičkim, socijalnim i ekonomskim faktorima ili procesima životne sredine, koji podižu podložnost zajednice na uticaj opasnosti; b)"Procjena ugroženosti", kontinuirana, ali i situaciona procjena prisustva i uticaja elemenata rizika na bezbjednost qudi, wihove imovine (ukqučujući i domaće životinje), i okoliša; c)"Izloženost hazardu", broj, tipovi, kvalitet, i monetarna vrijednost različitih vrsta materijalnih dobara ili infrastrukture i života koji mogu biti podložni nepožeqnim opasnostima koji mogu nanijeti fizičke povrede. Izloženost je samo kvantifikacija rizika u identifikovanoj zoni hazarda. d)"Rizik", mogućnost štetnih posljedica, ili očekivanih gubitaka (mrtvih, povrijeđenih, svojine, domaćinstava, poremećaj u ekonomskoj aktivnosti ili uništavanje životne sredine) koji su nastali iz interakcije između prirodnih ili qudski uzrokovanih opasnosti i uslova ugroženosti. Konvencionalno rizik je izražen notiranjem Rizik = opasnosti x ugrože - nost. Neke discipline također ukqučuju koncept iskazivawa radi usmjeravawa posebno ka fizičkima aspektima ugroženosti. Pored iskazivawa mogućnosti fizičke povrede, kqučno je prepoznati da su rizici inherentni ili mogu biti kreirani ili postojati u sklopu društvenog sistema. Ovo je važno radi razmatrawa socijalnog konteksta u kojem se rizici dešavaju i da qudi stoga ne moraju neophodno dijeliti istu percepciju rizika i njegovih osnovnih uzrok; e)"Procjena - analiza rizika", metodologija određivawa prirode i obima rizika putem analizirawa potencijalnih opasnosti i procjena postojećih uslova ugroženosti koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju ili uzrokovati štetu qudima, svojini, domaćinstvima i životnoj sredini od kojih oni zavise. Proces vođewa procjene rizika je baziran na pregledu i tehničkih karakteristika opasnosti kao što su njena lokacija, intenzitet, frekvencija i vjerovatno - ća; i također analizi fizičkih, socijalnih, ekonomskih i ekoloških dimenzija ugroženosti i izloženosti, dok se posebno uzimaju u obzir kapaciteti suočavawa pogodni za scenarije rizika. 1 Metodologija objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 86/09 f)"Nesreća", ozbiljan poremećaj funkcionisawa zajednice ili društva koji uzrokuje rasprostranjene qudske, materijalne, ekonomske gubitke ili gubitke u životnoj sredini koji premašuju sposobnost pogođene zajednice ili društva da se nosi sa wima koristeći svoje vlastite resurse. g)"Hazard", opasnost, pojava, aktivnost koja uzrokuje prirodnu ili drugu nesreću; potencijalno štetan fizički događaj, fenomen ili qudska aktivnost koja može prouzrokovati gubitke života ili povrede, oštećewa imovine, socijalne i ekonomske poremećaje ili oštećewa životne sredine. Hazardi mogu ukqučivati latentne uslove koji mogu predstavljati buduće prijetnje i mogu imati različite korijene: prirodne (g eološke, hidrometeorološke i biološke) ili biti izazvani qudskim procesima (uništavanje životne sredine i tehnološke opasnosti). Hazardi mogu biti pojedinačne, sekvencijalne ili kombinovane u svom porijeklu ili efektima. Svaki hazard je karakterističan po svojoj lokaciji, intenzitetu, frekvenciji i vjerovatnoći. h)"Rawivost", slabost koju eksploatiše hazard kako bi negativno uticala na resurs ili organizaciju; podložnost povredi ili šteti od strane hazarda, sinonim za "slabost". Rawivost se najčešće izražava kao pokazateq uticaja hazarda. Rawivost je moguće procijeniti za pojedinačne strukture, određene sektore ili odabrana geografska područja, npr. područja sa najvećim potencijalom za razvoj ili već razvijena područja u zonama podložnim hazardu. Procjene rawivosti predstavljaju sistematsko ispitivanje građevinskih elemenata, objekata, populacionih grupa ili komponenata ekonomije kako bi se identifikovali elementi podložni šteti koja nastaje usljed efekata prirodnih i drugih hazarda. DRUGI DIO - METODOLOŠKI OKVIR ZA IZR ADU PROCJENE UGROŽENOSTI POGLAVQE I - NOSIOCI IZRADE PROCJENE Član 7. (Nosioci izrade) (1)U izradi i ažuriranju Procjene ugroženosti BiH, u skladu sa ovom Metodologijom, učestvuju: a)ministarstva i drugi organi Bosne i Hercegovine, čije nadležnosti i djelokrug rada su od značaja za zaštitu i spasavanje; b)po potrebi, u koordinaciji i putem entitetskih uprava civilne zaštite, organi i institucije entiteta; c)organi uprave Brčko Distrikta BiH, čije nadležnosti i djelokrug rada su od značaja za zaštitu i spasavanje; (2)U izradu procjene mogu se ukqučiti i odgovarajući instituti, naučne i istraživačke institucije, kao i institucije i eksperti partnerskih država i međunarodnih organizacija, koji raspolažu iskustvom u izradi dokumenata procjene, ekspertizom i potrebnim podacima u oblastima koje obuhvata procjena ugroženosti. POGLAVQE II - NAČIN PRIPREME I SADRŽAJ Član 8. (Način pripreme) Glavne aktivnosti izrade Procjene ugroženosti BiH, shodno smjernicama iz ove Metodologije, odvijaju se po sljedećim koracima: a)popis opštih karakteristika teritorije Bosne i Hercegovine, izvora podataka i utvrđivanje praznina; b)identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda; c)identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima; d)izvođenje kategorizacije ciqnih elemenata pod rizikom i procjena izloženosti hazardu kritičnih elemenata izloženih hazardima, te vjerovatnih posljedica po qude i materijalna dobra, kao i finansijskih gubitaka; e)profiliranje i evaluacija rizika, što ukqučuje izradu istorijskih kataloga ranijih nesreća i prilaganje odgovarajućih vrsta i razmjera karata (u prilozima Procjene); f)utvrđivanje visokorizičnih područja, što ukqučuje područja izložena višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu; g)utvrđivanje opcija za redukciju rizika (rawivosti stanovništva i vitalnih elemenata izloženih hazardima) od prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih nesreća, što uk qučuje procjenu kapacitiranosti ugroženih područja za redukciju rizika i odgovor na nesreće, kada rizici eskaliraju; h)Izvođenje zakqučaka i preporuka. Član 9. (Kontekst i obim) Shodno članu 8. ove Metodologije, Procjena ugroženosti BiH sadrži sljedeće komponente: a)Opšti dio - pregled karakteristika teritorije Bosne i Hercegovine; b)Posebni dio - identifikacija hazarda, analiza hazarda i procjena kapaciteta za odgovor na hazarde koji prijete Bosni i Hercegovini od prirodnih ili drugih nesreća; c)Zakqučke i preporuke o mogućnostima redukcije rizika od nesreća; d)Priloge (karte, propisi, studije i drugi korisni podaci). Odjeljak A. Opšti dio procjene Član 10. (Opšti pokazateqi teritorije) U opštem dijelu Procjene ugroženosti BiH iskazuju se podaci: a)karakteristike teritorije: 1)površina teritorije i administrativno - teritorijalno uređenje, 2)geografsko-pedološke karakteristike - podaci o reljefu, agro - pedološkom sastavu tla, vegetaciji, 3)hidrografska mreža, 4)klimatske i meteorološke karakteristike teritorije i 5)drugi relevantni podaci od značaja za procjenu ugroženosti. b)o stanovništvu: 1)broj stanovnika 2)gustina naseljenosti i prostorni razmještaj, kao i 3)drugi pokazateqi o stanovništvu od značaja za zaštitu i spasavanje, c)o rasporedu i strukturi stambenih i drugih građevinskih objekata: 1)stambeni objekti kao e lementi rizika (pokazateqi o strukturi zgrada, obrazovnim institucijama, tržnim centrima); 2)smještajni objekti za zbriwavanje; 3)zdravstveni kapaciteti (klinički centri, bolnice i druge zdravstvene ustanove); 4)poslovni, kulturni, sportski i drugi objekti koji mogu služiti u svrhe zaštite i spasavawa, koji su i mjesta potencijalnog rizika. d)o materijalnim, kulturnim dobrima i okolišu: 1)kulturna dobra (podaci o kulturno - istorijskim spomenicima, objektima i dr. dobrima), 2)poqoprivredna i druga područja, 3)nacionalni parkovi i parkovi prirode, 4)površine pod šumama (s obzirom na rizike šumskih požara), e)o transportnim i drugim objektima i instalacijama kritične infrastrukture: 1)cestovne i željezničke komunikacije i čvorišta, riječne komunikacije, te aerodromi (za putničke, transportne i sportske avione), 2)objekti za vodosnabdijevanje 3)mostovi, vijadukti i tuneli (s obzirom na seizmičke, geološke, saobraćajne rizike), 4)termo energetska i hidro energetska postrojewa i instalacije, transformatorske stanice i dalekovodi (lokacije i organizacija), 5)hidrotehnički objekti (brane hidroakumulacija, wihova starost i ostale karakteristike, s obzirom na hidrološke, seizmičke i geološke rizike), 6)naftovodi i gasovodi (terminali, rezerve i slično), 7)benzinske stanice (broj, prosječna gustina, i sl.), 8)objekti i instalacije hemijske i petrohemijske industrije, 9)poštanski i telekomunikacijski sistemi, 10)objekti farmaceutske industrije, 11)objekti prehrambene industrije, 12)objekti površinske i podzemne eksploatacije ruda i minerala (s obzirom na geološke rizike po naseljena mjesta). Odjeljak B. Posebni dio procjene Član 11. (Identifikacija i analiza glavnih hazarda) (1)U skladu sa načinom izrade procjene ugroženosti, u posebnom dijelu Procjene ugroženosti BiH, shodno koracima za izradu procjene iz člana 8. ove Metodologije, nosilac izrade Procjene ugroženosti BiH vrši identifikaciju i analizu glavnih hazarda. (2)Identifikacija i analiza rizika od hazarda prirodnih nesreća, odnosno: hidrometeoroloških, geoloških, bioloških i ekoloških hazarda, koji bi trebalo da sadrže studijsko - analitičke podatke o sljedećim hazardima: a)od hidrometeoroloških hazarda - poplava, suša, gràda, leda, snježnih nanosa, olujnih vjetrova i drugih hazarda: 1)hidrografski pokazateqi - vodotoci (opis i dimenzije profila vodotoka - uz obaveznu obradu vodotoka po slivovima, plovne površine vodotoka, vodotoci sa stvarnim i prekogra ničnim efektima plavljewa u odnosu na susjedne sredine ili države, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplava u slučaju rušewa ili prelivawa brana, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda s obzirom na smještaj u dolini rijeka, izgrađenost nasipa, pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva; 2)hidrometeorološki uslovi - vodostaj, led (lokacije kritične za formiranje ledenih barijera) prosječna godišwa količina padavina, statistički pokazateqi u višegodišnjem nizu (višegodišwi podaci za pojedine vodotoke unazad deset i više godina), intenziteti padavina, prosječne mjesečne količine padavina i visina vodostaja sa ekstremima; 3)stanje zaštitne infrastrukture - funkcionalnost izrađenih zaštitnih vodo priv - rednih objekata s numeričkim pokazateqima - broj, vrsta, dimenzije i sl; opis socio - ekonomskih pokazatelja plavnih područja - podaci o veličini i izgrađenosti ugroženog područja (urbanih i ruralnih naselja), uticaj na saobraćajnice, poqoprivredu, indus - triju i ostale grane privrede, okolina; 4)pregled ostalih statističkih hidro-meteo rolo - ških pokazatelja - suša (in dex suše, najkri tičnij mjeseci nastanka suše), olujnog i orkanskog nevremena i njegova učestalost (najkritičniji periodi u toku godine kada se javlja grad), leda i poledice (lokacije vodotoka kritične za formiranje ledenih barijera i sl.), jakog mraza, grada, ekstremno visokih temperatura, kao i nestabilnosti zemqišta usljed poplava, suša, statistički pokazateqi o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim stanjem prirodne ili druge nesreće i nastalim štetama i sl. 5)visoki snježni nanosi, smetovi, lavine i led - pregled velikih snježnih padavina (maksimalne visine snijega), snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkc io - nisanje (mogućnost snabdijevawa vitalnim proizvodima, prekid snabdijevawa električnom energijom, prekid saobraćaja, onemogućavanje pružawa hitne medicinske pomoći i sl.), u skladu sa statističkim pokazateqima za prethodnih 30 godina, podatke o broju i veličini naselja sa brojem stanovnika u takvim područjima sa pregledom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti - statistički pokazateqi za pe riod od 10 godina o saobraćajnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih stawa prirodne ili druge nesreće uzrokovanih ovim vrstama hazarda; 6)pregled najčešćih uzroka i posljedica poplava i drugih hidro-meteoroloških hazarda; 7)obavezno obezbjeđenje odgovarajućih kartograf - skih prikaza u prilogu Procjene - karta plavnih područja, karta područja ugroženih poplavama, karta nizijskih područja duž glavnih rječnih sistema, hidro-geološka karta, karta vegetativnog područja, i sl. b)od geoloških hazarda - zemqotresa: 1)geološke karakteristike terena - pozicio ni - ranost teritorije Bosne i Hercegovine u seizmičkom pojasu, vrsta zemqotresa kojoj je izložena teritorija Bosne i Hercegovine, ocjena seizmičke aktivnosti i trusnosti tla za koji se radi procjena, prisutnost posebnih seizmičkih efekata (likvefakcije i sl.), podaci o učestalosti, intenzitetu i epicentrima zemqotresa u zadwih 100 i više godina, podaci o seizmički aktivnim područjima u regionu sa prekograničnim efektima po BiH; 2)kartografski prikaz seizmičkog profila - geneza evidentirawa zemqotresa (istorija zemqotresa) i izrada kalendara i seizmološke karte za povratni pe riod za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina; izraditi katalog jačih zemqotresa u BiH za najstariji mogući pe riod; izraditi uporednu tabelu standarda seizmičke otpornosti po Merkali-Kankani-Sibergu (MKS) i Rihteru. 3)opis socio - ekonomskih pokazatelja područja zemqotresa - podaci o veličini i izgrađenosti ugroženog područja (urbanih i ruralnih naselja), uticaj na saobraćajnice, poqoprivredu, industriju i ostale grane privrede, okolinu; 4)mjerqivost hazarda zemqotresa - seizmički haz - ard mjeriti po kriteriju prethodnih događaja, navesti tehničko - tehnološke instrumente monitoringa zemqotresa u upotrebi - digitalne i analogne seizmičke stanice, ostali uređaji, potrebni hardver i softver za registraciju pojave zemqotresa sa povratnim periodima; izvesti multisektorsku procjenu gubitka qudskih i materijalnih gubitaka za pojedine seizmički aktivne zone; procijeniti resurse potrebne za sanaciju posljedica zemqotresa po seizmogenim zonama; 5)obezbjeđenje adekvatnih kartografskih projekcija (digitalnih i analognih) - karta seizmički aktivnih područja sa obilježenim zonama očekivanih posljedica, karta maksimalne akceleracije i povratnih perioda, karte seizmičkog hazarda za specifične građevinske objekte (brane, fabrike, gasovode, visoke dimwake, elektrovode, željezničku i cestovnu komunikaciju, telekomunikacije), karta zemqotresa u prethodno utvrđenom godišnjem povratnom periodu, karta vjerovatne seizmičke opasnosti (PSHA), c)geoloških hazarda - klizišta, odrona i tonjenja tla: 1)geološke karakteristike tla - identifikacija geološki aktivnih područja, podaci o geo-pedološkom sastavu tla, podaci o loka cijama i vrsti podzemne eksploatacije ruda u ugroženom području, podaci o drugim antropološkim uticajima na tlo u ugroženom području; podaci i analiza identificiranih geoloških hazarda sa prekoganičnim efektima u pograničnom pojasu susjednih opština, odnosno BiH sa susjednim državama, i drugi; 2)izrada geološkog profila - geneza evidentirawa klizišta, snježnih lavina, slijegawa tla i drugih sličnih geoloških pojava (istorija pojava) i izrada kalendara i geološke i geo-pedološke karte za povratni pe riod za razdoblje deset i više godina; izraditi katalog velikih odrona, klizišta, tonjenja tla i sličnih pojava u BiH za najstariji mogući pe riod; 3)procjena rawivosti područja izloženog geološkim hazardima (klizišta, odrona, tonjenja) - podaci o područjima ugroženim od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta - aktivna i moguća klizišta, odroni i tonjenja tla (geološki sastav, propusnost tla, ostala bitna fizička i hemijska svojstva tla i dr.), izrada scenarija najgoreg događaja (odrona, klizišta, tonjenja tla, ili sl.), izrada grafičkog prikaza geološke rawivosti teritorije, stambenih zgrada i drugih rawivih objekata ugroženog područja; mjere zaštite u urbanističkim i prostornim planovima i gradwi; procjena posljedica po naseljena mjesta u qudskim, materijalnim i finansijskim gubicima; 4)mjerqivost geoloških hazarda - geološki haz ard mjeriti po kriteriju prethodnih događaja, navesti tehničko - tehnološke instrumente monitoringa zemqotresa u upotrebi - digitalne stanice za mon - i tor ing geoloških hazarda, ostali uređaji, potrebni hardver i softver za registraciju pojave geoloških hazarda; utvrditi povratne periode geoloških hazarda; izvesti multisektorsku procjenu gubitka qudskih života, povreda, materijalnih i finansijskih gubitaka za pojedine geološki aktivne zone; procijeniti resurse potrebne za saniranje posljedica geoloških hazarda po aktivnim geo-fizičkim i geo-pedološkim zonama; 5)obavezno obezbjeđenje adekvatnih kartografskih projekcija u prilogu Procjene - geološka karta lokacija odrona, geološka karta lokacija klizišta, geološka karta lokacija tonjenja tla, geološka karta lokacija snježnih lavina, geološka karta scenarija izraženog geološkog hazarda za povratni višeljetni pe riod (50,100, i više godina), geološka karta BiH sa naznačenim lokacijama geoloških hazarda sa prekograničnim efektima, geološka karta površinskih rasjeda/ linija rasjeda, istorijske karte hazarda klizišta/ odrona/ tonjenja, karte potencijalnih izvora klizišta i odrona/ tonjenja/ snježnih lavina i druge slične. d)od bioloških hazarda - epidemija zaraznih bolesti koje napadaju qude, biqke i životinje i namirnice biqnog i animalnog porijekla: 1)identifikovati vrste zaraznih oboljewa koje nastaju kod qudi, uzročnike i wihova svojstva (fizička, toksična), analizirati Vogralikove elemente za svakog uzročnika oboljewa, identifikovati endemska žarišta realnih i potencijalnih zaraznih oboljewa, procjeniti mogućnost primjene patogenih mikroorganizama u nekonvencionalne svrhe, izraditi profil bioloških hazarda (kalendar pojave zaraznih oboljewa u što dužem istorijskom periodu, 50, 100, ili više godina), pripremiti odgovarajuće karte različitih razmjera sa ucrtanim "hot spots" (vrućim tačkama) zabranjenog ili ograničenog kretawa ili boravka, analizirati rawivost zajednica (svijest, prisutnost patogenih mikroorganizama, moguće posljedice - qudski, animalni, materijalni i finansijski gubici), kako se kvantifikuju i kvalifikuju biološki hazardi pojave zaraznih oboljewa ili bio-hemijskog kontaminirawa hrane i vode, izraditi algoritam djelovawa na pojavu zarazne bolesti antropološkog, biqnog ili animalnog porijekla, i dr; 2)analiza rawivosti zajednice - moguće posljedice temelje se na procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sistemu zaštite i spasavawa predstavljaju osnovne nosioce koji su, u okviru redovnih djelatnosti, nadležni za reagovanje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti. 3)hazardi za biqke - vrste najčešćih biqnih bolesti i biqnih štetočina, uzroci i izvori bolesti kod biljaka, zaštita bilja i biqnih proizvoda od štetnih organizama, sprečavanje unošewa i širewa, kao i borba protiv štetnih organizama uvođenjem mjera za zaštitu bilja i biqnih proizvoda, obrazovanje i informisanje javnosti o zdravqu bilja, procjena mogućnosti kontaminacije bilja i biqnih proizvoda, ukqučujući i poqoprivredne kulture za ishranu qudi, ekološke štete koje mogu nastati upotrebom pesticida, odlaganje otpada pesticida; 4)hazardi za qude, hranu i vodu - navesti podatke za potrebnu identifikaciju i procjenu bioloških hazarda zaraznih oboljewa kod qudi i rawivosti s obzirom na elemente izložene riziku kontaminacije patogenim mikroorganizmima i dr. uzročnicima; 5)koji su izvori rizika (hazardi, rawivosti, izloženosti) - biološki (infektivne bakterije, toksin-produkujući organizmi, gqivice, paraziti, virusi), hemijski (prirodno prisutni kontaminanti, rezidue pesticida, rezidue veterinarskih lije kova, okolins ki kontaminanti, hemijski kontaminanti porijeklom iz ambalaže, alergeni) i fizikalni (jonizirajuće zračenje i dr.); 6)kakav je profil rizika zaraznih oboljewa (izrada kalendara oboljewa za što duži povratni istorijski pe riod, kao i izrada odgovarajućih karata različitih razmjera); U ciqu naučne procjene i analize rizika porijeklom iz hrane, potrebno je pratiti i procijeniti sljedeće pokazatelje: 7)procjena i analiza rizika porijekom iz hrane (pojam hrane ukqučuje i vodu) na osnovu izvještaja o rezultatima laboratorijskih analiza hrane i vode u BiH; 8)epidemiološka situacija na području BiH (alimentarne infekcije, alimentarne toksiinfekcije, intoksikacije hranom) na osnovu podataka dobivenih od nadležnih institucija (oblast zdravstva) uz definisanje uzročnika obolijevawa, vrste kontaminirane hrane, načina prenosa, eksponirane populacije); 9)procjena vrste i količine prehrambenih proizvoda proizvedenih u BiH, kao i prehrambenih proizvoda uvezenih u BiH; 10)ocjena uslova skladištewa i poštivawa rokova trajawa prehrambenih proizvoda; 11)pro ce dure bezbjednog tretmana vode podzemnog i površinskog porijekla; 12)procjena rizika kontaminirane hrane radijacijskim zračenjem usljed primjene osiromašenog uranija tokom 1995. godine; 13)sagledati postojeći mon i tor ing kvaliteta vazduha u BiH, procijeniti i analizirati rizike, identifikovati vrste opasnosti i eksponiranu populaciju, te dati preporuke za tu oblast; 14)hazardi kod životiwa i namirnica animalnog porijekla - brojnost i struktura stočnog fonda, vrsta, brojnost i struktura peradi, bolesti koje mogu ugroziti stoku i perad (pregled oboljewa u proteklih 50, 100 godina), procjena oboljewa životiwa prekograničnog porijekla; 15)bolesti životiwa koje su prenosive na qude (pregled oboljewa u proteklih 50, 100 godina), procjena veterinarskih kapaciteta za redukciju rizika i odgovor na epidemiju kod životiwa i qudi; 16)pregled stawa stočnog i peradarskog fonda po naseljenim mjestima i područjima, pro ce dure uskladištewa i zaštite mesa i drugih namirnica životiwskog porijekla; 17)pregled mjera redukcije rizika i suzbijawa (mjere monitoringa - izviđanje, detekcija i uzrokovanje, te mjere odgovora u svrhu suzbijawa i kontrole -izolacija i neškodqivo uklawanje oboljele stoke i peradi, i dr.); 18)pregled alata, skala i mjernih jedinica za mon i - tor ing rizika zoonoza i dr. opasnosti; 19)obezbjeđenje odgovarajućih karata različitih razmjera za efektivnije profiliranje rizika, u odnosu na uzročnike, teritoriju, realne i potencijalne posljedice, i sl. e)od požara otvorenog prostora/ šumski požari, tekstualno, grafički i tabelarno iskazati sljedeće podatke: 1)struktura šuma i šumskih zemqišta u BiH, 2)kategorije šuma - visoke šume, kulture, izdanačke šume i neobraslo šumsko zemqište, 3)najvažniji tipovi šuma i najvažnije vrste drveća i wihova osjetqivost na požare, 4)pojave šumskih požara i uzroci nastanka šumskih požara, 5)tabelarni (grafički) pregled šumskih požara i pričinjenih šteta, 6)najčešći uzročnici biqnih bolesti (bolesti i štetočine šuma BiH) i prikaz posljedica uzrokovanih tim bolestima, 7)navesti kqučne institucionalne i zakonodavne instrumente za zaštitu šumanajodgovornije institucije i organe za zaštitu šuma u BiH, 8)parametri za procjenu ugroženosti od šumskih požara - vegetacija (zastupljenost vrsta drveća), antropogeni faktor (rizik negativnog uticaja čovjeka), klimat, stanište (matični supstrat i tip zemqišta), orografija i šumski red (higijena šume), 9)otvorenost šuma uređenim cestama, šumskim putevima i protivpožarnim putevima, 10)blizina šuma prirodnim akumulacijama vode (rijeka, bara, jezero, more), 11)površina šuma pod minama, 12)preventivne mjere - uzgojne mjere zaštite šuma od požara i bolesti, 13)obavezno obezbjeđenje kartografskih projekcija u prilogu Procjene - vegetacijske karte i karte ugroženosti šuma od požara (odgovarajućeg razmjera - preporučeno, 1:100.000). (3)Identifikacija i analiza hazarda tehničko - tehnoloških nesreća (opasnosti u transportu, industrijske opasnosti, radiološke opasnosti, nuklearne opasnosti), treba da sadrže studijsko - analitičke podatke o opasnostima: a)od nesreća u industrijskim i dr. privrednim objektima (moguća opasnost temeqi se na broju, vrsti i veličini postrojewa u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne i štetne tvari, o vrsti i količini opasnih tvari te udaljenosti od naseljenih područja kao i maksimalne koncentracije opasnih i štetnih tvari koje mogu ugroziti živote i zdravlje qudi, životiwa i cjelokupnog ekološkog sistema s pregledom firmi koje se bave proizvodwom, skladištenjem, prevozom i prodajom opasnih i štetnih tvari); 1)uzroci i posljedice ostalih urbanih požara - potrebno utvrditi koje vrste i koliko požara u urbanim područjima se javlja i koliko učestalo usljed grešaka instalacije ili neispravnog rukovawa uređajima i opasnim instalacijama ili drugih grešaka. Potrebno je procijeniti dužinu i ispravnost gasnih instalacija, tretirawa opasnih tvari, podatke o svim hazardnim materijama ili aktivnostima, usljed čega se mogu javiti veći požari, eksplozije i sl; 2)procjena rawivosti ugroženog područja - stanje svijesti o opasnim materijama i aktivnostima, ocjena učešća javnosti u pitawima od bezbjednosnog značaja, postojanje planova, upoznatost sa planovima, učešće stanovništva u obukama i vježbama, procjena i analiza uzročnih pojava i posljedica tehničko - tehnoloških nesreća (od opasnih materija) u qudskim, materijalnim i finansijskim gubicima; 3)izraditi profil rizika - izrada kalendara sa što dužim istorijskim povratnim periodom - unazad 10, 20, 30 ili više godina); uz prilog odgovarajućih karata o obuhvatu uzročnika, teritorije i posljedica u ugroženom području; b)od eksplozija neeksplodiranih ubojitih sredstava Podaci o razmjeri opasnosti od mina (uz obilatu primjenu grafičkih, tabelarnih i kartografskih prikaza): procjena broja mina i druga neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) i površine pod minama (razrez po godinama), procjena očišćenog područja, procjena sumwive površine, procjena obilježene površine - I, II i III kategorije, koji alati i skale za mjerenje rizika od mina su u upotrebi; 1)Procjena socio - ekonomskog uticaja na stanovništvo i e konomiju (korištenje pokazatelja iz Analize uticaja mina): koliko je qudi poginulo od mina i NUS-a od završetka rata (po dobi, spolu, kategorijama), koji su najčešći razlozi stradawa od m ina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava, procjena broja naselja u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), kakav je socio - ekonomski položaj preživjelih žrtava mina (resocijalizacija i zaposlenost, socijalna zaštita, liječenje), pregled područja najugroženijih od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava (hot spots prikazane na kartama, koliko je energetskih i objekata za vodosnabdijevanje u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), procjena ugro že nosti ostalih objekata kritične infra strukture od rizika mina i drugih NUS-a, koliko je obradive površine u zoni (visokog, srednjeg i malog), koliko je šumskih površina u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), koliko je objekata i znamenitosti od kulturnog i turističkog značaja (od značaja za razvoj privrede u BiH) u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), procjena trajawa deminirawa u BiH tekućom dinamikom; 2)Ocjena stawa rawivosti zajednice: ocjena svijesti stanovništva o riziku mina i drugih NUS-a, koja populacija je najugroženija od rizika mina i drugih NUS-a, koje mjere redukcije rizika nesreća od mina i drugih NUS-a su u primjeni, ocjena uspješnosti programa edukacije rizika od mina i drugih NUS-a (navesti jasne i transparentne indikatore), izvori finan sirawa projekata humanitarnog deminirawa i edukacije, ocjena rezultata izlazne strategije deminirawa; Pokazatelje iznositi shodno analizama i procjenama iz strategijskih dokumenata upravljanja rizicima od mina. Za kartografske projekcije potrebno je preporučiti razmjere za različita područja i namjene uz navođenje ocjene preciznosti, odnosno pouzdanosti (u procentima); c)od nesreća u saobraćaju - cestovnom, željezničkom, pomorskom ili vazdušnom (moguća opasnost zasniva se na stvarnoj količini i vrstama opasnih i štetnih materija u saobraćaju, te zavisno o vrsti i gustoći saobraćaja, odnosno o saobraćajnim tokovima i čvorištima te područjima kroz koja prolaze - naselja, poqoprivredne površine, rijeke, jezera, more i slično, isticanju opasnih i štetnih tvari u mjestima posebne ugroženosti - cjevovodi, saobraćajnice koje prolaze kroz mjesta posebne ugroženosti - pritom treba locirati vodocrpilišta, morsku površinu, potoke i rijeke uz potencijalne privredne zagađivače i slično), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju; d)od pucawa brana (moguća opasnost zasniva se na potencijalima hidroakumulacijskih jezera, odnosno na wihovom smještaju zbog kojeg bi usljed pucawa brane ili nasipa hidroakumulacije bilo ugroženo stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretawa vodnog talasa), mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradwi; e)od nuklearnih i radioloških hazarda f)od rudničkih nesreća - podaci o rudnicima i vrstama eksploatacije i rudama, podaci o vrsti podzemnih gasova u svakoj od jama, procjena rizičnosti jama (bezbjednost procesa rada, prozračenost jamskih koridora, prisustvo metana ili dr. štetnih gasova, i sl.), skica puteva u dubinu zemlje, da li postoje proračuni bezbjednosti jamskog rada, procjena geoloških hazarda po eksploataciju ruda - da li je bilo pomjerawa tla; 1)profil rizika i procjena rawivosti - pregled svih rudarskih nesreća u prošlosti sa posljedicama u qudskim i finansijskim gubicima, lociranost objekata eksploatacije ruda u blizini naseljenih mjesta i komunikacija i procjena rizika po stanovništvo i materijalna dobra i okolinu; 2)obezbjeđenje odgovarajućih karata različitih razmjera - u odnosu na uzročnike, teritorij i posljedice u ugroženom području; 3)mjere redukcije rizika - postojanje prostornih planova, geološke i geomorfološke procjene stabilnosti tla, postojanje institucio - nalnih mjera za praćenje, kontrolu i suzbijanje rizika rudarskih nesreća, i dr. (4)posljedice terorističkih napada (bioterorizam, primjena oružja za masovno uništenje), predmetom su procjene nadležnih institucija i organa uprave za bezbjednost koje se redovno ažuriraju u skladu sa strategijskim dokumentima pohranjenim pod određenim kriterijima bez - bjednosti i zaštite informacije visokog senzibiliteta. Član 12. (Identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima) (1)Višestruki hazardi, ili pak hazardi većih razmjera, odnose se na rizike nastanka prirodnih ili drugih nesreća, iz korištene klasifikacije, koje mogu zahvatiti područje više od jedne opštine ili regije/ kantona u entitetima, ukqučujući i Brčko Distrikt BiH. (2)U vezi s tim, takvim rizicima najčešće označavamo: a)tehničko - tehnološke nesreće, većih i katastro fal nih razmjera, uzrokovane nesrećom ili incidentom u privrednim industrijskim objektima (proizvodnim pogonima opasnih materija), u skladu sa zahtjevima tretirawa tih rizika Direktivama EU "Sevezo - II i III"; b)tehničko - tehnološke nesreće, većih i katastro fal nih razmjera, uzrokovane nesrećom u vazdušnom, željezničkom, morskom/ riječnom ili cestovnom transportu, u skladu sa zahtjevima tretirawa tih rizika Direktivama EU "Sevezo" II i III"; c)nesreće uzrokovane nuklearnom havarijom, u susjednoj ili drugoj državi; d)od pucawa brana hidroakumulacija; e)od velikih požara otvorenog prostora u pograničnom području; f)od pojave epidemija ili pandemije zaraznih bolesti (H5N1, ebola, i dr.). Član 13. (Analiza mjera zaštite i spasavawa) (1)Nosioci izrade procjene identifikuju i planiraju mjere redukcije rizika (redukcije pojave hazarda, rawivosti i izloženosti nastalim hazardima) kroz kontinuirano planiranje i provođenje mjera zaštite i spasavawa qudi, materijalnih dobara i okoline od prirodnih ili drugih nesreća. (2)Nosioci izrade procjene vrše analizu postojećih mjera redukcije rizika, odnosno zaštite i spasavawa, u ciqu sagledavawa nedostataka i propusta, kapacitiranosti i drugih parametara pomoću istorijske, komparativne, statističke, i drugih analitičkih metoda, radi određivawa i primjene novih mjera kontrole rizika. Odjeljak C. Zakqučivanje Član 14. (Zakqučci i preporuke) (1)Nakon izvršene identifikacije, analize i procjene činjenica i okolnosti u dijelu Procjene ugroženosti BiH, navedenih od člana 11. do 13. ove Metodologije, izvode se zakqučci koji se primjenjuju prilikom izrade Plana zaštite i spasavawa institucija i organa Bosne i Hercegovine. (2)Preporuke treba da sadrže: a)identifikaciju vrsta hazarda, mogućih posljedica i instrumenata za wihovo praćenje; b)smjernice o uspostavi optimalnog plana i programa zaštite i spasavawa u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spasavanju i procjenom ugroženosti; (3)U vezi sa stavom (2) ovog člana potrebno je predvidjeti: a)prevencija nesreća - mjere zaštite i spasavawa, snage i sredstva u funkciji prevencije identifikovanih hazarda prirodnih ili drugih nesreća (mogućnost planirawa i obezbjeđewa materijalnih i finansijskih fondova za slučaj nesreća velikih razmjera, i sl.); b)ublažavanje nesreća i spremnost - mjere zaštite i spasavawa, snage i sredstva u fazi provođewa mjera zaštite i spasavawa; c)oporavak od nesreća - mjere zaštite i spasavawa, snage i sredstva u fazi asanacije, odnosno otklawawa posljedica nesreća; d)mogućnosti ukqučewa nevladinih organizacija i pravnih lica u sistem zaštite i spasavawa u domenu prirode wihove djelatnosti; e)potrebu izgradnje kapaciteta BiH za međunarodne intervencije pomoći u nesrećama u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spasavanju; f)situacije, način i obim ukqučewa oružanih snaga i wihovih kapaciteta u misiju podrške civilnim strukturama u slučaju odgovora na posljedice nesreća, kao i podrške civlnih struktura u misijama vojne prirode; g)organizaciju i način ukqučewa javnosti u domenu spremnosti za prirodne ili druge nesreće; h)način organizacije i integracije sistema monitoringa rizika i upozoravawa i funkcionalnog uvezivawa u sistem jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije - 112. Odjeljak D. Prilozi Član 15. (Karte) (1)U svrhu izrade sveobuhvatnog profila rizika, preporučuje se planiranje, održavanje i ažuriranje različitih mapa sa različitim omjerima, posebno na srednjem i osnovnom nivou strukture sistema. (2)Posebno se preporučuju sljedeći tipovi mapa: a)Središwi podaci 1)mape zona svih vrsta hazarda, 2)mape analize vjerovatne seizmičke opasnosti (PSHA), 3)mape najviših zemqišnih ubrzawa (PGA), b)Osnovni podaci 1)mape seizmičkih aktivnosti zemlje, 2)mape epicentralne raspoređenosti po dekadama, sezonama, mjesecima, danima i noćima, 3)mape geoloških hazarda, 4)hidrometeorološke mape plavnih prostora, 5)mape nizija uz velike riječne sisteme, 6)hidrogeološke mape, 7)mape oblasti pod vegetacijom (šumama), 8)mape kretawa ruže vjetrova, c)Osnovne mape: 1)geološke mape, 2)geomorfološke mape, 3)nivo podzemnih voda i 4)druge potrebne mape u skladu sa procjenom ugroženosti. (3)Sljedeći omjeri mapa se preporučuju: a)za procjenu na nivou BiH - 1:500 000 ili mawi omjer (za uspostavljanje strukture za upravljanje u slučaju nesreća, listu opasnosti na regionalnom nivou, pogođene ili rizične oblasti u BiH), b)za procjenu na nivou entiteta - omjera od 1:100 000 do 1:500 000, c)za niže nivoe strukture sistema u entitetima i Brčko Distriktu BiH: 1)od 1:25 000 do 1:100 000 omjer (za kantone i regije), 2)od 1:5 000 do 1:50 000 omjer (za opštine, kantone ili regije), 3)od 1:2 000 i mawi omjer (za mikro lokacije u oblastima sklonim nesrećama lokalnim zajed - nicama, postrojewima sa opasnim materijama, itd.). TREĆI DIO - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE POGLAVQE III - PRELAZNE ODREDBE Član 16. (Formiranje radne grupe) Savjet ministara Bosne i Hercegovine formira radnu grupu za izradu Procjene ugroženosti BiH. Član 17. (Čuvanje procjene) Procjena ugroženosti BiH, nakon usvajawa od Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, čuva se u Ministarstvu bezbjednosti Bosne i Hercegovine. Član 18. (Usklađivanje Procjene ugroženosti) Nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH međusobno razmjenjuju podatke iz procjena ugroženosti. Član 19. (Ažuriranje procjene) Procjena ugroženosti BiH podliježe ažuriranju u skladu sa nastalim promjenama, a najmanje jednom u dvije godine. Član 20. (Nadzor i kontrola) Nadzor i kontrolu nad izvršenjem izrade i implementacijom procjena ugroženosti na nižim nivoima organizacije sistema zaštite i spasavawa vrše nadležne institucije i organi entiteta i Brčko Distrikta BiH. Član 21. (Izvještavanje) U skladu sa zahtjevima Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija o dostavi redovnih godišwih ili vanrednih izvještaja o stanju procjene ugroženosti i mjerama redukcije rizika u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine u saradwi sa nadležnim institucijama i organima uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta BiH izrađuje izvještaj i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva, uz određeni broj kopija ukqučenim nadležnim institucijama i organima uprave Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH. POGLAVQE IV - ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (Stupanje na snagu i objava) (1)Ova Metodologija stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". (2)Ova Metodologija biće objavljena i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. SM broj 250/09 30. septembra 2009. godine Sarajevo Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Dr Nikola Špirić, s. r. Na osnovu člana 13. tačka c) i člana 14. tačka b) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 100. sjednici održanoj 30. septembra 2009. godine, donijelo je METODOLOGIJU 1 ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOS NE I HERCEGOVINE OD PRI RODNIH ILI DRUGIH NESREĆA DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1)Metodologijom za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Metodologija) utvrđuje se: a)svrha, ciljevi, obim, principi i definicije pojmova relevantnih za izradu procjene ugroženosti; b)način pripremanja, sadržaj i nosioci izrade procjene ugroženosti; c)te daju zaključci i preporuke za efektivnu redukciju rizika prirodnih ili drugih nesreća. (2)Metodologija predstavlja polazni dokument i smjernice za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti BiH). Član 2. (Obim primjene) Procjene ugroženosti se izrađuju posebno za sve nivoe administrativno - teritorijalne organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini, s tim što Metodologiju za izradu procjene ugroženosti u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine propisuju nadležne institucije i organi uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt BiH). Član 3. (Principi) U izradi procjena ugroženosti primjenjuju se sljedeći principi: a)princip sveobuhvatnosti rizika, odnosno obuhvatanja svih rizika, kako rizika u Bosni i Hercegovini tako i sa prekograničnim efektima; b)princip kompatibilnosti, odnosno princip usklađenosti Procjene ugroženosti sa smjernicama, direktivama i drugim aktima Ujedinjenih naroda i Evropske unije. Član 4. (Svrha) Svrha izrade Metodologije je definiranje smjernica za izradu Procjene ugroženosti BiH radi identificiranja i analize hazarda, izloženih elemenata hazardima i mjera redukcije rizika radi izgradnje i jačanja sigurnosti i zaštite ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća. Član 5. (Ciljevi) Procjenom ugroženosti se postižu sljedeći ciljevi: a)identificiraju se glavni hazardi svih vrsta koji mogu uzrokovati prirodne ili druge nesreće, kako u Bosni i Hercegovini tako i one sa prekograničnim efektima; b)procjenjuje se izloženost ljudi, imovine, kritične infrastrukture svim glavnim hazardima; c)na bazi procjene hazarda, izloženosti hazardima i ranjivosti izvršit će se sistematično dimenzioniranje rizika, odnosno lociranost rizika (rizici unutar Bosne i Hercegovine ili prekogranični rizici), njihova vjerovatnoća, uzroci i posljedice (izražene u ljudskim, materijalnim i/ili finansijskim gubicima). Član 6. (Definicije) U izradi Metodologije koriste se sljedeće definicije: a)"Ugroženost", uvjeti određeni fizičkim, socijalnim i ekonomskim faktorima ili procesima životne sredine, koji podižu podložnost zajednice na uticaj opasnosti; b)"Procjena ugroženosti", kontinuirana, ali i situaciona procjena prisustva i uticaja elemenata rizika na sigurnost ljudi, njihove imovine (uključujući i domaće životinje), i okoliša; c)"Izloženost hazardu", broj, tipovi, kvalitet, i monetarna vrijednost različitih vrsta materijalnih dobara ili infrastrukture i života koji mogu biti podložni nepoželjnim opasnostima koji mogu nanijeti fizičke povrede. Izloženost je samo kvantifikacija rizika u identificiranoj zoni hazarda. d)"Rizik", mogućnost štetnih posljedica, ili očekivanih gubitaka (mrtvih, povrijeđenih, svojine, domaćinstava, poremećaj u ekonomskoj aktivnosti ili uništavanje životne sredine) koji su nastali iz interakcije između prirodnih ili ljudski uzrokovanih opasnosti i uvjeta ugroženosti. Konvencionalno rizik je izražen notiranjem Rizik = opasnosti x ugroženost. Neke discipline također uključuju koncept iskazivanja radi usmjeravanja posebno ka fizičkima aspektima ugroženosti. Pored iskazivanja mogućnosti fizičke povrede, ključno je prepoznati da su rizici inherentni ili mogu biti kreirani ili postojati u sklopu društvenog sistema. Ovo je važno radi razmatranja socijalnog konteksta u kojem se rizici dešavaju i da ljudi stoga ne moraju neophodno dijeliti istu percepciju rizika i njegovih osnovnih uzrok; e)"Procjena - analiza rizika", metodologija određivanja prirode i obima rizika putem analiziranja potencijalnih opasnosti i procjena postojećih uvjeta ugroženosti koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju ili uzrokovati štetu ljudima, svojini, domaćinstvima i životnoj sredini od kojih oni zavise. Proces vođenja procjene rizika je baziran na pregledu i tehničkih karakteristika opasnosti kao što su njena lokacija, intenzitet, frekvencija i vjerovatnoća; i također analizi fizičkih, socijalnih, ekonomskih i ekoloških dimenzija ugroženosti i izloženosti, dok se posebno uzimaju u obzir kapaciteti suočavanja pogodni za scenarije rizika. f)"Nesreća", ozbiljan poremećaj funkcioniranja zajednice ili društva koji uzrokuje rasprostranjene ljudske, materijalne, ekonomske gubitke ili gubitke u životnoj sredini koji premašuju sposobnost pogođene zajednice ili društva da se nosi sa njima koristeći svoje vlastite resurse. g)"Hazard", opasnost, pojava, aktivnost koja uzrokuje prirodnu ili drugu nesreću; potencijalno štetan fizički događaj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može prouzrokovati gubitke života ili povrede, oštećenja imovine, socijalne i ekonomske poremećaje ili oštećenja životne sredine. Hazardi mogu uključivati latentne uvjete koji mogu predstavljati buduće prijetnje i mogu imati različite korijene: prirodne (geološke, hidrometeorološke i biološke) ili biti izazvani ljudskim procesima (uništavanje životne sredine i tehnološke opasnosti). Hazardi mogu biti pojedinačne, sekvencijalne ili kombinovane u svom porijeklu ili efektima. Svaki hazard je karakterističan po svojoj lokaciji, intenzitetu, frekvenciji i vjerovatnoći. h)"Ranjivost", slabost koju eksploatira hazard kako bi negativno uticala na resurs ili organizaciju; podložnost povredi ili šteti od strane hazarda, sinonim za "slabost”. Ranjivost se najčešće izražava kao pokazatelj uticaja hazarda. Ranjivost je moguće procijeniti za pojedinačne strukture, određene sektore ili odabrana geografska područja, npr. područja sa najvećim potencijalom za razvoj ili već razvijena područja u zonama podložnim hazardu. Procjene ranjivosti predstavljaju sistematsko 1 Metodologija objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 86/09 ispitivanje građevinskih elemenata, objekata, populacionih grupa ili komponenata ekonomije kako bi se identificirali elementi podložni šteti koja nastaje usljed efekata prirodnih i drugih hazarda. DRUGI DIO - METODOLOŠKI OKVIR ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI POGLAVLJE I - NOSIOCI IZRADE PROCJENE Član 7. (Nosioci izrade) (1)U izradi i ažuriranju Procjene ugroženosti BiH, u skladu sa ovom Metodologijom, učestvuju: a)ministarstva i drugi organi Bosne i Hercegovine, čije nadležnosti i djelokrug rada su od značaja za zaštitu i spašavanje; b)po potrebi, u koordinaciji i putem entitetskih uprava civilne zaštite, organi i institucije entiteta; c)organi uprave Brčko Distrikta BiH, čije nadležnosti i djelokrug rada su od značaja za zaštitu i spašavanje; (2)U izradu procjene mogu se uključiti i odgovarajući instituti, naučne i istraživačke institucije, kao i institucije i eksperti partnerskih država i međunarodnih organizacija, koji raspolažu iskustvom u izradi dokumenata procjene, ekspertizom i potrebnim podacima u oblastima koje obuhvata procjena ugroženosti. POGLAVLJE II - NAČIN PRIPREME I SADRŽAJ Član 8. (Način pripreme) Glavne aktivnosti izrade Procjene ugroženosti BiH, shodno smjernicama iz ove Metodologije, odvijaju se po sljedećim koracima: a)popis općih karakteristika teritorije Bosne i Hercegovine, izvora podataka i utvrđivanje praznina; b)identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda; c)identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima; d)izvođenje kategorizacije ciljnih elemenata pod rizikom i procjena izloženosti hazardu kritičnih elemenata izloženih hazardima, te vjerovatnih posljedica po ljude i materijalna dobra, kao i finansijskih gubitaka; e)profiliranje i evaluacija rizika, što uključuje izradu historijskih kataloga ranijih nesreća i prilaganje odgovarajućih vrsta i razmjera karata (u prilozima Procjene); f)utvrđivanje visokorizičnih područja, što uključuje područja izložena višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu; g)utvrđivanje opcija za redukciju rizika (ranjivosti stanovništva i vitalnih elemenata izloženih hazardima) od prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih nesreća, što uključuje procjenu kapacitiranosti ugroženih područja za redukciju rizika i odgovor na nesreće, kada rizici eskaliraju; h)Izvođenje zaključaka i preporuka. Član 9. (Kontekst i obim) Shodno članu 8. ove Metodologije, Procjena ugroženosti BiH sadrži sljedeće komponente: a)Opći dio - pregled karakteristika teritorije Bosne i Hercegovine; b)Posebni dio - identifikacija hazarda, analiza hazarda i procjena kapaciteta za odgovor na hazarde koji prijete Bosni i Hercegovini od prirodnih ili drugih nesreća; c)Zaključke i preporuke o mogućnostima redukcije rizika od nesreća; d)Priloge (karte, propisi, studije i drugi korisni podaci). Odjeljak A. Opći dio procjene Član 10. (Opći pokazatelji teritorije) U općem dijelu Procjene ugroženosti BiH iskazuju se podaci: a)karakteristike teritorije: 1)površina teritorije i administrativno - teritorijalno uređenje, 2)geografsko-pedološke karakteristike - podaci o reljefu, agro - pedološkom sastavu tla, vegetaciji, 3)hidrografska mreža, 4)klimatske i meteorološke karakteristike teritorije i 5)drugi relevantni podaci od značaja za procjenu ugroženosti. b)o stanovništvu: 1)broj stanovnika 2)gustina naseljenosti i prostorni razmještaj, kao i 3)drugi pokazatelji o stanovništvu od značaja za zaštitu i spašavanje, c)o rasporedu i strukturi stambenih i drugih građevinskih objekata: 1)stambeni objekti kao elementi rizika (pokazatelji o strukturi zgrada, obrazovnim institucijama, tržnim centrima); 2)smještajni objekti za zbrinjavanje; 3)zdravstveni kapaciteti (klinički centri, bolnice i druge zdravstvene ustanove); 4)poslovni, kulturni, sportski i drugi objekti koji mogu služiti u svrhe zaštite i spašavanja, koji su i mjesta potencijalnog rizika. d)o materijalnim, kulturnim dobrima i okolišu: 1)kulturna dobra (podaci o kulturno - historijskim spomenicima, objektima i dr. dobrima), 2)poljoprivredna i druga područja, 3)nacionalni parkovi i parkovi prirode, 4)površine pod šumama (s obzirom na rizike šumskih požara), e)o transportnim i drugim objektima i instalacijama kritične infrastrukture: 1)cestovne i željezničke komunikacije i čvorišta, riječne komunikacije, te aerodromi (za putničke, transportne i sportske zrakoplove), 2)vodoopskrbni objekti, 3)mostovi, vijadukti i tuneli (s obzirom na seizmičke, geološke, saobraćajne rizike), 4)termo energetska i hidro energetska postrojenja i instalacije, transformatorske stanice i dalekovodi (lokacije i organizacija), 5)hidrotehnički objekti (brane hidroakumulacija, njihova starost i ostale karakteristike, s obzirom na hidrološke, seizmičke i geološke rizike), 6)naftovodi i gasovodi (terminali, rezerve i slično), 7)benzinske stanice (broj, prosječna gustina, i sl.), 8)objekti i instalacije hemijske i petrohemijske industrije, 9)poštanski i telekomunikacijski sistemi, 10)objekti farmaceutske industrije, 11)objekti prehrambene industrije, 12)objekti površinske i podzemne eksploatacije ruda i minerala (s obzirom na geološke rizike po naseljena mjesta). Odjeljak B. Posebni dio procjene Član 11. (Identifikacija i analiza glavnih hazarda) (1)U skladu sa načinom izrade procjene ugroženosti, u posebnom dijelu Procjene ugroženosti BiH, shodno koracima za izradu procjene iz člana 8. ove Metodologije, nosilac izrade Procjene ugroženosti BiH vrši identifikaciju i analizu glavnih hazarda. (2)Identifikacija i analiza rizika od hazarda prirodnih nesreća, odnosno: hidrometeoroloških, geoloških, bioloških i ekoloških hazarda, koji bi trebalo da sadrže studijsko - analitičke podatke o sljedećim hazardima: a)od hidrometeoroloških hazarda - poplava, suša, gràda, leda, snježnih nanosa, olujnih vjetrova i drugih hazarda: 1)hidrografski pokazatelji - vodotoci (opis i dimenzije profila vodotoka - uz obaveznu obradu vodotoka po slivovima, plovne površine vodotoka, vodotoci sa stvarnim i prekograničnim efektima plavljenja u odnosu na susjedne sredine ili države, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplava u slučaju rušenja ili prelivanja brana, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda s obzirom na smještaj u dolini rijeka, izgrađenost nasipa, pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva; 2)hidrometeorološki uvjeti - vodostaj, led (lokacije kritične za formiranje ledenih barijera) prosječna godišnja količina padavina, statistički pokazatelji u višegodišnjem nizu (višegodišnji podaci za pojedine vodotoke unazad deset i više godina), intenziteti padavina, prosječne mjesečne količine padavina i visina vodostaja sa ekstremima; 3)stanje zaštitne infrastrukture - funkcionalnost izrađenih zaštitnih vodoprivrednih objekata s numeričkim pokazateljima - broj, vrsta, dimenzije i sl; opis socio - ekonomskih pokazatelja plavnih pod ru - čja - podaci o veličini i izgrađenosti ugroženog područja (urbanih i ruralnih naselja), uticaj na saobraćajnice, poljoprivredu, industriju i ostale grane privrede, okoliš; 4)pregled ostalih statističkih hidro-meteoroloških pokazatelja - suša (in dex suše, najkritičnij mjeseci nastanka suše), olujnog i orkanskog nevremena i njegova učestalost (najkritičniji periodi u toku godine kada se javlja grad), leda i poledice (lokacije vodotoka kritične za formiranje ledenih barijera i sl.), jakog mraza, grada, ekstremno visokih temperatura, kao i nestabilnosti zemljišta usljed poplava, suša, statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim stanjem prirodne ili druge nesreće i nastalim štetama i sl. 5)visoki snježni nanosi, smetovi, lavine i led - pregled velikih snježnih padavina (maksimalne visine snijega), snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcio - niranje (mogućnost opskrbe vitalnim proiz vodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid saobraćaja, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), u skladu sa statističkim pokazateljima za prethodnih 30 godina, podatke o broju i veličini naselja sa brojem stanovnika u takvim područjima sa pregledom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti - statistički pokazatelji za pe riod od 10 godina o saobraćajnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih stanja prirodne ili druge nesreće uzrokovanih ovim vrstama hazarda; 6)pregled najčešćih uzroka i posljedica poplava i drugih hidro-meteoroloških hazarda; 7)obavezno osiguranje odgovarajućih kartografskih prikaza u prilogu Procjene - karta plavnih područja, karta područja ugroženih poplavama, karta nizijskih područja duž glavnih rječnih sistema, hidro-geološka karta, karta vegetativnog područja, i sl. b)od geoloških hazarda - zemljotresa: 1)geološke karakteristike terena - pozicioniranost teritorije Bosne i Hercegovine u seizmičkom pojasu, vrsta zemljotresa kojoj je izložena teritorija Bosne i Hercegovine, ocjena seizmičke aktivnosti i trusnosti tla za koji se radi procjena, prisutnost posebnih seizmičkih efekata (likvefakcije i sl.), podaci o učestalosti, intenzitetu i epicentrima zemljotresa u zadnjih 100 i više godina, podaci o seizmički aktivnim područjima u regionu sa prekograničnim efektima po BiH; 2)kartografski prikaz seizmičkog profila - geneza evidentiranja zemljotresa (historija zemljotresa) i izrada kalendara i seizmološke karte za povratni pe - riod za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina; izraditi katalog jačih zemljotresa u BiH za najstariji mogući pe riod; izraditi uporednu tabelu standarda seizmičke otpornosti po Merkali-Kankani-Sibergu (MKS) i Rihteru. 3)opis socio - ekonomskih pokazatelja područja zemljotresa - podaci o veličini i izgrađenosti ugroženog područja (urbanih i ruralnih naselja), uticaj na saobraćajnice, poljoprivredu, industriju i ostale grane privrede, okoliš; 4)mjerljivost hazarda zemljotresa - seizmički haz - ard mjeriti po kriteriju prethodnih događaja, navesti tehničko - tehnološke instrumente monitoringa zemljotresa u upotrebi - digitalne i analogne seizmičke stanice, ostali uređaji, potrebni hardver i softver za registraciju pojave zemljotresa sa povratnim periodima; izvesti multisektorsku procjenu gubitka ljudskih i materijalnih gubitaka za pojedine seizmički aktivne zone; procijeniti resurse potrebne za saniranje posljedica zemljotresa po seizmogenim zonama; 5)osiguranje adekvatnih kartografskih projekcija (digitalnih i analognih) - karta seizmički aktivnih područja sa obilježenim zonama očekivanih posljedica, karta maksimalne akceleracije i povratnih perioda, karte seizmičkog hazarda za specifične građevinske objekte (brane, fabrike, gasovode, visoke dimnjake, elektrovode, željezničku i cestovnu komunikaciju, telekomunikacije), karta zemljotresa u prethodno utvrđenom godišnjem povratnom periodu, karta vjerovatne seizmičke opasnosti (PSHA), c)geoloških hazarda - klizišta, odrona i tonjenja tla: 1)geološke karakteristike tla - identifikacija geološki aktivnih područja, podaci o geo-pedološkom sastavu tla, podaci o lokacijama i vrsti podzemne eksploatacije ruda u ugroženom području, podaci o drugim antropološkim uticajima na tlo u ugroženom području; podaci i analiza identificiranih geoloških hazarda sa prekoganičnim efektima u pograničnom pojasu susjednih općina, odnosno BiH sa susjednim državama, i drugi; 2)izrada geološkog profila - geneza evidentiranja klizišta, snježnih lavina, slijeganja tla i drugih sličnih geoloških pojava (historija pojava) i izrada kalendara i geološke i geo-pedološke karte za povratni pe riod za razdoblje deset i više godina; izraditi katalog velikih odrona, klizišta, tonjenja tla i sličnih pojava u BiH za najstariji mogući pe riod; 3)procjena ranjivosti područja izloženog geološkim hazardima (klizišta, odrona, tonjenja) - podaci o područjima ugroženim od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta - aktivna i moguća klizišta, odroni i tonjenja tla (geološki sastav, propusnost tla, ostala bitna fizička i hemijska svojstva tla i dr.), izrada scenarija najgoreg događaja (odrona, klizišta, tonjenja tla, ili sl.), izrada grafičkog prikaza geološke ranjivosti teritorije, stambenih zgrada i drugih ranjivih objekata ugroženog područja; mjere zaštite u urbanističkim i prostornim planovima i gradnji; procjena posljedica po naseljena mjesta u ljudskim, materijalnim i finansijskim gubicima; 4)mjerljivost geoloških hazarda - geološki haz ard mjeriti po kriteriju prethodnih događaja, navesti tehničko - tehnološke instrumente monitoringa zemljotresa u upotrebi - digitalne stanice za mon i - tor ing geoloških hazarda, ostali uređaji, potrebni hardver i softver za registraciju pojave geoloških hazarda; utvrditi povratne periode geoloških hazarda; izvesti multisektorsku procjenu gubitka ljudskih života, povreda, materijalnih i finansijskih gubitaka za pojedine geološki aktivne zone; procijeniti resurse potrebne za saniranje posljedica geoloških hazarda po aktivnim geo-fizičkim i geo-pedološkim zonama; 5)obavezno osiguranje adekvatnih kartografskih projekcija u prilogu Procjene - geološka karta lokacija odrona, geološka karta lokacija klizišta, geološka karta lokacija tonjenja tla, geološka karta lokacija snježnih lavina, geološka karta scenarija izraženog geološkog hazarda za povratni višeljetni pe riod (50,100, i više godina), geološka karta BiH sa naznačenim lokacijama geoloških hazarda sa prekograničnim efektima, geološka karta površinskih rasjeda/ linija rasjeda, historijske karte hazarda klizišta/ odrona/ tonjenja, karte potencijalnih izvora klizišta i odrona/ tonjenja/ snježnih lavina i druge slične. d)od bioloških hazarda - epidemija zaraznih bolesti koje napadaju ljude, biljke i životinje i namirnice biljnog i animalnog porijekla: 1)identificirati vrste zaraznih oboljenja koje nastaju kod ljudi, uzročnike i njihova svojstva (fizička, toksična), analizirati Vogralikove elemente za svakog uzročnika oboljenja, identificirati endemska žarišta realnih i potencijalnih zaraznih oboljenja, procjeniti mogućnost primjene patogenih mikroorganizama u nekonvencionalne svrhe, izraditi profil bioloških hazarda (kalendar pojave zaraznih oboljenja u što dužem historijskom periodu, 50, 100, ili više godina), pripremiti odgovarajuće karte različitih razmjera sa ucrtanim "hot spots" (vrućim tačkama) zabranjenog ili ograničenog kretanja ili boravka, analizirati ranjivost zajednica (svijest, prisutnost patogenih mikroorganizama, moguće posljedice - ljudski, animalni, materijalni i finansijski gubici), kako se kvantificiraju i kvalificiraju biološki hazardi pojave zaraznih oboljenja ili bio-he mijskog kontaminiranja hrane i vode, izraditi algoritam djelovanja na pojavu za razne bolesti antropološkog, biljnog ili animalnog porijekla, i dr; 2)analiza ranjivosti zajednice - moguće posljedice temelje se na procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sistemu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nosioce koji su, u okviru redovnih djelatnosti, nadležni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti. 3)hazardi za biljke - vrste najčešćih biljnih bolesti i biljnih štetočina, uzroci i izvori bolesti kod biljaka, zaštita bilja i biljnih proizvoda od štetnih organizama, sprečavanje unošenja i širenja, kao i borba protiv štetnih organizama uvođenjem mjera za zaštitu bilja i biljnih proizvoda, obrazovanje i informiranje javnosti o zdravlju bilja, procjena mogućnosti kontaminacije bilja i biljnih proizvoda, uključujući i poljoprivredne kulture za ishranu ljudi, ekološke štete koje mogu nastati upotrebom pesticida, odlaganje otpada pesticida; 4)hazardi za ljude, hranu i vodu - navesti podatke za potrebnu identifikaciju i procjenu bioloških hazarda zaraznih oboljenja kod ljudi i ranjivosti s obzirom na elemen te izložene riziku kontaminiranja patogenim mikroorganizmima i dr. uzročnicima; 5)koji su izvori rizika (hazardi, ranjivosti, izloženosti) - biološki (infektivne bakterije, toksin-produkujući organizmi, gljivice, paraziti, virusi), hemijski (prirodno prisutni kontaminanti, rezidue pesticida, rezidue veterinarskih lijekova, okolišni kontaminanti, hemijski kontaminanti porijeklom iz ambalaže, alergeni) i fizikalni (jonizirajuće zračenje i dr.); 6)kakav je profil rizika zaraznih oboljenja (izrada kalendara oboljenja za što duži povratni historijski pe riod, kao i izrada odgovarajućih karata različitih razmjera); U cilju naučne procjene i analize rizika porijeklom iz hrane, potrebno je pratiti i procijeniti sljedeće pokazatelje: 7)procjena i analiza rizika porijekom iz hrane (pojam hrane uključuje i vodu) na osnovu izvještaja o rezultatima laboratorijskih analiza hrane i vode u BiH; 8)epidemiološka situacija na području BiH (alimentarne infekcije, alimentarne toksiinfekcije, intoksikacije hranom) na osnovu podataka dobijenih od nadležnih institucija (oblast zdravstva) uz definiranje uzročnika obolijevanja, vrste kontaminirane hrane, načina prijenosa, eksponirane populacije); 9)procjena vrste i količine prehrambenih proizvoda proizvedenih u BiH, kao i prehrambenih proizvoda uvezenih u BiH; 10)ocjena uvjeta skladištenja i poštivanja rokova trajanja prehrambenih proizvoda; 11)pro ce dure sigurnog tretmana vode podzemnog i površinskog porijekla; 12)procjena rizika kontaminirane hrane radijacijskim zračenjem usljed primjene osiromašenog uranija tokom 1995. godine; 13)sagledati postojeći mon i tor ing kvaliteta zraka u BiH, procijeniti i analizirati rizike, identificirati vrste opasnosti i eksponiranu populaciju, te dati preporuke za tu oblast; 14)hazardi kod životinja i namirnica animalnog porijekla - brojnost i struktura stočnog fonda, vrsta, brojnost i struktura peradi, bolesti koje mogu ugroziti stoku i perad (pregled oboljenja u proteklih 50, 100 godina), procjena oboljenja životinja prekograničnog porijekla; 15)bolesti životinja koje su prenosive na ljude (pregled oboljenja u proteklih 50, 100 godina), procjena veterinarskih kapaciteta za redukciju rizika i odgovor na epidemiju kod životinja i ljudi; 16)pregled stanja stočnog i peradarskog fonda po naseljenim mjestima i područjima, pro ce dure uskladištenja i zaštite mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla; 17)pregled mjera redukcije rizika i suzbijanja (mjere monitoringa - izviđanje, detekcija i uzrokovanje, te mjere odgovora u svrhu suzbijanja i kontrole -izolacija i neškodljivo uklanjanje oboljele stoke i peradi, i dr.); 18)pregled alata, skala i mjernih jedinica za mon i tor ing rizika zoonoza i dr. opasnosti; 19)osiguranje odgovarajućih karata različitih razmjera za efektivnije profiliranje rizika, u odnosu na uzročnike, teritoriju, realne i potencijalne posljedice, i sl. e)od požara otvorenog prostora/ šumski požari, tekstualno, grafički i tabelarno iskazati sljedeće podatke: 1)struktura šuma i šumskih zemljišta u BiH, 2)kategorije šuma - visoke šume, kulture, izdanačke šume i neobraslo šumsko zemljište, 3)najvažniji tipovi šuma i najvažnije vrste drveća i njihova osjetljivost na požare, 4)pojave šumskih požara i uzroci nastanka šumskih požara, 5)tabelarni (grafički) pregled šumskih požara i pričinjenih šteta, 6)najčešći uzročnici biljnih bolesti (bolesti i štetočine šuma BiH) i prikaz posljedica uzrokovanih tim bolestima, 7)navesti ključne institucionalne i zakonodavne instrumente za zaštitu šumanajodgovornije institucije i organe za zaštitu šuma u BiH, 8)parametri za procjenu ugroženosti od šumskih požara - vegetacija (zastupljenost vrsta drveća), antropogeni faktor (rizik negativnog uticaja čovjeka), klimat, stanište (matični supstrat i tip zemljišta), orografija i šumski red (higijena šume), 9)otvorenost šuma uređenim cestama, šumskim putevima i protivpožarnim putevima, 10)blizina šuma prirodnim akumulacijama vode (rijeka, bara, jezero, more), 11)površina šuma pod minama, 12)preventivne mjere - uzgojne mjere zaštite šuma od požara i bolesti, 13)obavezno osiguranje kartografskih projekcija u prilogu Procjene - vegetacijske karte i karte ugroženosti šuma od požara (odgovarajućeg razmjera - preporučeno, 1:100.000). (3)Identifikacija i analiza hazarda tehničko - tehnoloških nesreća (opasnosti u transportu, industrijske opasnosti, radiološke opasnosti, nuklearne opasnosti), treba da sadrže studijsko - analitičke podatke o opasnostima: a)od nesreća u industrijskim i dr. privrednim objektima (moguća opasnost temelji se na broju, vrsti i veličini postrojenja u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne i štetne tvari, o vrsti i količini opasnih tvari te udaljenosti od naseljenih područja kao i maksimalne koncentracije opasnih i štetnih tvari koje mogu ugroziti živote i zdravlje ljudi, životinja i cjelokupnog ekološkog sistema s pregledom firmi koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, prevozom i prodajom opasnih i štetnih tvari); 1)uzroci i posljedice ostalih urbanih požara - potrebno utvrditi koje vrste i koliko požara u urbanim područjima se javlja i koliko učestalo usljed grešaka instalacije ili neispravnog rukovanja uređajima i opasnim instalacijama ili drugih grešaka. Potrebno je procijeniti dužinu i ispravnost gasnih instalacija, tretiranja opasnih tvari, podatke o svim hazardnim materijama ili aktivnostima, usljed čega se mogu javiti veći požari, eksplozije i sl; 2)procjena ranjivosti ugroženog područja - stanje svijesti o opasnim materijama i aktivnostima, ocjena učešća javnosti u pitanjima od sigurnosnog značaja, postojanje planova, upoznatost sa planovima, učešće stanovništva u obukama i vježbama, procjena i analiza uzročnih pojava i posljedica tehničko - tehnoloških nesreća (od opasnih materija) u ljudskim, materijalnim i finansijskim gubicima; 3)izraditi profil rizika - izrada kalendara sa što dužim historijskim povratnim periodom - unazad 10, 20, 30 ili više godina); uz prilog odgovarajućih karata o obuhvatu uzročnika, teritorije i posljedica u ugroženom području; b)od eksplozija neeksplodiranih ubojitih sredstava Podaci o razmjeri opasnosti od mina (uz obilatu primjenu grafičkih, tabelarnih i kartografskih prikaza): procjena broja mina i druga neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) i površine pod minama (razrez po godinama), procjena očišćenog područja, procjena sumnjive površine, procjena obilježene površine - I, II i III kategorije, koji alati i skale za mjerenje rizika od mina su u upotrebi; 1)Procjena socio - ekonomskog uticaja na stanovništvo i ekonomiju (korištenje pokazatelja iz Analize uticaja mina): koliko je ljudi poginulo od mina i NUS-a od završetka rata (po dobi, spolu, kategorijama), koji su najčešći razlozi stradanja od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava, procjena broja naselja u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), kakav je socio - ekonomski položaj preživjelih žrtava mina (resocijalizacija i zaposlenost, socijalna zaštita, liječenje), pregled područja najugroženijih od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava (hot spots prikazane na kartama, koliko je energetskih i vodoopskrbnih objekata u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), procjena ugroženosti ostalih objekata kritične infrastrukture od rizika mina i drugih NUS-a, koliko je obradive površine u zoni (visokog, srednjeg i malog), koliko je šumskih površina u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), koliko je objekata i znamenitosti od kulturnog i turističkog značaja (od značaja za razvoj privrede u BiH) u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), procjena trajanja deminiranja u BiH tekućom dinamikom; 2)Ocjena stanja ranjivosti zajednice: ocjena svijesti stanovništva o riziku mina i drugih NUS-a, koja populacija je najugroženija od rizika mina i drugih NUS-a, koje mjere redukcije rizika nesreća od mina i drugih NUS-a su u primjeni, ocjena uspješnosti programa edukacije rizika od mina i drugih NUS-a (navesti jasne i transparentne indikatore), izvori finansiranja projekata humanitarnog deminiranja i edukacije, ocjena rezultata izlazne strategije deminiranja; Pokazatelje iznositi shodno analizama i procjenama iz strategijskih dokumenata upravljanja rizicima od mina. Za kartografske projekcije potrebno je preporučiti razmjere za različita područja i namjene uz navođenje ocjene preciznosti, odnosno pouzdanosti (u procentima); c)od nesreća u saobraćaju - cestovnom, željezničkom, pomorskom ili zračnom (moguća opasnost zasniva se na stvarnoj količini i vrstama opasnih i štetnih materija u saobraćaju, te zavisno o vrsti i gustoći saobraćaja, odnosno o saobraćajnim tokovima i čvorištima te područjima kroz koja prolaze - naselja, poljoprivredne površine, rijeke, jezera, more i slično, isticanju opasnih i štetnih tvari u mjestima posebne ugroženosti - cjevovodi, saobraćajnice koje prolaze kroz mjesta posebne ugroženosti - pritom treba locirati vodocrpilišta, morsku površinu, potoke i rijeke uz potencijalne privredne zagađivače i slično), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju; d)od pucanja brana (moguća opasnost zasniva se na potencijalima hidroakumulacijskih jezera, odnosno na njihovom smještaju zbog kojeg bi usljed pucanja brane ili nasipa hidroakumulacije bilo ugroženo stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodnog vala), mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradnji; e)od nuklearnih i radioloških hazarda f)od rudničkih nesreća - podaci o rudnicima i vrstama eksploatacije i rudama, podaci o vrsti podzemnih gasova u svakoj od jama, procjena rizičnosti jama (sigurnost procesa rada, prozračenost jamskih koridora, prisustvo metana ili dr. štetnih gasova, i sl.), skica puteva u dubinu zemlje, da li postoje proračuni sigurnosti jamskog rada, procjena geoloških hazarda po eksploataciju ruda - da li je bilo pomjeranja tla; 1)profil rizika i procjena ranjivosti - pregled svih rudarskih nesreća u prošlosti sa posljedicama u ljudskim i finansijskim gubicima, lociranost objekata eksploatacije ruda u blizini naseljenih mjesta i komunikacija i procjena rizika po stanovništvo i materijalna dobra i okoliš; 2)osiguranje odgovarajućih karata različitih razmjera - u odnosu na uzročnike, teritorij i posljedice u ugroženom području; 3)mjere redukcije rizika - postojanje prostornih planova, geološke i geomorfološke procjene stabilnosti tla, postojanje institucionalnih mjera za praćenje, kontrolu i suzbijanje rizika rudarskih nesreća, i dr. (4)posljedice terorističkih napada (bioterorizam, primjena oružja za masovno uništenje), predmetom su procjene nadležnih institucija i organa uprave za sigurnost koje se redovno ažuriraju u skladu sa strategijskim dokumentima pohranjenim pod određenim kriterijima sigurnosti i zaštite informacije visokog senzibiliteta. Član 12. (Identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima) (1)Višestruki hazardi, ili pak hazardi većih razmjera, odnose se na rizike nastanka prirodnih ili drugih nesreća, iz korištene klasifikacije, koje mogu zahvatiti područje više od jedne općine ili regije/ kantona u entitetima, uključujući i Brčko Distrikt BiH. (2)U vezi s tim, takvim rizicima najčešće označavamo: a)tehničko - tehnološke nesreće, većih i katastrofalnih razmjera, uzrokovane nesrećom ili incidentom u privrednim industrijskim objektima (proizvodnim pogonima opasnih materija), u skladu sa zahtjevima tretiranja tih rizika Direktivama EU "Sevezo - II i III"; b)tehničko - tehnološke nesreće, većih i katastrofalnih razmjera, uzrokovane nesrećom u zračnom, željezničkom, morskom/ riječnom ili cestovnom transportu, u skladu sa zahtjevima tretiranja tih rizika Direktivama EU "Sevezo - II i III"; c)nesreće uzrokovane nuklearnom havarijom, u susjednoj ili drugoj državi; d)od pucanja brana hidroakumulacija; e)od velikih požara otvorenog prostora u pograničnom području; f)od pojave epidemija ili pandemije zaraznih bolesti (H5N1, ebola, i dr.). Član 13. (Analiza mjera zaštite i spašavanja) (1)Nosioci izrade procjene identificiraju i planiraju mjere redukcije rizika (redukcije pojave hazarda, ranjivosti i izloženosti nastalim hazardima) kroz kontinuirano planiranje i provođenje mjera zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara i okoliša od prirodnih ili drugih nesreća. (2)Nosioci izrade procjene vrše analizu postojećih mjera redukcije rizika, odnosno zaštite i spašavanja, u cilju sagledavanja nedostataka i propusta, kapacitiranosti i drugih parametara pomoću historijske, komparativne, statističke, i drugih analitičkih metoda, radi određivanja i primjene novih mjera kontrole rizika. Odjeljak C. Zaključivanje Član 14. (Zaključci i preporuke) (1)Nakon izvršene identifikacije, analize i procjene činjenica i okolnosti u dijelu Procjene ugroženosti BiH, navedenih od člana 11. do 13. ove Metodologije, izvode se zaključci koji se primjenjuju prilikom izrade Plana zaštite i spašavanja institucija i organa Bosne i Hercegovine. (2)Preporuke treba da sadrže: a)identifikaciju vrsta hazarda, mogućih posljedica i instrumenata za njihovo praćenje; b)smjernice o uspostavi optimalnog plana i programa zaštite i spašavanja u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju i procjenom ugroženosti; (3)U vezi sa stavom (2) ovog člana potrebno je predvidjeti: a)prevencija nesreća - mjere zaštite i spašavanja, snage i sredstva u funkciji prevencije identificiranih hazarda prirodnih ili drugih nesreća (mogućnost planiranja i osiguranja materijalnih i finansijskih fondova za slučaj nesreća velikih razmjera, i sl.); b)ublažavanje nesreća i spremnost - mjere zaštite i spašavanja, snage i sredstva u fazi provođenja mjera zaštite i spašavanja; c)oporavak od nesreća - mjere zaštite i spašavanja, snage i sredstva u fazi asanacije, odnosno otklanjanja posljedica nesreća; d)mogućnosti uključenja nevladinih organizacija i pravnih lica u sistem zaštite i spašavanja u domenu prirode njihove djelatnosti; e)potrebu izgradnje kapaciteta BiH za međunarodne intervencije pomoći u nesrećama u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju; f)situacije, način i obim uključenja oružanih snaga i njihovih kapaciteta u misiju podrške civilnim strukturama u slučaju odgovora na posljedice nesreća, kao i podrške ciivlnih struktura u misijama vojne prirode; g)organizaciju i način uključenja javnosti u domenu spremnosti za prirodne ili druge nesreće; h)način organizacije i integriranja sistema monitoringa rizika i upozoravanja i funkcionalnog uvezivanja u sistem jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije - 112. Odjeljak D. Prilozi Član 15. (Karte) (1)U svrhu izrade sveobuhvatnog profila rizika, preporučuje se planiranje, održavanje i ažuriranje različitih mapa sa različitim omjerima, posebno na srednjem i osnovnom nivou strukture sistema. (2)Posebno se preporučuju sljedeći tipovi mapa: a)Središnji podaci 1)mape zona svih vrsta hazarda, 2)mape analize vjerovatne seizmičke opasnosti (PSHA), 3)mape najviših zemljišnih ubrzanja (PGA), b)Osnovni podaci 1)mape seizmičkih aktivnosti zemlje, 2)mape epicentralne raspoređenosti po dekadama, sezonama, mjesecima, danima i noćima, 3)mape geoloških hazarda, 4)hidrometeorološke mape plavnih prostora, 5)mape nizija uz velike riječne sisteme, 6)hidrogeološke mape, 7)mape oblasti pod vegetacijom (šumama), 8)mape kretanja ruže vjetrova, c)Osnovne mape: 1)geološke mape, 2)geomorfološke mape, 3)nivo podzemnih voda i 4)druge potrebne mape u skladu sa procjenom ugroženosti. (3)Sljedeći omjeri mapa se preporučuju: a)za procjenu na nivou BiH - 1:500000 ili manji omjer (za uspostavljanje strukture za upravljanje u slučaju nesreća, listu opasnosti na regionalnom nivou, pogođene ili rizične oblasti u BiH), b)za procjenu na nivou entiteta - omjera od 1:100000 do 1:500000, c)za niže nivoe strukture sistema u entitetima i Brčko Distriktu BiH: 1)od 1:25000 do 1:100000 omjer (za kantone i regije), 2)od 1:5000 do 1:50000 omjer (za općine, kantone ili regije), 3)od 1:2000 i manji omjer (za mikro lokacije u oblas - tima sklonim nesrećama lokalnim zajednicama, postrojenjima sa opasnim materijama, itd.). TREĆI DIO - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE POGLAVLJE III - PRELAZNE ODREDBE Član 16. (Formiranje radne grupe) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine formira radnu grupu za izradu Procjene ugroženosti BiH. Član 17. (Čuvanje procjene) Procjena ugroženosti BiH, nakon usvajanja od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, čuva se u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. Član 18. (Usklađivanje Procjene ugroženosti) Nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH međusobno razmjenjuju podatke iz procjena ugroženosti. Član 19. (Ažuriranje procjene) Procjena ugroženosti BiH podliježe ažuriranju u skladu sa nastalim promjenama, a najmanje jednom u dvije godine. Član 20. (Nadzor i kontrola) Nadzor i kontrolu nad izvršenjem izrade i implementacijom procjena ugroženosti na nižim nivoima organizacije sistema zaštite i spašavanja vrše nadležne institucije i organi entiteta i Brčko Distrikta BiH. Član 21. (Izvještavanje) U skladu sa zahtjevima Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija o dostavi redovnih godišnjih ili vanrednih izvještaja o stanju procjene ugroženosti i mjerama redukcije rizika u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadležnim institucijama i organima uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta BiH izrađuje izvještaj i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva, uz određeni broj kopija uključenim nadležnim institucijama i organima uprave Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH. POGLAVLJE IV - ZAVRŠNE ODREDBE Član 22. (Stupanje na snagu i objava) (1)Ova Metodologija stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2)Ova Metodologija biće objavljena i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. VM broj 250/09 30. septembra 2009. godine Sarajevo Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Dr. Nikola Špirić, s. r. Na temelju članka 13. točka c) i članka 14. točka b) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 100. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, donijelo je METODOLOGIJU 1 ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOS NE I HERCEGOVINE OD PRI RODNIH ILI DRUGIH NESREĆA DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1)Metodologijom za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Metodologija) utvrđuje se: a)svrha, ciljevi, obseg, principi i definicije pojmova relevantnih za izradu procjene ugroženosti; b)način pripremanja, sadržaj i nositelji izrade procjene ugroženosti; c)te daju zaključci i preporuke za učinkovitu redukciju rizika prirodnih ili drugih nesreća. (2)Metodologija predstavlja polazni dokument i smjernice za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti BiH). Članak 2. (Obseg primjene) Procjene ugroženosti se izrađuju posebno za sve razine administrativno - teritorijalne organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini, s tim što Metodologiju za izradu procjene ugroženosti u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine propisuju nadležne institucije i organi uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt BiH). Članak 3. (Principi) U izradi procjena ugroženosti primjenjuju se sljedeći principi: a)princip sveobuhvatnosti rizika, odnosno obuhvaćanja svih rizika, kako rizika u Bosni i Hercegovini tako i sa prekograničnim učincima; b)princip kompatibilnosti, odnosno princip usklađenosti Procjene ugroženosti sa smjernicama, direktivama i drugim aktima Ujedinjenih naroda i Europske unije. Članak 4. (Svrha) Svrha izrade Metodologije je definiranje smjernica za izradu Procjene ugroženosti BiH radi identificiranja i analize hazarda, izloženih elemenata hazardima i mjera redukcije rizika radi izgradnje i jačanja sigurnosti i zaštite ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća. Članak 5. (Ciljevi) Procjenom ugroženosti se postižu sljedeći ciljevi: a)identificiraju se glavni hazardi svih vrsta koji mogu prouzročiti prirodne ili druge nesreće, kako u Bosni i Hercegovini tako i one sa prekograničnim učincima; b)procjenjuje se izloženost ljudi, imovine, kritične infrastrukture svim glavnim hazardima; c)na temelju procjene hazarda, izloženosti hazardima i ranjivosti izvršit će se sustavno dimenzioniranje rizika, odnosno lociranost rizika (rizici unutar Bosne i Hercegovine ili prekogranični rizici), njihova vjerojatnoća, uzroci i posljedice (izražene u ljudskim, materijalnim i/ili financijskim gubicima). Članak 6. (Definicije) U izradi Metodologije koriste se sljedeće definicije: 1 Metodologija objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 86/09 a)"Ugroženost", uvjeti određeni fizičkim, socijalnim i gospodarskim čimbenicima ili procesima životne sredine, koji podižu podložnost zajednice na utjecaj opasnosti; b)"Procjena ugroženosti", kontinuirana, ali i situaciona procjena prisustva i utjecaja elemenata rizika na sigurnost ljudi, njihove imovine (uključujući i domaće životinje), i okoliša; c)"Izloženost hazardu", broj, tipovi, kakvoća, i monetarna vrijednost različitih vrsta materijalnih dobara ili infrastrukture i života koji mogu biti podložni nepoželjnim opasnostima koji mogu nanijeti fizičke ozljede. Izloženost je samo kvantifikacija rizika u identificiranoj zoni hazarda. d)"Rizik", mogućnost štetnih posljedica, ili očekivanih gubitaka (mrtvih, ozlijeđenih, svojine, domaćinstava, poremećaj u gospodarskoj aktivnosti ili uništavanje životne sredine) koji su nastali iz interakcije između prirodnih ili ljudski uzrokovanih opasnosti i uvjeta ugroženosti. Konvencionalno rizik je izražen notiranjem Rizik = opasnosti x ugroženost. Neke discipline također uključuju koncept iskazivanja radi usmjeravanja posebno ka fizičkima aspektima ugroženosti. Pored iskazivanja mogućnosti fizičke ozljede, ključno je prepoznati da su rizici inherentni ili mogu biti kreirani ili postojati u sklopu društvenog sustava. Ovo je važno radi razmatranja socijalnog konteksta u kojem se rizici dešavaju i da ljudi stoga ne moraju neophodno dijeliti istu percepciju rizika i njegovih osnovnih uzrok; e)"Procjena - analiza rizika", metodologija određivanja prirode i obima rizika putem analiziranja potencijalnih opasnosti i procjena postojećih uvjeta ugroženosti koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju ili uzrokovati štetu ljudima, vlasništvu, kućanstvima i životnoj sredini od kojih oni zavise. Proces vođenja procjene rizika je baziran na pregledu i tehničkih karakteristika opasnosti kao što su njen lokalitet, intenzitet, frekvencija i vjerojatnoća; i također analizi fizičkih, socijalnih, gospodarskih i ekoloških dimenzija ugroženosti i izloženosti, dok se posebno uzimaju u obzir kapaciteti suočavanja pogodni za scenarije rizika. f)"Nesreća", ozbiljan poremećaj funkcioniranja zajednice ili društva koji uzrokuje rasprostranjene ljudske, materijalne, gospodarske gubitke ili gubitke u životnoj sredini koji premašuju sposobnost pogođene zajednice ili društva da se nosi sa njima koristeći svoje vlastite resurse. g)"Hazard", opasnost, pojava, aktivnost koja uzrokuje prirodnu ili drugu nesreću; potencijalno štetan fizički događaj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može prouzročiti gubitke života ili ozljede, oštećenja imovine, socijalne i ekonomske poremećaje ili oštećenja životne sredine. Hazardi mogu uključivati latentne uvjete koji mogu predstavljati buduće prijetnje i mogu imati različite korijene: prirodne (geološke, hidrometeorološke i biološke) ili biti izazvani ljudskim procesima (uništavanje životne sredine i tehnološke opasnosti). Hazardi mogu biti pojedinačne, sekvencijalne ili kombinirane u svom podrijetlu ili efektima. Svaki hazard je karakterističan po svojoj lokaciji, intenzitetu, frekvenciji i vjerovatnoći. h)"Ranjivost", slabost koju eksploatira hazard kako bi negativno utjecala na resurs ili organizaciju; podložnost ozljedi ili šteti od strane hazarda, sinonim za "slabost”. Ranjivost se najčešće izražava kao pokazatelj utjecaja hazarda. Ranjivost je moguće procijeniti za pojedinačne strukture, određene sektore ili odabrana geografska područja, npr. područja sa najvećim potencijalom za razvoj ili već razvijena područja u zonama podložnim hazardu. Procjene ranjivosti predstavljaju sustavno ispitivanje građevinskih elemenata, objekata, populacionih skupina ili komponenata ekonomije kako bi se identificirali elementi podložni šteti koja nastaje usljed efekata prirodnih i drugih hazarda. DRUGI DIO - METODOLOŠKI OKVIR ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI POGLAVLJE I - NOSITELJI IZRADE PROCJENE Članak 7. (Nositelji izrade) (1)U izradi i ažuriranju Procjene ugroženosti BiH, u skladu sa ovom Metodologijom, sudjeluju: a)ministarstva i drugi organi Bosne i Hercegovine, čije nadležnosti i djelokrug rada su od značaja za zaštitu i spašavanje; b)po potrebi, u koordinaciji i putem entitetskih uprava civilne zaštite, organi i institucije entiteta; c)organi uprave Brčko Distrikta BiH, čije nadležnosti i djelokrug rada su od značaja za zaštitu i spašavanje; (2)U izradu procjene mogu se uključiti i odgovarajući instituti, znanstvene i istraživačke institucije, kao i institucije i eksperti partnerskih država i međunarodnih organizacija, koji raspolažu iskustvom u izradi dokumenata procjene, ekspertizom i potrebnim podacima u oblastima koje obuhvaća procjena ugroženosti. POGLAVLJE II - NAČIN PRIPREME I SADRŽAJ Članak 8. (Način pripreme) Glavne aktivnosti izrade Procjene ugroženosti BiH, shodno smjernicama iz ove Metodologije, odvijaju se po sljedećim koracima: a)popis općih karakteristika teritorija Bosne i Hercegovine, izvora podataka i utvrđivanje praznina; b)identificiranje i analiza stalnih i potencijalnih hazarda; c)identificiranje hazarda sa prekograničnim učincima; d)izvođenje kategorizacije ciljnih elemenata pod rizikom i procjena izloženosti hazardu kritičnih elemenata izloženih hazardima, te vjerojatnih posljedica po ljude i materijalna dobra, kao i financijskih gubitaka; e)profiliranje i evaluacija rizika, što uključuje izradu povijesnih kataloga ranijih nesreća i prilaganje odgovarajućih vrsta i razmjera karata (u prilozima Procjene); f)utvrđivanje visokorizičnih područja, što uključuje područja izložena višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu; g)utvrđivanje opcija za redukciju rizika (ranjivosti stanovništva i vitalnih elemenata izloženih hazardima) od prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih nesreća, što uključuje procjenu kapacitiranosti ugroženih područja za redukciju rizika i odgovor na nesreće, kada rizici eskaliraju; h)Izvođenje zaključaka i preporuka. Članak 9. (Kontekst i obseg) Shodno članku 8. ove Metodologije, Procjena ugroženosti BiH sadrži sljedeće komponente: a)Opći dio - pregled karakteristika teritorija Bosne i Hercegovine; b)Posebni dio - identificiranje hazarda, analiza hazarda i procjena kapaciteta za odgovor na hazarde koji prijete Bosni i Hercegovini od prirodnih ili drugih nesreća; c)Zaključke i preporuke o mogućnostima redukcije rizika od nesreća; d)Priloge (karte, propisi, studije i drugi korisni podaci). Odjeljak A. Opći dio procjene Članak 10. (Opći pokazatelji teritorija) U općem dijelu Procjene ugroženosti BiH iskazuju se podaci: a)karakteristike teritorija: 1)površina teritorije i administrativno - teritorijalno uređenje, 2)geografsko-pedološke karakteristike - podaci o reljefu, agro - pedološkom sastavu tla, vegetaciji, 3)hidrografska mreža, 4)klimatske i meteorološke karakteristike teritorija i 5)drugi relevantni podaci od značaja za procjenu ugroženosti. b)o stanovništvu: 1)broj stanovnika 2)gustoća naseljenosti i prostorni razmještaj, kao i 3)drugi pokazatelji o stanovništvu od značaja za zaštitu i spašavanje, c)o rasporedu i strukturi stambenih i drugih građevinskih objekata: 1)stambeni objekti kao elementi rizika (pokazatelji o strukturi zgrada, obrazovnim institucijama, tržnim centrima); 2)smještajni objekti za zbrinjavanje; 3)zdravstveni kapaciteti (klinički centri, bolnice i druge zdravstvene ustanove); 4)poslovni, kulturni, sportski i drugi objekti koji mogu služiti u svrhe zaštite i spašavanja, koji su i mjesta potencijalnog rizika. d)o materijalnim, kulturnim dobrima i okolišu: 1)kulturna dobra (podaci o kulturno - povijesnim spomenicima, objektima i dr. dobrima), 2)poljoprivredna i druga područja, 3)nacionalni parkovi i parkovi prirode, 4)površine pod šumama (s obzirom na rizike šumskih požara), e)o transportnim i drugim objektima i instalacijama kritične infrastrukture: 1)cestovne i željezničke komunikacije i čvorišta, riječne komunikacije, te zračne luke (za putničke, transportne i sportske zrakoplove), 2)vodoopskrbni objekti, 3)mostovi, vijadukti i tuneli (s obzirom na seizmičke, geološke, prometne rizike), 4)termo energetska i hidro energetska postrojenja i instalacije, transformatorske stanice i dalekovodi (lokalitet i organizacija), 5)hidrotehnički objekti (brane hidroakumulacija, njihova starost i ostale karakteristike, s obzirom na hidrološke, seizmičke i geološke rizike), 6)naftovodi i plinovodi (terminali, rezerve i slično), 7)benzinske postaje (broj, prosječna gustoća, i sl.), 8)objekti i instalacije kemijske i petrokemijske industrije, 9)poštanski i telekomunikacijski sustavi, 10)objekti farmaceutske industrije, 11)objekti prehrambene industrije, 12)objekti površinske i podzemne eksploatacije ruda i minerala (s obzirom na geološke rizike po naseljena mjesta). Odjeljak B. Posebni dio procjene Članak 11. (Identificiranje i analiza glavnih hazarda) (1)U skladu sa načinom izrade procjene ugroženosti, u posebnom dijelu Procjene ugroženosti BiH, shodno koracima za izradu procjene iz članka 8. ove Metodologije, nositelj izrade Procjene ugroženosti BiH vrši identificiranje i analizu glavnih hazarda. (2)Identificiranje i analiza rizika od hazarda prirodnih nesreća, odnosno: hidrometeoroloških, geoloških, bioloških i ekoloških hazarda, koji bi trebalo da sadrže studijsko - analitičke podatke o sljedećim hazardima: a)od hidrometeoroloških hazarda - poplava, suša, gràda, leda, snježnih nanosa, olujnih vjetrova i drugih hazarda: 1)hidrografski pokazatelji - vodotoci (opis i dimenzije profila vodotoka - uz obveznu obradu vodotoka po slivovima, plovne površine vodotoka, vodotoci sa stvarnim i prekograničnim učincima plavljenja u odnosu na susjedne sredine ili države, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplava u slučaju rušenja ili prelivanja brana, opasnost od poplava rijeka ili bujičnih voda s obzirom na smještaj u dolini rijeka, izgrađenost nasipa, pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva; 2)hidrometeorološki uvjeti - vodostaj, led (lokaliteti kritični za formiranje ledenih barijera) prosječna godišnja količina padavina, statistički pokazatelji u višegodišnjem nizu (višegodišnji podaci za pojedine vodotoke unazad deset i više godina), intenziteti padavina, prosječne mjesečne količine padavina i visina vodostaja sa ekstremima; 3)stanje zaštitne infrastrukture - funkcionalnost izrađenih zaštitnih vodoprivrednih objekata s numeričkim pokazateljima - broj, vrsta, dimenzije i sl; opis socio - ekonomskih pokazatelja plavnih pod - ručja - podaci o veličini i izgrađenosti ugroženog područja (urbanih i ruralnih naselja), utjecaj na prometnice, poljoprivredu, industriju i ostale grane privrede, okoliš; 4)pregled ostalih statističkih hidro-meteoroloških pokazatelja - suša (in dex suše, najkritičnij mjeseci nastanka suše), olujnog i orkanskog nevremena i njegova učestalost (najkritičniji periodi u toku godine kada se javlja grad), leda i poledice (lokalitet vodotoka kritičan za formiranje ledenih barijera i sl.), jakog mraza, grada, ekstremno visokih temperatura, kao i nestabilnosti zemljišta usljed poplava, suša, statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim stanjem prirodne ili druge nesreće i nastalim štetama i sl. 5)visoki snježni nanosi, smetovi, lavine i led - pregled velikih snježnih oborina (maksimalne visine snijega), snježne oborine za količine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), u skladu sa statističkim pokazateljima za prethodnih 30 godina, podatke o broju i veličini naselja sa brojem stanovnika u takvim područjima sa pregledom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti - statistički pokazatelji za pe riod od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih stanja prirodne ili druge nesreće uzrokovanih ovim vrstama hazarda; 6)pregled najčešćih uzroka i posljedica poplava i drugih hidro-meteoroloških hazarda; 7)obvezno osiguranje odgovarajućih kartografskih prikaza u prilogu Procjene - karta plavnih područja, karta područja ugroženih poplavama, karta nizijskih područja duž glavnih rječnih sustava, hidro-geološka karta, karta vegetativnog područja, i sl. b)od geoloških hazarda - zemljotresa: 1)geološke karakteristike terena - pozicioniranost teritorija Bosne i Hercegovine u seizmičkom pojasu, vrsta potresa kojoj je izložen teritorij Bosne i Hercegovine, ocjena seizmičke aktivnosti i trusnosti tla za koji se radi procjena, prisutnost posebnih seizmičkih učinaka (likvefakcije i sl.), podaci o učestalosti, intenzitetu i epicentrima potresa u zadnjih 100 i više godina, podaci o seizmički aktivnim područjima u regionu sa prekograničnim učincima po BiH; 2)kartografski prikaz seizmičkog profila - geneza evidentiranja potresa (povijest potresa) i izrada kalendara i seizmološke karte za povratni pe riod za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina; izraditi katalog jačih potresa u BiH za najstariji mogući pe riod; izraditi uporednu tabelu standarda seizmičke otpornosti po Merkali-Kankani-Sibergu (MKS) i Rihteru. 3)opis socio - gospodarstvenih pokazatelja pod - ručja potresa - podaci o veličini i izgrađenosti ugroženog područja (urbanih i ruralnih naselja), utjecaj na prometnice, poljoprivredu, industriju i ostale grane privrede, okoliš; 4)mjerljivost hazarda potresa - seizmički haz ard mjeriti po kriteriju prethodnih događaja, navesti tehničko - tehnološke instrumente monitoringa potresa u uporabi - digitalne i analogne seizmičke postaje, ostali uređaji, potrebni hardver i softver za registriranje pojave potresa sa povratnim periodima; izvesti multisektorsku procjenu gubitka ljudskih i materijalnih gubitaka za pojedine seizmički aktivne zone; procijeniti resurse potrebne za saniranje posljedica potresa po seizmogenim zonama; 5)osiguranje adekvatnih kartografskih projek cija (digitalnih i analognih) - karta seizmički aktivnih područja sa obilježenim zonama očekivanih posljedica, karta maksimalne akceleracije i povratnih perioda, karte seizmičkog hazarda za specifične građevinske objekte (brane, tvornice, plinovode, visoke dimnjake, elektrovode, željezničku i cestovnu komunikaciju, telekomunikacije), karta potresa u prethodno utvrđenom godišnjem povratnom periodu, karta vjerojatne seizmičke opasnosti (PSHA), c)geoloških hazarda - klizišta, odrona i tonjenja tla: 1)geološke karakteristike tla - identifikacija geološki aktivnih područja, podaci o geo-pe do - loškom sastavu tla, podaci o lokalitetima i vrsti podzemne eksploatacije ruda u ugroženom području, podaci o drugim antropološkim utjecajima na tlo u ugroženom području; podaci i analiza identificiranih geoloških hazarda sa prekoganičnim efektima u pograničnom pojasu susjednih općina, odnosno BiH sa susjednim državama, i drugi; 2)izrada geološkog profila - geneza evidentiranja klizišta, snježnih lavina, slijeganja tla i drugih sličnih geoloških pojava (povijest pojava) i izrada kalendara i geološke i geo-pedološke karte za povratni pe riod za razdoblje deset i više godina; izraditi katalog velikih odrona, klizišta, tonjenja tla i sličnih pojava u BiH za najstariji mogući pe riod; 3)procjena ranjivosti područja izloženog geološkim hazardima (klizišta, odrona, tonjenja) - podaci o područjima ugroženim od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta - aktivna i moguća klizišta, odroni i tonjenja tla (geološki sastav, propusnost tla, ostala bitna fizička i kemijska svojstva tla i dr.), izrada scenarija najgoreg događaja (odrona, klizišta, tonjenja tla, ili sl.), izrada grafičkog prikaza geološke ranjivosti teritorije, stambenih zgrada i drugih ranjivih objekata ugroženog područja; mjere zaštite u urbanističkim i prostornim planovima i gradnji; procjena posljedica po naseljena mjesta u ljudskim, materijalnim i financijskim gubicima; 4)mjerljivost geoloških hazarda - geološki haz ard mjeriti po kriteriju prethodnih događaja, navesti tehničko - tehnološke instrumente monitoringa potresa u uporabi - digitalne postaje za mon i tor ing geoloških hazarda, ostali uređaji, potrebni hardver i softver za registraciju pojave geoloških hazarda; utvrditi povratne periode geoloških hazarda; izvesti multisektorsku procjenu gubitka ljudskih života, ozljeda, materijalnih i financijskih gubitaka za pojedine geološki aktivne zone; procijeniti resurse potrebne za saniranje posljedica geoloških hazarda po aktivnim geo-fizičkim i geo-pedološkim zonama; 5)obvezno osiguranje adekvatnih kartografskih projekcija u prilogu Procjene - geološka karta lokalitet odrona, geološka karta lokalitet klizišta, geološka karta lokalitet tonjenja tla, geološka karta lokalitet snježnih lavina, geološka karta scenarija izraženog geološkog hazarda za povratni višeljetni pe riod (50,100, i više godina), geološka karta BiH sa naznačenim lokalitetima geoloških hazarda sa prekograničnim efektima, geološka karta površinskih rasjeda/ linija rasjeda, povijesne karte hazarda klizišta/ odrona/ tonjenja, karte potencijalnih izvora klizišta i odrona/ tonjenja/ snježnih lavina i druge slične. d)od bioloških hazarda - epidemija zaraznih bolesti koje napadaju ljude, biljke i životinje i namirnice biljnog i animalnog podrijetla: 1)identificirati vrste zaraznih oboljenja koje nastaju kod ljudi, uzročnike i njihova svojstva (fizička, toksična), analizirati Vogralikove elemente za svakog uzročnika oboljenja, identificirati endemska žarišta realnih i potencijalnih zaraznih oboljenja, procjeniti mogućnost primjene patogenih mikroorganizama u nekonvencionalne svrhe, izraditi profil bioloških hazarda (kalendar pojave zaraznih oboljenja u što dužem povijesnom periodu, 50, 100, ili više godina), pripremiti odgovarajuće karte različitih razmjera sa ucrtanim "hot spots" (vrućim točkama) zabranjenog ili ograničenog kretanja ili boravka, analizirati ranjivost zajednica (svijest, nazočnost patogenih mikroorganizama, moguće posljedice - ljudski, animalni, materijalni i financijski gubici), kako se kvantificiraju i kvalificiraju biološki hazardi pojave zaraznih oboljenja ili bio-ke mijskog kontaminiranja hrane i vode, izraditi algoritam djelovanja na pojavu za razne bolesti antropološkog, biljnog ili animalnog podrijetla, i dr; 2)analiza ranjivosti zajednice - moguće posljedice temelje se na procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nositelje koji su, u okviru redovitih djelatnosti, nadležni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti. 3)hazardi za biljke - vrste najčešćih biljnih bolesti i biljnih štetočina, uzroci i izvori bolesti kod biljaka, zaštita bilja i biljnih proizvoda od štetnih organizama, sprječavanje unošenja i širenja, kao i borba protiv štetnih organizama uvođenjem mjera za zaštitu bilja i biljnih proizvoda, obrazovanje i informiranje javnosti o zdravlju bilja, procjena mogućnosti kontaminacije bilja i biljnih proizvoda, uključujući i poljoprivredne kulture za ishranu ljudi, ekološke štete koje mogu nastati uporabom pesticida, odlaganje otpada pesticida; 4)hazardi za ljude, hranu i vodu - navesti podatke za potrebitu identifikaciju i procjenu bioloških hazarda zaraznih oboljenja kod ljudi i ranjivosti s obzirom na elemen te izložene riziku kontaminiranja patogenim mikroorganizmima i dr. uzročnicima; 5)koji su izvori rizika (hazardi, ranjivosti, izlože nosti) - biološki (infektivne bakterije, toksin-pro dukujući organizmi, gljivice, paraziti, virusi), kemijski (prirodno prisutni kontaminanti, rezidue pesticida, rezidue veterinarskih lijekova, okolišni kontaminanti, kemijski kontaminanti podrijetlom iz ambalaže, alergeni) i fizikalni (jonizirajuće zračenje i dr.); 6)kakav je profil rizika zaraznih oboljenja (izrada kalendara oboljenja za što duži povratni povijesni pe riod, kao i izrada odgovarajućih karata različitih razmjera); U cilju znanstvene procjene i analize rizika podrijetlom iz hrane, potrebno je pratiti i procijeniti sljedeće pokazatelje: 7)procjena i analiza rizika podrijetlom iz hrane (pojam hrane uključuje i vodu) na osnovu izvještaja o rezultatima laboratorijskih analiza hrane i vode u BiH; 8)epidemiološka situacija na području BiH (alimentarne infekcije, alimentarne toksiinfekcije, intoksikacije hranom) na osnovu podataka dobivenih od nadležnih institucija (oblast zdravstva) uz definiranje uzročnika obolijevanja, vrste kontaminirane hrane, načina prijenosa, eksponirane populacije); 9)procjena vrste i količine prehrambenih proizvoda proizvedenih u BiH, kao i prehrambenih proizvoda uvezenih u BiH; 10)ocjena uvjeta skladištenja i poštivanja rokova trajanja prehrambenih proizvoda; 11)pro ce dure sigurnog tretmana vode podzemnog i površinskog podrijetla; 12)procjena rizika kontaminirane hrane radijacijskim zračenjem usljed primjene osiromašenog urana tijekom 1995. godine. 13)sagledati postojeći mon i tor ing kavoće zraka u BiH, procijeniti i analizirati rizike, identificirati vrste opasnosti i eksponiranu populaciju, te dati preporuke za tu oblast. 14)hazardi kod životinja i namirnica animalnog porijekla - brojnost i struktura stočnog fonda, vrsta, brojnost i struktura peradi, bolesti koje mogu ugroziti stoku i perad (pregled oboljenja u proteklih 50, 100 godina), procjena oboljenja životinja prekograničnog porijekla; 15)bolesti životinja koje su prenosive na ljude (pregled oboljenja u proteklih 50, 100 godina), procjena veterinarskih kapaciteta za redukciju rizika i odgovor na epidemiju kod životinja i ljudi; 16)pregled stanja stočnog i peradarskog fonda po naseljenim mjestima i područjima, pro ce dure uskladištenja i zaštite mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla; 17)pregled mjera redukcije rizika i suzbijanja (mjere monitoringa - izviđanje, detekcija i uzrokovanje, te mjere odgovora u svrhu suzbijanja i kontrole -izolacija i neškodljivo uklanjanje oboljele stoke i peradi, i dr.); 18)pregled alata, skala i mjernih jedinica za mon i tor ing rizika zoonoza i dr. opasnosti; 19)osiguranje odgovarajućih karata različitih razmjera za efektivnije profiliranje rizika, u odnosu na uzročnike, teritorij, realne i potencijalne posljedice, i sl. e)od požara otvorenog prostora/ šumski požari, tekstualno, grafički i tabelarno iskazati sljedeće podatke: 1)struktura šuma i šumskih zemljišta u BiH, 2)kategorije šuma - visoke šume, kulture, izdanačke šume i neobraslo šumsko zemljište, 3)najvažniji tipovi šuma i najvažnije vrste drveća i njihova osjetljivost na požare, 4)pojave šumskih požara i uzroci nastanka šumskih požara, 5)tabelarni (grafički) pregled šumskih požara i pričinjenih šteta, 6)najčešći uzročnici biljnih bolesti (bolesti i štetočine šuma BiH) i prikaz posljedica prouzročenih tim bolestima, 7)navesti ključne institucionalne i zakonodavne instrumente za zaštitu šumanajodgovornije institucije i organe za zaštitu šuma u BiH, 8)parametri za procjenu ugroženosti od šumskih požara - vegetacija (zastupljenost vrsta drveća), antropogeni čimbenik (rizik negativnog utjecaja čovjeka), klimat, stanište (matični supstrat i tip zemljišta), orografija i šumski red (higijena šume), 9)otvorenost šuma uređenim cestama, šumskim putevima i protupožarnim putevima, 10)blizina šuma prirodnim akumulacijama vode (rijeka, bara, jezero, more), 11)površina šuma pod minama, 12)preventivne mjere - uzgojne mjere zaštite šuma od požara i bolesti, 13)obavezno osiguranje kartografskih projekcija u prilogu Procjene - vegetacijske karte i karte ugroženosti šuma od požara (odgovarajućeg razmjera - preporučeno, 1:100.000). (3)Identificiranje i analiza hazarda tehničko - tehnoloških nesreća (opasnosti u transportu, industrijske opasnosti, radiološke opasnosti, nuklearne opasnosti), trebaju sadržavati studijsko - analitičke podatke o opasnostima: a)od nesreća u industrijskim i dr. privrednim objektima (moguća opasnost temelji se na broju, vrsti i veličini postrojenja u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne i štetne tvari, o vrsti i količini opasnih tvari te udaljenosti od naseljenih područja kao i maksimalne koncentracije opasnih i štetnih tvari koje mogu ugroziti živote i zdravlje ljudi, životinja i cjelokupnog ekološkog sustava s pregledom tvrtki koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, prijevozom i prodajom opasnih i štetnih tvari); 1)uzroci i posljedice ostalih urbanih požara - potrebno utvrditi koje vrste i koliko požara u urbanim područjima se javlja i koliko učestalo usljed grešaka instalacije ili neispravnog rukovanja uređajima i opasnim instalacijama ili drugih grešaka. Potrebno je procijeniti dužinu i ispravnost plinskih instalacija, tretiranja opasnih tvari, podatke o svim hazardnim materijama ili aktivnostima, usljed čega se mogu javiti veći požari, eksplozije i sl; 2)procjena ranjivosti ugroženog područja - stanje svijesti o opasnim materijama i aktivnostima, ocjena sudjelovanja javnosti u pitanjima od sigurnosnog značaja, postojanje planova, upoznatost sa planovima, sudjelovanje stanovništva u obukama i vježbama, procjena i analiza uzročnih pojava i posljedica tehničko - tehnoloških nesreća (od opasnih materija) u ljudskim, materijalnim i financijskim gubicima; 3)izraditi profil rizika - izrada kalendara sa što dužim povijesnim povratnim periodom - unatrag 10, 20, 30 ili više godina); uz prilog odgovarajućih karata o obuhvatu uzročnika, teritorije i posljedica u ugroženom području; b)od eksplozija neeksplodiranih ubojitih sredstava Podaci o razmjeri opasnosti od mina (uz obilatu primjenu grafičkih, tabelarnih i kartografskih prikaza): procjena broja mina i druga neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) i površine pod minama (razrez po godinama), procjena očišćenog područja, procjena sumnjive površine, procjena obilježene površine - I, II i III kategorije, koji alati i skale za mjerenje rizika od mina su u uporabi; 1)Procjena socio - gospodarskog utjecaja na stanovništvo i gospodarstvo (korištenje pokazatelja iz Analize utjecaja mina): koliko je ljudi poginulo od mina i NUS-a od završetka rata (po dobi, spolu, kategorijama), koji su najčešći razlozi stradanja od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava, procjena broja naselja u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), kakav je socio - ekonomski položaj preživjelih žrtava mina (resocijalizacija i zaposlenost, socijalna zaštita, liječenje), pregled područja najugroženijih od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava (hot spots prikazane na kartama, koliko je energetskih i vodoopskrbnih objekata u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), procjena ugroženosti ostalih objekata kritične infrastrukture od rizika mina i drugih NUS-a, koliko je obradive površine u zoni (visokog, srednjeg i malog), koliko je šumskih površina u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), koliko je objekata i znamenitosti od kulturnog i turističkog značaja (od značaja za razvoj privrede u BiH) u zoni rizika (visokog, srednjeg i malog), procjena trajanja deminiranja u BiH tekućom dinamikom; 2)Ocjena stanja ranjivosti zajednice: ocjena svijesti stanovništva o riziku mina i drugih NUS-a, koja populacija je najugroženija od rizika mina i drugih NUS-a, koje mjere redukcije rizika nesreća od mina i drugih NUS-a su u primjeni, ocjena uspješnosti programa edukacije rizika od mina i drugih NUS-a (navesti jasne i transparentne indikatore), izvori financiranja projekata humanitarnog deminiranja i edukacije, ocjena rezultata izlazne strategije deminiranja; Pokazatelje iznositi shodno analizama i procjenama iz strategijskih dokumenata upravljanja rizicima od mina. Za kartografske projekcije potrebno je preporučiti razmjere za različita područja i namjene uz navođenje ocjene preciznosti, odnosno pouzdanosti (u postotcima); c)od nesreća u prometu - cestovnom, željezničkom, pomorskom ili zračnom (moguća opasnost zasniva se na stvarnoj količini i vrstama opasnih i štetnih materija u prometu, te zavisno o vrsti i gustoći prometa, odnosno o prometnim tokovima i čvorištima te područjima kroz koja prolaze - naselja, poljoprivredne površine, rijeke, jezera, more i slično, isticanju opasnih i štetnih tvari u mjestima posebne ugroženosti - cjevovodi, prometnice koje prolaze kroz mjesta posebne ugroženosti - pritom treba locirati vodocrpilišta, morsku površinu, potoke i rijeke uz potencijalne privredne zagađivače i slično), mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju; d)od pucanja brana (moguća opasnost zasniva se na potencijalima hidroakumulacijskih jezera, odnosno na njihovom smještaju zbog kojeg bi usljed pucanja brane ili nasipa hidroakumulacije bilo ugroženo stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodnog vala), mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradnji; e)od nuklearnih i radioloških hazarda f)od rudničkih nesreća - podaci o rudnicima i vrstama eksploatacije i rudama, podaci o vrsti podzemnih plinova u svakoj od jama, procjena rizičnosti jama (sigurnost procesa rada, prozračenost jamskih koridora, prisustvo metana ili dr. štetnih gasova, i sl.), skica puteva u dubinu zemlje, postoje li proračuni sigurnosti jamskog rada, procjena geoloških hazarda po eksploataciju ruda - je li bilo pomjeranja tla; 1)profil rizika i procjena ranjivosti - pregled svih rudarskih nesreća u prošlosti sa posljedicama u ljudskim i financijskim gubicima, lociranost objekata eksploatacije ruda u blizini naseljenih mjesta i komunikacija i procjena rizika po stanovništvo i materijalna dobra i okoliš; 2)osiguranje odgovarajućih karata različitih razmjera - u odnosu na uzročnike, teritorij i posljedice u ugroženom području; 3)mjere redukcije rizika - postojanje prostornih planova, geološke i geomorfološke procjene stabilnosti tla, postojanje institucionalnih mjera za praćenje, kontrolu i suzbijanje rizika rudarskih nesreća, i dr. (4)posljedice terorističkih napada (bioterorizam, primjena oružja za masovno uništenje), predmetom su procjene nadležnih institucija i organa uprave za sigurnost koje se redovito ažuriraju sukladno sa strategijskim dokumentima pohranjenim pod određenim kriterijima sigurnosti i zaštite informacije visokog senzibiliteta. Članak 12. (Identificiranje hazarda sa prekograničnim efektima) (1)Višestruki hazardi, ili pak hazardi većih razmjera, odnose se na rizike nastanka prirodnih ili drugih nesreća, iz korištene klasifikacije, koje mogu zahvatiti područje više od jedne općine ili regije/ kantona u entitetima, uključujući i Brčko Distrikt BiH. (2)U vezi s tim, takvim rizicima najčešće označavamo: a)tehničko - tehnološke nesreće, većih i katastrofalnih razmjera, uzrokovane nesrećom ili incidentom u privrednim industrijskim objektima (proizvodnim pogonima opasnih materija), sukladno sa zahtjevima tretiranja tih rizika Direktivama EU "Sevezo - II i III"; b)tehničko - tehnološke nesreće, većih i katastrofalnih razmjera, uzrokovane nesrećom u zračnom, željezničkom, morskom/ riječnom ili cestovnom transportu, sukladno sa zahtjevima tretiranja tih rizika Direktivama EU "Sevezo - II i III"; c)nesreće uzrokovane nuklearnom havarijom, u susjednoj ili drugoj državi; d)od pucanja brana hidroakumulacija; e)od velikih požara otvorenog prostora u pograničnom području; f)od pojave epidemija ili pandemije zaraznih bolesti (H5N1, ebola, i dr.). Članak 13. (Analiza mjera zaštite i spašavanja) (1)Nosioci izrade procjene identificiraju i planiraju mjere redukcije rizika (redukcije pojave hazarda, ranjivosti i izloženosti nastalim hazardima) kroz kontinuirano planiranje i provođenje mjera zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara i okoliša od prirodnih ili drugih nesreća. (2)Nosioci izrade procjene vrše analizu postojećih mjera redukcije rizika, odnosno zaštite i spašavanja, u cilju sagledavanja nedostataka i propusta, kapacitiranosti i drugih parametara pomoću historijske, komparativne, statističke, i drugih analitičkih metoda, radi određivanja i primjene novih mjera kontrole rizika. Odjeljak C. Zaključivanje Članak 14. (Zaključci i preporuke) (1)Nakon izvršene identifikacije, analize i procjene činjenica i okolnosti u dijelu Procjene ugroženosti BiH, navedenih od članka 11. do 13. ove Metodologije, izvode se zaključci koji se primjenjuju prilikom izrade Plana zaštite i spašavanja institucija i organa Bosne i Hercegovine. (2)Preporuke treba da sadrže: a)identificiranje vrsta hazarda, mogućih posljedica i instrumenata za njihovo praćenje; b)smjernice o uspostavi optimalnog plana i programa zaštite i spašavanja sukladno sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju i procjenom ugroženosti; (3)U svezi sa stavkom (2) ovog člana potrebno je predvidjeti: a)prevencija nesreća - mjere zaštite i spašavanja, snage i sredstva u funkciji prevencije identificiranih hazarda prirodnih ili drugih nesreća (mogućnost planiranja i osiguranja materijalnih i financijskih fondova za slučaj nesreća velikih razmjera, i sl.); b)ublažavanje nesreća i pripravnost - mjere zaštite i spašavanja, snage i sredstva u fazi provođenja mjera zaštite i spašavanja; c)oporavak od nesreća - mjere zaštite i spašavanja, snage i sredstva u fazi asanacije, odnosno otklanjanja posljedica nesreća; d)mogućnosti uključenja nevladinih organizacija i pravnih lica u sistem zaštite i spašavanja u domenu prirode njihove djelatnosti; e)potrebu izgradnje kapaciteta BiH za međunarodne intervencije pomoći u nesrećama u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju; f)situacije, način i obim uključenja oružanih snaga i njihovih kapaciteta u misiju podrške civilnim strukturama u slučaju odgovora na posljedice nesreća, kao i podrške ciivlnih struktura u misijama vojne prirode; g)organizaciju i način uključenja javnosti u domenu pripravnosti za prirodne ili druge nesreće; h)način organizacije i integriranja sistema monitoringa rizika i upozoravanja i funkcionalnog uvezivanja u sustav jedinstvenog europskog broja za hitne situacije - 112. Odjeljak D. Prilozi Članak 15. (Karte) (1)U svrhu izrade sveobuhvatnog profila rizika, preporuča se planiranje, održavanje i ažuriranje različitih mapa sa različitim omjerima, posebno na srednjem i osnovnom nivou strukture sustava. (2)Posebice se preporučaju sljedeći tipovi mapa: a)Središnji podaci 1)mape zona svih vrsta hazarda, 2)mape analize vjerojatne seizmičke opasnosti (PSHA), 3)mape najviših zemljišnih ubrzanja (PGA), b)Osnovni podaci 1)mape seizmičkih aktivnosti zemlje, 2)mape epicentralne raspoređenosti po dekadama, sezonama, mjesecima, danima i noćima, 3)mape geoloških hazarda, 4)hidrometeorološke mape plavnih prostora, 5)mape nizija uz velike riječne sustave, 6)hidrogeološke mape, 7)mape oblasti pod vegetacijom (šumama), 8)mape kretanja ruže vjetrova, c)Osnovne mape: 1)geološke mape, 2)geomorfološke mape, 3)razina podzemnih voda i 4)druge potrebne mape sukladno sa procjenom ugroženosti. (3)Sljedeći omjeri mapa se preporučaju: a)za procjenu na nivou BiH - 1:500 000 ili manji omjer (za uspostavljanje strukture za upravljanje u slučaju nesreća, listu opasnosti na regionalnoj razini, pogođene ili rizične oblasti u BiH), b)za procjenu na razini entiteta - omjera od 1:100 000 do 1:500 000, c)za niže razine strukture sustava u entitetima i Brčko Distriktu BiH: 1)od 1:25000 do 1:100000 omjer (za kantone i regije), 2)od 1:5000 do 1 : 50000 omjer (za općine, kantone ili regije), 3)od 1:2000 i manji omjer (za mikro lokacije u oblastima sklonim nesrećama lokalnim zajednicama, postrojenjima sa op asnim materijama, itd.). TREĆI DIO - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE POGLAVLJE III - PRELAZNE ODREDBE Članak 16. (Formiranje radne grupe) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine formira radnu grupu za izradu Procjene ugroženosti BiH. Članak 17. (Čuvanje procjene) Procjena ugroženosti BiH, nakon usvajanja od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, čuva se u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. Članak 18. (Usklađivanje Procjene ugroženosti) Nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH međusobno razmjenjuju podatke iz procjena ugroženosti. Članak 19. (Ažuriranje procjene) Procjena ugroženosti BiH podliježe ažuriranju sukladno sa nastalim promjenama, a najmanje jednom u dvije godine. Članak 20. (Nadzor i kontrola) Nadzor i kontrolu nad izvršenjem izrade i implementacijom procjena ugroženosti na nižim razinama organiziranja sustava zaštite i spašavanja vrše nadležne institucije i organi entiteta i Brčko Distrikta BiH. Članak 21. (Izvješće) Sukladno sa zahtjevima Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija o dostavi redovitih godišnjih ili izvanrednih izvještaja o stanju procjene ugroženosti i mjerama redukcije rizika u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u suradnji sa nadležnim institucijama i organima uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta BiH izrađuje izvješće i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva, uz određeni broj kopija uključenim nadležnim institucijama i organima uprave Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH. POGLAVLJE IV - ZAVRŠNE ODREDBE Članak 22. (Stupanje na snagu i objava) (1)Ova Metodologija stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2)Ova Metodologija bit će objavljena i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. VM broj 250/09 30. rujna 2009. godine Sarajevo Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Dr. Nikola Špirić, v. r. OPŠTINA LIVNO Temeljem članka 104. stavak 3. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine HBŽ", broj 5/98) i članka 22. točka 18. Statuta Općine Livno (,,Službeni glasnik Općine Livno", broj 5/08), Općinsko vijeće Livno, na 10. sjednici održanoj 9. rujna 2009. godine, u predmetu imenovanja ravnatelja Centra za socijalni rad Livno nakon provedenog postupka izbora na prijedlog općinskog načelnika, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU RAVNATELJA CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I. MARIJA BADROV, dipl. socijalni radnik iz Livna, Podgradina, imenuje se na dužnost ravnatelja Centra za socijalni rad Livno na mandatni pe riod od 4 (četiri) godine. II. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Općine Livno a objavit će se u "Službenom glasniku Općine Livno" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-2159/09 9. rujna/septembra 2009. godine Livno Predsjednik Općinskog vijeća Nijaz Golub, v. r. OPŠTINA SREBRENIK Na osnovu člana 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 24. Statuta Općine Srebrenik ("Službeni glasnik Općine Srebrenik", broj 1/08) i člana 56. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Srebrenik ("Službeni glasnik Općine Srebrenik", broj 10/06 - Prečišćeni tekst), a na prijedlog Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona broj 13/1 -03-34-14768/09 od 25. septembra 2009. godine, Općinsko vijeće Općine Srebrenik, na sjednici održanoj 10. oktobra 2009. godine, donijelo je RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA UP RAVNOG ODBORA JZU-e DOM ZDRAVLJA SREBRENIK I. Za člana Upravnog odbora JZU-e Dom zdravlja Srebrenik iz reda zaposlenika imenuje se EDIBA dr. AVDIĆ, doktor stomatologije, iz Srebrenika. II. Mandat člana Upravnog odbora iz prethodne tačke ovog Rješenja traje do isteka mandata Upravnog odbora JZU-e Dom zdravlja Srebrenik imenovanog Rješenjem Općinskog vijeća Općine Srebrenik broj 01-193/06 ("Službeni glasnik Općine Srebrenik", broj 3/06) i 01-802/06 ("Službeni glasnik Općine Srebrenik", broj 11/06). III. Član Upravnog odbora imenovan ovim Rješenjem ima pravo na naknadu u skladu sa odgovarajućom odlukom Općinskog vijeća, a isplaćivat će se iz sredstava zdravstvene ustanove. IV. Protiv ovog Rješenja može uputiti prigovor bilo koji član javnosti. Prigovor se podnosi Općinskom vijeću Općine Srebrenik, a kopija prigovora se dostavlja Ombudsmenu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. V. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom njegovog donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Srebrenik". Broj 01-622/09 10. oktobra/listopada 2009. godine Srebrenik Predsjedavajući Vijeća Prim. dr. Ibrahim Zukić, s. r. KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD POLUOTVORENOG TIPA U TUZLI Na osnovu člana 23. stav 5. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05), direktor Kazne - nopopravnog zavoda poluotvorenog tipa u Tuzli donosi RJEŠENJE I. Obrazuje se Komisija za provođenje javnog oglasa za prijem zatvorskog policajca - stražara, pripravnika (muškog spola), 15 (petnaest) izvršilaca u Kazneno-popravnom zavodu poluotvore - nog tipa Tuzla, u sastavu: 1.ZIJAD BAŠIĆ - predsjednik Komisije 2.DAVOR MLINARIĆ - član 3.AMIR SMAJIĆ - član. kao predstavnik sindikata Za sekretara Komisije imenuje se EMINA DELIĆ. II. Zadatak Komisije iz tačke I. ovog Rješenja je da razmotri sve prispjele prijave i utvrdi listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjete oglasa kao i listu kandidata koji ne ispunjavaju sve uvjete oglasa o čemu se sastavlja zapisnik. III. O prijemu namještenika, odlučit će direktor Zavoda nakon provedenog postupka javnog oglašavanja sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete oglasa. IV. Predsjednik, članovi i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu za rad u navedenoj Komisiji u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visini naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09) i člana 3. stav 1. Zakona o načinu ostvarivanja ušteda u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/09), o čemu će se donijeti posebno rješenje. V. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-14-4229/09 23. oktobra/listopada 2009. godine Tuzla Direktor Nihad Spahić, s. r. SADRŽAJ PREDSTAVNIČKI/ZASTUPNIČKI DOM PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1293Odluka o izboru i razrješenju zamjenika predsjednika i članova pojedinih radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 1 Odluka o izboru i razrješenju zamjenika predsjednika i članova pojedinih radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 1 Odluka o izboru i razrješenju zamjenika predsjednika i članova pojedinih radnih tijela Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 2 1294Odluka o osnivanju Istražne komisije za utvrđivanje trošewa donatorskih sredstava (srpski jezik) 2 Odluka o osnivanju Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava (bosanski jezik) 3 Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđi - vanje trošenja donatorskih sredstava (hrvatski jezik)3 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1295Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih Buxetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu Federalnom ministarstvu obrazovawa i nauke (srpski jezik) 4 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke (bosanski jezik) 11 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu Federalnom ministarstvu obrazovanja i znanosti (hrvatski jezik) 18 1296Odluka o rasporedu sredstava "Trans fer za političke stranke i koalicije" Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za IV. kvartal 2009. godine25 1297Rješenje o imenovanju Komisije za administrativna pitanja 26 FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/ FINANCIJA 1298Pravilnik o obavljanju poslova po osnovu emisije obveznica stare devizne štednje (srpski jezik) 26 Pravilnik o obavljanju poslova po osnovu emisije obveznica stare devizne štednje (bosanski jezik) 27 Pravilnik o obavljanju poslova po osnovi emisije obveznica stare devizne štednje (hrvatski jezik) 28 FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRAŠW IH/ UNUTARWIH POSLOVA 1299Pravilnik o vrsti tehničkih naprava, sredstvima i opremi kojima se obavljaju poslovi tehničke zaštite i načinu wihove ugradnje i projektovawa (srpski jezik)29 Pravilnik o vrsti naprava, sredstvima i opremi kojima se obavljaju poslovi tehničke zaštite i načinu njihove ugradnje i projektiranja (hrvatski jezik) 32 FEDERALNO MINISTARSTVO POQOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 1300Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka javne nabavke 35 USTAVNI SUD FEDERACIJ E BOSNE I HERCEGOVINE Presuda broj U 28/08 (srpski jezik) 35 Presuda broj U 28/08 (bosanski jezik) 36 Presuda broj U 28/08 (hrvatski jezik) 37 FEDERALNO PRAVOBRA NILAŠTVO/ PRAVOBRANITEQSTVO Rješenje o formiranju Komisije za izradu liste kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja 38 FEDERALNA DIREKCIJ A ZA CIVILNU AVIJACIJU/ ZRAKOPLOVSTVO Rješenje o formiranju Komisije za provođenje ispita za polaganje teorije ATPL(A) za sticanje dozvole ATPL(A)39 Rješenje o formiranju Komisije za provođenje ispita za sticanje dozvole pilota jedrilice 39 Rješenje o formiranju Komisije za provođenje ispita za sticanje dozvole PPL(A) 39 Rješenje o formiranju Komisije za provođenje postupka za izdavanje Part-66 dozvole za održavanje zrakoplova40 Rješenje o formiranju Komisije za provođenje ispita za obnovu dozvole vazduhoplovnog mehaničara za održavanje 40 MINISTARSTVO BEZBJEDN OSTI/ SIGURNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE Metodologija za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (srpski jezik) 41 Metodologija za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (bosanski jezik) 47 Metodologija za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (hrvatski jezik) 54 OPŠTINA LIVNO Rješenje o konačnom imenovanju ravnatelja Centra za socijalni rad 60 OPŠTINA SREBRENIK Rješenje o konačnom imenovanju člana Upravnog odbora JZU-e Dom zdravlja Srebrenik 61 KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD POLUOTVORENOG TIPA U TUZLI Rješenje broj 01-14-4229/09 61 Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, faks: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, faks: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za štampariju: Fehim Škaqić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture. Izdanje na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2009. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2009. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišwa pretplata 200,00 KM po korisniku