Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju izvještaja o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU IZVJEŠTAJA O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. GODINU

Proglašava se Izvještaj o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.02.2025. godine i na sjednici Doma naroda od 20.03.2025. godine.

Broj 01-02-1-172-01/25
28. marta 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.

Na osnovu člana 18. Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 4. 2. 2025. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 20.3.2025. godine, usvojio

IZVJEŠTAJ
O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. GODINU

I

Usvaja se Izvještaj o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu.

II

Izvještaj iz tačke I se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

PF BiH, broj 01,02-30-2160/23
20. marta 2025. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.

KOMISIJA ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO

IZVJEŠTAJ
O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2022. GODINU

Maj 2023. godine 1. UVOD

Koncesija ima izuzetnu važnost, stoga je važno dobro poznavati ovaj pravni institut, šta on znači i predstavlja, koje su njegove osobine i obilježja, po čemu se razlikuje od sličnih pravnih instituta, koje su mogućnosti primjene i slično. Koncesije se mogu gledati kao mamac za privlačenje privatnog kapitala, kako bi se izgradila ili održavala infrastruktura od javnog interesa, a sve zbog ušteda u budžetu država. Pri tome je izuzetno bitno strateški razmišljati, te imati jasan razvojni okvir u obliku strateških dokumenata na lokalnoj, entitetskoj i državnoj razini.
Zakonom o koncesijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) osnovano je posebno tijelo - Komisija za koncesije Federacije BiH (u daljem tekstu: Komisija), koja je formirana 2004. godine, dvije godine nakon donošenja Zakona. Ona svoje nadležnosti obavlja u svojstvu Komisije za koncesije Federacije BiH ili u svojstvu Specijalne zajedničke komisije za koncesije. U svom radu Komisija se zalaže za sljedeće aktivnosti: zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj putem uključivanja investitora u finansiranje, projektovanje, obnovu, izgradnju, održavanje i/ili rukovođenje radom infrastrukture i za nju vezanih objekata i uređaja, usluga i eksploataciju prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju vodeći računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, zaštiti okoliša, pravičnom odnosu između koncesora i koncesionara.
Kad obavlja funkcije i vrši ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u isključivoj nadležnosti Federacije, Komisija djeluje u svojstvu Komisije za koncesije Federacije, dok u svojstvu Specijalne zajedničke komisije za koncesije djeluje kad obavlja funkcije i ovlaštenje u vezi s dodjelom koncesija koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i Kantona.
Po Zakonu o koncesijama FBiH, Komisija je regulatorno i nezavisno tijelo, a njene članove imenuje Parlament FBiH (u daljem tekstu: Parlament Federacije), na prijedlog Vlade Federacije BiH. Komisija se sastoji od sedam članova državljana Bosne i Hercegovine i Federacije.
Članovi se biraju iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti prava, ekonomije i inžinjerstva. Predsjednika, odnosno zamjenika predsjednika među članovima Komisije bira Parlament Federacije BiH. Za člana Komisije ne može biti imenovana osoba koja je pravosnažno osuđena zbog krivičnog djele protiv imovine, privrede, ustavnog poretka, zloupotrebe službene ili druge odgovarne dužnosti. Članovi Komisije ne smiju obavljati političke funkcije, niti imati direktnih ili indirektnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koja bi dovela do sukoba ličnih interesa s njihovim službenim dužnostima, niti smiju biti angažirani na drugom poslu ili obavljati neku drugu funkciju.
Trenutno su na poslovima članova Komisije za koncesije angažovana dva stalna člana, kojima se za svaki koncesioni projekat pridružuju dva promjenjiva člana Komisije sa istim pravima i obavezama kao što imaju i stalni članovi. Promjenjive članove imenuje ministar resornog ministarstva sa liste općinskog vijeća, iz reda istaknutih stručnjaka u lokalnoj sredini iz oblasti prava, ekonomije ili inžinjerstva, a na osnovu Zakona o koncesijama Federacije BiH. Na ovaj način u svakom koncesionom projektu trenutno učestvuju po četiri člana Komisije za koncesije.
Članove Komsije imenuje Parlament Federacije BiH na prijedlog vlade Federacije BiH. Na 34. Sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održanoj 28.06.2022. godine nije usvojen prijedlog vlade FBiH za imenovanje članova Komisije za koncesije. Novi Javni oglas za imenovanje članova Komisije je objavljen u službenim novinama Federacije BiH br. 92/22, od 18.11.2022. godine. Za potrebe provođenja konkursne procedure formirana je interresorna radne grupa s ciljem provođenja procedure popunjavanja Komisije za koncesije Federacije BiH. Na 1. Sjednici Vlade FBiH održanoj 04.05.2023. godine donesen Zaključak v.broj 664/2023, kojim se su zadužena federalna ministarstva da odmah obustave sve započete konkursne procedure.
Značenje određenih pojmova, onako kako su definirana Zakonom o koncesijama, a koje je važno poznavati kad govorimo o koncesijama:
- Koncesija je pravo obavljanja privredne djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa određenih Zakonom o koncesijama.
- Koncesor mogu biti sva nadležna ministarstva ili organi vlasti Federacije koje odredi Vlada Federacije BiH da dodjeljuju koncesiju.
- Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa posebnim propisima Federacije u vlasništvu domaćeg i/ili stranog pravnog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa Zakonom o koncesijama.

1.1. Funkcija i nadležnosti Komisije

Kad obavlja funkcije i ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u isključivoj nadležnosti Federacije, Komisija djeluje u svojstvu Komisije za koncesije Federacije BiH. Specijalna zajednička komisija obavlja funkcije i ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija, koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i Kantona ili u slučaju sporova koji nastanu između Federacije BiH i Kantona.
Prema Zakonu o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02), dva člana Komisije za koncesije iz Federacije ulaze u sastav Zajedničke komisije za koncesije na nivou države Bosne i Hercegovine, koja djeluje kad se koncesiono dobro prostire u Federaciji BiH i Republici Srpskoj i to za osiguranje infrastrukture i usluga. U tom slučaju ova komisija djeluje kao Komisija za koncesije države Bosne i Hercegovine i obavlja ovlaštenja u vezi s dodjelom koncesija koje su u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Ovaj Izvještaj, prema odredbi člana 18. Zakona o koncesijama FBiH, sadrži podatke o podnesenim zahtjevima, odnosno zahtjevima za reviziju, odluke Komisije te broj, vrstu i odgovora na upite koje je Komisija razmatrala. Izvještaj sadrži i druge informacije koje su resorni ministri zatražili u vezi sa radom Komisije. Ovaj Izvještaj u smislu člana 15. stav 4. Zakona sadrži i godišnji finansijski izvještaj. On je zbog toga na neki način tipski te izgleda kao da se u njemu ponavljaju određene informacije. Izvještaj sadrži i druge informacije, a koje je u vezi s radom Komisije zatražila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Komisija je i na vlastitu inicijativu izvještavala i upozoravala resorna ministarstva i Vladu Federacije Bosne i Hercegovine o pitanjima iz svoje nadležnosti.
Izvještaj o radu Komisije obuhvata period od januara do decembra 2022. godine i ima za cilj informirati Vladu FBIH i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, ali i javnost, o dosadašnjim aktivnostima na provođenju zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti koncesione djelatnosti.
Rad Komisije zasniva se na odredbama Zakona o koncesijama i podzakonskih akata na koje je saglasnost dala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, te Dokumenta o politici dodjele koncesija, koji je usvojen od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Dokument o politici dodjele koncesija je Vladin dokument i njime su definirani prioritetni ciljevi i opis privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati ili dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima osnovanim u skladu sa posebnim zakonima Federacije.
Prema Zakonu o koncesijama, osnovni zadaci Komisije su sljedeći:
- Da prati cjelokupni rad koncesionara s ciljem osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način, nadziranja provođenja obaveza iz Ugovora o koncesiji, a kojima se pri tome naplaćuje odgovarajući iznos naknade;
- Da odobrava rokove i uvjete standardnog ugovora o pružanju usluga potrošačima;
- Da odlučuje o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom podnesenom u skladu sa Zakonom o koncesijama;
- Da razmatra žalbe potrošača u vezi s iznosom naknade ili uvjetima za snabdijevanje uslugama od koncesionara
Vlada Federacije BiH svojom odlukom utvrđuje postojanje javnog interesa i pokreće postupak dodjele koncesije, a tom odlukom određuje i model po kome će se koncesija dodjeliti. Dakle, prema postojećem Zakonu o koncesijama u Federaciji BiH, dodjela koncesija je u isključivoj nadležnosti Vlade Federacije BiH.
Postupak dodjele koncesije vodi resorno ministarstvo, dok se Komisija za koncesije uključuje u postupak u toku davanja određenih odobrenja, što zavisi od toga po kojem se modelu koncesija dodjeljuje. Ako se koncesija dodjeljuje putem javnog oglašavanja (tendera), Komisija odobrava sadržaj javnog poziva koji je sačinilo resorno ministarstvo. Ako je riječ o samoinicijativnoj ponudi, Komisija daje resornom ministarstvu ovlaštenje za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem.
Od dana donošenja Zakona do danas nijedno ministarstvo nije pokrenulo postupak dodjele koncesije putem javnog oglašavanja (tendera) i pored upozorenja Komisije. S tim u vezi, nadležnosti Komisije čine neposredno odobravanje određenih radnji u postupku dodjele koncesije, koje provodi nadležno ministarstvo po samoinicijativnoj ponudi ili po javnom pozivu, što uključuje odobravanje Studije izvodljivosti, odobravanje sadržaja i raspisivanja javnog poziva, davanje ovlaštenja za pregovore sa ponuđačem, te odobravanje sadržaja ugovora o dodijeljenoj koncesiji.
Osnovna načela u radu Komisije su nediskriminacija, transparentnost, zakonitost, regulatornost, dostupnost pravila i procedura u postupku dodjele koncesija i određivanja koncesione naknade, ekonomičnosti i principa iz Dokumenta o politici dodjele koncesija.
Komisija prati cjelokupan proces dodjele koncesije. Sve dosad dodijeljene koncesije dodijeljene su na osnovu samoinicijativne ponude. Nakon što koncesija bude dodijeljena, Komisija prati cjelokupan rad koncesionara, tj. izvršenje zaključenih ugovora.
Osim Zakona o koncesijama, Komisija u svom radu primjenjuje i Dokumenat o politici dodjele koncesija, zatim Pravila o postupku dodjele koncesija, Pravila o određivanju naknade za koncesije, te druge materijalne propise koji kao lex specialis reguliraju oblast koncesija (propisi iz oblasti energije, prometa i komunikacija, voda, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva i drugih propisa).
Tokom izrade Dokumenta o politici dodjele koncesija i donošenja materijalnih propisa koji se bave temom koncesija, Komisija je ustrajavala na tome da se pravo korištenja određenih prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi, kao i obavljanje djelatnosti od općeg interesa putem koncesioniranja reguliše materijalnim propisima. Jedan od razloga koji su utjecali na ovakvu odluku jeste i činjenica da u Federaciji BiH ne postoje propisi koji definiraju pojam javnog dobra niti govore koje su to djelatnosti od općeg interesa, pa je za svaku koncesiju potrebno utvrditi javno dobro i javni interes. Ovakav postupak traje nepotrebno dugo i otežava dodjelu koncesije, a može se desiti i da bude okarakteriziran kao netransparentan, jer se ne zna unaprijed koje oblasti i sektore će Vlada Federacije BiH dati na koncesioniranje.

2. PRAVNI OKVIR POLITIKE KONCESIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Sistem koncesija u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH su složeni i isprepleteni zakonskim i podzakonskim aktima. Zakoni o koncesijama nisu prilagođeni Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji (od 26.02.2014. godine) Evropskog parlamenta i Vijeća. EU Direktiva po prvi put u Evropskoj uniji na potpun način uređuje sva ključna pitanja o koncesijama, Navedena Direktiva je jedna od tri direktive iz paketa direktiva o javnjm nabavkama koje su stupile na snagu 17.04.2014. godine. Obzirom da BiH ima namjeru dalje raditi na evroatlanskim integracijama, a u postupku približavanja EU, imat će obavezu implementirati i ovu direktivu u svoje zakonodavstvo.

2.1. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02)

Ovim zakonom utvrđuju se uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u sektorima koji su, po Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine, u nadležnosti Bosne i Hercegovine, i u slučaju predstavljanja medunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, kao i kada se koncesiono dobro prostire na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Kada članovi Komisije učestvuju u radu Zajedničke Komsije za Koncesije na nivou države Bosne i Hercegovine moraju se pridržavati, raditi i djelovati prema Zakonu o koncesijama Bosne i Hercegovine, kao i prema podzakonskim aktima donesenim na nivou države BiH iz ove oblasti.

2.2. Zakon o koncesijama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06)

Zakon o koncesijama Federacije BiH odnosi se na sva pravna lica koji su osnovani u skladu sa posebnim zakonima Federacije BiH, a čiji je vlasnik domaći i/ili strani osnivač, kome se dodjeljuje koncesija i koji zaključuje ugovor o koncesiji.
Jedan od ciljeva ovog zakona jeste stvoriti transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir za utvrđivanje uslova pod kojima se stranim ili domaćim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u Federaciji BiH. Osim toga, ovaj zakon treba stimulirati ulaganja stranog kapitala u oblastima infrastrukture i usluga, kao i eksploataciju prirodnih resursa, projektovanje, finansiranje, izgradnju, obnovu, odražavanje i/ili rukovođenje radom, te infrastrukture i svih objekata i uređaja u oblastima koje su u isključivoj nadležnosti FBiH a koje su u vezi s tom infrastrukturom.
U članu 6. Zakona o koncesijama navedeni su i predmeti koncesija koje dodjeljuje Vlada FBiH, pa se koncesije, u skladu s tim, mogu dodijeliti za:
1. izgradnju / dogradnju i korištenje ili korištenje autoputeva i magistralnih puteva i pripadajućih infrastrukturnih objekata, željezničkih pruga, plovnih kanala, luka, aerodroma;
2. korištenje vodotoka i drugih voda na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
3. izgradnju hidroenergetskih objekata snage više od 5 MW;
4. izgradnju i korištenje hidroakumulacija na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
5. izgradnju, korištenje i upravljanje cjevovodima za transport nafte i gasa i uskladištenje u cjevovodima i terminalima;
6. igre na sreću;
7. korištenje šuma i šumskog zemljišta;
8. putnički i teretni željeznički saobraćaj;
9. prostore i objekte prirodnog i graditeljskog naslijeđa;
Kako možemo vidjeti u navedenim tačkama, Zakon o koncesijama navodi prirodna dobra, dobra od općeg značaja i obavljanje djelatnosti od općeg interesa kao predmete koncesija. Međutim, i pored upozorenja Komisije, ministarstva se ne pridržavaju ove klauzule.
To se vidi npr. u Zakonu o igrama na sreću, kojim se organiziranje igara na sreću privrednim društvima ne dodjeljuje ugovorom nego dozvolom, koja je jednostrani upravni akt. Komisija je pokušala ukazati na ovu nezakonitost već u procesu donošenja Zakona o igrama na sreću, ali bezuspješno. U drugim slučajevima u kojima navedeni predmeti nisu specificirani materijalnim propisima resorna ministarstva, koja u nadležnosti imaju pokretanje cjelokupnog procesa dodjele koncesija, ne pokreću ove postupke, pa privredna društva i dalje koriste prirodna bogatstva bez ikakve naknade. Zakon o koncesijama ima niz manjkavosti i nedostataka, pa je Komisija za koncesije uporno institirala na donošenju Izmjena i dopuna ovog Zakona, ili donošenje novog Zakona.

2.3. Pravila o postupku dodjele koncesija ("Službene novine Federacije BiH", br. 68/06 i 87/11)

Ovim Pravilima uređen je postupak podnošenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji; vođenje rasprava pred Komisijom; način donošenja odluka; način rada, sastav i sjednice Komisije; koncentracija vlasništva i mjere za jačanje koncentracije u određenom sektoru; način rješavanja sporova, utvrđivanje naknada za određenu koncesiju, zaključivanju ugovora, prestanak i raskid; nadzor i provjera rada koncesionara.
Odlukom o dopuni Pravilnika o dodjeli koncesija, na koji je Vlada Federacije BiH dala svoju saglasnost objavljen u ("Službenim novinama Federacije BiH", br. 87/11), kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja ugovorene godišnje naknade, osim bezuvjetne garancije poslovne banke, određena je kao alternativa i dostava trasirane mjenice, s tim da će koncesor (ministarstvo) odlučiti koje će se sredstvo obezbijeđenja upotrijebiti. Potreba dopune na navedeni način je proizišla zbog velikih provizija banaka na bezuvjetne garancije, s tim da koncesor odluči kome dati tu mogućnost ovisno o ozbiljnosti projekta i izvjesnosti plaćanja koncesione naknade.

2.4. Pravila o utvrđivanju naknada za koncesije ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/06 i 34/17)

Ovo je pravni akt kojim su utvrđeni kriteriij i metodologija za utvrđivanje koncesione naknade u postupku dodjele koncesija za obavljanje privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od općeg interesa. Koncesiona naknada sastoji se od:
- jednokratne novčane naknade (JKN), koja se obračunava i naplaćuje jednokratno pri zaključivanju ugovora o koncesiji i predstavlja naknadu za pravo korištenja prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od općeg interesa i
- godišnje (tekuće) naknade (TKN), koja se obračunava od prihoda ostvarenog korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa, a koja se naplaćuje za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.

2.5. Dokument o politici dodjele koncesija ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/05, 8/11 i 10/11)

Dokument o politici dodjele koncesija jeste zvanični dokument u kojem se govori o raspoloživim i potencijalnim resursima i mogućnosti njihovog korištenja kroz ulaganje domaćeg i stranog kapitala. On time ima značajan utjecaj na zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj. U ovom dokumentu resorna ministarstva opisuju privredne sektore i industrijske oblasti koji se mogu delegirati i dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima na koncesioniranje.
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Komisije, Dokument o politici dodjele koncesija, dio I Proizvodnja električne energije, usvojila Odlukom V: 522/05, od 14.10.2005. godine. Kako je u prvom usvojenom dokumentu riječ o samo jednom privrednom sektoru, Komisija je od 2007. godine insistirala na usvajanju cjelovitog dokumenta. Od nadležnih ministarstava je zahtijevala da dostave ulazne parametre za njegovu izradu, pa je u vezi s ovim Vlada Federacije BiH donosila nekoliko zaključaka u periodu od 2007. do 2011. godine. Konačno ga je dopunila i usvojila 14.2.2011. godine Odlukom V.: 106/11 ("Službene novine FBiH" br. 8/11 i 10/11). Dijelovi koji su Dokumentu o politici dodjele koncesija dodati jesu: Opći dio, koji bi se odnosio na sve privredne sektore i industrijske oblasti i Posebni dio, koji bi se odnosio na posebne sektore i oblasti, a koji je dopunjen i dijelom II - Promet i komunikacije.
Imajući u vidu član 14. Zakona o koncesijama Federacije BiH, u kojem se navodi da Komisija za koncesije Federacije BiH priprema Odluku o politici dodjele koncesija i podnosi je Vladi Federacije BiH, a radi provođenja dalje procedure prema Parlamentu Federacije BiH, potrebno je uraditi dopunu Dokumenta o politici dodjele koncesija. Realizacija i obavljanje određenih djelatnosti od općeg interesa koje su predmet koncesija po članu 6. Zakona o koncesijama odvija se mimo ovog zakona i pored stalnih upozorenja od strane Komisije (npr. "igre na sreću"), za koje zemlje u okruženju ubiru velika finansijska sredstva.
Zbog toga se ponovo predlaže da resorna ministarstva sačine registar dobara ili djelatnosti iz svoje nadležnosti, a koja mogu biti predmetom koncesija, te ih dostave Komisiji ili Parlamentu Federacije BiH radi daljeg praćenja cjelokupnog procesa. Na osnovu ovih prijedloga, Komisija bi mogla sačiniti cjelokupan Dokument o politici dodjele koncesija.
Komisija je tokom 2022. godine pratila da li se Dokument o politici dodjele koncesija provodi u skladu sa zakonom i propisanim ovlaštenjima u odlučivanju po zahtjevima za dodjelu koncesija. Ona je također nastavila poticati resorna ministarstva da dostave ulazne podatke kako bi dio sadržaja Dokumenta bili i koncesioni projekti i politike njihovog koncesioniranja.

3. OSNOVNE AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U 2022. godini Komisija je održavala sjednice Stručnog kolegija. Aktivnosti komisije na sjednicama bile su usmjerene na rješavanje pitanja u vezi s davanjem mišljenja za izradu i zaključivanje Aneksa ugovora o koncesiji između koncesora i koncesionara, kao i rješavanje zahtjeva za davanje mišljenja koju su Komisiji, u skladu sa propisanim procedurama uputila resorna ministarstva, koncesionari, druge institucije te pravna i fizička lica. Osim toga, razmatrali su se izvještaji izvršenih kontrola o radu koncesionara, te izrađivali opće akte Komisije radi unapređenja organizacijske strukture i funkcionalnosti rada Komisije.
Prema odredbama Zakona o koncesijama, koncesije se dodjelju na dva načina - putem javnog poziva (tenderski postupak) i putem samoioncijativne ponude.

3.1. Samoincijativna ponuda za dodjelu koncesija

Kako je već naglašeno, svi dosadašnji ugovori o koncesijama zaključeni su na osnovu samoinicijativne ponude, iako je odredbama člana 28. Zakona o koncesijama propisana mogućnost podnošenja samoinicijativnih ponuda za dodjelu koncesija samo kao izuzetan postupak, a redovni put dodjele koncesije je "Tenderski postupak". Projekat koji je predmet predložene koncesije može biti ostvaren samo u slučaju da se koristi proces, projektiranje, metodologija i koncept inženjeringa na koju ponuđač polaže isključiva prava, te hitnost pružanja usluga ili postojanje infrastruktura za javnu upotrebu.

3.2. Dodjela koncesija na osnovu tenderskog postupka

Prema važećem Zakonu o koncesijama, inicijativu za dodjelu potencijalnih koncesija koje bi se dodjeljivale putem tendera može pokrenuti samo neko od resornih ministarstava, dok odluku o pristupanju dodjele te koncesije donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog resornog ministra (član 5. Zakona o koncesijama Federacije BiH).
Na osnovu člana 23. Zakona o koncesijama FBiH resorna ministarstva kao koncesori izrađuju Studiju ekonomske opravdanosti za svaki projekat koji je predviđen za davanje na koncesiju, prije javnog pozivanja potencijalnih ponuđača. U 2022. godini (kao ni u cjelokupnom periodu prijmene Zakona od 2002. godine do danas) nijedno ministarstvo nije pokrenulo prijedlog, nije izradilo Studiju ekonomske opravdanosti, niti je odredilo ijednu potencijalnu koncesiju i pored upornog insistiranja, usmenih i pismenih obraćanja Komisije za koncesije Vladi Federacije BiH, kao i pored zaključaka koje je donio Parlament Federacije BiH prilikom usvajanja ranijih godišnjih Izvještaja Komisije za koncesije Federacije BiH. Jedno od Rješenja bi bilo da se sačine izmjene i dopune Zakona o koncesijama, kojim bi se ovakvo rješenje promijenilo, te inicijativu za dodjelu potencijalnih koncesija koje bi se dodjeljivale putem tendera i pripremu prema Vladi Federacije BiH omogućilo i Komisiji za koncesije, kojoj bi to trebala biti dužnost i obaveza kao stručnom tijelu iz ove oblasti.

3.3. Praćenje rada koncesionara

Praćenje cjelokupnog rada svih koncesionara je, po Zakonu o koncesijama osnovni zadatak Komisije za koncesije i ova aktivnost je u njenoj isključivoj nadležnosti, te se na taj način vrši nadziranje provođenja obaveza iz ugovora o koncesijama. Zbog toga, članovi Komisije svake godine najmanje jednom izvrše obilazak koncesionara i na licu mjesta ustanove stanje i stepen realizacije koncesionih projekata.
Shodno tome, u toku 2022. godine Komisija je izvršila kontrolu izvršavanja odredbi zaključenih ugovora, kao i opći uvid u rad koncesionara.

3.3.1. "HE VRANDUK"

Obzirom da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo nije imala nikakvih aktivnosti na lokacijama za izgradnju HE Vranduk zatraženo je da Koncesionar dostavi detaljan izvještaj o statusu koncesionog projekta. JP Elektroprivreda BiH je dana dostavila Izvještaj, br: 07-1680-1/2023. Kraći sadržaj Izvještaja je izložen u nastavku:

Lokacija izgradnje:

Lokacija planirane HE Vranduk nalazi se desetak kilometara nizvodno od Zenice, na potezu prema naselju Nemila. U samoj blizini lokacije, predviđene za gradnju HE Vranduk, nalazi se pet vjekova stara istoimena tvrđava. Tvrđava je upisana na listu nacionalnih spomenika kao Graditeljska cjelina - Stari grad Vranduk.
Potez Zenica - Nemila povezan je putnom i željezničkom infrastrukturom. Magistralni put M17 Zenica - Doboj prati rijeku Bosnu sa desne strane, a mostom Bosna V prelazi na lijevu obalu i ulazi u tunel. Dvostruki kolosijek željezničke pruge proteže se lijevom obalom i takođe ulazi u dva paralelna tunela. Pored pomenute infrastrukture, sa obje strane rijeke Bosne postoje saobraćajnice lokalnog značaja koje povezuju naselja. Obale rijeke Bosne na mjestu buduće akumulacije HE Vranduk su relativno strme i nepristupačne. Postojeća naselja smještena su nizvodno od planirane brane HE Vranduk. Zbog toga je broj objekata i površina u privatnoj svojini, izloženih uticaju buduće HE i otkupljenih u konačnom postupku eksproprijacije, sveden na minimum.

Tehničke karakteristike HE Vranduk:

HE Vranduk je protočno postrojenje derivacionog tipa sa više objekata koji funkcionalno predstavljaju jednu cjelinu:
1. Akumulacija u koritu rijeke;
2. Ulazna građevina tunela sa opremom i pratećim sadržajima;
3. Dovodni tunel, račva i cjevovod, vodostan;
4. Kompleks objekata na lokaciji brane: brana sa četiri protočna polja smještena u koritu rijeke, deponija zatvarača uz lijevu obalu, mala hidroelektrana uz desnu obalu i riblja staza između male hidroelektrane i krajnjeg prelivnog polja;
5. Kompleks objekata na lokaciji glavne strojare: strojara sa odvodnim kanalima i prokopanim nizvodnim koritom, prostor sa predturbinskim zatvaračima, komandna zgrada, prateći objekti sa trafo boksovima i SF6 postrojenjem.
Do sada realizovane aktivnosti:
2009. godina: Idejni projekat HE Vranduk; Studija uticaja na okolinu i Netehnički rezime
2010. godina: Kontrola idejnog projekta; Prethodna vodna saglasnost; Studija ekonomske opravdanosti izgradnje; Rješenje o okolišnoj dozvoli; Certifikat za priključak na EES; Prethodna elektroenergetska saglasnost; Ugovor i Program za prijateljsko okruženje;
2011. godina: Elaborat za eksproprijaciju
2012. godina: Elaborat određivanja granica vodnog dobra; Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje HE Vranduk; Ugovori o kreditiranju projekta sa EBRD i EIB; Urbanistička saglasnost za izgradnju; Doznačena sredstva Gradu Zenici u skladu sa potpisanim dobrovoljnim sporazumom Program prijateljskog okruženja; Rješenje o određivanju vodnog dobra;
2013. godina: Elaborat Određivanje ekološki prihvatljivog proticaja i proračun proizvodnje prema Pravilniku iz 2013. godine; Plan upravljanja za održavanje nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk; Elaborat kulturno-historijskog naslijeđa; Realizovan ugovor o geodetskim snimanjima za potrebe glavnog projekta; Studija-izbor tipa agregata; Provjera i odabir tehničkog rješenja objekata za stabilan rad hidroelektrane u svim režimima rada; Terenski i laboratorijski pripremni geološki i geotehnički, geofizički i seizmološki istražni radovi za nivo glavnog projekta; Glavni projekt za izgradnju puta za Hanove; Geodetska snimanja i stabilizacija geodetskih tačaka za tehničke oskultacije; Urađen Elaborat nultog/zatečenog stanja svih pojedinačnih objekata u obuhvatu graditeljske cjeline Stari grad Vranduk; Studija nultog stanja okoliša; Okončana Eksproprijacija zemljišta/nekretnina u svrhu izgradnje HE Vranduk; Ishodovana Energetska dozvola HE Vranduk; Ishodovana vodna saglasnost za pripremne radove iz Načelnog odobrenja za građenje; Ugovor sa konsultantom za pripremu tenderske dokumentacije sa Studio Piettrangeli iz Italije;
2014. godina: Javni poziv za pretkvalifikaciju za izbor izvođača za projektovanje, isporuku opreme, izgradnju i puštanje u pogon HE Vranduk; Tenderska dokumentacija je poslana pretkvalifikovanim ponuđačima;
2015. godina: Stručni tim po okončanju evaluacije dostavio Koordinacionom timu konačnu verziju Evaluacionog izvještaja; Evaluacioni izvještaj dostavljen EBRD-u i EIB-u na pregled i saglasnost. Obje banke dale saglasnost na izbor izvođača; Upućeno pismo prihvatanja ponude ponuđaču JV Strabag AG Austrija / KET Hrvatska;
2016. godina: Potpisan ugovor za projektovanje, isporuku opreme, izgradnju i puštanje u pogon HE Vranduk; Rješenjem, broj 01-07-4016/2016 od 05.02.2016. godine je formiran Stručni tim za realizaciju II faze investicionog projekta- "Priprema i izgradnja HE Vranduk" - izgradnja HE Vranduk, praćenje realizacije ugovora...,
2017. godina: U junu 2017. godine, Investitor i Izvođač su uputili obostrane najave terminacije te nakon toga uputile pisma terminacije ugovora, uz ocjenu FIDIC Inžinjera da je Ugovaračeva terminacija bez ugovornog osnova, a da je Investitorova terminacija osnovana usljed neispunjenih obaveza Ugovarača. Od avgusta 2017. do decembra 2018. strane ulažu napore da prevaziđu spor oko prekida Ugovora i da se radovi nastave. Po osnovu postignutog Sporazuma o poravnanju i nastavku realizacije radova, kontaktirane banke sukreditori (EBRD i EIB).
2018. godina: U maju 2018. godine EBRD dao saglasnost da radove nastavi inovirani JV, dok EIB u decembru 2018. godine donosi odluku da ne podržava nastavak putem inoviranog JV. U periodu april-novembar 2018. godine ishodovana je prethodna vodna saglasnost i Vodna saglasnost za uređenje desne obale korita rijeke Bosne od Agencije za vodno područje rijeke Save,
2019. godina: U februaru 2019. godine zavšeni su radovi po nalogu Vodnog inspektora (postupanje prema Rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove) - Hitna zaštita desne obale rijeke Bosne od erozije koja se desila zbog lokalnog ubrzanja matice rijeke u uslovima povišenih proljetnih vodostaja i prisustva zagata brane u koritu rijeke, U februaru Izvođač radova JV Strabag - KET je započeo proces demobilizacija gradilišta, Od januara do marta 2019. godine je završen proces nabavke i ugovaranja advokatske usluge i pripremljena dokumentacija za potrebe arbitražnog procesa; Donesena je izmjenjena Odluka za finansiranje projekta 100% iz vlastitih sredstava. Naplaćena je, kroz postupak na sudu u Beču, bankarska garancija za dobro izvršenje posla u iznosu od 5,7 miliona EUR, Završena demobilizacija gradilišta po ugovoru sa STR/KET; Predat investitoru dnevnik demontaže gradilišta (ostao problem oštećenja lokalnog puta Vranduk-Koprivna, desna obala, u visini brane, što je Strabag odbio da sanira); EPBiH je provela nabavku i izvršila sanaciju oštećenog pojasa kosine puta Vranduk-Koprivna, nakon što je Strabag odbio da sanira, trošak će se potraživati kroz arbitražni postupak; Doneseno je Rješenje za pokretanje i provođenje novog postupka nabavke izvođača za izgradnju HE Vranduk; Podnesen zahtjev FMPU za izdavanje nove urbanističke saglasnosti za izgradnju HE Vranduk novembar 2019;
2020. godina: Dana 15.05.2020.g. Komisija za nacionalne spomenika je dala negativno mišljenje, na usaglašenost predmetne izgradnje sa mjerama zaštite, propisanih Odlukom o proglašenju "Graditeljske cjeline - Stari grad Vranduk u Vranduku, općina Zenica" nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine; Dana 22.06.2020.godine, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je, zbog negativnog mišljenja Komisije za nacionalne spomenike, odbacilo Zahtjev investitora za izdavanje urbanističke saglasnosti; Pokrenut je upravni spor s ciljem poništenja Rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja o odbacivanju Zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti za HE Vranduk;

Aktivnosti u toku:

  • -
    Nakon što je Arbitražno vijeće, u postupku JV Strabag AG Austrija / Končar d.d. Zagreb, pokrenutom u februaru 2018. godine pred ICC arbitražom u Parizu, u kojem je EPBiH tužena strana krajem decembra 2021. godine donijela presudu u korist JV Strabag AG Austrija / Končar d.d. Zagreb, EPBiH je pred sudom u Briselu zatražila poništenje odluke. Prva ročišta se očekuju tokom jeseni 2023. godine.
  • -
    Rješenje upravnog spora protiv Federalnog ministrarstva prostornog uređenja očekuje se tokom 2023. godine.
  • -
    EPBIH je dostavila inicijativu nadležnom Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije da se zaključcima Vlade FBiH omogući izdavanje urbanističke saglasnosti za HE Vranduk, pod uslovima, obavezujućim za Investitora, koji ispunjavaju kriterije Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
  • -
    U pripremi je tenderska dokumentacije za nabavku izvođača za izgradnju HE Vranduk prema Zakonu o javnim nabavkama.

Planirane dalje aktivnosti na realizaciji pripreme i izgradnje HE Vranduk:

  • -
    Ishodovanje urbanističke saglasnosti za izgradnju HE Vranduk
  • -
    Objava tendera i izbor izvođača za realizaciju projekta izgradnje HE Vranduk
  • -
    Okončanje arbitražnog postupka sa prethodnim Izvođačem Strabag/Ket, pred nadležnim Sudom u Briselu,
  • -
    Rješavanje Upravnog spora protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja,
  • -
    EP BiH je izmijenila Investicionu odluku o izgradnji HE Vranduk u dijelu koji se odnosi na izvore sredstava, te planirala finansiranje projekta iz vlastitih sredstava, te krenula sa pribavljanjem mišljenja, saglasnosti i dozvola neophodnih za početak izgradnje.

Rizici za realizaciju projekta pripeme i izgradnje HE Vranduk

EPBiH je za potrebe izgradnje HE Vranduk ishodovala rješenje o urbanističkoj saglasnosti, a potom i načelno odobrenje za izgradnju složene građevine. Usljed neispunjenja obaveza odabranpog Izvođača za izgradnju HE Vranduk načelnom odobrenju je istekla važnost, time i drugim saglasnostima i dozvolama.
S namjerom održanja projekta i nastavka pripreme i izgradnje HE Vranduk, EPBiH se suočila sa glavnim rizikom implementacije projekta i to neodobravanjem građenja. U postupku ishodovanja novog rješenja o urbanističkoj saglasnosti, 22.06.2020. godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja je odbacilo Zahtjev investitora za izdavanje urbanističke saglasnosti, zanemarujući činjenicu da je već jedanput izdato rješenje o urbanističkoj saglasnosti za HE Vranduk, a oslanjajući se na negativno mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Komisija je mišljenja da planirani predmet izgradnje nije usaglašen sa mjerama zaštite, propisanim Odlukom o proglašenju "Graditeljske cjeline - Stari grad Vranduk u Vranduku, općina Zenica" nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Od rješenja pokrenutog upravnog spora protiv FMPU ovisi odluka o nastavku pripreme i izgradnje HE Vranduk.
U julu mjesecu 2021. godine istekao je rok važenja okolinkse dozvole, koju je prema instrukciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma moguće produžiti samo pod uslovom posjedovanja važećeg rješenja o urbanističkoj saglasnosti / načelnog odobrenja za građenje. Budući da rješenje o urbanističkoj saglasnosti nije izdato, zahtjev je od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja odbijen, time je i projekat i izgradnje HE Vranduk ostao bez dozvole, te se cjelokupni postupak obezbjeđenja saglasnosti i dozvola vraća na početak, čime se realizacija projekta dovodi u neizvjesnost.
U datim okolnostima, EPBiH će sagledati vrijeme realizacije Projekta, te inicirati potpisivanje Aneksa na Ugovor o koncesiji koji bi obuhvatio pogon projekta HE Vranduk u koncesionom periodu od 30 godina.
JP Elektroprivreda BiH d.d Sarajevo ostaje pri opredjeljenju za nastavak aktivnosti na pripremi i izgradnji HE Vranduk.

3.3.2. "HE JANJIĆI"

Nakon obilaska koncesionara i sačinjenog Zapisnika o praćenju - nadzoru izvršenja Ugovora o koncesiji HE Janjići, a obzirom da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo dugo nije imala nikakvih aktivnosti na lokacijama za HE Janjići zatraženo je da Koncesionar dostavi detaljan izvještaj o statusu koncesionog projekta. JP Elektroprivreda BiH je dana dostavila Izvještaj, br: 07-1674-1/2023. Kraći sadržaj Izvještaja je izložen u nastavku:

Lokacija

Objekti buduće "HE Janjići" projektovani su na potezu rijeke Bosne između ušća rijeke Lašve u rijeku Bosnu i naselja Janjići, na teritoriji gradskog područja Zenica. Tehničko rječenje prikazano kroz Idejni projekat urađeno je na osnovu prethodne tehničke i druge dokumentacije, raspoloživih podloga (geoloških, hidroloških, geodetskih) provedenih istraživanja, konturnih uslova i ograničenja.

Osnovne tehničke karakteristike HE Janjići prema Idejnom projektu iz 2016. godine

HE Janjići je protočni tip postrojenja (u odnosu na režim rada) i pribranski tip (u odnosu na položaj strojare). Procijenjena investicija iznosi 126,7 miliona KM.

Realizovane aktivnosti

  • -
    Studija izvodljivosti HE Janjići sa istražnim radovima
  • -
    Ugovor o koncesiji za izgradnju HE Janjići
  • -
    Idejni projekat HE Janjići, revizija Idejnog projekta HE Janjići
  • -
    Ugovor o kreditu u vrijednosti od 30 miliona EUR za izgradnju HE Janjići, sa KfW Bankom
  • -
    Elaborat o eksptoprijaciji na lokalitetu HE Janjići
  • -
    Pribavljena pravosnažna okolinska dozvola - produženo važenje
  • -
    Pribavljena Prethodna vodna saglasnost
  • -
    Pribavljeno načelno odobrenje za građenje složene građevine HE Janjići
  • -
    Elaborat tehničkog rješenja priključka HE Janjići na prijenosnu mrežu na osnovu čega su dobijeni uslovi za priključak
  • -
    Proglašen javni interes u svrhu eksproprijacije nekretnina na lokalitetu HE Janjići
  • -
    Izmijenjeno Načelno odobrenje za građenje
  • -
    Obnovljeni uslovi za priključak HE Janjići na prijenosnu mrežu
  • -
    Donesena Investiciona odluka o gradnji HE Janjići
  • -
    Pribavljena saglasnost FMF za zasnivanje novih zaduženja i investiciono ulaganje ( uslov za stupanje IO na snagu )

Aktivnosti u toku

  • -
    Postupak eksproprijacije nekretnina, u nadležnosti gradskih službi
  • -
    Priprema realizacije izvođenja priključka lokalnog puta na M17
  • -
    Period ostavljen potencijalnim ponuđačima za pripremu aplikacija na objavljeni Javni poziv za pretkvalifikacije ponuđača za i izbor projektanta, isporučioca opreme, izvođača radova za izgradnju HE Janjići.
  • -
    Priprema investicione odluke i imenovanje tima za provođenje postupka rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Plan za naredni period

  • -
    Upućivanje poziva kvalifikovanim ponuđačima za dostavu ponuda za izbor projektana, isporučioca oprema i izvođača radova
  • -
    Izvođenje pripremnih radova na terenu u 2023. godini

Rizici

Gradsko vijeće Grada Zenica, većinom glasova vijećnika, na 2. sjednici održanoj 28.12.2020. godine, utvrdilo javni interes za izgradnju HE Janjići na rijeci Bosni u cilju provođenja potpune eksproprijacije nekretnina za potrebe izgradnje, i to 41 mjesec od podnošenja Prijedloga a za utvrđivanje javnog interesa. Donošenjem Odluke o javnom interesu omogućen je nastavak aktivnosti na pripremi izgradnje, odnosno rješavanje imovinsko pravnih odnosa - otkup nekretnina koje će zahvatiti buduća HE Janjići, kao jednog od uslova pribavljanja građevinske dozvole za koju je neophodna i izrada glavnog projekta.
EPBiH je objavila Javni oglas 29.03.2021. godine sa ponudom sporazumnog pribavljanja prava vlasništva na nekretninama za koje je utvrđen javni interes za eksproprijaciju s ciljem izgradnje HE Janjići. Odaziv je bio zadovoljavajući, 22 korisnika su izrazila želju za sporazumnim rješavanjem pitanja otkupa nekretnina, međutim uvidom u dokumentaciju koju su dostavili, ispostavilo se da dokumentacija kojom raspolažu ne nudi nedvosmislen dokaz da su oni vlasnici nekretnina. Broj prijavljenih ukazuje na nespremnost da se postupak eksproprijacije, koji će voditi gradske službe, provede bez većih problema. Neusklađenost zemljišnih evidencija i neriješeni imovinsko pravni odnosi mogu kratkoročno usporiti aktivnosti na podnošenju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, do okončanja eventualnih sporova vezanih za rješavanje IPO. Značajno vrijeme je utrošeno za usaglašavanje stavova oko izbora tehničkog rješenja u čiji izbor je bila involvirana i KfW banka. Također, opredjeljenje za finansiranje izgradnje HE Janjići vlastitim sredstvima omogućilo je brže donošenje poslovnih odluka vezanih za realizaciju Projekta.
U datim okolnostima, EPBiH će sagledati vrijeme realizacije Projekta, te inicirati odgovarajuće Anekse na Ugovor o Koncesiji koji bi obuhvatio period potreban za realizaciju projekta pripreme i izgradnje HE Janjići kao i pogon HE Janjići u koncesionom periodu od 30 godina.
Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo ostaje pri opredjeljenju za nastavak aktivnosti na pripremi i izgradnji HE Janjići.

3.3.3. "Banja Ilidža" d.o.o. Sanski Most

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik koncesije preuzima koncesiju za eksploataciju izvora termalne vode banje "Sanska Ilidža" u Sanskom Most.
Ugovor o koncesiji, broj 01-02-2906/11 od 02.10.2001. godine, zaključen između "Erving SM d.o.o." Sanski Most kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao koncesora,
- Aneks 1. Ugovora, broj 01-02-2906-1/11, od 17.07.2012. godine
- Ugovor o prijenosu koncesije za eksploataciju izvora termalne vode banje "Sanska Ilidža", broj 01-02-2906-2/12, od 10.06.2013. godine
- Aneks 2. Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/2-709-6/17 od 14.03.2019. godine - Aneks 3. Ugovora o koncesiji, broj 07-1-21/4-1778-9/21, od 03.06.2022. godine Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom važenja do 24.11.2031. godine.
Dana 18.05.2022. godine izvršen je uvid u rad navedenog koncesionara i izvršenja ugovornih obaveza.
Osnovica za utvrđivanje godišnje (tekuće) koncesione naknade za eksploataciju termalne vode iznosi 2,22% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja koncesione djelatnosti (prihod ostvaren eksploatacijom termalne vode) iskazan u glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama, kao i podaci utvrđeni nadzorom i provjerom rada korisnika koncesije. Visina ostvarenog prihoda od obavljanja koncesione djelatosti treba biti potvrđena u godišnjem izvještaju o reviziji finansijskih izvještaja neovisnog revizora angažovanog od strane korisnika koncesije.
Koncesiona naknada za 2022. godinu nije uplaćena.
Komisija je konstatovala da Koncesionar ne ispunjava sve ugovorene obaveze.
a) Kompleks izgrađen i stavljen u funkciji. Dio kompleksa ima Upotrebnu dozvolu. Novi, dograđeni dio, u kojem se nalaze sobe za spavanje nije dobio Upotrebnu dozvolu. Prema izjavi ovlaštenog lica Koncesionara, obzirom da je odstupljeno od projektne dokumentacije, potrebno je izvršiti izradu Projekat izvedenog stanja i zatražiti legalizaciju objekta
b) Koncesionar nema uposlenih radnika, a shodno članu 4. Ugovora u obavezi je da zuaposli 15 radnika. Trenutno je zaposleno 2 radnika. Počev od juna mjeseca biće uposleni dodatni radnici, jer tada počinje kupališna sezona.
c) Koncesionar ima važeću Vodnu dozvolu, izdatu od strane Agencije za vodno područje rijeke Save, br: UP-I/25-3-40-268-9/21, od 23.07.2021. godine. Dozvola izdata sa rokom važenja od 2 (dvije) godine.
d) Koncesionar vrši stručne provjere stanja izvorišta Izvještaj o uzorku, Javna zdravstvna ustanova Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, br. HH-2168/V/05/2022, od 05.05.2022.
Koncesionar poduzima mjere zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoline i imovine drugih lica, te vrši redovnu kontrolu higjenske ispravnosti termalne vode, Izvještaj o uzorkovanju i rezultatima mjerenja na terenu, Javna zdravstvna ustanova Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, br. HH-2168/V/03/2022, od 24.03.2022., HH-2168/V/04/2022, od 07.04.2022. i M-2168/V/03/2022, od 28.03.2022.
e) Osnovica za utvrđivanje godišnje (tekuće) koncesione naknade za eksploataciju termalne vode iznosi 2,22% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja koncesione djelatnosti:
Za 2022. godinu nije plaćena koncesiona naknada, niti je plaćen godišnji honorar Komisiji za koncesije FBiH.
f) Vodomjeri nisu ugrađeni, pa Koncesionar ne vodi mjesečne izvještaje o iskorištenoj vodi. Po izjavi odgovrnog lica, bazeni rade cca. 3 mjeseca godišnje, kada i ostvaruje prihode. Ostatak vremena bazeni ne rade i ne ostvaruju prihode. O svim ovim navodima su podneseni izvještaji koncesoru, Federalnom ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

3.3.4. "CIPREX" d.o.o. Velika Kladuša

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik preuzima pravo na koncesiju za eksploataciju izvora termalne vode sa bunara Š - 1 "Šumatac", u mjestu Donji Purići, općina Velika Kladuša.
Ugovor o koncesiji, broj 01-02-184/02 od 22.03.2002. godine, za eksploataciju izvora termalne vode sa bunara Š-1 Šumatac, Donji Purići, Velika Kladuša, zaključen između "CIPREX" d.o.o. Velika Kladuša kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao koncesora.
- Anex 1. Ugovora o koncesiji, broj 05-25-39/07 od 15.03.2007. godine,
- Anex 2. Ugovora o koncesiji broj 01-02-184-1/11,
- Anex 3. Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/4-1296-10/19 EK od 05.05.2020. godine.
Koncesionar je pokrenuo proceduru potpisivanja Aneksa 4. Ugovora.
Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom trajanja od 30 godina.
Dana 17.05.2022. godine izvršen je uvid u rad navedenog koncesionara i izvršenja ugovornih obaveza.
Ukupna odobrena kolčina crpljenja vode je 0,1 l/s. Konesionar ne crpi odobrene količine vode, jer nije stavio u funkciju objekat punionice. Po Anexu 3. Ugovora o koncesiji za eksploataciju izvora vode, sa bunara Š-1 "Šumatac" korisnik koncesije je dužan da stavi u funkciju objekat punionice u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Anexa 3., a što će biti predmet provjere pri sljedećoj kontroli.
Korisnik koncesije je bio dužan na ime garancije stavljanja u pogon objekta punionice uplatiti iznos od 1,5% od vrijednosti ukupne investicije izgradnje tih objekata iskazane u Inoviranoj Studiji ekonomskoj opravdanosti, a što iznosi 2.331,00KM, u roku od 30 dana od dana potpisivanja Anexa 3. u budžet Federacije BiH. Uplata izvršena 13.07.2021. godine.
Ugovorom su predviđene obaveze koncesionara da preduzima mjera zaštite života zdravlja životinja i ljudi, zaštite okoline i imovine drugih lica, te vršiti redovnu kontroli higijenske ispravnosti termalne vode, u skladu sa važećim propisima, kao i kontrolu stanja izvorišta objekta, uređaja i opreme u skladu sa važećim propisima, a što se uredno i vrši.
Komisija je konstatovala da Koncesionar ne ispunjava sve ugovorene obaveze.
a) Komisija je pri obilasku Koncesionara utvrdila da su proizvodne hale u cjelosti prazne i da punionica nije stavljena u funkciju. Predstavnik koncesionara izjavio da je oprema za punionicu kupljena od Pivovarne Laško. Prema izjavi punomoćnika Koncesionara, punionica će biti stavljena u pogon najkasnije do kraja 2022. godine. Na uvid stavljene kopije potvrda o plaćanju i Ugovor o kupovini opreme.
b) Koncesionar nema uposlenih radnika, a shodno članu 7. Ugovora u obavezi je da uposli najmanje 4 radnika
c) Koncesionar nema važeću vodoprivrednu dozvolu. Prema izjavi predstavnika Koncesionara, isti je predao Zahtjev za izdavanje Vodne dozvole u Agenciju za vodno područje rijeke Save. Komisiji nije pokazan podnesak.
d) Koncesionar nije ugradio vodomjere, ne crpi vodu pa ne vodi ni obrasce za unos podataka o utrošenoj vodi.
e) Koncesionar u prošloj godini nije ostvario prihode po osnovu djelatnosti crpljenja vode. Nije platio godišnju koncesionu naknadu niti je platio godišnji honorar Komisiji za koncesije FBiH.
f) Na ime garancije za stavljanja objekta u pogon Koncesionar je uplatio iznos od 2.331,00, KM 13.07.2021. godine.
Koncesionar nema pristup vodi, a zbog problema sa Javnim komunalnim preduzećem. Naime, Javno komunalno preduzeće Velika Kladuša je, prema izjavi predstavnika Koncesionara ugradila svoju pumpu ispod pumpe Koncesionara u izvorište i crpi vodu za potrebe snabdjevanja stanovništva. Obzirom da je pumpa JKP-a i do 10 puta jače snage, Koncesionar nije u prilici da korištenjem svoje pumpe crpi vodu. U toku su sudski sporovi između Koncesionara i JKP-a. Predstavnik Koncesionara je izjavio da su već dogovrili plasman upakovane vode iz pogona punionice Ciprex, te očekuje da do kraja godine konačno krenu sa radom. O svim ovim navodima su podneseni izvještaji koncesoru, Federalnom ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

3.3.5. "OAZA" d.o.o. Tešanj

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje a Korisnik preuzima pravo koncesije za crpljenje mineralne vode na lokalitetu Crni vrh, izvorište Kiseljak, općina Tešanj.
Ugovor o koncesiji, broj 07-25-630/99, od 26.02.1999. godine, zaključen između "OAZA" Tešanj - kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao koncesora.
- Aneks 1. Ugovora o koncesiji, broj 01-25-2367/12 od 28.11.2012. godine
- Aneks 2. Ugovora o koncesiji, broj 01-25-2367-1/12 od 11.03.2015. godine
- Aneks 3. Ugovora o koncesiji, broj 07-25-01/4-330-7/18 od 13.07.2018.godine
- -Aneks 4. Ugovora o koncesiji, broj 07-25-01/4-1925-6/18 od 08.01.2019.godine
- -Aneks 5.Ugovora o koncesiji, broj 07-21-01/4-1204-7/22, od 20.02.2023. godine
Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom trajanja od 30 godina.
Dana 15.06.2022. godine izvršene je provjera i nadzor rada koncesionara od strane predstavnika Komisije za koncesije Federacije i utvrđeno je da Koncesionar ispunjava u cjelosti odredbe potpisanog ugovora.
Odobrena količina crpljenja vode je 0,33 l/s.
Koncesiona nakada za 2022. godinu uplaćena u iznosu od 64.149,84 KM
Godišnji honorar Komisiji za koncesije je plaćen u iznosu od 2.000,00 KM.
Koncesionar ispunjava odredbe Ugovora kojim se utvrđene obaveze preduzimanje mjera zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoline i imovine drugih. Redovno se provode kontrole higijenske ispravnosti vode, kontrolu stanja eksplaotacione bušotine i kontrolu ostalih uređaja i objekata.

3.3.6. JKP "VIK Zenica" d.o.o. Zenica

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik koncesije preuzima pravo na korišćenje vode sa izvorišta Kruščica, Babina rijeka, Strmešnjak i Klopče za javno snabdjevanje vodom Zenice i Viteza.
Ugovor o koncesiji, broj 01-02-473/02 od 28.08.2002. godine za korištenje vode sa izvorišta Kruščica, Babina rijeka, Strmešnjak i Klopče za javno snabdjevanje vodom Zenice i Viteza je zaključen između JKP "Vodovod i kanalizacija" doo Zenica kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao koncesora.
Koncesija za zahvatanje vode se daje na vrijeme od 40 godina.
Dana 10.08.2022. godine izvršena je provjera i nadzor rada koncesionara od strane predstavnika Komisije za koncesije Federacije BiH i utvrđeno je sljedeće:
Ukupna odobrena količina crpljenja vode je 735 l/s (ukupno za sva četiri izvorišta), a koncesionar ne crpi količine u skladu sa navedenim članom.
Korisnik koncesije je dužan sa izvorišta Kruščica za potrebe javnog snabdijevanja vodom općini Vitez redovno isporučavati vodu u količini ne manjoj od 23% od 520 l/s, to jest 120 l/s, a što uredno ispunjava.
Koncesionar ispunjava u cjelosti odredbe potpisanog ugovora.
Koncesiona naknada u 2022. godini uplaćena u iznosu od 28.596,47 KM.
Ugovorom su utvrđene obaveze preduzimanje mjera zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoline i imovine drugih, te druge mjere zaštite kao što su: kontrola higijenske ispravnosti vode, kontrola stanja izvorišta i kontrola ostalih uređaja i objekata.

3.3.7. JP RV "Plava voda" d.o.o. Travnik

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik koncesije preuzima pravo na korišćenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno snabdijevanje vodom općina Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica.
Ugovor o koncesiji je zaključen između JP Regionaln i vodovod "Plava voda" Travnik kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao koncesora, broj 01-02-1234/00 od 30.06.2000.godine).
- Aneks I Ugovora o koncesiji, broj 05-25/6-209-30/11 od 14.12.2011.godine
- Aneks II Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/3-10-5/14 od 15.05.2014.godine.
- Aneks III Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/4-1164/18, od 19.01.2019. godine.
- -Aneks IV Ugovora o koncesiji, broj 07-01-21/2-2306-5/2, od 19.04.2023. godine
Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom trajanja od 30 godina.
Dana 22.11.2022. godine sa početkom u 11:00 sati, od strane Komisije za koncesije Federacije BiH, je obavljena kontrola izvršenja Ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku, za javno snabdijevanje vodom Općina Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Grada Zenice.
Iz pregleda i sagledavanja dostignutog stepena radova slijedi kratak presjek trenutne realizacije ovog koncesionog Projekta. Što se tiće kreditnih sredstava za realizaciju projekta Plava voda, a koja se trebaju dobiti od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u vrijednosti od 11 miliona Eura i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) u vrijednosti od 11 miliona Eura, situacija je sljedeća:

EBRD kredit

Nakon ispunjenja uslova za efikasnost kredita od strane svih učesnika u Projektu, EBRD je dana 02.07.2019. godine zvanično proglasio efikasnost kredita uz preostala dva uslova koja se trebaju ispuniti da bi se mogla povući kreditna sredstva, a to su:
- Izbor nadzora nad građevinskim radovima
- Izvještaj o implementaciji Akcijskog plana preseljenja (APP) odobren od strane EBRD-a.
Nabavka nadzora nad radovima je privedena kraju, te je JP RV "Plava voda" održalo sastanak sa izabranom konsultantskom firmom Pripremljen je i usaglašen nacrt Ugovora sa prvorangiranim ponuđačem kojeg je i EBRD prihvatio, no potpisivanje Ugovora će biti moguće tek nakon dodjele ugovora o radovima i završetka postupka eksproprijacije.
Izvještaj u vezi Akcionog plana preseljenja (APP) će se moći izraditi, tek kada se završi postupak eksproprijacije.
U skladu Okolišnom i društvenom politikom EBRD-a iz 2014. godine, Koncesionar je izvršio ažuriranje APP-a dokumenata čiji je cilj preuzimanje radnji koje je potrebno poduzeti kako bi se svim osobama pod utjecajem projekta "Plava voda" na odgovarajući način isplatila naknada tokom eksproprijacije zemljišta. Obaveze propisane APP-om Koncesionar je do sada izvršavao pravovremeno, kako slijedi:
- Javni oglas/poziv za sporazumno pribavljanje nekretnina je objavljen 29.12.2021. godine u dnevnom listu,
- Prijedlog za pokretanje postupka eksproprijacije je dostavljen 26.01.2022. godine općinama Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i gradu Zenica,
- Javna objava APP-a je objavljena 04.02.2022. godine na oglasnim tablama općina, web stranicama općina, lokalnim web medijima i web stranici Koncesionara,
- Prezentacija APP-a je održana 11.04.2022. godine U Zenici, 13.04.2022. godine u Vitezu, 14.04.2022. godine u Novom Travniku, 15.04.2022. godine u Travniku i 18.04.2022. godine u Busovači,
- Pripremljen je zapisnik sa održanih prezentacija gdje su uključeni svi komentari i pitanja tokom i nakon prezentacije,
- Koncesionar je informisao javnost da je započet postupak eksproprijacije objavom oglasa na svojoj web stranici,
- Održavane su usmene rasprave, tj. Pojedinačni sastanci na licu mjesta sa vlasnicima ili korisnicima zemljišta u cilju pojašnjenja kriterija za ostvarivanje prava na naknadu i proces isplate.
U cilju pokretanja nabavke izvođača radova, u novembru 2022. godine potpisan je ugovor sa konsultantom za podršku pri provođenju nabavke i objavljena Opća obavijest o nabavci na web stranici banke EBRD, web stranici preduzeća i dnevnom listu dana 14.11.2022. godine. Planiranom dinamikom predviđa se dodjela ugovora izvođaču radova u junu 2023. godine, nakon čega će isti imati zadatak projektovanje i pretprojektovanja u periodu od 6 mjeseci, a zatim 24 mjeseca perioda izgradnje.
Svi učesnici projekta "Plava voda" ( SBK, ZDK, Fond za zaštitu okoliša FBiH, općina Novi Travnik, općina Busovača i grad Zenica ) do sada su ispunili svoje finansijske-kreditne obaveze i već uplatili sedam rata EBRD kredita na svoje podračune.

CEB kredit

Paralelno sa svim aktivnostima zaduženja kod EBRD-a, Koncesionar je održavao i potrebni nivo komunikacije sa bankom CEB.
Banka CEB je službeno proglasila efektivnost zajma dana 18.10.2021. godine, nakon čega je Koncesionar pokrenuo proceduru povlaćenja prve tranše. Koncesionar je je dana 20.01.2022. godine zaprimio od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, Obavijest o uplati prve tranše CEB kredita u iznosu od 2.500.000,00 EUR ili 4.889.575,00 KM. Koncesionar je 26.01.2022. godine prema nadležnim službama općina Travnik, Novi Travnik, Busovača, Vitez i grada Zenice podnijelo Prijedlog za eksproprijaciju zemljišta za projekat "Plava voda".
Trenutna situacija realiziranosti postupka eksproprijacije zemljišta po općinama je slijedeća:
Općina Travnik (izvršeno 100% od prve faze postupka)
Općina Novi Travnik (izvršeno 100% od prve faze postupka)
Općina Busovača (izvršeno 100% od prve faze postupka)
Grad Zenica (izvršeno 50% od prve faze postupka)
Prva faza postupka eksproprijacije predstavlja imenovanje komisije za provođenje postupka, utvrđivanje katastarskog i imovinsko-pravnog stanja na terenu, izrada nalaza o stanju i naknadi za kulture i objekte na nekretnini od strane sudskih vještaka te dostavljanje rješenja o eksproprijaciji nekretnine korisniku eksproprijacije i vlasniku nekretnine.
Svi učesnici projekta "Plava voda" ( SBK, ZDK, Fond za zaštitu okoliša FBiH, općina Novi Travnik, općina Busovača i grad Zenica ) do sada su ispunili svoje finansijske-kreditne obaveze i već uplatili sedam rata CEB kredita na svoje podračune.

Aktivnosti Koncesionara u vezi ažuriranja postojeće i pribavljanja nove dokumentacije za Projekat:

Tokom proteklog perioda, Koncesionar je konstantno radio na ažuriranju postojeće dokumentacije, kao i na pribavljanju nove dokumentacije, kao i na pribavljanju nove dokumentacije koja je usko vezana za realizaciju Projekta i to: