Aktio

NAPUTAK

189 Na temelju članka 11. stavak 4. i članka 13. stavak 3. Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), federalni ministar pravde, u suradnji s Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine, donosi NAPUTAK O ARHIVSKOJ KNJIZI, ČUVANJU REGISTRACIJSKOG MATERIJALA I ARHIVSKE GRAĐE, ODABIRANJU ARHIVSKE GRAĐE I PRIMOPREDAJI ARHIVSKE GRAĐE IZMEĐU ORGANA UPRAVE I SLUŽBI ZA UPRAVU I NADLEŽNOG ARHIVA I - OPĆE ODREDBE 1. Ovim naputakom uređuju se arhivski poslovi u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama, odnosno u kantonal- nim-županijskim organima uprave i kantonalnim-županijskim ustanovama i gradskim i općinskim službama za upravu (u daljn- jem tekstu: organi uprave i službe za upravu) koji se odnose na način vođenja i korištenja arhivske knjige, uvjete čuvanja regis- tracijskog materijala i arhivske građe, odabiranje arhivske građe iz registracijskog materijala, kao i način primopredaje arhivske građe između nadležnog arhiva i organa uprave i službi za upravu, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije) u cilju zaštite od nestajanja, uništenja i radi očuvanja registracijskog materijala u sređenom i sigurnom stanju u arhivama organa uprave i službi za upravu do preuzimanja u nadležni arhiv. 2. Nadležni arhivi, u smislu ovog naputka, su: -za federalne organe uprave i federalne ustanove-Arhiv Federacije, -za kantonalne-županijske organe uprave i kantonalne- županijske ustanove-arhiv kantona-županije, -za općinske službe za upravu-općinski arhiv, -za gradske službe za upravu-gradski arhiv. Ako općina, odnosno grad nemaju svoj arhiv, u tom slučaju nadležni arhiv za općinske službe za upravu, odnosno gradske službe za upravu je arhiv kantona-županije, na čijem se području općina, odnosno grad, nalazi. II - NAČIN VOĐENJA I KORIŠTENJA ARHIVSKE KNJIGE 3. Registracijski materijal iz nadležnosti organa uprave i službi za upravu evidentira se na kraju svake godine u pisarnici tih organa i službi, upisom u njihovu arhivsku knjigu. 4. Arhivska knjiga predstavlja evidenciju koju su dužni da vode organi uprave i službe za upravu u okviru kancelarijskog poslovanja. Arhivska knjiga je opći inventarni pregled cjelokupnog reg- istracijskog materijala nastalog u radu jednog organa uprave, odnosno službe za upravu. 5. Predmet upisa u arhivsku knjigu su registracijske jedinice u kojima se po odgovarajućim predmetnim cjelinama odlaže registracijski materijal. Pod registracijskom jedinicom podrazumijeva se svaka fas- cikla, registrator, kutija, omot i druga jedinica pakirana u koju se odlaže registracijski materijal. Ove jedinice se formiraju prije upisa registracijskog materijala u arhivsku knjigu. 6. U arhivsku knjigu upisuju se registracijske jedinice formi- rane sukladno točki 5. ovog naputka, u koje su po određenim cjelinama odloženi završni (riješeni) predmeti i akti i drugi reg- istracijski materijal (evidencije, knjige, registri, upisnici). 7. Upis registracijskog materijala u arhivsku knjigu vrši se po godinama, klasifikacijskim oznakama, vrsti i količini materijala. Registracijski materijal upisuje se u arhivsku knjigu po sistemu arhiviranja koji se primjenjivao kod organa uprave, odnosno službe za upravu, u vrijeme nastajanja tog metarijala. 8. Organi uprave i službe za upravu su dužni u arhivsku knjigu upisati i registracijski materijal koji se po bilo kom osnovu nalazi kod njih na čuvanju (po osnovu likvidacije nekog organa uprave, odnosno službe za upravu, po osnovu zatečenosti građe ili ako je pravni sljednik građe itd.). 9. Poslije izvršenog upisa registracijskog materijala u arhivsku knjigu, na registracijske jedinice iz stavka 2. točke 5. ovog naputka, u koje je odložen registracijski materijal, ispisuje se redni broj iz arhivske knjige. Na registracijsku jedinicu iz stavka 1. ove točke stavlja se otisak štambilja prema obrascu koji se nalazi u prilogu ovog naputka i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 1.). 10. Prijepis ili preslik arhivske knjige, u koju su upisane registracijske jedinice za proteklu godinu, organ uprave, odnosno služba za upravu, dostavlja nadležnom arhivu najkasnije do 30. travnja naredne godine. 11. Obrazac arhivske knjige, sadržaj i način njenog popun- javanja nalazi se u prilogu ovog naputka i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 2.). Izradu arhivske knjige i njenu distribuciju vrši Arhiv Feder- acije na zahtjev organa uprave i službi za upravu. III - UVJETI ČUVANJA REGISTRACIJSKOG MATERIJALA I ARHIVSKE GRAĐE 12. Organi uprave i službe za upravu dužni su da registraci- jski materijal i arhivsku građu iz svoje nadležnosti čuvaju u sređenom i sigurnom stanju do predaje nadležnom arhivu. Pod sređenim stanjem, u smislu ovog naputka, podrazumi- jeva se ustrojeni registracijski materijal, odnosno arhivska građa, koji je predviđen propisima o kancelarijskom poslovanju za organe uprave i službe za upravu. Pod sigurnim stanjem, u smislu ovog naputka, podrazumi- jeva se čuvanje registracijskog materijala i arhivske građe od oštećenja, uništenja i nestajanja. 13. Organi uprave i službe za upravu dužni su poduzimati sljedeće mjere zaštite registracijskog materijala i arhivske građe: -osiguranje prostorija za smještaj i čuvanje registraci- jskog materijala i arhivske građe (u daljnjem tekstu: arhivske prostorije); -osiguranje arhivske opreme, održavanje klimatskih, kemijsko-bioloških i fizičkih uvjeta i kontrolu tih uvjeta. 14. Pod arhivskim prostorijama podrazumijevaju se pisarnica i arhivski depo. U pisarnici se čuvaju riješeni akti i predmeti najduže godinu dana od dana kada su akti i predmeti riješeni. Arhivski depo je prostorija u kojoj se čuvaju riješeni akti i predmeti poslije isteka roka iz stavka 2. ove točke. Arhivske prostorije ne smiju da budu u neposrednoj blizini kotlovnice, trafostanice, crpne stanice, velikih mokrih čvorova i sl. 15. Pod arhivskom opremom podrazumijavaju se: fascikle, registratori, kutije i druge jedinice pakovanja (u daljnjem tekstu: registracijske jedinice čuvanja), stalaže, ormari i kase, vodoot- porni i metalni sanduci (kontejneri), hidrometri, termometri, protupožarni aparati sa suhim gašenjem i drugi uređaji kojima se kontroliraju i održavaju uvjeti za smještaj i čuvanje registraci- jskog materijala i arhivske građe. Stalaže, ormari, kontejneri i kase mogu biti od metala ili od drugog materijala otpornog na vatru i vodu. 16. Pod održavanjem klimatskih, kemijsko-bioloških i fizičkih uvjeta podrazumijava se zaštita registracijskog materi- jala i arhivske građe od štetnih utjecaja vlage, temperature, svjet- Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 749 losti, ultravioletnih i drugih zračenja, mikroorganizma, prašine, insekata, glodara i fizičkih oštećenja. U arhivskim prostorijama temperatura zraka se mora održavati u rasponu od 10 o -15 o C, a relativna vlažnost od 50-60%. Registracijski materijal i arhivska građa u arhivskim prosto- rijama ne smiju biti izloženi izravnom utjecaju sunčevog svjetla. Za osvjetljenje tih prostorija koriste se uobičajeni svjetlosni izvori koji nemaju kemijsko, foto-kemijsko i biološki štetno djelovanje. Radi sprečavanja štetnog utjecaja bioloških faktora na regis- tracijski materijal i arhivsku građu, obavlja se, po potrebi, dezin- fekcija, dezinsekcija i deratizacija arhivskih prostorija. 17. Smještaj registracijskog materijala i arhivske građe obuhvaća: smještaj akata i predmeta u registracijske jedinice čuvanja, smještaj registracijskih jedinica čuvanje u stalaže, or- mare i kase i raspored stalaža, ormara i kasa u arhivskim prosto- rijama. 18. Organi uprave i službe za upravu dužni su kontrolirati sređenost i sigurnost stanja registracijskog materijala i arhivske građe od oštećenja, uništenja i nestajanja. IV - POSTUPAK ODABIRANJA ARHIVSKE GRAĐE IZ REGISTRACIJSKOG MATERIJALA 1. Lista kategorija registracijskog materijala s rokovima čuvanja 19. Radi pravilnog arhiviranja i čuavanja predmeta i drugog registracijskog materijala, kao i odabiranja arhivske građe iz registracijskog materijala izrađuje se i donosi lista kategorija registracijskog materijala s rokovima (u daljnjem tekstu: lista kategorija). 20. Listu kategorija donosi rukovoditelj organa uprave, od- nosno službe za upravu. Ova lista se može primjenjivati nakon što dobije suglasnost nadležnog arhiva. 21. Listu kategorija izrađuje komisija koju čine stručni službenici koji poznaju organizaciju, vrstu registracijskog ma- terijala iz nadležnosti organa uprave, odnosno službi za upravu i koji su sposobni ocijeniti znanstveno-povijesni, društveni i praktični značaj tog materijala. 22. Rok čuvanja dokumenata izražava se u listi kategorija numerički (2 godine, 5 godina, 10, 20 i sl.), oznakom "trajno" (T) i "trajno-operativno" (TO). Za trajno čuvanje određuju se: a) kategorije registracijskog materijala i arhivske građe koje sadrže podatke od društvenog značaja i od značaja za povijest i druge znanstvene oblasti, kulturu uopće i druge društvene potrebe, kao i podatke koji govore o uvjetima rada i načina života građana, i b) kategorije registracijskog materijala predviđene za čuvanje po posebnim propisima u pojedinim oblastima. Za registracijski materijal koji nije ocijenjen kao arhivska građa rokovi čuvanja se određuju ovisno od potreba organa uprave i službe za upravu. 23. Izrađena lista kategorija se u dva primjerka dostavlja nadležnom arhivu radi davanja suglasnosti. Organi uprave i službe za upravu dužni su postupiti po ocjeni nadležnog arhiva o tome koje se kategorije registracijskog materijala, iz liste koju su donijeli, moraju trajno čuvati. Ako se tijekom godine pojave nove vrste dokumenata koji nisu obuhvaćeni postojećom listom kategorija, donositelj liste usklađuje postojeću listu (vrši izmjene i dopune liste) i dostavlja je u roku od mjesec dana na suglasnost nadležnom arhivu. Nadležni arhiv je obvezan u roku od mjesec dana od prijema dostavljene liste kategorija dati suglasnost na listu ili je vratiti s primjedbama donositelju liste. 24. Obrazac liste kategorija nalazi se u prilogu ovog unaputka i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 3.). 2. Postupak odabiranja arhivske građe i registracijskog materijala 25. Arhivska građa odabire se iz registracijskog materijala. Odabiranje se vrši izdavanjem arhivske građe i izlučivanjem onih dijelova registracijskog materijala kojima je prestala važnost za tekući rad (bezvrijedni registracijski materijal), a nemaju svo- jstvo arhivske građe. Odabiranje obavlja organ uprave, odnosno službe za upravu u čijem je radu nastao registracijski materijal, ili se kod njega nalazi na čuvanju po bilo kojoj osnovi. 26. Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednog registracijskog materijala obavlja se, po pravilu, iz sređenog registracijskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. 27. Izlučivanje dijelova bezvrijednog registracijskog materi- jala obavlja se na osnovu liste kategorija. 28. Organi uprave i službe za upravu dužni su da vrše tekuća odabiranja na temelju rokova utvrđenih u listi kategorija, u roku od jedne godine do dana isteka roka čuvanja. Iz registracijskog materijala nastalog prije 1878. godine i onog nastalog od 1941. do 1945. godine, kao i od 1992. do 1995. godine ne vrši se izlučivanje. Izlučivanje dijelova bezvrijednog registracijskog materijala iz stavka 2. ove točke vrši se samo u nadležnom arhivu. 29. Postupak za odabiranje arhivske građe, odnosno izlučivanje bezvrijednog registracijskog materijala, pokreće or- gan uprave, odnosno služba za upravu u čijem je radu nastao materijal ili se kod njega nalazi po bilo kom osnovu. Rukovoditelj organa uprave, odnosno službe za upravu, imenuje komisiju koja sastavlja popis bezvrijednog registraci- jskog materijala suglasno listi kategorija i rokovima čuvanja. Popis iz stavka 2. ove točke obvezno sadrži: -naziv organa, odnosno službe, u čijem je radu nastao registracijski materijal ili kod koga se nalazi, -popis registracijskog materijala koji se predlaže za izlučivanje po godinama nastanka, s brojem registraci- jskih jedinica (fascikli, kutija, registratora, omota i sl.), naznakom klasifikacijske oznake iz liste kategorija, rokom čuvanja koji je utvrđen u toj listi, količinom izlučenog materijala izraženog u dužnim metrima i po- dacima o fizičkom stanju i sačuvanosti fonda iz koga je odabrana arhivska građa i izlučen bezvrijedni registraci- jski materijal. Organ uprave, odnosno služba za upravu dostavlja nadležnom arhivu u dva primjerka popis bezvrijednog registraci- jskog materijala koji se predlaže za izlučivanje. 30. Po prijemu popisa iz stavka 2. točke 29. ovog naputka, službenik nadležnog arhiva koji obavlja stručni nadzor ( u daljn- jem tekstu; predstavnik nadležnog arhiva) u suradnji s nadležnom komisijom iz stavka 2. točke 29. ovog naputka, razmatra popis i vrši provjeru materijala predloženog za izlučivanje. Predstavnik nadležnog arhiva može, prilikom provjere, da prihvati u cjelini ili djelomično popis bezvrijednog registraci- jskog materijala. Ako predstavnik nadležnog arhiva utvrdi da se komisija u svom radu nije pridržavala postojećih popisa naložit će joj da u određenom roku otkloni nedostatke. Poslije razmatranja popisa iz izvršene provjere registraci- jskog materijala predloženog za izlučivanje, predstavnik nadležog arhiva i članovi komisije sastavljaju zapisnik na temelju kojeg nadležni arhiv izdaje rješenje za otpis bezvrijednog regis- tracijskog materijala. Poslije donošenja rješenja iz stavka 3. ove točke, brojevi izlučenih predmeta evidentiraju se u postojećim evidencijama Broj 26 - Strana 750 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. (djelovodnik, upisnik, kartoni, arhivska knjiga i sl.) koje vodi organ uprave, odnosno služba za upravu. 31. Organ uprave, odnosno služba za upravu, dužna je trajno čuvati cjelokupnu dokumentaciju vezanu za postupak izlučivanja i uništenja bezvrijednog registracijskog materijala (zapisnik, rješenje, popis materijala koji je uništen i sl.). 32. Na fotografirani, filmovani, fonografirani i na drugi način zabilježeni dokumentarni materijal primjenjuju se, osim mjera propisanih ovim naputkom, i mjere koje propisuje proizvođač, odnosno tvorac te građe. V - NAČIN PRIMOPREDAJE ARHIVSKE GRAĐE IZMEĐU ORGANA UPRAVE, ODNOSNO SLUŽBI ZA UPRAVU I NADLEŽNOG ARHIVA 33. Organi uprave, odnosno službe za upravu, dužni su nadležnom arhivu predati arhivsku građu, osim ako im ta građa nije data posebnim propisima na čuvanje i korištenje. Arhivska građa predaje se nadležnom arhivu najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka. Ovaj rok se može skratiti ili produžiti u sporazumu između organa uprave, odnosno službe za upravu i nadležnog arhiva. Ukoliko je nadležni arhiv spriječen da u određenom roku preuzme arhivsku građu, organi uprave, odnosno službe za upravu dužni su da tu građu do predaje nadležnom arhivu čuvaju i osiguraju od uništenja na način predviđen u odredbama toč. 12. do 18. ovog naputka. 34. Arhivska građa koja se predaje nadležnom arhivu mora biti u registracijski sređenom stanju, odložena u arhivske kutije, usklađena sa listom kategorija koju je donio organ uprave, od- nosno služba za upravu, i upisana u arhivsku knjigu. Ako arhivska građa nije u registracijski sređenom stanju i nije upisana u arhivsku knjigu, nadležni arhiv će odrediti rok u kome je organ uprave, odnosno služba za upravu dužna, da je sredi, odnosno upiše u arhivsku knjigu. 35. Arhivska građa i registracijski materijal organa uprave, odnosno službe za upravu koja prestaje s radom predaju se zapisnički onom organu, odnosno službi, koji preuzimaju nje- gove poslove. Zapisnik o primopredaji iz stavka 1. ove točke dostavlja se nadležnom arhivu. Ako je aktom o prestanku rada organa uprave, odnosno službe za upravu, određeno da se odabrana arhivska građa preda nadležnom arhivu, primopredaja te građe izvršit će se na način i po postupku propisanim u odredbama toč. 33. do 38. ovog naputka. 36. Arhivska građa, odabrana, upisana u arhivsku knjigu i izdvojena za predaju nadležnom arhivu, popisuje se po vrstama, godini i količini. Uz prijedlog za primopredaju arhivske građe organi uprave, odnosno službe za upravu, dostavljaju nadležnom arhivu tri primjerka popisa građe, a dva primjerka zadržavaju za sebe. 37. Primopredaju arhivske građe vrši komisija koja je sas- tavljena od predstavnika organa uprave, odnosno službe za upravu kao predavatelja i nadležnog arhiva kao primatelja arhivske građe. Komisija sastavlja zapisnik o primopredaju koji sadrži sljedeće podatke: -naziv organa uprave, odnosno službe za upravu, koji predaje i nadležnog arhiva koji preuzima arhivsku građu, -mjesto primopredaje i datum, -broj akta na temelju koga se vrši primopredaja, -opći pregled arhivske građe po godinama, vrsti i količini i podacima o nastanku arhivske građe, -podaci o evintualno nepreuzetoj arhivskoj građi, -kratak povijesni osvrt stvaratelja arhivske građe koja se preuzima, -mišljenje predavatelja arhivske građe o načinu i uvjetima korištenja arhivske građe, -obveze predavatelja arhivske građe u pogledu plaćanja troškova smještaja i transporta arhivske građe do mjesta u kome će biti preuzeta. Zapisnik iz stavka 2. ove točke potpisuju članovi komisije, a ovjerava se pečatom predavatelja i pečatom primatelja arhivske građe. Zapisnik o primopredaji sastavlja se u pet primjeraka od kojih tri primjerka zadržava nadležni arhiv, a dva primjerka pre- davatelja arhivske građe. Popis arhivske građe koji podnosi organ uprave, odnosno služba za upravu, sastavni je dio zapisnika o primopredaji. 38. Zajedno sa arhivskom građom nadležnom arhivu se pradaju i osnovne evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu građu. VI - NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG NAPUTKA 39. Nadzor nad provođenjem ovog naputka vrši Arhiv Fed- eracije i daje potrebna objašnjenja i upute za pravilnu primjenu ovog naputka. VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 40. Odredbe ovog naputka primjenjuju se i na zakonodavne, odnosno izvršne organe Federacije, kantona-županija, grada i općina i njihove stručne službe, ako za pitanja koja su uređena ovim naputkom nisu predviđeni posebni propisi. 41. Danom stupanja na snagu ovog naputka prestaje primjena Uputstva o načinu vođenja i korištenja arhivske knjige organa uprave i organizacija ("Službeni list SR BiH", broj 35/72), Uput- stva o načinu primopredaje arhivske građe između imatelja arhivske građe i nadležnog arhiva ("Službeni list SR BiH", broj 41/88), Pravilnika o uslovima i rokovima čuvanja registraturskog materijala i arhivske građe, kao i odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijala ("Službeni list SR BiH", broj 41/88), kao i drugih propisa kojima se uređuju ova pitanja, a koji se primjenjuju na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog naputka. 42. Ovaj naputak stupa na snagu osmog dana od dana ob- jevljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-021-701/98 23. lipnja 1998. godine Sarajevo Ministar Mato Tadić, v. r. Obrazac broj 1. Format 6 x 10 cm Sadržaj štambilja za registracijsku jedinicu NAZIV ORGANA Registracijski materijal i arhivska građa Godina nastanka - raspon godina Klasifikacijska oznaka Redni broj iz arhivske knjige ROKOVI ČUVANJA Godina Trajno Trajno operativno Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 751 UPUTE ZA POPUNJAVANJE 1. U rubriku "Naziv organa" upisuje se naziv organa u čijem je radu nastao registracijski materijal i arhivska građa. 2. U rubriku "Godina nastanka-raspon godina" upisuje se godina nastanka, odnosno raspod godina u kojem je registracijski materijal, odnosno arhivska građa nastala (npr. 1964. ili 1973.- 1979.). 3. U rubriku "Klasifikacijska oznaka" upisuje se broj klasifi- kacijske oznake na koju se grupu registracijski materijal odnosi. 4. U rubriku "Redni broj" upisuje se redni broj iz arhivske knjige pod kojom je zavedena registracijska jedinica. 5. U rubriku "Godina" upisuje se broj godina određen za čuvanje registracijskog materijala, odnosno arhivske građe. 6. U rubriku "Trajno" upisuje se veliko štampano slovo "T". 7. U rubriku "Trajno-operativno" upisuju se velika štampana slova "T.O". Rokovi iz toč. 5. do 7. ove upute određuju se prema Listi kategorija registracijskog materijala sa rokovima čuvanja. Upisivanje podataka u predviđene rubrike vrši se kemijskom olovkom ili tintom. Broj 26 - Strana 752 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 753 UPUTA ZA POPUNAVANJE Lista se izrađuje u sukladno sa odredbama toč. 18. do 23. Naputka o arhivskoj knjizi, čuvanju registracijskog materijala i arhivske građe, odabiranju arhivske građe i primopredaji arhivske građe između organa uprave i službi za upravu i nadležnog arhiva ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98. 1. U kolonu broj 1. upisuje se redni broj. Redni broj se ispisuje arapskim brojevima u kontinuitetu od prvog do posljednjeg broja kategorisanog materijala. 2. U kolonu broj 2. upisuje se klasifikacijska oznaka. Klasi- fikacijska oznaka je oznaka utvrđena prilikom uvođenja akata i predmeta u odgovarajuće evidencije predviđene propisima o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu (upisnik prvostupanjskih predmeta upravnog postupka ili djelo- vodnik predmeta i akata i dr.). 3. U kolonu broj 3. upisuje se naziv kategorije materijala. Naziv kategorije materijala određuje se prema vrsti i sadržaju dokumenata i međusobno se razlikuju po roku čuvanja (npr. pravilnici, ili uvjerenja o državljanstvu i sl.). 4. U kolonu broj 4. upisuje se rok čuvanja. Rok čuvanja se izražava brojčano (npr. 2 godine, 5 godina, 10 godina i sl.), oznakom "trajno" (T) i "trajno-operativno" (TO). Oznaka "tra- jno-operativno" znači da se čuva u arhivu organa uprave odnosno službe za upravu do predaje nadležnom arhivu. Na osnovu člana 11. stav 4. i člana 13. stav 3. Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), federalni ministar pravde, u saradnji s Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine, donosi Broj 26 - Strana 754 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. UPUTSTVO O ARHIVSKOJ KNJIZI, ČUVANJU REGISTRATURSKOG MATERIJALA I ARHIVSKE GRAĐE, ODABIRANJU ARHIVSKE GRAĐE I PRIMOPREDAJI ARHIVSKE GRAĐE IZMEĐU ORGANA UPRAVE I SLUŽBI ZA UPRAVU I NADLEŽNOG ARHIVA I - OPĆE ODREDBE 1. Ovim uputstvom uređuju se arhivski poslovi u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama, odnosno u kantonal- nim-županijskim organima uprave i kantonalnim-županijskim ustanovama i gradskim i općinskim službama za upravu (u daljem tekstu: organi uprave i službe za upravu) koji se odnose na način vođenja i korištenja arhivske knjige, uslove čuvanja registraturskog materijala i arhivske građe, odabiranje arhivske građe iz registraturskog materijala, kao i na način primopredaje arhivske građe između nadležnog arhiva i organa uprave i službi za upravu, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije) u cilju zaštite od nestajanja, uništenja i radi očuvanja registraturskog materijala u sređenom i sigurnom stanju u arhivama organa uprave i službi za upravu do preuzimanja u nadležni arhiv. 2. Nadležni arhivi, u smislu ovog uputstva, su: -za federalne organe uprave i federalne ustanove-Arhiv Federacije, -za kantonalne-županijske organe uprave i kantonalne- županijske ustanove-athiv kantona-županije, -za općinske službe za upravu-općinski arhiv, -za gradske službe za upravu-gradski arhiv. Ako općina, odnosno grad nemaju svoj arhiv, u tom slučaju nadležni arhiv za općinske službe za upravu, odnosno gradske službe za upravu je arhiv kantona-županije, na čijem se području općina, odnosno grad, nalazi. II - NAČIN VOĐENJA I KORIŠTENJA ARHIVSKE KNJIGE 3. Registaturski materijal iz nadležnosti organa uprave i službi za upravu evidentira se na kraju svake godine u pisarnici tih organa i službi, upisom u njihovu arhivsku knjigu. 4. Arhivska knjiga predstavlja evidenciju koju su dužni da vode organi uprave i službe za upravu u okviru kancelarijskog poslovanja. Arhivska knjiga je opći inventarni pregled cjelokupnog reg- istaturskog materijala nastalog u radu jednog organa uprave, odnosno službe za upravu. 5. Predmet upisa u arhivsku knjigu su registaturske jedinice u kojima se po odgovarajućim predmetima cjelinama odlaže registraturski materijal. Pod registraturskom jedinicom podrazumijeva se svaka fas- cikla, registrator, kutija, omot i druga jedinica pakovanja u koju se odlaže registraturski materijal. Ove jedinice se formiraju prije upisa registraturskog materijala u arhivsku knjigu. 6. U arhivsku knjigu upisuju se registraturske jedinice formi- rane u skladu sa tačkom 5. ovog uputstva, u koje su po određenim cjelinama odloženi završni (riješeni) predmeti i akti i drugi reg- istraturski materijal (evidencije, knjige, registri, upisnici). 7. Upis registraturskog materijala u arhivsku knjigu vrši se po godinama, klasifikacijskim oznakama, vrsti i količini materi- jala. Registraturski materijal upisuje se u arhivsku knjigu po sistemu arhiviranja koji se primjenjivao kod organa uprave, odnosno službe za upravu, u vrijeme nastajanja tog metarijala. 8. Organi uprave i službe za upravu su dužni u arhivsku knjigu upisati i registraturski materijal koji s epo bilo kom osnovu nalazi kod njih na čuvanju (po osnovu likvidacije nekog organa uprave, odnosno službe za upravu, po osnovu zatečenosti građe ili ako je pravni sljednik građe itd.). 9. Poslije izvršenog upisa registraturskog materijala u arhivsku knjigu, na registraturske jedinice iz stava 2. tačke 5. ovog uputstva, u koje je odložen registraturski materijal, ispisuje se redni broj iz arhivske knjige. Na registratursku jedinicu iz stava 1. ove tačke stavlja se otisak štambilja prema obrascu koji se nalazi u prilogu ovog uputstva i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 1.). 10. Prijepis ili fotokopija arhivske knjige, u koju su upisane registraturske jedinice za proteklu godinu, organ uprave, od- nosno služba za upravu, dostavlja nadležnom arhivu najkasnije do 30. aprila naredne godine. 11. Obrazac arhivske knjige, sadržaj i način njenog popun- javanja nalazi se u prilogu ovog uputstva i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 2.). Izradu arhivske knjige i njenu distribuciju vrši Arhiv Feder- acije na zahtjev organa uprave i službi za upravu. III - USLOVI ČUVANJA REGISTRATURSKOG MATERIJALA I ARHIVSKE GRAĐE 12. Organi uprave i službe za upravu dužni su da registratur- sku materijal i arhivsku građu iz svoje nadležnosti čuvaju u sređenom i sigurnom stanju do predaje nadležnom arhivu. Pod sređenim stanjem, u smislu ovog uputstva, podrazumi- jeva se ustrojeni registraturski materijal, odnosno arhivska građa, koji je predviđen propisima o kancelarijskom poslovanju za organe uprave i službe za upravu. Pod sigurnim stanjem, u smislu ovog uputstva, podrazumi- jeva se čuvanje registraturskog materijala i arhivske građe od oštećenja, uništenja i nestajanja. 13. Organi uprave i službe za upravu dužni su poduzimati sljedeće mjere zaštite registraturskog materijala i arhivske građe: -osiguranje prostorija za smještaj i čuvanje registratur- skog materijala i arhivske građe (u daljem tekstu: arhivske prostorije); -osiguranje arhivske opreme, održavanje klimatskih, hemijsko-bioloških i fizičkih uslova i kontrolu tih us- lova. 14. Pod arhivskim prostorijama podrazumijevaju se pisarnica i arhivski depo. U pisarnici se čuvaju riješeni akti i predmeti najduže godinu dana od dana kada su akti i predmeti riješeni. Arhivski depo je prostorija u kojoj se čuvaju riješeni akti i predmeti poslije isteka roka iz stava 2. ove tačke. Arhivske prostorije ne smiju da budu u neposrednoj blizini kotlovnice, trafostanice, pumpne stanice, velikih mokrih čvorova i sl. 15. Pod arhivskom opremom podrazumijavaju se: fascikle, registratori, kutije i druge jedinice pakovanja (u daljem tekstu: registraturske jedinice čuvanja, ( stalaže, ormari i kase, vodoot- porni i metalni sanduci (kontejneri), hidrometri, termometri, protivpožarni aparati sa suhim gašenjem i drugi uređaji kojima se kontrolišu i održavaju uslovi za smještaj i čuvanje registratur- skog materijala i arhivske građe. Stalaže, ormari, kontejneri i kase mogu biti od metala ili od drugog materijala otpornog na vatru i vodu. 16. Pod održavanjem klimatskih, hemijsko-bioloških i fizičkih uslova podrazumijava se zaštita registraturskog materi- jala i arhivske građe od štetnih uticaja vlage, temperature, svjet- losti, ultravioletnih i drugih zračenja, mikroorganizma, prašine, insekata, glodara i fizičkih oštećenja. U arhivskim prostorijama temperatura vazduha se mora održavati u rasponu od 10 o -15 o C, a relativna vlažnost od 50-60%. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 755 Registraturski materijal i arhivska građa u arhivskim prosto- rijama ne smiju biti izloženi direktnom uticaju sunčevog svjetla. Za osvjetljenje tih prostorija koriste se uobičajeni svjetlosni izvori koji nemaju hemijsko, foto-kemijsko i biološki štetno dejstvo. Radi sprečavanja štetnog uticaja bioloških faktora na regis- traturski materijal i arhivsku građu, obavlja se, po potrebi, dez- infekcija, dezinsekcija i deratizacija arhivskih prostorija. 17. Smještaj registarskog materijala i arhivske građe obi- hvata: smještaj akata i predmeta u registraturske jedinice čuvanja, smještaj registraturskih jedinica čuvanje u stalaže, ormare i kase i raspored stalaža, ormara i kasa u arhivskim prostorijama. 18. Organi uprave i službe za upravu dužni su da kontrolišu sređenost i sigurnost stanja registraturskog materijala i arhivske građe od oštećenja, uništenja i nestajanja. IV - POSTUPAK ODABIRANJA ARHIVSKE GRAĐE IZ REGISTRATURSKOG MATERIJALA 1. Lista kategorija registraturskog materijala sa rokovima čuvanja 19. Radi pravilnog arhiviranja i čuvanja predmeta i drugog registraturskog materijala, kao i odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijala izrađuje se i donosi lista kategorija registraturskog materijala s rokovima (u daljem tekstu: lista kategorija). 20. Listu kategorija donosi rukovodilac organa uprave, od- nosno službe za upravu. Ova lista se može primjenjivati nakon što dobije saglasnost nadležnog arhiva. 21. Listu kategorija izrađuje komisija koju čine stručni službenici koji poznaju organizaciju, vrstu registraturskog ma- terijala iz nadležnosti organa uprave, odnosno službi za upravu i koji su sposobni da ocijene naučno-historijski, društveni i praktični značaj tog materijala. 22. Rok čuvanja dokumenata izražava se u listi kategorija numerički (2 godine, 5 godina, 10, 20 i sl.), oznakom "trajno" (T) i "trajno-operativno" (TO). Za trajno čuvanje određuju se: a) kategorije registraturskog materijala i arhivske građe koje sadrže podatke od društvenog značaja i od značaja za historiju i druge naučne oblasti, kulturu uopće i druge društvene potrebe, kao i podatke koji govore o uslovima rada i načina života građana, i b) kategorije registraturskog materijala predviđene za čuvanje po posebnim propisima u pojedinim oblastima. Za registraturski materijal koji nije ocijenjen kao arhivska građa rokovi čuvanja se određuju zavisno od potreba organa uprave i službe za upravu. 23. Izrađena lista kategorija se u dva primjerka dostavlja nadležnom arhivu radi davanja saglasnosti. Organi uprave i službe za upravu dužni su postupiti po ocjeni nadležnog arhiva o tome koje se kategorije registraturskog materijala, iz liste koju su donijeli, moraju trajno čuvati. Ako se tokom godine pojave nove vrste dokumenata koji nisu obuhvaćeni postojećom listom kategorija, donosilac liste usklađuje postojeću listu (vrši izmjene i dopune liste) i dostavlja je u roku od mjesec dana na saglasnost nadležnom arhivu. Nadležni arhiv je obavezan u roku od mjesec dana od prijema dostavljene liste kategorija dati saglasnost na listu ili je vratiti s primjedbama donosiocu liste. 24. Obrazac liste kategorija nalazi se u prilogu ovog uputstva i čini njegov sastavni dio (obrazac broj 3.). 2. Postupak odabiranja arhivske građe i registraturskog materijala 25. Arhivska građa odabire se iz registraturskog materijala. Odabiranje se vrši izdavanjem arhivske građe i izlučivanjem onih dijelova registraturskog materijala kojima je prestala važnost za tekući rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svo- jstvo arhivske građe. Odabiranje vrši organ uprave, odnosno službe za upravu u čijem je radu nastao registraturski materijal, ili se kod njega nalazi na čuvanju po bilo kojoj osnovi. 26. Odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednog registaturskog materijala vrši se, po pravilu, iz sređenog registra- turskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. 27. Izlučivanje dijelova bezvrijednog registraturskog materi- jala vrši se na osnovu liste kategorija. 28. Organi uprave i službe za upravu dužni su da vrše tekuća odobrenja na osnovu rokova utvrđenih u listi kategorija, u roku od jedne godine do dana isteka roka čuvanja. Iz registarskog materijala nastalog prije 1878. godine i onog nastalog od 1941. do 1945. godine, kao i od 1992. fo 1995. godine ne vrši se izlučivanje. Izlučivanje dijelova bezvrijednog registraturskog materijala iz stava 2. ove tačke vrši se samo u nadležnom arhivu. 29. Postupak za odabiranje arhivske građe, odnosno izlučivanje bezvrijednog registraturskog materijala, pokreće or- gan uprave, odnosno služba za upravu u čijem je radu nastao materijal ili se kod njega nalazi po bilo kom osnovu. Rukovodilac organa uprave, odnosno službe za upravu, imenuje komisiju koja sastavlja popis bezvrijednog registratur- skog materijala saglasno listi kategorija i rokovima čuvanja. Popis iz stava 2. ove tačke obavezno sadrži: -naziv organa, odnosno službe, u čijem je radu nastao registaturski materijal ili kod koga se nalazi, -popis registraturskog materijala koji se predlaže za izlučivanje po godinama nastanka, s brojem registratur- skih jedinica (fascikli, kutija, registratora, omota i sl.), naznakom klasifikacijske oznake iz liste kategorija, rokom čuvanja koji je utvrđen u toj listi, količinom izlučenog materijala izraženog u dužnim metrima i po- dacima o fizičkom stanju i sačuvanosti fonda iz koga je odabrana arhivska građa i izlučen bezvrijedni registra- turski materijal. Organ upravem odnosno služba za upravu dostavlja nadležnom arhivu u dva primjerka popis bezvrijednog registra- turskog materijala koji se predlaže za izlučivanje. 30. Po prijemu popisa iz stava 2. tačke 29. ovog uputstva, službenik nadležnog arhiva koji vrši stručni nadzor ( u daljem tekstu; predstavnik nadležnog arhiva) u saradnji s nadležnom komisijom iz stava 2. tačke 29. ovog uputstva, razmatra popis i vrši provjeru materijala predloženog za izlučivanje. Predstavnik nadležnog arhiva može, prilikom provjere, da prihvati u cjelini ili djelomično popis bezvrijednog registratur- skog materijala. Ako predstavnik nadležnog arhiva utvrdi da se komisija u svom radu nije pridržavala postojećih popisa naložiće joj da u određenom roku otkloni nedostatke. Poslije razmatranja popisa iz izvršene provjere registratur- skog materijala predloženog za izlučivanje predstavnik nadležog arhiva i članovi komisije sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg nadležni arhiv izdaje rješenje za otpis bezvrijednog registratur- skog materijala. Poslije donošenja rješenja iz stava 3. ove tačke, brojevi izlučenih predmeta evidentiraju se u postojećim evidencijama (djelovodnik, upisnik, kartoni, arhivska knjiga i sl.) koje vodi organ uprave, odnosno služba za upravu. 31. Organ uprave, odnosno služba za upravu, dužna je da trajno čuva cjelokupnu dokumentaciju vezanu za postupak izlučivanja i uništenja bezvrijednog registraturskog materijala (zapisnik, rješenje, popis materijala koji je uništen i sl.). Broj 26 - Strana 756 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. 32. Na fotografisani, filmovani, fonografisani i na drugi način zabilježeni dokumentarni materijal primjenjuju se, osim mjera propisanih ovim uputstvom, i mjere koje propisuje proizvođač, odnosno tvorac te građe. V - NAČIN PRIMOPREDAJE ARHIVSKE GRAĐE IZMEĐU ORGANA UPRAVE, ODNOSNO SLUŽBI ZA UPRAVU I NADLEŽNOG ARHIVA 33. Organi uprave, odnosno službe za upravu, dužni su nadležnom arhivu predati arhivsku građu, osim ako im ta građa nije data posebnim propisima na čuvanje i korištenje. Arhivska građa predaje se nadležnom arhivu najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka. Ovaj rok se može skratiti ili produžiti u sporazumu između organa uprave, odnosno službe za upravu i nadležnog arhiva. Ukoliko je nadležni arhiv spriječen da u određenom roku preuzme arhivsku građu, organi uprave, odnosno službe za upravu dužni su da tu građu do predaje nadležnom arhivu čuvaju i osiguraju od uništenja na način predviđen u odredbama tač. 12. do 18. ovog uputstva. 34. Arhivska građa koja se predaje nadležnom arhivu mora biti u registraturski sređenom stanju, odložena u arhivske kutije, usklađena sa listom kategorija koju je donio organ uprave, od- nosno služba za upravu, i upisana u arhivsku knjigu. Ako arhivska građa nije u registraturski sređenom stanju i nije upisana u arhivsku knjigu, nadležni arhiv će odrediti rok u kome je organ uprave, odnosno služba za upravu dužna, da je sredi, odnosno upiše u arhivsku knjigu. 35. Arhivska građa i registraturski materijal organa uprave, odnosno službe za upravu koja prestaje s radom predaju se zapisnički onom organu, odnosno službi, koji preuzimaju nje- gove poslove. Zapisnik o primopredaji iz stava 1. ove tačke dostavlja se nadležnom arhivu. Ako je aktom o prestanku rada organa uprave, odnosno službe za upravu, određeno da se odabrana arhivska građa preda nadležnom arhivu, primopredaja te građe izvršit će se na način i po postupku propisanim u odredbama tač. 33. do 38. ovog uputstva. 36. Arhivska građa, odabrana, upisana u arhivsku knjigu i izdvojena za predaju nadležnom arhivu, popisuje se po vrstama, godini i količini. Uz prijedlog za primopredaju arhivske građe organi uprave, odnosno službe za upravu, dostavljaju nadležnom arhivu tri primjerka popisa građe, a dva primjerka zadržavaju za sebe. 37. Primopredaju arhivske građe vrši komisija koja je sas- tavljena od predstavnika organa uprave, odnosno službe za upravu kao predavaoca i nadležnog arhiva kao primaoca arhivske građe. Komisija sastavlja zapisnik o primopredaji koji sadrži sljedeće podatke: -naziv organa uprave, odnosno službe za upravu, koji predaje i nadležnog arhiva koji preuzima arhivsku građu, -mjesto primopredaje i datum, -broj akta na osnovu koga se vrši primopredaja, -opći pregled arhivske građe po godinama, vrsti i količini i podacima o nastanku arhivske građe, -podaci o evintualno nepreuzetoj arhivskoj građi, -kratak historijat stvaratelja arhivske građe koja se preuz- ima, -mišljenje predavaoca arhivske građe o načinu i uslovima korištenja arhivske građe, -obaveze predavaoca arhivske građe u pogledu plaćanja troškova smještaja i transporta arhivske građe do mjesta u kome će biti preuzeta. Zapisnik iz stava 2. ove tačke potpisuju članovi komisije, a ovjerava se pečatom predavaoca i pečatom primaoca arhivske građe. Zapisnik o primopredaji sastavlja se u pet primjeraka od kojih tri primjerka zadržava nadležni arhiv, a dva primjerka predavalac arhivske građe. Popis arhivske građe koji podnosi organ uprave, odnosno služba za upravu, sastavni je dio zapisnika o primopredaji. 38. Zajedno sa arhivskom građom nadležnom arhivu se pradaju i osnovne evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu građu. VI - NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG UPUTSTVA 39. Nadzor nad provođenjem ovog uputstva vrši Arhiv Fed- eracije i daje potrebna objašnjenja i upute za pravilnu primjenu ovog uputstva. VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 40. Odredbe ovog uputstva primjenjuju se i na zakonodavne, odnosno izvršne organe Federacije, kantona, grada i općina i njihove stručne službe, ako za pitanja koja su uređena ovim uputstvom nisu predviđeni posebni propisi. 41. Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje primjena Uputstva o načinu vođenja i korištenja knjige organa uprave i organizacije ("Službeni list SR BiH", broj 35/72), Uput- stva o načinu primopredaje arhivske građe između imatelja arhivske građe i nadležnog arhiva ("Službeni list SR BiH", broj 41/88), Pravilnika o uslovima i rokovima čuvanja registraturskog materijala i arhivske građe, kao i odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijala ("Službeni list SR BiH", broj 41/88), kao i drugih propisa kojima se uređuju ova pitanja, a koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog uputstva. 42. Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana ob- jevljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-021-701/98 23. juna 1998. godine Sarajevo Ministar Mato Tadić, s. r. Obrazac broj 1. Format 6 x 10 cm Sadržaj štambilja za registratursku jedinicu NAZIV ORGANA Registraturski materijal i arhivska građa Godina nastanka - raspon godina Klasifikaciona oznaka Redni broj iz arhivske knjige ROKOVI ČUVANJA Godina Trajno Trajno operativno UPUTE ZA POPUNJAVANJE 1. U rubriku "Naziv organa" upisuje se naziv organa u čijem je radu nastao registraturski materijal i arhivska građa. 2. U rubriku "Godina nastanka-raspon godina" upisuje se godina nastanka, odnosno raspod godina u kojem je registraturski materijal, odnosno arhivska građa nastala (npr. 1964. ili 1973.- 1979.). Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 757 3. U rubriku "Klasifikaciona oznaka" upisuje se broj klasifi- kacione oznake na koju se grupu registraturski materijal odnosi. 4. U rubriku "Redni broj" upisuje se redni broj iz arhivske knjige pod kojom je zavedena registraturska jedinica. 5. U rubriku "Godina" upisuje se broj godina određen za čuvanje registraturskog materijala, odnosno arhivske građe. 6. U rubriku "Trajno" upisuje se veliko štampano slovo "T". 7. U rubriku "Trajno-operativno" upisuju se velika štampana slova "T.O". Rokovi iz tač. 5. do 7. ove upute određju se prema Listi kategorija registraturskog materijala sa rokovima čuvanja. Upisivanje podataka u predviđene rubrike vrši se hemijskom olovkom ili tintom. Broj 26 - Strana 758 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 759 UPUTA ZA POPUNAVANJE Lista se izrađuje u skladu sa odredbama tač. 18. do 23. Uputstva o arhivskoj knjizi, čuvanju registraturskog materijala i arhivske građe, odabiranju arhivske građe i primopredaji arhivske građe između organa uprave i službi za upravu i nadležnog arhiva ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/98. 1. U kolonu broj 1. upisuje se redni broj. Redni broj se ispisuje arapskim brojevima u kontinuitetu od prvog do posljednjeg broja kategorisanog materijala. 2. U kolonu broj 2. upisuje se klasifikaciona oznaka. Klasi- fikaciona oznaka je oznaka utvrđena prilikom uvođenja akata i predmeta u odgovarajuće evidencije predviđene propisima o kancelarijskom poslovanju organa uprave i službi za upravu (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka ili djelovod- nik predmeta i akata i dr.). 3. U kolonu broj 3. upisuje se naziv kategorije materijala. Naziv kategorije materijala određuje se prema vrsti i sadržaju dokumenata i međusobno se razlikuju po roku čuvanja (npr. pravilnici, ili uvjerenja o državljanstvu i sl.). 4. U kolonu broj 4. upisuje se rok čuvanja. Rok čuvanja se izražava brojčano (npr. 2 godine, 5 godina, 10 godina i sl.), oznakom "trajno" (T) i "trajno-operativno" (TO). Oznaka "tra- jno-operativno" znači da se čuva u arhivu organa uprave odnosno službe za upravu do predaje nadležnom arhivu. Centralna banka Bosne i Hercegovine Na temelju članka 2. stavka 3. točke h., članka 7., točke e., članka 39. i članka 42. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 1/97), te izvršene Broj 26 - Strana 760 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. konzultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Odluke Visokog predstavnika OHR za Bosnu i Hercegovinu o dizajnu novčanica Kovertibilne marke, Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici od 28. svibnja 1998. godine, donosi ODLUKU O IZDAVANJU I PUŠTANJU U OPTICAJ NOVČANICA KONVERTIBILNE MARKE I - IZDAVANJE NOVČANICA 1. Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) tiskala je novčanice konvertibilne marke (u daljnjem tekstu: KM) kao zakonito sredstvo gotovinskog plaćanja u Bosni i Hercegovini. 2. Novčanice KM tiskane su u sljedećim apoenima: 50 pfen- niga (u daljnjem tekstu: PF), 1 KM, 5 KM, 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM. 3. Sve novčanice KM u apoenima navedenim u točki 2. ove odluke tiskane su u dvije verzije, koje imaju određene zajedničke - jedinstvene elemente, kao i određene različite - specifične elemente dizajna izabrane od predstavnika entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 4. Obje verzije novčanica KM po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ravnopravne su i obvezne su ih prihvatiti, kada im se ponude u gotovinskim plaćanjima, sve javne insti- tucije i privatne osobe ili poduzeća u poravnanju i plaćanju bilo kojih obveza prema njima, na cijelom teritoriju Bosne i Herce- govine. II - PUŠTANJE U OPTICAJ NOVČANICA 5. Novčanice KM u apoenima: 50 PF, te 1 KM, 5 KM i 10 KM stavit će se u opticaj 22. lipnja 1998. godine. 6. Novčanice KM u apoenima: 20 KM, 50 KM i 100 KM stavit će se u opticaj do početka kolovoza 1998. godine. III - TEKST I PISMO NA NOVČANICAMA 7. Nominalne vrijednosti svih novčanica istaknute su uočljivim brojevima i riječima na obje strane i nose faksimil potpisa guvernera. 8. Na svim novčanicama ispisan je naziv Centralne banke Bosne i Hercegovine, na latiničnom i ćiriličnom pismu u izmjeničnom redoslijedu, tako da je u jednoj verziji na prvom mjestu tekst ispisan latiničnim pismom, a ispod toga ćiriličnim, i obrnuto, u drugoj verziji tekst je na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, a ispod toga latiničnim. IV - DIZAJN NOVČANICA 9. Na licu novčanica, u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, nalaze se portreti pisaca koje su predložili predstavnici Federacije Bosne i Hercegovine. U ovom slučaju, ispod odnosnog portreta ime pisca napisano je latiničnim pismom. 10. Na licu novčanica, u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, nalaze se portreti pisaca koje su predložili predstavnici Republike Srpske. U ovom slučaju, ispod odnosnog portreta ime pisca napisano je ćiriličnim pis- mom. 11. Na naličju svake novčanice, s latiničnim pismom na prvom mjestu, slika je bazirana na fragmentima stećaka, a kod novčanica s ćiriličnim pismom na prvom mjestu, slika je vezana za osobu čiji se portret nalazi na licu novčanice (kao naprimjer: kuća, most, drveće, kruh, gusle, knjige i olovke). 12. Na svim apoenima u obje verzije novčanica dan je jednak pozadinski numizmatički uzorak i zajednički (isti) raspored svih elemenata, s glavnim crtežom na obje strane novčanice, tiskanim na gios pozadini koja je smještena nasuprot numizmatičke pozadine. 13. Svaka novčanica nosi atribut zakonskog sredstva go- tovinskog plaćanja u nominalnoj vrijednosti na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira na specifične elemente kao što su portreti pisaca i tekstualni redoslijed pisma. V - ZAŠTITNE ZNAČAJKE 14. Novčanice imaju jake sigurnosne značajke, odnosno značajke tolerancije, kao što su: vodeni pečat, sigurnosna nit, sjajna vrpca, nevidljiva fluoroscentna tinta, vidljiva fluoro- scentna tinta s duginim efektom, i serijske brojeve. Za sve novčanice vodeni pečat je +/- 3 mm, a sigurnosna nit je +/-6 mm. Na novčanicama od 50 PF, 1 KM i 10 KM nalazi se sjajni pokrov od +/-0,5 mm. VI - SPECIFIČNI ELEMENTI 15. Specifični elementi novčanica svake nominalne vrijed- nosti su sljedeći: a) Veličina novčanice od 50 PF je 60 mm x 120 mm. Plave je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjest ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Skendera Kulenovića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Branka Ćopića. b) Veličina novčanice od 1 KM je 60 mm x 120 mm. Zelene je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Ivana Franje Jukića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Ive Andrića. c) Veličina novčanice od 5 KM je 62 mm x 122 mm. Ljubičaste je boje. U obje verzije, odnosno u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, kao i u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Meše Selimovića. d) Veličina novčanice od 10 KM je 65 mm x 130 mm. Narančaste je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Mehmedalije Maka Dizdara. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Alekse Šantića. e) Veličina novčanice od 20 KM je 68 mm x 138 mm. Sive je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Antuna Branka Šimića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Filipa Višnjića. f) Veličina novčanice od 50 KM je 71 mm x 146 mm. Crvene je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Muse Ćazima Ćatića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Jovana Dučića. g) Veličina novčanice od 100 KM je 74 mm x 154 mm. Smeđe je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Nikole Šopa. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Petra Kočića. Naličje svake novčanice u obje verzije ima specifične ele- mente kao u točki 11. ove odluke. 16. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u službe- nim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Herce- govine i Republike Srpske. UV broj 11/98 28. svibnja 1998. godine Sarajevo Predsjedatelj Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine Guverner Peter Nicholl, v. r. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 761 Na osnovu člana 2. stava 3. tačke h., člana 7. tačke e., člana 39. i člana 42. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 1/97), te izvršene konsultacije sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Odluke Visokog pred- stavnika OHR za Bosnu i Hercegovinu o dizajnu novčanica konvertibilne marke, Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici od 28. maja 1998. godine, donosi ODLUKU O IZDAVANJU I PUŠTANJU U OPTICAJ NOVČANICA KONVERTIBILNE MARKE I - IZDAVANJE NOVČANICA 1. Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka) štampala je novčanice konvertibilne marke (u daljem tekstu: KM) kao zakonito sredstvo gotovinskog plaćanja u Bosni i Hercegovini. 2. Novčanice KM štampane su u slijedećim apoenima: 50 pfenniga (u daljem tekstu: PF) 1 KM, 5 KM, 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM. 3. Sve novčanice KM u apoenima navedenim u tački 2. ove odluke štampane su u dvije verzije, koje imaju određene za- jedničke - jedinstvene elemente, kao i određene različite - spe- cifične elemente dizajna izabrane od predstavnika entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 4. Obje verzije novčanica KM po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ravnopravne su i obavezne su ih prihvatiti, kada im se ponude u gotovinskim plaćanjima, sve javne insti- tucije i privatna lica ili preduzeća u poravnanju i plaćanju bilo kojih obaveza prema njima, na cijeloj teritoriji Bosne i Herce- govine. II - PUŠTANJE U OPTICAJ NOVČANICA 5. Novčanice KM u apoenima: 50 PF, te 1 KM, 5 KM i 10 KM stavit će se u opticaj 22. juna 1998. godine. 6. Novčanice KM u apoenima: 20 KM, 50 KM i 100 KM stavit će se u opticaj do početka augusta 1998. godine. III - TEKST I PISMO NA NOVČANICAMA 7. Nominalne vrijednosti svih novčanica izražene su uočljivim brojevima i riječima na obje strane i nose faksimil potpisa guvernera. 8. Na svim novčanicama ispisan je naziv Centralna banka Bosne i Hercegovine, na latiničnom i ćiriličnom pismu u naizmjeničnom redoslijedu, tako da je u jednoj verziji na prvom mjestu tekst ispisan latiničnim pismom, a ispod toga ćiriličnim, i obrnuto, u drugoj verziji tekst je na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, a ispod toga latiničnim. IV - DIZAJN NOVČANICA 9. Na licu novčanica, u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, nalaze se portreti pisaca koje su predložili predstavnici Federacije Bosne i Hercegovine. U ovom slučaju, ispod odnosnog portreta ime pisca napisano je latiničnim pismom. 10. Na licu novčanica, u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, nalaze se portreti pisaca koje su predložili predstavnici Republike Srpske. U ovom slučaju, ispod odnosnog portreta ime pisca napisano je ćiriličnim pis- mom. 11. Na naličju svake novčanice, sa latiničnim pismom na prvom mjestu, slika je bazirana na fragmentima stećaka, a kod novčanica sa ćiriličnim pismom na prvom mjestu, slika je vezana za osobu čiji se portret nalazi na licu novčanice (naprimjer: kuća, most, drveće, hljeb, gusle, knjige i olovke). 12. Na svim apoenima u obje verzije novčanica dat je jednak pozadinski numizmatički uzorak i zajednički (isti) raspored svih elemenata, sa glavnim crtežom na obje strane novčanice, štam- panim na gios pozadini koja je smještena nasuprot numizmatičke pozadine. 13. Svaka novčanica nosi atribut zakonskog sredstva go- tovinskog plaćanja u nominalnoj vrijednosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na specifične elemente kao što su portreti pisaca i tekstualni redoslijed pisma. V - ZAŠTITNE KARAKTERISTIKE 14. Novčanice imaju jake sigurnosne karakteristike, odnosno karakteristike tolerancije, kao što su: vodeni pečat, sigurnosna nit, sjajna traka, nevidljiva fluoroscentna tinta, vidljiva fluoro- scentna tinta sa duginim efektom, i serijske brojeve. Za sve novčanice vodeni pečat je +/- 3 mm, a sigurnosna nit je +/-6 mm. Na novčanicama od 50 PF, 1 KM i 10 KM nalazi se sjajni pokrov od +/-0,5 mm. VI - SPECIFIČNI ELEMENTI 15. Specifični elementi novčanica svake nominalne vrijed- nosti su slijedeći: a) Veličina novčanice od 50 PF je 60 mm x 120 mm. Plave je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Skendera Kulenovića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Branka Ćopića. b) Veličina novčanice od 1 KM je 60 mm x 120 mm. Zelene je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Ivana Franje Jukića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Ive Andrića. c) Veličina novčanice od 5 KM je 62x122 mm. Ljubičaste je boje. U obje verzije, odnosno u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, kao i u verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Meše Selimovića. d) Veličina novčanice od 10 KM je 65 mm x 130 mm. Narandžaste je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Mehmedalije Maka Dizdara. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Alekse Šantića. e) Veličina novčanice od 20 KM je 68 mm x 138 mm. Sive je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Antuna Branka Šimića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Filipa Višnjića. f) Veličina novčanice od 50 KM je 71 mm x 146 mm. Crvene je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Muse Ćazima Ćatića. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Jovana Dučića. g) Veličina novčanice od 100 KM je 74 mm x 154 mm. Smeđe je boje. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan latiničnim pismom, na licu novčanice je portret Nikole Šopa. U verziji kod koje je tekst na prvom mjestu ispisan ćiriličnim pismom, na licu novčanice je portret Petra Kočića. Naličje svake novčanice u obje verzije ima specifične ele- mente kao u tački 11. ove odluke. 16. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u službe- nim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Herce- govine i Republike Srpske. UV broj 11/98 28. maja 1998. godine Sarajevo Predsjedavajući Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine Guverner Peter Nicholl, s. r. Broj 26 - Strana 762 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Na temelju članka 39. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 1/97), Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici, od 28. svibnja 1998. godine, donosi ODLUKU O POVLAČENJU IZ OPTICAJA I ZAMJENI NOVČANICA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH DINARA 1. Novčanice bosanskohercegovačkih dinara (u daljnjem tek- stu: BHD), koje se nalaze u opticaju kao zakonito sredstvo plaćanja prema Odluci Narodne banke Bosne i Hercegovine o izdavanju i temeljnim obilježjima novčanica, od 15. kolovoza 1994. godine, ("Službeni list RBiH", broj 29/94), povlače se iz opticaja i zamjenjuju za konvenrtibilne marke (u daljnjem tekstu: KM) kao zakonito sredstvo gotovinskog plaćanja u Bosni i Hercegovini. 2. Zamjena novčanica iz točke 1. ove odluke vršit će se počev od 22. lipnja 1998. godine u 9,oo sati zaključno do 6. srpnja 1998. godine do 12,oo sati, i to u svim organizacijskim jedinicama Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: organizacijske jedinice Zavoda) preko kojih se vršio promet u novčanicama BHD. 3. Zamjena novčanica vršit će se po službenom tečaju: 100 BHD za 1 KM, podrazumijevajući da se posjednicima novčanica BHD isplati odgovarajuća vrijednost u novčanicama KM ili da se izvrši odobrenje njihovim računima kod Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, bez naplate provizija i drugih naknada. 4. Organizacijske jedinice Zavoda koje vrše zamjenu novčanica BHD za novčanice KM, u slučaju kada jedan posjed- nik zamjenjuje iznos veći od 500.000 BHD, zahtjevat će odgovarajuće identifikacijske dokumente posjednika novčanica i registrirati zamjenu koristeći serijske brojeve zamijenjenih novčanica BHD. Ovakva evidencija stavit će se na raspolaganje Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i drugim ovlaštenim or- ganima na njihov zahtjev. Organizacijske jedinice Zavoda koje vrše zamjenu novčanica BHD mogu zahtijevati identifikacione dokumente i u drugim slučajevima ukoliko ocijene da je to potrebno učiniti, prvenstveno sa stajališta ocjene autentičnosti novčanica koje se zamjenjuju. 5. Organizacijske jedinice Zavoda, kao i komercijalne banke, počev od 22. lipnja 1998. godine pa nadalje, sve gotovinske isplate s računa koji se vode u KM obavljat će isključivo u novčanicama KM. 6. Posjednici novčanica BHD mogu nesmetano obavljati gotovinska plaćanja tim novčanicama u prometu u utvrđenom roku njihove zamjene, zaključno do 6. srpnja 1998. godine. 7. Počev od 7. srpnja1998. godine, novčanice BHD prestaju važiti kao zakonito sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u novčanom prometu za podmirivanje bilo kakvih obveza, niti se mogu prihvatiti na depozitne račune. 8. Centralna banka Bosne i Hercegovine, u opravdanim slučajevima, može dati odobrenje da se izvrši zamjena novčanica BHD i poslije isteka roka iz točke 2. ove odluke. 9. Centralna banka Bosne i Hercegovine, ukoliko se ukaže potreba, izdat će bliže upute koja će biti obvezna za organizaci- jske jedinice Zavoda i komercijalne banke u provedbi ove odluke. 10. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u službe- nim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Herce- govine i Republike Srpske. UV broj 12/98 28. svibnja 1998. godine Sarajevo Predsjedatelj Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine Guverner Peter Nicholl, v. r. Na osnovu člana 39. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 1/97), Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na 9. sjednici, od 28. maja 1998. godine, donosi ODLUKU O POVLAČENJU IZ OPTICAJA I ZAMJENI NOVČANICA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH DINARA 1. Novčanice bosanskohercegovačkih dinara (u daljem tek- stu: BHD), koje se nalaze u opticaju kao zakonito sredstvo plaćanja prema Odluci Narodne banke Bosne i Hercegovine o izdavanju i osnovnim obilježjima novčanica, od 15. augusta 1994. godine, ("Službeni list RBiH", broj 29/94), povlače se iz opticaja i zamjenjuju za konvenrtibilne marke (u daljem tekstu: KM) kao zakonito sredstvo gotovinskog plaćanja u Bosni i Hercegovini. 2. Zamjena novčanica iz tačke 1. ove odluke vršit će se počev od 22. juna 1998. godine u 9,oo sati zaključno do 6. jula 1998. godine do 12,oo sati, i to u svim organizacionim jedinicama Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: organizacione jedinice Zavoda) preko kojih se vršio promet u novčanicama BHD. 3. Zamjena novčanica vršit će se po službenom kursu: 100 BHD za 1 KM, podrazumijevajući da se imaocima novčanica BHD isplati odgovarajuća vrijednost u novčanicama KM ili da se izvrši odobrenje njihovim računima kod Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, bez naplate provizija i drugih naknada. 4. Organizacione jedinice Zavoda koje vrše zamjenu novčanica BHD za novčanice KM, u slučaju kada jedan imalac zamjenjuje iznos veći od 500.000 BHD, zahtjevat će odgovarajuće identifikacione dokumente imaoca novčanica i registrovati zamjenu koristeći serijske brojeve zamijenjenih novčanica BHD. Ovakva evidencija stavit će se na raspolaganje Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i drugim ovlaštenim or- ganima na njihov zahtjev. Organizacione jedinice Zavoda koje vrše zamjenu novčanica BHD mogu zahtijevati identifikacione dokumente i u drugim slučajevima ukoliko ocijene da je to potrebno učiniti, prvenstveno sa stanovišta ocjene autentičnosti novčanica koje se zamjenjuju. 5. Organizacione jedinice Zavoda, kao i komercijalne banke, počev od 22. juna 1998. godine pa nadalje, sve gotovinske isplate sa računa koji se vode u KM vršit će isključivo u novčanicama KM. 6. Imaoci novčanica BHD mogu neometano vršiti gotovinska plaćanja tim novčanicama u prometu u utvrđenom roku njihove zamjene, zaključno do 6. jula 1998. godine. 7. Počev od 7. jula 1998. godine, novčanice BHD prestaju važiti kao zakonito sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u novčanom prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, niti se mogu prihvatiti na depozitne račune. 8. Centralna banka Bosne i Hercegovine, u opravdanim slučajevima, može dati odobrenje da se izvrši zamjena novčanica BHD i poslije isteka roka iz tačke 2. ove odluke. 9. Centralna banka Bosne i Hercegovine, ukoliko se ukaže potreba, izdat će blaža uputstva koja će biti obavezna za organizacione jedinice Zavoda i komercijalne banke u izvršenju ove odluke. 10. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u službe- nim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Herce- govine i Republike Srpske. UV broj 12/98 28. maja 1998. godine Sarajevo Predsjedavajući Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine Guverner Peter Nicholl, s. r. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 763 Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine Temeljem članka 24. u svezi odredba članka 5. stavak 3., članka 8. i članka 10. stavak 5. Uredbe o metodologiji za pripremu i odobravanje programa privatizacije poduzeća ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98), Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosi NAPUTAK O OBVEZATNIM ELEMENTIMA PRIVREMENIH PRAVILA DIONIČKOG DRUŠTVA I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim naputkom utvrđuju se obvezatni elementi privremenih pravila dioničkog društva, koja je poduzeće iz članka 1. Zakona o privatizaciji poduzeća ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/97) dužno donijeti i dostaviti mjerodavnoj agenciji za priva- tizaciju, zajedno sa programom privatizacije. II - OBVEZATNI ELEMENTI PRIVREMENIH PRAVILA Članak 2. Privremenim pravilima uređuju se naziv, sjedište, pravni status, djelatnost i pitanja od značaja za upravljanje dioničkim društvom, i to: temeljna glavnica i dionice; položaj i prava dioničara; skupština i nadzorni odbor društva; računovodstvo i izvještavanje, te postupak izmjena i dopuna pravila (statuta) društva, na način kako je to uređeno obvezatnim elementima privremenih pravila utvrđenim u daljnjem tekstu ovog naputka. a) Temeljna glavnica i dionice društva 1. Temeljna glavnica Društva iznosi_______ konvertibilnih maraka (u daljnjem tekstu: KM), na dan _______ 199___. godine, što je utvrđeno Rješenjem mjerodavne agencije o odo- brenju upisa izvršene privatizacije u registar dioničkih društava, sukladno članku 38. Zakona o privatizaciji poduzeća ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/97). 2. Temeljna glavnica društva podijeljena je na __________ običnih dionica, klase "A" i serije "I" (prve) nominalne vrijed- nosti __________KM. 3. Društvo može povećati ili smanjiti temeljnu glavnicu odlukom skupštine društva, donesenom dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova zastupljenih na skupštini, sukladno zak- onu, drugim propisima i ovim pravilima. 4. Smanjivanje temeljne glavnice Društva vrši se smanjenjem nominalne vrijednosti postojećih dionica ili ponudom društva za otkup vlastitih dionica. Sva prava temeljem otkupljenih dionica prestaju danom otkupa i te dionice postaju nevažeće. 5. Društvo mora izdati nove dionice iste klase, kao i dionice nove klase, temeljem odluke skupštine društva, donesene dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova zastupljenih na skupštini, sukladno zakonu, drugim propisima i ovim pravilima. Odlukom o izdavanju dionica nove klase utvrđuju se glasačka i materijalna prava temeljem tih dionica, s tim da te dionice ne mogu nositi pravo na više od jednog glasa. Društvo ne može izdavati nove dionice radi pokrića gubitka u poslovanju. 6. Skupština društva može odlučiti da se postojeće dionice podijele tako da se svakom dioničaru umjesto jedne izdaju dvije ili više dionica, kao i da se postojeće dionice spoje tako da se svakom dioničaru umjesto dvije ili više dionica izda jedna dionica. Dioničarima koji nemaju dovoljno dionica da ih zamijene u postupku spajanja, društvo mora omogućiti da pribave dionice do potrebne količine za spajanje po jednakoj cijeni, u roku od tri mjeseca od dana kada prime obavijesti o spajanju dionica. b) Dioničari 1. Dioničari društva mogu biti domaće i strane fizičke i pravne osobe. Dioničari su dužni pridržavati se odredaba ovih pravila, zakona i drugih propisa. 2. Društvo je obvezatno uspostaviti listu dioničara i registri- rati sve promjene u listi. Prva lista dioničara društva utvrđuje se na temelju izvješća Centralnog registra dionica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralni registar). Društvo je obvezatno zaključiti ugovor sa Centralnim regis- trom o vođenju registra dionica, te sve daljnje promjene u listi dioničara temeljem promjene vlasnika dionica vršiti temeljem izvješća Centralnog registra. 3. Lista dioničara društva obvezatno sadrži za svakog dioničara sljedeće podatke: ime i prezime i adresu prebivališta, odnosno naziv i sjedište dioničara; broj i ukupan iznos nominalne vrijednosti dionica; datum stjecanja dionica; postotno sud- jelovanje dioničara u ukupnom iznosu svih izdatih dionica, i broj dionica sa pravom glasa i postotno sudjelovanje dioničara u ukupnom broju svih dionica sa pravom glasa. Promjene podataka o dioničaru na listi dioničara društvo vrši temeljem pismene prijave dioničara, a društvo nije odgovorno za gubitke i/ili druge štete nastale usljed propuštanja dioničara da podnese prijavu promjena podataka koji se obvezatno vode u listi dioničara. 4. Dioničar ima pravo osobno ili putem povjerenika sud- jelovati u radu i odlučivanju skupštine društva. Dioničar ima pravo biti kandidiran i izabran i glasati za izbor članova organa društva, sukladno ovim pravilima, zakonom i drugim propisima. Dioničar, odnosno grupa dioničara koji zajedno imaju na- jmanje 10% svih dionica društva imaju pravo zahtijevati sazi- vanje izvanredne skupštine društva. 5. Dioničar ima prilikom glasovanja u skupšini društva pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu koju posjeduje. Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici. Odlukom o izdavanju novih dionica različite klase od pos- tojećih dionica, utvrđuju se prava vlasnika tih dionica, sukladno ovim pravilima, zakonom i drugim propisima. 6. Dioničar ima pravo na sudjelovanje u dobiti društva srazmjerno broju i klasi dionica koje ima, sukladno ovim pravilima, zakonom i drugim propisima. Dioničar snosi gubitak u poslovanju društva do iznosa svog sudjelovanja u temeljnoj glavnici društva. Dioničar ne odgovara za obveze društva, niti društvo odgovara za obveze svojih dioničara. 7. Dioničar ima pravo, bez ograničenja, svoje dionice prodati ili po drugoj osnovi prenijeti drugoj osobi. 8. Dioničar ima pravo, osobno ili putem povjerenika, uvida i preslika sljedećih dokumenata društva: 1. zapisnik i odluka skupštine i drugih organa društva; 2. liste osoba mjerodavnih za zastupanje društva i članova organa društva, sa podacima o adresi, datumu izbora ili imenovanja i trajanju mandata, te o funkcijama koje te osobe obnašaju u drugim pravnim osobama; 3. bilanca stanja, bilanca uspjeha i izvješća o plaćenim porezima za tri prethodne poslovne godine, i Broj 26 - Strana 764 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. 4. drugih dokumenata dostavljenih skupštini društva ili in- stitucijama izvan društva. Dioničar koji ima više od 5% svih dionica društva ima pravo uvida i preslika liste dioničara društva. Zahtjevnica dioničara temeljem prava na uvid i preslik dokumenata mora se ispuniti bez odlaganja tijekom radnog vre- mena i u prostorijama društva, uz obvezu dioničara da snosi stvarne troškove preslika dokumenata. Dioničar je dužan informacije i isprave o poslovanju društva koje označene ili su mu priopćene kao povjerljive, čuvati kao poslovnu tajnu društva. c) Skupština društva 1. Skupštinu društva čine dioničari društva. Svaka obična dionica daje pravo na jedan glas u skupštini društva. U radu skupštine društva mogu sudjelovati dioničari koji su se na listi dioničara nalazili 30 dana prije datuma održavanja skupštine. 2. Skupština društva održava se, u pravilu, u mjestu sjedišta društva. Radom skupštine društva predsjedava predsjedatelj skupštine društva, izabran na početku rada skupštine nat- polovičnom većinom nazočnih, odnosno zastupljenih glasova. Troškove održavanja skupštine društva snosi društvo. 3. Obavjest o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine društva mora biti objavljeno u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na području Federacije BiH, najkasnije 30 dana prije datuma održavanja skupštine. Ukoliko je održavanje skupštine društva zakazano i van mjesta sjedišta društva, ili se nakon objavljivanja obavjesti iz prethodnog stavka iz opravdanih razloga promijeni mjesto, da- tum ili vrijeme održavanja skupštine društva, pored objavljivanja u dnevnom listu, obavjest mora biti upućena svakom dioničaru putem pošte, telefaksa ili elektronske pošte, na adresu iz liste dioničara. Dnevni red objavljen u obavjesti o sazivanju skupštine može se mijenjati samo na prijedlog dioničara, na način utvrđen ovim pravilima. 4. Prvu skupštinu društva nakon privatizacije dužan je sazvati predsjednik Upravnog odbora u posljednjem sastavu imeno- vanom prije privatizacije, ili član Upravnog odbora koji zamjen- juje predsjednika u odsutnosti ili spriječenosti, na način utvrđen odredbama ovih pravila, najkasnije 60 dana od dana donošenja rješenja mjerodavne agencije iz članka 38. Zakona o privatizaciji poduzeća o odobrenju upisa izvršne privatizacije u registar. Prva skupština usvaja statut i imenuje nadzorni odbor društva. 5. Prva skupština društva može raditi i odlučivati ukoliko je nazočno, osobno ili putem povjerenika, dioničari koji posjeduju najmanje 66% ukupnog broja dionica društva sa pravom glasa. Ukoliko uvjet iz prethodnog stavka za rad i odlučivanje nije ispunjen po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka uredno i pravodobno sazvane prve skupštine, prva skupština bit će odgođena i sazvana najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja. U slučaju ponovnog sazivanja, prva skupština društva može raditi i odlučivati ukoliko je nazočno, osobno ili putem zastup- nika, dioničari koji posjeduju više od 50% ukupnog broja dionica društva sa pravom glasa. 6. Redovita skupština društva održava se najmanje dva puta godišnje. Redovitu skupštinu društva saziva predsjednik nadozrnog odbora. 7. Dioničar ili grupa dioničara koji posjeduju više od 10% ukupnog broja dionica društva sa pravom glasa može podnijeti nadzornom odboru društva zahtjevnicu za sazivanje izvanredne skupštine društva, u pismenoj formi, s obrazloženjem i prijedlo- gom dnevnog reda. Ukoliko nadozrni odbor ne objavi obavjesti o sazivanju izvanredne skupštine na način utvrđen ovim pravilima, u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjevnice, podnositelj zahtjevnice mjerodavan je na isti način neposredno sazvati izvanrednu skupštinu. 8. Skupština društva može raditi i odlučivati ukoliko je nazočno, osobno ili putem povjerenika, dioničari koji posjeduju više od 50% ukupnog broja dionica društva s pravom glasa. Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije ispunjen uvjet za rad i odlučivanje, skupština se raspušta, a nadzorni odbor je dužan zakazati i objaviti novi datum održavanja skupštine društva najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja. 9. Skupština društva, dvotrećinskom većinom nazočnih, od- nosno zastupljenih glasova, donosi odluke o sljedećim pitanjima: 1. donošenje statuta društva i izmjene i dopune statuta; 2. povećanje i smanjenje temeljne glavnice društva; 3. izdavanje novih dionica postojeće klase i/ili dionica nove klase; 4. godišnji i polugodišnji obračun poslovanja društva, iz- vješće nadzornog odbora i izvješće o obavljenoj reviziji; 5. isplata dividende; 6. spajanje društva sa drugim poduzećem, pripajanje drugog poduzeća društvu ili pripajanje društva drugom poduzeću, osim kada se spajanje ili pripajanje odnosi samo na poduzeće u kome je društvo većinski vlasnik (u daljnjem tekstu: supsidijarno društvo); 7. likvidacija ili podjela društva i imenovanje odbora za likvidaciju ili podjelu i usvajanje njegovih izvješća; 8. promjena oblika organiziranja društva; 9. prodaja, zamjena ili druge transakcije imovinom društva u obujmu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine društva, i kupnja, uzimanje u lizing ili druge transakcije kojim se, direktno ili posredstvom sup- sidijarnih društava, postojeća imovina društva povećava za više od 33% njene knjigovodstvene vrijednosti; 10. odobravanje transakcija unutar društva; 11. imenovanje i razrješenje članova nadzornog odbora društva. 10. Skupština društva odlučuje natpolovičnom većinom nazočnih, odnosno zastupljenih glasova i sljedećim pitanjima: 1. osnutak, reorganizacija i likvidacija i odobravanje statuta supsidijarnih društava; 2. naknade članovima nadozrnog odbora; 3. prodaja i kupnja imovine čija je vrijednost između 15 i 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne postojeće imovine društva, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora; 4. druga pitanja bitna za poslovanje društva, temeljem pri- jedloga dioničara ili nadzornog odbora. Ukoliko je prilikom glasovanja o pitanju o kojem se odlučuje natpolovičnom većinom nazočnih, odnosno zastupljenih gla- sova, postignut jednak broj glasova za i protiv prijedloga odluke, predsjedavatelj skupštine društva ima pravo da se o istom pitanju ponovno izjasni i taj njegov glas je odlučujući. 11. Glasovanje na skupštini društva za svako pitanje o kojem se odlučuje obavlja se putem glasačkih listića koji sadrže ime i prezime, odnosno naziv dioničara i broj glasova kojim dioničar raspolaže. Glasovanje se vrši tako da se na glasačkom listiću zaokružuje odgovor "za" ili "protiv" prijedloga odluke, odnosno imena kan- Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 765 didata prilikom izbora organa društva, te popunjen glasački listić u zatvorenoj kuverti ubacuje u glasačku kutiju. Rezultate glasovanja po svakoj točki dnevnog reda utvrđuje odbor za glasovanje, koga imenuje nadozrni odbor za svaku skupštinu društva. 12. Dioničar može sudjelovati u radu i odlučivanju skupštine društva osobno ili putem povjerenika, koji mora imati pismene ovlasti za zastupanje, potpisano osobno od strane dioničara fizičke osobe, odnosno osobno mjerodavne za zastupanje dioničara pravne osobe. 13. Ovlasti za zastupanje dioničara mora biti generalne ovlasti, bez ograničenja ili obvezujućih naputaka glede način sudjelovanja u radu i odlučivanju skupštine društva. Ovlasti za zastupanje dioničara važi samo za jednu skupštinu društva. Na dan održavanja skupštine društva svi povjerenici dužni su odboru za glasovanje predočiti izvorno pismenu ovlast za zastu- panje dioničara. Odbor za glasovanje dužan je provjeriti autentičnost ovlasti i identitet povjerenika. 14. Predsjedavatelj skupštine društva, odbor za glasovanje, odnosno njegov predsjednik i svaki njegov član, i svaki dioničar, odnosno povjerenik, ima pravo izvršiti naknadnu provjeru au- tentičnosti ovlasti za zastupanje dioničara temeljem kojeg je neka osoba kao povjerenik sudjelovao u radu i odlučivanju skupštine društva. Ukoliko u roku od sedam dana od dana održavanja skupštine društva, zaineteresirana osoba dostavi odboru za glasovanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu raspravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji nesumnjivo pobija autentičnost sporne ovlasti, odbor za glasovanje će proglasiti nevažećim glasove temeljem te ovlasti po svim točkama dnevnog reda skupštine društva, i svaku odluku za koju su nevažeći glasovi temeljem pobijene ovlasti bili odlučujući, te o tome bez odlaganja pismeno izvijestiti nadzorni odbor društva. Nadzorni odbor je dužan sazvati skupštinu društva radi ponovnog odlučivanja o pitanjima o kojima je odluke odbor za glasovanje proglasio nevažećim. 15. Dioničar koji se prilikom glasovanja o pitanjima o kojima skupština društva odlučuje dvotrećinskom većinom nazočnih, odnosno zastupljenih glasova, izjasnio protiv prijedloga odluke koju je skupština društva usvojila, u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva ima pravo zahtijevati da društvo otkupi njegove dionice uz isplatu pravične vrijednosti dionica. U slučaju iz prethodnog stavka, pravična vrijednost dionica je cijena po kojoj bi prodavac bez obveze da proda dionice, odnosno kupac bez obveze da kupi dionice, potpuno informiran o njihovoj vrijednosti, bio voljan prodati, odnosno kupiti iste dionice, a tu cijenu određuje bankarska, konsultantska ili revizi- jska tvrtka koju izabere nadzorni odbor društva, ne uzimajući u obzir promjene vrijednosti dionica nastale zbog ove transakcije ili informacija o transakciji. Prilikom utvrđivanja pravične vrijednosti dionica u slučaju iz prethodnih stavaka, uzima se u obzir, u mjeri u kojoj tržišna cijena predstavlja pouzdan pokazatelj, tržišna cijena obične dionice u najmanje dva tjedna koje prethode datumu utvrđivanja pravične vrijednosti, a mogu se koristiti i kapital društva i cijena koju bi potpuno informirani kupac bio voljan platiti za sve dionice ili za kontrolni paket dionica u društvu, i cijena koja održava tražnju po kojoj bi se prodale sve ponuđene dionice društva. d) Nadzorni odbor društva 1. Nadzorni odbor društva sačinjavaju predsjednik i ______________ (alternative: dva, četiri ili šest, ovisno o veličini i kompleksnosti poduzeća) članova, koje imenuje i razrješava skupština društva. Predsjednik i članovi nadozrnog odbora imenuju se istovre- meno na razdoblje od jedne godine, a ista osoba može biti imenovana za predsjednika i člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja. Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju ugovor sa društvom, koji odobrava skupština društva. 2. Kandidate za predsjednika i članove nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara koji imaju najmanje 5% dionica sa pravom glasa, a kandidati moraju predati predsjedavajućem skupštine društva pismenu izjavu o pri- hvatanju kandidature. Prijedlog kandidata za predsjednika i članove nadozrnog odbora podnosi se pismeno predsjedavajućem skupštine društva, najkasnije 30 minuta prije početka skupštine društva, a ukoliko je prijedlog dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavjesti o održavanju godišnje skupštine društva, prijedlog mora biti dostavljen dioničarima zajedno sa drugim materijalima. 3. Predsjednik i članovi nadozrnog odbora biraju se gla- sovanjem, sukladno ovim pravilima, pri čemu svaka dionica sa pravom glasa nosi ukupan broj glasova jednak ukupnom broju članova nadozrnog odbora, uključujući i predsjednika, koji se biraju. Odbor za glasovanje, prilikom utvrđivanja rezultata izbora, ukupan broj glasova koji nosi svaki glasački listić, raspoređuju ravnomjerno na sve kandidate čija imena su zaokružena na istom listiću, tako da kandidatu koji je dobio najveći zbroj glasova sa svih glasačkih listića proglašava imenovanim za predsjednika, a narednih ______ kandidata po redosljedu broja dobijenih gla- sova proglašava imenovanim za članove nadzornog odbora. Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na prvoj skupštini društva, na način utvrđen odredbama ovih pravila. 4. Predsjednik niti član nadzornog odbora društva ne može istovremeno biti član drugih organa ili direktor društva, niti član nadzornog odbora ili direktor drugog poduzeća, banke, osigu- ravajućeg društva, društva za upravljanje ili investicijskog fonda. 5. Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora na svoju inicijativu, na zahtjev direktora društva i na zahtjev najmanje dva člana nadzornog odbora. Sjednice nadzornog odbora održavaju se najmanje jednom tromjesečno. Nadzorni odbor donosi odluke glasovim natpolovične većine ukupnog broja članova. 6. Nadzorni odbor društva: 1. nadzire poslovanje društva, posebno s aspekta zaštite interesa dioničara; 2. nadzire rad i usvaja izvješće direktora o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilancom stanja i bilancom uspjeha i izvješćem revizije; 3. saziva skupštinu društva i imenuje predsjednika i članove odbora za glasovanje; 4. podnosi skupštini društva godišnje izvješće o poslovanju društva, koji obvezatno uključuje izvješće revizije o pos- lovanju, izvješće o radu nadozrnog odbora, plan pos- lovanja za iduću poslovnu godinu i druga pitanja od značaja za dioničare društva; 5. odobrava transakcije unutar društva utvrđene odredbama ovih pravila; 6. odobrava prodaju, zamjenu ili druge transakcije imovi- nom društva u obujmu većem od 15%, a manjem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine društva, i kupnju, uzimanje u lizing ili druge transakcije kojim se, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava, postojeća Broj 26 - Strana 766 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. imovina društva povećava do 33% njene knjigovodstvene vrijednosti; 7. obrazuje stalne i privremene komisije i odbore, utvrđuje njihov sastav i zadatke, radi pripreme i/ili provođenja odluka u izvršavanju ovlasti i odgovornosti nadzornog odbora i zaštite interesa dioničara. 7. Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje ovlasti i odgovornosti izvršavati sukladno interesima dioničara i društva, te ne mogu obnašati djelatnost konkurentnu djelatnost društva bez obavjesti i suglasnosti svih ostalih članova nadzor- nog odbora. Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja izdavanja novih ili otkupa vlastitih dionica društva i drugih vrijednosnih papira priopćiti sve bitne informacije koje se odnose na poslovanje društva. Predsjednik i svaki član nadzornog odbora društva dužan je prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni financi- jski interes u pravnoj osobi sa kojim društvo ima ili namjerava stupiti u poslovni odnos, u kojem slučaju će biti isključen iz odlučivanja o pitanjima koja se tiču odnosa društva s tom pravnom osobom. 8. Predsjednik i svaki član nadzornog odbora ima pravo zahtijevati od direktora društva sve informacije o poslovanju društva, kao i nazočnost direktora i/ili drugih odgovornih osoba u društvu na sjednicama nadzornog odbora. e) Računovodstvo i izvještavanje 1. U društvu se vodi računovodstvo sukladno kodeksom računovodstvenih standarda i računovodstvenim standardima, kojim se osiguravaju pravovremene, potpune i točne informacije i priprema izvješća o poslovanju, prihodima i rashodima, imovini, kapitalu i obvezama društva, za potrebe dioničara, nadzornog odbora i direktora društva i mjerodavnih državnih organa i drugih ovlaštenih organizacija. 2. Računovodstvenu politiku u društvu, na prijedlog direk- tora društva, utvrđuje nadzorni odbor društva za svaku poslovnu godinu, istovremeno sa razmatranjem izvješća o godišnjem obračunu poslovanja društva. 3. U sjedištu društva, u rokovima utvrđenim zakonom ili odlukama skupštine ili nadzornog odbora društva, obvezno se čuvaju sljedeći dokumenti: statut društva; odluke o izdavanju dionica; odluke o isplati dividende; godišnji i polugodišnji obračun poslovanja društva, sa bilancom stanja i bilancom uspjeha i izvješćem odbora za reviziju; zapisnici i odluke skupštine i nadzornog odbora društva; listu članova nadzornog odbora i drugih odbora društva; lista osoba koje imaju pravo zastupanja i predstavljanja društva, sa obujmom ovlasti, i lista dioničara društva. f) Prijelazne i završne odredbe 1. Upravni odbor i direktor društva imenovani prije privati- zacije nastavljaju obnašati dužnost, sukladno zakonu, do održavanja prve skupštine društva, sukladno ovim pravilima. 2. Ova pravila objavljuju se na oglasnoj ploči u sjedištu društva i stupaju na snagu danom donošenja rješenja mjerodavne agencije o odobravanju programa privatizacije poduzeća, a primjenjuju se danom donošenja rješenja mjerodavne agencije iz članka 38. Zakona o privatizaciji poduzeća o odobrenju upisa izvršne privatizacije u registar. 3. Ova pravila primjenjuju se na sazivanje, rad i odlučivanje prve skupštine društva. III - ZAVRŠNE ODREDBE Članak 3. Agencija za privatizaciju mjerodavna za odobravanje pro- grama privatizacije poduzeća ovlaštena je i odgovorna za kon- trolu usklađenosti sa ovim naputkom privremenih pravila dioničkog društva koja poduzeća podnose zajedno sa programom privatizacije. Članak 4. Ovo naputak stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe- nim novinama Federacije BiH". Broj 01-021-1783/98 17. travnja 1998. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora prof. dr. sc. Stiepo Andrijić, v. r. Na osnovu člana 24. u vezi s odredbama člana 5. stav 3., člana 8. i člana 10. stav 5. Uredbe o metodologiji za pripremu i odobravanje programa privatizacije preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98), Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosi UPUTSTVO O OBAVEZNIM ELEMENTIMA PRIVREMENIH PRAVILA DIONIČKOG DRUŠTVA I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim uputstvom utvrđuju se obavezni elementi privremenih pravila dioničkog društva, koja je preduzeće iz člana 1. Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/97) dužno donijeti i dostaviti nadležnoj agenciji za pri- vatizaciju, zajedno sa programom privatizacije. II - OBAVEZNI ELEMENTI PRIVREMENIH PRAVILA Član 2. Privremenim pravilima uređuju se naziv, sjedište, pravni status, djelatnost i pitanja od značaja za upravljanje dioničkim društvom, i to: osnovna glavnica i dionice; položaj i prava dioničara; skupština i nadzorni odbor društva; računovodstvo i izvještavanje, te postupak izmjena i dopuna pravila (statuta) društva, na način kako je to uređeno obaveznim elementima privremenih pravila utvrđenim u daljem tekstu ovog uputstva. a) Osnovna glavnica i dionice društva 1. Osnovna glavnica Društva iznosi ________ konvertibilnih maraka (u daljem tekstu: KM), na dan _______ 199___. godine, što je utvrđeno Rješenjem nadležne agencije o odobrenju upisa izvršene privatizacije u registar dioničkih društava, u skladu sa članom 38. Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/97). 2. Osnovna glavnica društva podijeljena je na _________ običnih dionica, klase "A" i serije "I" (prve) nominalne vrijed- nosti __________KM. 3. Društvo može povećati ili smanjiti osnovnu glavnicu odlukom skupštine društva, donesenom dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova zastupljenih na skupštini, u skladu sa zakonom, drugim propisima i ovim pravilima. 4. Smanjivanje osnovne glavnice Društva vrši se smanjenjem nominalne vrijednosti postojećih dionica ili ponuda društva za otkup sopstvenih dionica. Sva prava po osnovu otkupljenih dionica prestaju danom otkupa i te dionice postaju nevažeće. 5. Društvo mora izdati nove dionice iste klase, kao i dionice nove klase, na osnovu odluke skupštine društva, donesene dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova zastupljenih na skupštini, u skladu sa zakonom, drugim propisima i ovim pravilima. Odlukom o izdavanju dionica nove klase utvrđuju se glasačka i materijalna prava po osnovu tih dionica, s tim da te dionice ne mogu nositi pravo na više od jednog glasa. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 767 Društvo ne može izdavati nove dionice radi pokrića gubitka u poslovanju. 6. Skupština društva može odlučiti da se postojeće dionice podijele tako da se svakom dioničaru umjesto jedne izdaju dvije ili više dionica, kao i da se postojeće dionice spoje tako da se svakom dioničaru umjesto dvije ili više dionica izda jedna dionica. Dioničarima koji nemaju dovoljno dionica da ih zamijene u postupku spajanja, društvo mora omogućiti da pribave dionice do potrebne količine za spajanje po jednakoj cijeni, u roku od tri mjeseca od dana kada prime obavijesti o spajanju dionica. b) Dioničari 1. Dioničari društva mogu biri domaća i strana fizička i pravna lica. Dioničari su dužni da se pridržavaju odredaba ovih pravila, zakona i drugih propisa. 2. Društvo je obavezno uspostaviti listu dioničara i regis- trovati sve promjene u listi. Prva lista dioničara društva utvrđuje se na osnovu izvještaja Centralnog registra dionica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralni registar). Društvo je obavezno zaključiti ugovor sa Centralnim regis- trom o vođenju registra dionica, te sve daljnje promjene u listi dioničara po osnovu promjene vlasnika dionica vršiti na osnovu izvještaja Centralnog registra. 3. Lista dioničara društva obavezno sadrži za svakog dioničara slijedeće podatke: ime i prezime i adresu prebivališta, odnosno naziv i sjedište dioničara; broj i ukupan iznos nominalne vrijednosti dionica; datum sticanja dionica; procentualno učešće dioničara u ukupnom iznosu svih izdatih dionica, i broj dionica sa pravom glasa i procentualno učešće dioničara u ukupnom broju svih dionica sa pravom glasa. Promjene podataka o dioničaru na listi dioničara društva vrši na osnovu pismene prijave dioničara, a društvo nije odgovorno za gubitke i/ili druge štete nastale usljed propuštanja dioničara da podnese prijavu promjena podataka koji se obavezno vode u listi dioničara. 4. Dioničar ima pravo da lično ili putem punomoćnika učestvuje u radu i odlučivanju skupštine društva. Dioničar ima pravo da bude kandidovan i izabran i da glasa za izbor članova organa društva, u skladu sa ovim pravilnikom, zakonom i drugim propisima. Dioničar, odnosno grupa dioničara koji zajedno imaju na- jmanje 10% svih dionica društva imaju pravo zahtijevati sazi- vanje vanredne skupštine društva. 5. Dioničar ima prilikom glasanja u skupšini društva pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu koju posjeduje. Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici. Odlukom o izdavanju novih dionica različite klase od pos- tojećih dionica, utvrđuju se prava vlasnika tih dionica, u skaldu sa ovim pravilima, zakonom i drugim propisima. 6. Dioničar ima pravo na učešće u dobiti društva srazmjerno broju i klasi dionica koje ima, u skladu sa ovim pravilima, zakonom i drugim propisima. Dioničar snosi gubitak u poslovanju društva do iznosa svog učešća u osnovnoj glavnici društva. Dioničar ne odgovara za obaveze društva, niti društvo odgovara za obaveze svojih dioničara. 7. Dioničar ima pravo, bez ograničenja, svoje dionice prodati ili po drugom osnovu prenijeti drugom licu. 8. Dioničar ima pravo, lično ili putem punomoćnika, uvida i kopiranja slijedećih dokumenata društva: 1. zapisnika i odluka skupštine i drugih organa društva; 2. liste lica ovlaštenih za zastupanje društva i članova organa društva, sa podacima o adresi, datumu izbora ili imeno- vanja i trajanju mandata, te o funkcijama koje ta lica obavljaju u drugim pravnim licima; 3. bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvještaja o plaćenim porezima za tri prethodne poslovne godine, i 4. drugih dokumenata dostavljenih skupštini društva ili in- stitucijama izvan društva. Dioničar koji ima više od 5% svih dionica društva ima pravo uvida i kopiranja liste dioničara društva. Zahtjev dioničara po osnovu prava na uvid i kopiranja dokumenata mora se ispuniti bez odlaganja tokom radnog vre- mena i u prostorijama društva, uz obavezu dioničara da snosi stvarne troškove kopiranja dokumenata. Dioničar je dužan informacije i isprave o poslovanju društva koje su označene ili su mu saopštene kao povjerljive, čuvati kao poslovnu tajnu društva. c) Skupština društva 1. Skupštinu društva čine dioničari društva. Svaka obična dionica daje pravo na jedan glas u skupštini društva. U radu skupštine društva mogu učestvovati dioničari koji su se na listi dioničara nalazili 30 dana prije datuma održavanja skupštine. 2. Skupština društva održava se, u pravilu, u mjestu sjedišta društva. Radom skupštine društva predsjedava predsjedavajući skupštine društva, izabran na početku rada skupštine nat- polovičnom većinom prisutnih, odnosno zastupljenih glasova. Troškove održavanja skupštine društva snosi društvo. 3. Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine društva mora biti objavljeno u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na području Federacije BiH, najkasnije 30 dana prije datuma održavanja skupštine. Ukoliko je održavanje skupštine društva zakazano van mjesta sjedišta društva, ili se nakon objavljivanja obavještenja iz pre- thodnog stava iz opravdanih razloga promijeni mjesto, datum ili vrijeme održavanja skupštine društva, pored objavljivanja u dnevnom listu, obavještenje mora biti upućeno svakom dioničaru putem pošte, telefaksa ili elektronske pošte, na adresu iz liste dioničara. Dnevni red objavljen u obavještenju o sazivanju skupštine može se mijenjati samo na prijedlog dioničara, na način utvrđen ovim pravilima. 4. Prvu skupštinu društva nakon privatizacije dužan je sazvati predsjednik Upravnog odbora u posljednjem sastavu imeno- vanom prije privatizacije, ili član Upravnog odbora koji zamjen- juje predsjednika u odsutnosti ili spriječenosti, na način utvrđen odredbama ovih pravila, najkasnije 60 dana od dana donošenja rješenja nadležne agencije iz člana 38. Zakona o privatizaciji preduzeća o odobrenju upisa izvršene privatizacije u registar. Prva skupština usvaja statut i imenuje nadzorni odbor društva. 5. Prva skupština društva može raditi i odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem punomoćnika, dioničari koji pos- jeduju najmanje 66% ukupnog broja dionica društva sa pravom glasa. Ukoliko uslov iz prethodnog stava za rad i odlučivanje nije ispunjen po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka uredno i blagovremeno sazvane prve skupštine, prva skupština biće odgođena i sazvana najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja. U slučaju ponovnog sazivanja, prva skupština društva može raditi i odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem Broj 26 - Strana 768 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. punomoćnika, dioničari koji posjeduju više od 50% ukupnog broja dionica društva sa pravom glasa. 6. Redovna skupština društva održava se najmanje dva puta godišnje. Redovnu skupštinu društva saziva predsjednik nadozrnog odbora. 7. Dioničar ili grupa dioničara koji posjeduju više od 10% ukupnog broja dionica društva sa pravom glasa može podnijeti nedzornom odboru društva zahtjev za sazivanje vanredne skupštine društva, u pismenoj formi, s obrazloženjem i prijedlo- gom dnevnog reda. Ukoliko nadozrni odbor ne objavi obavještenje o sazivanju vanredne skupštine na način utvrđen ovim pravilima, u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način neposredno sazvati vanrednu skupštinu. 8. Skupština društva može raditi i odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem punomoćnika, dioničari koji pos- jeduju više od 50% ukupnog broja dionica društva s pravom glasa. Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije ispunjen uslov za rad i odlučivanje, skupština se raspušta, a nadzorni odbor je dužan zakazati i objaviti novi datum održavanja skupštine društva najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja. 9. Skupština društva, dvotrećinskom većinom prisutnih, od- nosno zastupljenih glasova, donosi odluke o sljedećim pitanjima: 1. donošenje statuta društva i izmjene i dopune statuta; 2. povećanje i smanjenje osnovne glavnice društva; 3. izdavanje novih dionica postojeće klase i/ili dionica nove klase; 4. godišnji i polugodišnji obračun poslovanja društva, iz- vještaj nadzornog odbora i izvještaj o obavljenoj reviziji; 5. isplata dividende; 6. spajanje društva sa drugim preduzećem. pripajanje drugog preduzeća društvu ili pripajanje društva drugom pre- duzeću, osim kada se spajanje ili pripajanje odnosi samo na preduzeće u kome je društvo većinski vlasnik (u daljem tekstu: supsidijarno društvo); 7. likvidacija ili podjela društva i imenovanje odbora za likvidaciju ili podjelu i usvajanje njegovih izvještaja; 8. promjena oblika organizovanja društva; 9. prodaja, zamjena ili druge transakcije imovinom društva u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine društva, i kupovina, uzimanje u lizing ili druge transakcije kojim se, direktno ili posredstvom sup- sidijarnih društava, postojeća imovina društva povećava za više od 33% njene knjigovodstvene vrijednosti; 10. odobravanje transakcija unutar društva; 11. imenovanje i razrješenje članova nadzornog odbora društva. 10. Skupština društva odlučuje natpolovičnom većinom prisutnih, odnosno zastupljenih glasova o sljedećim pitanjima: 1. osnivanje, reorganizacija i likvidacija i odobravanje sta- tuta supsidijarnih društava; 2. naknade članovima nadozrnog odbora; 3. prodaja i kupovina imovine čija je vrijednost između 15 i 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne postojeće imovine društva, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadozrnog odbora; 4. druga pitanja bitna za poslovanje društva, na osnovu prijedloga dioničara ili nadzornog odbora. Ukoliko je prilikom glasanja o pitanju o kojem se odlučuje natpolovičnom većinom prisutnih, odnosno zastupljenih gla- sova, postignut jednak broj glasova za i protiv prijedloga odluke, predsjedavajući skupštine društva ima pravo da se o istom pitanju ponovo izjasni i taj njegov glas je odlučujući. 11. Glasanje na skupštini društva za svako pitanje o kojem se odlučuje obavlja se putem glasačkih listića koji sadrže ime i prezime, odnosno naziv dioničara i broj glasova kojim dioničar raspolaže. Glasanje se vrši tako da se na glasačkom listiću zaokružuje odgovor "za" ili "protiv" prijedloga odluke, odnosno imena kan- didata prilikom izbora organa društva, te popunjen glasački listić u zatvorenoj koverti ubacuje u glasačku kutiju. Rezultate glasanja po svakoj tački dnevnog reda utvrđuje odbor za glasanje, koga imenuje nadozrni odbor za svaku skupštinu društva. 12. Dioničar može učestvovati u radu i odlučivanju skupštine društva lično ili putem punomoćnika, koji mora imati pismeno ovlaštenje za zastupanje, potpisano lično od strane dioničara fizičkog lica, odnosno lica ovlaštenog za zastupanje dioničara pravnog lica. 13. Ovlaštenje za zastupanje dioničara mora biti generalno ovlaštenje, bez ograničenja ili obavezujućih uputstava u pogledu načina učešća u radu i odlučivanju skupštine društva. Ovlaštenje za zastupanje dioničara važi samo za jednu skupštinu društva. Na dan održavanja skupštine društva svi punomoćnici dužni su odboru za glasanje predočiti izvorno pismeno ovlaštenje za zastupanje dioničara. Odbor za glasanje dužan je provjeriti autentičnost ovlaštenja i identitet punomoćnika. 14. Predsjedavajući skupštine društva, odbor za glasanje, odnosno njegov predsjednik i svaki njegov član, i svaki dioničar, odnosno punomoćnik, ima pravo izvršiti naknadnu provjeru autentičnosti ovlaštenja za zastupanje dioničara na osnovu kojeg je neko lice kao punomoćnik učestvovalo u radu i odlučivanju skupštine društva. Ukoliko u roku od sedam dana od dana održavanja skupštine društva, zainetersirano lice dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu raspravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji nesumnjivo pobija autentičnost spornog ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevažećim glasove po osnovu tog ovlaštenja po svim tačkama dnevnog reda skupštine društva, i svaku odluku za koju su nevažeći glasovi po osnovu pobijenog ovlaštenja bili odlučujući, te o tome bez odlaganja pismeno izvijestiti nadzorni odbor društva. Nadzorni odbor je dužan sazvati skupštinu društva radi ponovnog odlučivanja o pitanjima o kojima je odluke odbor za glasanje proglasio nevažećim. 15. Dioničar koji se prilikom glasanja o pitanjima o kojima skupština društva odlučuje dvotrećinskom većinom prisutnih, odnosno zastupljenih glasova, izjasnio protiv prijedloga odluke koju je skupština društva usvojila, u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva ima pravo zahtijevati da društvo otkupi njegove dionice uz isplatu pravične vrijednosti dionica. U slučaju iz prethodnog stava, pravična vrijednost dionica je cijena po kojoj bi prodavac bez obaveze da proda dionice, od- nosno kupac bez obaveze da kupi dionice, potpuno informisan o njihovoj vrijednosti, bio voljan prodati, odnosno kupiti iste dionice, a tu cijenu određuje bankarska, konsultantska ili revizi- jska firma koju izabere nadzorni odbor društva, ne uzimajući u obzir promjene vrijednosti dionica nastale zbog ove transakcije ili informacija o transakciji. Prilikom utvrđivanja pravične vrijednosti dionica u slučaju iz prethodnih stavova, uzima se u obzir, u mjeri u kojoj tržišna cijena predstavlja pouzdan pokazatelj, tržišna cijena obične dionice u najmanje dvije sedmice koje prethode datumu utvrđivanja pravične vrijednosti, a mogu se koristiti i kapital društva i cijena koju bi potpuno informisani kupac bio voljan platiti za sve dionice ili za kontrolni paket dionica u društvu, i Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 769 cijena koja odražava traženju po kojoj bi se sve prodale ponuđene dionice društva. d) Nadzorni odbor društva 1. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i _______ (alter- native: dva, četiri ili šest, ovisno o veličini i kompleksnosti preduzeća) članova, koje imenuje i razrješava skupština društva. Predsjednik i članovi nadozrnog odbora imenuju se istovre- meno na period od jedne godine, a isto lice može biti imenovano za predsjednika i člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja. Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju ugovor sa društvom, koji odobrava skupština društva. 2. Kandidate za predsjednika i članove nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara koji imaju najmanje 5% dionica sa pravom glasa, a kandidati moraju predati predsjedavajućem skupštine društva pismenu izjavu o pri- hvatanju kandidature. Prijedlog kandidata za predsjednika i članove nadozrnog odbora podnosi se pismeno predsjedavajućem skupštine društva, najkasnije 30 minuta prije početka skupštine društva, a ukoliko je prijedlog dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavještenja o održavanju godišnje skupštine društva, prijedlog mora biti dostavljen dioničarima zajedno sa drugim materijalima. 3. Predsjednik i članovi nadozrnog odbora biraju se glasan- jem, u skladu sa ovim pravilima, pri čemu svaka dionica sa pravom glasa nosi ukupan broj glasova jednak ukupnom broju članova nadozrnog odbora, uključujući i predsjednika, koji se biraju. Odbor za glasanje, prilikom utvrđivanja rezultata izbora, ukupan broj glasova koji nosi svaki glasački listić, raspoređuju ravnomjerno na sve kandidate čija imena su zaokružena na istom listiću, tako da kandidatu koji je dobio najveći zbir glasova sa svih glasačkih listića proglašava imenovanim za predsjednika, a narednih ______ kandidata po redosljedu broja dobijenih gla- sova proglašava imenovanim za članove nadzornog odbora. Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na prvoj skupštini društva, na način utvrđen odredbama ovih pravila. 4. Predsjednik niti član nadzornog odbora društva ne može istovremeno biti član drugih organa ili direktor društva, niti član nadzornog odbora ili direktor drugog preduzeća, banke, osigu- ravajućeg društva, društva za upravljanje ili investicionog fonda. 5. Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora na svoju inicijativu, na zahtjev direktora društva i na zahtjev najmanje dva člana nadzornog odbora. Sjednice nadzornog odbora održavaju se najmanje jednom tromjesečno. Nadzorni odbor donosi odluke glasovima natpolovične većine ukupnog broja članova. 6. Nadzorni odbor društva: 1. nadzire poslovanje društva, posebno s aspekta zaštite interesa dioničara; 2. nadzire rad i usvaja izvještaj direktora o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem revizije; 3. saziva skupštinu društva i imenuje predsjednika i članove odbora za glasanje; 4. podnosi skupštini društva godišnji izvještaj o poslovanju društva, koji obavezno uključuje izvještaj revizije o pos- lovanju, izvještaj o radu nadozrnog odbora, plan pos- lovanja za narednu poslovnu godinu i druga pitanja od značaja za dioničare društva; 5. odobrava transakcije unutar društva utvrđene odredbama ovih pravila; 6. odobrava prodaju, zamjenu ili druge transakcije imovi- nom društva u obimu većem od 15%, a manjem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine društva, i kupovinu, uzimanje u lizing ili druge transakcije kojim se, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava, postojeća imovina društva povećava do 33% njene knjigovodstvene vrijednosti; 7. obrazuje stalne i privremene komisije i odbore, utvrđuje njihov sastav i zadatke, radi pripreme i/ili provođenja odluke u izvršavanju ovlaštenja i odgovornosti nadzornog odbora i zaštite interesa dioničara. 7. Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoja ovlaštenja i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i društva, te ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu djelatnost društva bez obavještavanja i saglasnosti svih ostalih članova nadzornog odbora. Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja izdavanja novih ili otkupa sopstvenih dionica društva i drugih vrijednosnih papira saopštiti sve bitne informa- cije koje se odnose na poslovanje društva. Predsjednik i svaki član ndzornog odbora društva dužan je prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni finansi- jski interes u pravnom licu sa kojim društvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos, u kojem slučaju će biti isključen iz odlučivanja o pitanjima koja se tiču odnosa društva s tim pravnim licem. 8. Predsjednik i svaki član nadzornog odbora ima pravo zahtijevati od direktora društva sve informacije o poslovanju društva, kao i prisustvo direktora i/ili drugih odgovornih lica u društvu na sjednicama nadzornog odbora. e) Računovodstvo i izvještavanje 1. U društvu se vodi računovodstvo u skladu sa kodeksom računovodstvenih standarda i računovodstvenim standardima, kojim se osiguravaju pravovremene, potpune i tačne informacije i priprema izvještaja o poslovanju, prihodima i rashodima, imovini, kapitala i obavezama društva, za potrebe dioničara, nadzornog odbora i direktora društva i nadležnih državnih organa i drugih ovlaštenih organizacija. 2. Računovodstvenu politiku u društvu, na prijedlog direk- tora društva, utvrđuje nadzorni odbor društva za svaku poslovnu godinu, istovremeno sa razmatranjem izvještaja o godišnjem obračunu poslovanja društva. 3. U sjedištu društva, u rokovima utvrđenim zakonom ili odlukama skupštine ili nadzornog odbora društva, obavezno se čuvaju slijedeći dokumenti: statut društva; odluke o izdavanju dionica; odluke o isplati dividende; godišnji i polugodišnji obračun poslovanja društva, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem odbora za reviziju; zapisnici i odluke skupštine i nadzornog odbora društva; listu članova nadzornog odbora i drugih odbora društva; listu lica koja imaju pravo zastupanja i predstavljanja društva, sa obimom ovlaštenja, i lista dioničara društva. f) Prelazne i završne odredbe 1. Upravni odbor i direktor društva imenovani prije privati- zacije nastavljaju obavljati dužnost, u skladu sa zakonom, do održavanja prve skupštine društva, u skladu s ovim pravilnikom. 2. Ova pravila objavljuju se na oglasnoj ploči u sjedištu društva i stupaju na snagu danom donošenja rješenja nadležne agencije o odobravanju programa privatizacije preduzeća, a primjenjuju se danom donošenja rješenja nadležne agencije iz člana 38. Zakona o privatizaciji preduzeća o odobrenju upisa izvršne privatizacije u registar. 3. Ova pravila primjenjuju se na sazivanje, rad i odlučivanje prve skupštine društva. Broj 26 - Strana 770 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. III - ZAVRŠNE ODREDBE Član 3. Agencija za privatizaciju nadležna za odobravanje programa privatizacije preduzeća ovlaštena je i odgovorna za kontrolu usklađenosti sa ovim uputstvom privremenih pravila dioničkog društva koja preduzeća podnose zajedno sa programom privati- zacije. Član 4. Ovo uputstvo stupa na snagu danom objavljivanja u "Službe- nim novinama Federacije BiH". Broj 01-021-1783/98 17. aprila 1998. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora prof. dr. sc. Stiepo Andrijić, s. r. Temeljem članka 24 b. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća za privatizaciju Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine donosi NAPUTAK O OBLIKU I SADRŽAJU OBRAZACA ZA ISKAZIVANJE PODATAKA IZ POČETNE BILANCE Članak 1. Ovim naputkom propisuje se oblik i sadržaj obrazaca za iskazivanje podataka iz početne bilance poduzeća za privati- zaciju. Članak 2. Tabele od 1.1. do 5.8. u privitku, sastavni su dio ovog naputka. Članak 3. Naputak stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-021-1697/98 25. lipnja 1998. godine Sarajevo Direktor Adnan Mujagić, v. r. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 771 Broj 26 - Strana 772 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 773 Broj 26 - Strana 774 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 775 Broj 26 - Strana 776 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 777 Broj 26 - Strana 778 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 779 Broj 26 - Strana 780 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 781 Broj 26 - Strana 782 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 783 Broj 26 - Strana 784 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 25. lipnja/juna 1998.