Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju izvještaja o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU IZVJEŠTAJA O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2023. GODINU

Proglašava se Izvještaj o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.02.2025. godine i na sjednici Doma naroda od 20.03.2025. godine.

Broj 01-02-1-173-01/25
28. marta 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.

Na osnovu člana 18. Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 4.2.2025. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 20.3.2025. godine, usvojio

IZVJEŠTAJ
O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2023. GODINU

I

Usvaja se Izvještaj o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.

II

Izvještaj iz tačke I se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

PF BiH, broj 01,02-30-1370/24
20. marta 2025. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.

KOMISIJA ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO

IZVJEŠTAJ
O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2023. GODINU

Maj 2024. godine 1. UVOD

Na samom početku ovog Izvještaja, Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine naglašava da se prva poglavlja ponavljaju iz izvještaja od 2022. godine, jer u zakonodavnom dijelu se nisu desile bilo kakve promjene, pa su funkcije i nadležnosti Komisije ostale potpuno iste, kaoi pravni okvir politike koncesija u Federaciji BiH. Također, ostaje isti i navod da su svi dosadašnji ugovori o koncesijama zaključeni na osnovu samoinicijativnih ponuda, a ne na osnovu tenderskog postupka, pa se i to ponavlja u ovom izvještaju. Naime, potrebno je ponovo naglasiti da koncesija može imati veliku važnost, stoga treba poznavati ovaj pravni institut, šta on znači i predstavlja, koje su njegove osobine i obilježja, po čemu se razlikuje od sličnih pravnih instituta, koje su mogućnosti primjene i slično. Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne resurse, te je zbog toga potrebno kreirati pretpostavke za ulaganje domaćeg i stranog kapitala u koncesione projekte koji će biti za dobro svih građana u BiH. Glavni razlog je potreba da se definiše proces ulaganja kapitala u projekte od općeg interesa za koje nema dovoljno sredstava u budžetima. Koncesije se mogu dati za radove i obavljanje usluga. Pri tome je izuzetno bitno strateški razmišljati, te imati jasan razvojni okvir u obliku strateških dokumenata na lokalnoj, entitetskoj i državnoj razini. Propisi u BiH iz oblasti koncesija nisu usaglašeni sa Direktivom EU. Pored takve neusaglašenosti sa pravnom stečevinom EU, ustavni sistem i uređenje BiH odredio je donošenje više zakona iz oblasti koncesija, koji su u većem dijelu međusobno neusaglašeni i koji stvaraju probleme kod same dodjele koncesija.
Zakonom o koncesijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) osnovano je posebno tijelo - Komisija za koncesije Federacije BiH (u daljem tekstu: Komisija), koja je formirana 2004. godine, dvije godine nakon donošenja Zakona. Ona svoje nadležnosti obavlja u svojstvu Komisije za koncesije Federacije BiH ili u svojstvu Specijalne zajedničke komisije za koncesije. U svom radu Komisija se zalaže za sljedeće aktivnosti: zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj putem uključivanja investitora u finansiranje, projektovanje, obnovu, izgradnju, održavanje i/ili rukovođenje radom infrastrukture i za nju vezanih objekata i uređaja, usluga i eksploataciju prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju vodeći računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, zaštiti okoliša, pravičnom odnosu između koncesora i koncesionara.
Kad obavlja funkcije i vrši ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u isključivoj nadležnosti Federacije, Komisija djeluje u svojstvu Komisije za koncesije Federacije, dok u svojstvu Specijalne zajedničke komisije za koncesije djeluje kad obavlja funkcije i ovlaštenje u vezi s dodjelom koncesija koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i Kantona. Također, članovi Komisije se uključuju i u rad zajedničke komisije na nivou Bosne i Hercegovine i tada Komisija obavlja ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Po Zakonu o koncesijama FBiH, Komisija je regulatorno i nezavisno tijelo, a njene članove imenuje Parlament FBiH (u daljem tekstu: Parlament Federacije), na prijedlog Vlade Federacije BiH. Komisija se sastoji od sedam članova državljana Bosne i Hercegovine i Federacije.
Članovi se biraju iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti prava, ekonomije i inžinjerstva. Predsjednika, odnosno zamjenika predsjednika među članovima Komisije bira Parlament Federacije BiH. Za člana Komisije ne može biti imenovana osoba koja je pravosnažno osuđena zbog krivičnog djele protiv imovine, privrede, ustavnog poretka, zloupotrebe službene ili druge odgovarne dužnosti. Članovi Komisije ne smiju obavljati političke funkcije, niti imati direktnih ili indirektnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koja bi dovela do sukoba ličnih interesa s njihovim službenim dužnostima, niti smiju biti angažirani na drugom poslu ili obavljati neku drugu funkciju.
Trenutno su na poslovima članova Komisije za koncesije angažovana dva stalna člana, kojima se za svaki koncesioni projekat pridružuju dva promjenjiva člana Komisije sa istim pravima i obavezama kao što imaju i stalni članovi. Promjenjive članove imenuje ministar resornog ministarstva sa liste općinskog vijeća, iz reda istaknutih stručnjaka u lokalnoj sredini iz oblasti prava, ekonomije ili inžinjerstva, a na osnovu Zakona o koncesijama Federacije BiH. Na ovaj način u svakom koncesionom projektu trenutno učestvuju po četiri člana Komisije za koncesije.
Značenje određenih pojmova, onako kako su definirana Zakonom o koncesijama, a koje je važno poznavati kad govorimo o koncesijama:
- Koncesija je pravo obavljanja privredne djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa određenih Zakonom o koncesijama.
- Koncesor mogu biti sva nadležna ministarstva ili organi vlasti Federacije koje odredi Vlada Federacije BiH da dodjeljuju koncesiju.
- Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa posebnim propisima Federacije u vlasništvu domaćeg i/ili stranog pravnog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa Zakonom o koncesijama.

1.1. Funkcija i nadležnosti Komisije

Kad obavlja funkcije i ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u isključivoj nadležnosti Federacije, Komisija djeluje u svojstvu Komisije za koncesije Federacije BiH. Specijalna zajednička komisija obavlja funkcije i ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija, koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i Kantona ili u slučaju sporova koji nastanu između Federacije BiH i Kantona.
Prema Zakonu o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02), dva člana Komisije za koncesije iz Federacije ulaze u sastav Zajedničke komisije za koncesije na nivou države Bosne i Hercegovine, koja djeluje kad se koncesiono dobro prostire u Federaciji BiH i Republici Srpskoj i to za osiguranje infrastrukture i usluga. U tom slučaju ova komisija djeluje kao Komisija za koncesije države Bosne i Hercegovine i obavlja ovlaštenja u vezi s dodjelom koncesija koje su u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Ovaj Izvještaj, prema odredbi člana 18. Zakona o koncesijama FBiH, sadrži podatke o podnesenim zahtjevima, odnosno zahtjevima za reviziju, odluke Komisije te broj, vrstu i odgovora na upite koje je Komisija razmatrala. Izvještaj sadrži i druge informacije koje su resorni ministri zatražili u vezi sa radom Komisije. Ovaj Izvještaj u smislu člana 15. stav 4. Zakona sadrži i godišnji finansijski izvještaj. On je zbog toga na neki način tipski te izgleda kao da se u njemu ponavljaju određene informacije. Izvještaj sadrži i druge informacije, a koje je u vezi s radom Komisije zatražila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Komisija je i na vlastitu inicijativu izvještavala i upozoravala resorna ministarstva i Vladu Federacije Bosne i Hercegovine o pitanjima iz svoje nadležnosti.
Izvještaj o radu Komisije obuhvata period od januara do decembra 2023. godine i ima za cilj informirati Vladu FBiH i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, ali i javnost, o aktivnostima Komisije za koncesije Federacije BiH na provođenju zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti koncesione djelatnosti.
Rad Komisije zasniva se na odredbama Zakona o koncesijama i podzakonskih akata na koje je saglasnost dala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, te Dokumenta o politici dodjele koncesija, koji je usvojen od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Dokument o politici dodjele koncesija je Vladin dokument i njime su definirani prioritetni ciljevi i opis privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati ili dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima osnovanim u skladu sa posebnim zakonima Federacije.
Prema Zakonu o koncesijama, osnovni zadaci Komisije su sljedeći:
- Da prati cjelokupni rad koncesionara s ciljem osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način, nadziranja provođenja obaveza iz Ugovora o koncesiji, a kojima se pri tome naplaćuje odgovarajući iznos naknade;
- Da odobrava rokove i uvjete standardnog ugovora o pružanju usluga potrošačima;
- Da odlučuje o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom podnesenom u skladu sa Zakonom o koncesijama;
- Da razmatra žalbe potrošača u vezi s iznosom naknade ili uvjetima za snabdijevanje uslugama od koncesionara.
Vlada Federacije BiH svojom odlukom utvrđuje postojanje javnog interesa i pokreće postupak dodjele koncesije, a tom odlukom određuje i model po kome će se koncesija dodjeliti. Dakle, prema postojećem Zakonu o koncesijama u Federaciji BiH, dodjela koncesija je u isključivoj nadležnosti Vlade Federacije BiH.
Postupak dodjele koncesije vodi resorno ministarstvo, dok se Komisija za koncesije uključuje u postupak u toku davanja određenih odobrenja, što zavisi od toga po kojem se modelu koncesija dodjeljuje. Ako se koncesija dodjeljuje putem javnog oglašavanja (tendera), Komisija odobrava sadržaj javnog poziva koji je sačinilo resorno ministarstvo. Ako je riječ o samoinicijativnoj ponudi, Komisija daje resornom ministarstvu ovlaštenje za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem.
Od dana donošenja Zakona do danas nijedno ministarstvo nije pokrenulo postupak dodjele koncesije putem javnog oglašavanja (tendera) i pored upozorenja Komisije. S tim u vezi, nadležnosti Komisije čine neposredno odobravanje određenih radnji u postupku dodjele koncesije, koje provodi nadležno ministarstvo po samoinicijativnoj ponudi ili po javnom pozivu, što uključuje odobravanje Studije izvodljivosti, odobravanje sadržaja i raspisivanja javnog poziva, davanje ovlaštenja za pregovore sa ponuđačem, te odobravanje sadržaja ugovora o dodijeljenoj koncesiji.
Osnovna načela u radu Komisije su nediskriminacija, transparentnost, zakonitost, regulatornost, dostupnost pravila i procedura u postupku dodjele koncesija i određivanja koncesione naknade, ekonomičnosti i principa iz Dokumenta o politici dodjele koncesija.
Komisija prati cjelokupan proces dodjele koncesije. Sve dosad dodijeljene koncesije dodijeljene su na osnovu samoinicijativne ponude. Nakon što koncesija bude dodijeljena, Komisija prati cjelokupan rad koncesionara, tj. izvršenje zaključenih ugovora.
Osim Zakona o koncesijama, Komisija u svom radu primjenjuje i Dokumenat o politici dodjele koncesija, zatim Pravila o postupku dodjele koncesija, Pravila o određivanju naknade za koncesije, te druge materijalne propise koji kao lex specialis reguliraju oblast koncesija (propisi iz oblasti energije, prometa i komunikacija, voda, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva i drugih propisa).
Tokom izrade Dokumenta o politici dodjele koncesija i donošenja materijalnih propisa koji se bave temom koncesija, Komisija je ustrajavala na tome da se pravo korištenja određenih prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi, kao i obavljanje djelatnosti od općeg interesa putem koncesioniranja reguliše materijalnim propisima. Jedan od razloga koji su utjecali na ovakvu odluku jeste i činjenica da u Federaciji BiH ne postoje propisi koji definiraju pojam javnog dobra niti govore koje su to djelatnosti od općeg interesa, pa je za svaku koncesiju potrebno utvrditi javno dobro i javni interes. Ovakav postupak traje nepotrebno dugo i otežava dodjelu koncesije, a može se desiti i da bude okarakteriziran kao netransparentan, jer se ne zna unaprijed koje oblasti i sektore će Vlada Federacije BiH dati na koncesioniranje.

2. PRAVNI OKVIR POLITIKE KONCESIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Sistem koncesija u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH su složeni i isprepleteni zakonskim i podzakonskim aktima. Zakoni o koncesijama nisu prilagođeni Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji (od 26.02.2014. godine) Evropskog parlamenta i Vijeća. EU Direktiva po prvi put u Evropskoj uniji na potpun način uređuje sva ključna pitanja o koncesijama, Navedena Direktiva je jedna od tri direktive iz paketa direktiva o javnjm nabavkama koje su stupile na snagu 17.04.2014. godine. Obzirom da BiH ima namjeru dalje raditi na evroatlanskim integracijama, a u postupku približavanja EU, imat će obavezu implementirati i ovu direktivu u svoje zakonodavstvo. Sami pogled na zakonske i podzakonske akte kojima su regulisani postupci dodjele koncesija u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuje da se već duži niz godina nisu dešavale nikakve aktivnosti na izmjenama i/ili dopunama istih propisa.

2.1. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02)

Ovim zakonom utvrđuju se uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u sektorima koji su, po Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine, u nadležnosti Bosne i Hercegovine, i u slučaju predstavljanja medunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, kao i kada se koncesiono dobro prostire na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Kada članovi Komisije učestvuju u radu Zajedničke Komsije za Koncesije na nivou države Bosne i Hercegovine moraju se pridržavati, raditi i djelovati prema Zakonu o koncesijama Bosne i Hercegovine, kao i prema podzakonskim aktima donesenim na nivou države BiH iz ove oblasti.

2.2. Zakon o koncesijama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06)

Zakon o koncesijama Federacije BiH odnosi se na sva pravna lica koji su osnovani u skladu sa posebnim zakonima Federacije BiH, a čiji je vlasnik domaći i/ili strani osnivač, kome se dodjeljuje koncesija i koji zaključuje ugovor o koncesiji. Ovim zakonom utvrđuju se predmet, način i uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za osiguranje infrastrukture i usluga, te eksploatacija prirodnih resursa, finansiranje, projektovanje, izgradnja, obnova održavanje i/ili rukovođenje radom te infrastrukture i svih za nju vezanih objekata i uređaja u oblastima koje su, u isključivoj nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnost za dodjelu koncesija, tenderski postupak, prava i obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od značaja za dodjelu konceijsa na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Jedan od ciljeva ovog zakona jeste stvoriti transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir za utvrđivanje uslova pod kojima se stranim ili domaćim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u Federaciji BiH. Osim toga, ovaj zakon treba stimulirati ulaganja stranog kapitala u oblastima infrastrukture i usluga, kao i eksploataciju prirodnih resursa, projektovanje, finansiranje, izgradnju, obnovu, odražavanje i/ili rukovođenje radom, te infrastrukture i svih objekata i uređaja u oblastima koje su u isključivoj nadležnosti FBiH a koje su u vezi s tom infrastrukturom.
U članu 6. Zakona o koncesijama navedeni su i predmeti koncesija koje dodjeljuje Vlada FBiH, pa se koncesije, u skladu s tim, mogu dodijeliti za:
1. izgradnju/dogradnju i korištenje ili korištenje autoputeva i magistralnih puteva i pripadajućih infrastrukturnih objekata, željezničkih pruga, plovnih kanala, luka, aerodroma;
2. korištenje vodotoka i drugih voda na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
3. izgradnju hidroenergetskih objekata snage više od 5 MW;
4. izgradnju i korištenje hidroakumulacija na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
5. izgradnju, korištenje i upravljanje cjevovodima za transport nafte i gasa i uskladištenje u cjevovodima i terminalima;
6. igre na sreću;
7. korištenje šuma i šumskog zemljišta;
8. putnički i teretni željeznički saobraćaj;
9. prostore i objekte prirodnog i graditeljskog naslijeđa;
Kako možemo vidjeti u navedenim tačkama, Zakon o koncesijama navodi prirodna dobra, dobra od općeg značaja i obavljanje djelatnosti od općeg interesa kao predmete koncesija. Međutim, ministarstva se ne pridržavaju ove klauzule. Najočitiji primjer je u organizovanju igara na sreću, koje se organizuju shodno Zakonu o igrama na sreću, kojim se organiziranje igara na sreću privrednim društvima ne dodjeljuje ugovorom o koncesiji nego dozvolom, koja je jednostrani upravni akt. Komisija je pokušala ukazati na ovu nezakonitost već u procesu donošenja Zakona o igrama na sreću, ali bezuspješno. U drugim slučajevima u kojima navedeni predmeti nisu specificirani materijalnim propisima resorna ministarstva, koja u nadležnosti imaju pokretanje cjelokupnog procesa dodjele koncesija, ne pokreću ove postupke, pa privredna društva i dalje koriste prirodna bogatstva bez ikakve naknade. Zakon o koncesijama ima niz manjkavosti i nedostataka, pa je Komisija za koncesije uporno institirala na donošenju Izmjena i dopuna ovog Zakona ili donošenje novog Zakona.

2.3. Pravila o postupku dodjele koncesija ("Službene novine Federacije BiH", br. 68/06 i 87/11)

Ovim Pravilima uređen je postupak podnošenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji; vođenje rasprava pred Komisijom; način donošenja odluka; način rada, sastav i sjednice Komisije; koncentracija vlasništva i mjere za jačanje koncentracije u određenom sektoru; način rješavanja sporova, utvrđivanje naknada za određenu koncesiju, zaključivanju ugovora, prestanak i raskid; nadzor i provjera rada koncesionara.
Odlukom o dopuni Pravilnika o dodjeli koncesija, na koji je Vlada Federacije BiH dala svoju saglasnost objavljen u ("Službenim novinama Federacije BiH", br. 87/11), kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja ugovorene godišnje naknade, osim bezuvjetne garancije poslovne banke, određena je kao alternativa i dostava trasirane mjenice, s tim da će koncesor (ministarstvo) odlučiti koje će se sredstvo obezbijeđenja upotrijebiti.

2.4. Pravila o utvrđivanju naknada za koncesije ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/06 i 34/17)

Ovo je pravni akt kojim su utvrđeni kriteriij i metodologija za utvrđivanje koncesione naknade u postupku dodjele koncesija za obavljanje privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od općeg interesa. Koncesiona naknada sastoji se od:
- jednokratne novčane naknade (JKN), koja se obračunava i naplaćuje jednokratno pri zaključivanju ugovora o koncesiji i predstavlja naknadu za pravo korištenja prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od općeg interesa i
- godišnje (tekuće) naknade (TKN), koja se obračunava od prihoda ostvarenog korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa, a koja se naplaćuje za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.
Koncesione naknade (jednokratna i godišnja) kao i paušal Komisiji se uplaćuju u budžet Federacije BiH i predstavljaju prihod Federacije Bosne i Hercegovine.

2.5. Dokument o politici dodjele koncesija ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/05, 8/11 i 10/11)

Dokument o politici dodjele koncesija jeste zvanični dokument u kojem se govori o raspoloživim i potencijalnim resursima i mogućnosti njihovog korištenja kroz ulaganje domaćeg i stranog kapitala. On time ima značajan utjecaj na zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj. U ovom dokumentu resorna ministarstva opisuju privredne sektore i industrijske oblasti koji se mogu delegirati i dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima na koncesioniranje.
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Komisije, Dokument o politici dodjele koncesija, dio I Proizvodnja električne energije, usvojila Odlukom V: 522/05, od 14.10.2005. godine. Kako je u prvom usvojenom dokumentu riječ o samo jednom privrednom sektoru, Komisija je od 2007. godine insistirala na usvajanju cjelovitog dokumenta. Od nadležnih ministarstava je zahtijevala da dostave ulazne parametre za njegovu izradu, pa je u vezi s ovim Vlada Federacije BiH donosila nekoliko zaključaka u periodu od 2007. do 2011. godine. Konačno ga je dopunila i usvojila 14.2.2011. godine Odlukom V.: 106/11 ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/11 i 10/11). Dijelovi koji su Dokumentu o politici dodjele koncesija dodati jesu: Opći dio, koji bi se odnosio na sve privredne sektore i industrijske oblasti i Posebni dio, koji bi se odnosio na posebne sektore i oblasti, a koji je dopunjen i dijelom II - Promet i komunikacije.
Imajući u vidu član 14. Zakona o koncesijama Federacije BiH, u kojem se navodi da Komisija za koncesije Federacije BiH priprema Odluku o politici dodjele koncesija i podnosi je Vladi Federacije BiH, a radi provođenja dalje procedure prema Parlamentu Federacije BiH, potrebno je uraditi dopunu Dokumenta o politici dodjele koncesija. Realizacija i obavljanje određenih djelatnosti od općeg interesa koje su predmet koncesija po članu 6. Zakona o koncesijama odvija se mimo ovog zakona i pored stalnih upozorenja od strane Komisije (npr. "igre na sreću"), za koje zemlje u okruženju ubiru velika finansijska sredstva.
Zbog toga se ponovo predlaže da resorna ministarstva sačine registar dobara ili djelatnosti iz svoje nadležnosti, a koja mogu biti predmetom koncesija, te ih dostave Komisiji ili Parlamentu Federacije BiH radi daljeg praćenja cjelokupnog procesa. Na osnovu ovih prijedloga, Komisija bi mogla sačiniti cjelokupan Dokument o politici dodjele koncesija.
Komisija je tokom 2023. godine pratila da li se Dokument o politici dodjele koncesija provodi u skladu sa zakonom i propisanim ovlaštenjima u odlučivanju po zahtjevima za dodjelu koncesija. Ona je također nastavila poticati resorna ministarstva da dostave ulazne podatke kako bi dio sadržaja Dokumenta bili i koncesioni projekti i politike njihovog koncesioniranja.

3. OSNOVNE AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prema članu 13. Zakona o koncesijama Federacije BiH, u isključivoj je nadležnosti Komsije za koncesije praćenje cjelokupnog rada koncesionara i to je jedna od osnovnih aktivnosti. Zbog toga će jedno poglavlje u Izvještaju biti posvećeno ovoj aktivnosti. U 2023. godini Komisija je održavala sjednice Stručnog kolegija. Aktivnosti komisije na sjednicama bile su usmjerene na rješavanje pitanja u vezi s davanjem mišljenja za izradu i zaključivanje Aneksa ugovora o koncesiji između koncesora i koncesionara, kao i rješavanje zahtjeva za davanje mišljenja koju su Komisiji, u skladu sa propisanim procedurama uputila resorna ministarstva, koncesionari, druge institucije te pravna i fizička lica. Osim toga, razmatrali su se izvještaji izvršenih kontrola o radu koncesionara, te izrađivali opće akte Komisije radi unapređenja organizacijske strukture i funkcionalnosti rada Komisije.
Prema odredbama Zakona o koncesijama, koncesije se dodjelju na dva načina - putem javnog poziva (tenderski postupak) i putem samoioncijativne ponude.

3.1. Samoincijativna ponuda za dodjelu koncesija

Kako je već naglašeno, svi dosadašnji ugovori o koncesijama zaključeni su na osnovu samoinicijativne ponude, iako je odredbama člana 28. Zakona o koncesijama propisana mogućnost podnošenja samoinicijativnih ponuda za dodjelu koncesija samo kao izuzetan postupak, a redovni put dodjele koncesije je "Tenderski postupak". Projekat koji je predmet predložene koncesije može biti ostvaren samo u slučaju da se koristi proces, projektiranje, metodologija i koncept inženjeringa na koju ponuđač polaže isključiva prava, te hitnost pružanja usluga ili postojanje infrastruktura za javnu upotrebu.

3.2. Dodjela koncesija na osnovu tenderskog postupka

Prema važećem Zakonu o koncesijama, inicijativu za dodjelu potencijalnih koncesija koje bi se dodjeljivale putem tendera može pokrenuti samo neko od resornih ministarstava, dok odluku o pristupanju dodjele te koncesije donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog resornog ministra (član 5. Zakona o koncesijama Federacije BiH).
Na osnovu člana 23. Zakona o koncesijama FBiH resorna ministarstva kao koncesori izrađuju Studiju ekonomske opravdanosti za svaki projekat koji je predviđen za davanje na koncesiju, prije javnog pozivanja potencijalnih ponuđača. U 2023. godini (kao ni u cjelokupnom periodu prijmene Zakona od 2002. godine do danas) nijedno ministarstvo nije pokrenulo prijedlog, nije izradilo Studiju ekonomske opravdanosti, niti je odredilo ijednu potencijalnu koncesiju i pored upornog insistiranja, usmenih i pismenih obraćanja Komisije za koncesije Vladi Federacije BiH, kao i pored zaključaka koje je donio Parlament Federacije BiH prilikom usvajanja ranijih godišnjih Izvještaja Komisije za koncesije Federacije BiH. Jedno od Rješenja bi bilo da se sačine izmjene i dopune Zakona o koncesijama, kojim bi se ovakvo rješenje promijenilo, te inicijativu za dodjelu potencijalnih koncesija koje bi se dodjeljivale putem tendera i pripremu prema Vladi Federacije BiH omogućilo i Komisiji za koncesije, kojoj bi to trebala biti dužnost i obaveza kao stručnom tijelu iz ove oblasti.

3.3. Praćenje rada koncesionara

Ova aktivnost je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije, s toga je Komisija izvršila nadziranje provođenja obaveza iz ugovora o koncesijama. Zbog toga, članovi Komisije svake godine najmanje jednom izvrše obilazak koncesionara i na licu mjesta ustanove stanje i stepen realizacije koncesionih projekata.
Shodno tome, u toku 2023. godine Komisija je izvršila kontrolu izvršavanja odredbi zaključenih ugovora, kao i opći uvid u rad koncesionara.
Trenutno je aktivno 7 (sedam) ugovora o koncesiji u kojima se resorna ministarstva Vlade Federacije BiH pojavljuju kao koncesori.
U nastavku se nalazi tabela koncesionih ugovora sa osnovnim podacima koncesionih ugovora:

R. B.

Koncesor

Koncesionar

Ugovor o koncesiji (broj koncesora)

Aneksi na ugovor (broj koncesora)

Trajanje ugovora

Koncesiona naknada

1.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

OAZA doo Jelah-Tešanj

07-25-630/99, od 26.02.1999. godine

Aneks 1. 01-25-2367/12 od 28.11.2012. godine Aneks 2. 01-25-2367-1/12 od 11.03.2015. godine Aneks 3. 07-25-01/4-330-7/18 od 13.07.2018. godine Aneks 4. 07-25-01/4-1925-6/18 od 08.01.2019. godine Aneks 5.07-21-01/4-1204-7/22, od 20.02.2023. godine

30 godina

TKN= Količina crpljene vode (litara/godišnje) x 0,009 KM, a ne manje od 1,5% od projektovanog godišnjeg prihoda

2.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

JP Regionalni vodovod "Plava voda" Travnik

01-02-1234/00 od 30.06.2000. godine

Aneks 1. 05-25/6-209-30/11 od 14.12.2011. godine Aneks 2. 07-1-25/3-10-5/14 od 15.05.2014. godine Aneks 3. 07-1-25/4-1164/18, od 19.01.2019. godine Aneks 4. 07-01-21/2-2306-5/2, od 19.04.2023. godine

30 godina

Godišnja (tekuća) koncesiona naknada iznosi 1,86% od godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja koncesionih djelatnosti iskazanog u glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama, ali ne manje od 1,5% projektovanog godišnjeg prihoda

3.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Banja Ilidža doo Sanski Most

01-02-2906/11 od 02.10.2001. godine

Aneks 1. 01-02-2906-1/11, od 17.07.2012. godine, Ugovor o prijenosu koncesije za eksploataciju izvora termalne vode banje "Sanska Ilidža", broj 01-02-2906-2/12, od 10.06.2013. godine, Aneks 2. 07-1-25/2-709-6/17, od 14.03.2019. Aneks 3. 07-1-21/4-1778-9/21, od 03.06.2022. godine

30 godina

2,22% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja koncesione djelatnosti

4.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Javno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" doo Zenica

01-02-473/02, 28.08.2002. godine

 

40 godina

40% od iznosa godišnjeg iznosa posebne vodoprivredne naknade za iskorištanje voda koju Koncesionar plaća prema Zakonu o vodama.

5.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

"CIPREX" d.o.o. Velika Kladuša

05-25-39/07 od 15.03.2007. godine

Aneks 1. 05-25-39/07 od 15.03.2007. godine Aneks 2. 01-02-184-1/02, od 16.07.2013. godine Aneks 3. 07-1-25/4-1296-10/19 EK od 05.05.2020. godine Aneks 4. 07-21/4-339-7/23, od 07.12.2023. godine

30 godina

TKN= Količina crpljene vode (litara/godišnje) x 0,009 KM, a ne manje od 1,5% od projektovanog godišnjeg prihoda

6.

Federalno mijistarstvo energije, rudarstva i industrije

JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo "HE VRANDUK"

01-17-2530/12, od 10.08.2012. godine

Aneks 1. 01-17-2530/12/1, od 06.01.2016. godine

30 godina

2,43% ukupnog prihoda koncesionara ostvarenog prodajim proizvedene slektrične energije i pomoćnih usluga HE

7.

Federalno mijistarstvo energije, rudarstva i industrije

JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo "HE JANJIĆI"

01-07-17462/2014, od 30.05.2014. godine

Aneks 1. 05-13-1-683/23, od 18.08.2023. godine

30 godina

2,43% ukupnog prihoda koncesionara ostvarenog prodajim proizvedene slektrične energije i pomoćnih usluga HE, ali ne manji od 1,5% od projektovanog godišnjeg prihoda

3.3.1. "OAZA" d.o.o. Tešanj

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje a Korisnik preuzima pravo koncesije za crpljenje mineralne vode na lokalitetu Crni vrh, izvorište Kiseljak, općina Tešanj.
Ugovor o koncesiji, broj 07-25-630/99, od 26.02.1999. godine, zaključen između "OAZA" Tešanj - kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao koncesora.
- Aneks 1. Ugovora o koncesiji, broj 01-25-2367/12 od 28.11.2012. godine
- Aneks 2. Ugovora o koncesiji, broj 01-25-2367-1/12 od 11.03.2015. godine
- Aneks 3. Ugovora o koncesiji, broj 07-25-01/4-330-7/18 od 13.07.2018. godine
- Aneks 4. Ugovora o koncesiji, broj 07-25-01/4-1925-6/18 od 08.01.2019. godine
- Aneks 5.Ugovora o koncesiji, broj 07-21-01/4-1204-7/22, od 20.02.2023. godine
Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom trajanja od 30 godina.
Dana 24.05.2023. godine izvršene je provjera i nadzor rada koncesionara od strane predstavnika Komisije za koncesije Federacije i utvrđeno je da Koncesionar ispunjava u cjelosti odredbe potpisanog ugovora.
Odobrena količina crpljenja vode je 0,33 l/s.
Koncesionar ispunjava odredbe Ugovora kojim se utvrđene obaveze preduzimanje mjera zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoline i imovine drugih. Redovno se provode kontrole higijenske ispravnosti vode, kontrolu stanja eksplaotacione bušotine i kontrolu ostalih uređaja i objekata.

3.3.2. JP RV "Plava voda" d.o.o. Travnik

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik koncesije preuzima pravo na korišćenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno snabdijevanje vodom općina Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica.
Ugovor o koncesiji je zaključen između JP Regionalni vodovod "Plava voda" Travnik kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao koncesora, broj 01-02-1234/00 od 30.06.2000. godine).
- Aneks I Ugovora o koncesiji, broj 05-25/6-209-30/11 od 14.12.2011. godine
- Aneks II Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/3-10-5/14 od 15.05.2014. godine.
- Aneks III Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/4-1164/18, od 19.01.2019. godine.
- Aneks IV Ugovora o koncesiji, broj 07-01-21/2-2306-5/2, od 19.04.2023. godine
Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom trajanja od 30 godina.
Dana 22.08.2023. godine od strane Komisije za koncesije Federacije BiH, je obavljena kontrola izvršenja Ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku, za javno snabdijevanje vodom Općina Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Grada Zenice.
Nakon što je dana 26.01.2022. godine od strane Ministarstva finansija i trezora BiH dostavljen knjigovodstveni izvod sa podračuna Federacije BiH, Koncesionar je prema nadležnim službama općina Travnik, Novi Travnik, Busovača, Vitez i grada Zenice podnio Prijedlog za eksproprijaciju potrebnih zemljišnih parcela. Koncesionar je kao korisnik eksproprijacije svoje obaveze pravovremeno izvršavao, ali na dinamiku sprovođenja aktivnosti utiču i imovinsko-pravne službe općina i gradova, žalbe vlasnika nekretnina, sudovi, Federalna uprava za imovinkse i geodetske poslove, relevantna resorna ministarstva i Vlada FBiH. Za provođenje postupka eksproprijacije utrošeno je više od 1,5 miliona KM kreditnih sredstava banke CEB. Bitno je naglasiti da je u toku provođenja postupka eksproprijacije nadležne službe općina i gradova izdale Rješenje kojim se odbija postupak eksproprijacije za zemljišne čestice koje su u registrima vode kao javno dobro. Ukupan procenat takvih čestica je 37,2%. s tim u vezi, Koncesionar je poslao zahtjev prema Koncesoru i Komisiji za koncesije FBiH za zaključivanje Aneksa V. Ugovora o koncesiji u kojem će se navesti sve parcele javnog dobra i da se Koncesionaru dopušta korištenje zemljišnih čestica javnog dobra za provođenje postupka eksproprijacije u svrhu realizacije projekta Plava voda.
Tokom proteklog perioda, Koncesionar je konstantno radio na ažuriranju postojeće dokumentacije, kao i na pribavljanju nove dokumentacije, koja je usko vezana za realizaciju Projekta.
I pored uloženog napora od strane Koncesionara i svih ostalih učesnika u Projektu, izgradnja regionalnog vodovodnog sistema "Plava voda", još nije završila. Razlog za to je izrazita kompleksnost vezana za tehničke i administrativne radnje koje priprema ovog projekta zahtijeva, kao i niz faktora koji su postavljeni od strane dvije razvojne banke (EBRD i CEB), kao uslov za efektivnost kredita.
Komisija za koncesije Federacije BiH je prilikom kontrole rada koncesionara, konstatovala da je Koncesionar sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, dana 19.04.2023. godine potpisao Aneks IV. Ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" za odgodu plaćanja koncesione naknade do 31.12.2026. godine.

3.3.3. "Banja Ilidža" d.o.o. Sanski Most

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik koncesije preuzima koncesiju za eksploataciju izvora termalne vode banje "Sanska Ilidža" u Sanskom Most.
Ugovor o koncesiji, broj 01-02-2906/11 od 02.10.2001. godine, zaključen između "Erving SM d.o.o." Sanski Most kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao koncesora,
- Aneks 1. Ugovora, broj 01-02-2906-1/11, od 17.07.2012. godine
- Ugovor o prijenosu koncesije za eksploataciju izvora termalne vode banje "Sanska Ilidža", broj 01-02-2906-2/12, od 10.06.2013. godine
- Aneks 2. Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/2-709-6/17 od 14.03.2019. godine
- Aneks 3. Ugovora o koncesiji, broj 07-1-21/4-1778-9/21, od 03.06.2022. godine Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom važenja do 24.11.2031. godine.
Dana 12.07.2023. godine izvršen je uvid u rad navedenog koncesionara i izvršenja ugovornih obaveza.
Osnovica za utvrđivanje godišnje (tekuće) koncesione naknade za eksploataciju termalne vode iznosi 2,22% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja koncesione djelatnosti (prihod ostvaren eksploatacijom termalne vode) iskazan u glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama, kao i podaci utvrđeni nadzorom i provjerom rada korisnika koncesije. Visina ostvarenog prihoda od obavljanja koncesione djelatosti treba biti potvrđena u godišnjem izvještaju o reviziji finansijskih izvještaja neovisnog revizora angažovanog od strane korisnika koncesije.
Komisija je konstatovala da Koncesionar ne ispunjava sve ugovorene obaveze.
a) Kompleks izgrađen i dijelom stavljen u funkciji. Dio kompleksa ima Upotrebnu dozvolu. Novi, dograđeni dio, u kojem se nalaze sobe za spavanje nije dobio Upotrebnu dozvolu. Prema izjavi ovlaštenog lica Koncesionara, obzirom da je odstupljeno od projektne dokumentacije, potrebno je izvršiti izradu Projekat izvedenog stanja i zatražiti legalizaciju objekta.
b) Koncesionar nema dovoljno uposlenih radnika, a shodno članu 4. Ugovora u obavezi je da zaposli 15 radnika. Trenutno je zaposleno 3 radnika. U toku je renoviranje bazena.
c) Koncesionar ima važeću Vodnu dozvolu, izdatu od strane Agencije za vodno područje rijeke Save, br. UP-I/25-3-40-268-9/21, od 23.07.2021. godine. Dozvola izdata sa rokom važenja od 2 (dvije) godine.
d) Koncesionar vrši stručne provjere stanja izvorišta Izvještaj o uzorku, Javna zdravstvna ustanova Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, br. HH-2168/V/05/2022, od 05.05.2022.
Koncesionar poduzima mjere zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoline i imovine drugih lica, te vrši redovnu kontrolu higjenske ispravnosti termalne vode, Izvještaj o uzorkovanju i rezultatima mjerenja na terenu, Javna zdravstvna ustanova Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, br. HH-2168/V/03/2022, od 24.03.2022., HH-2168/V/04/2022, od 07.04.2022. i M-2168/V/03/2022, od 28.03.2022.
e) Osnovica za utvrđivanje godišnje (tekuće) koncesione naknade za eksploataciju termalne vode iznosi 2,22% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja koncesione djelatnosti.
f) Vodomjeri nisu ugrađeni, pa Koncesionar ne vodi mjesečne izvještaje o iskorištenoj vodi. Po izjavi odgovrnog lica, bazeni rade cca. 3 mjeseca godišnje, kada i ostvaruje prihode. Ostatak vremena bazeni ne rade i ne ostvaruju prihode. O svim ovim navodima su podneseni izvještaji koncesoru, Federalnom ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

3.3.4. JKP "VIK Zenica" d.o.o. Zenica

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik koncesije preuzima pravo na korišćenje vode sa izvorišta Kruščica, Babina rijeka, Strmešnjak i Klopče za javno snabdjevanje vodom Zenice i Viteza.
Ugovor o koncesiji, broj 01-02-473/02 od 28.08.2002. godine za korištenje vode sa izvorišta Kruščica, Babina rijeka, Strmešnjak i Klopče za javno snabdjevanje vodom Zenice i Viteza je zaključen između JKP "Vodovod i kanalizacija" doo Zenica kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao koncesora.
Koncesija za zahvatanje vode se daje na vrijeme od 40 godina.
Dana 05.09.2023. godine izvršena je provjera i nadzor rada koncesionara od strane predstavnika Komisije za koncesije Federacije BiH i utvrđeno je sljedeće:
Ukupna odobrena količina crpljenja vode je 735 l/s (ukupno za sva četiri izvorišta), a koncesionar ne crpi količine u skladu sa navedenim članom.
Korisnik koncesije je dužan sa izvorišta Kruščica za potrebe javnog snabdijevanja vodom općini Vitez redovno isporučavati vodu u količini ne manjoj od 23% od 520 l/s, to jest 120 l/s, a što uredno ispunjava.
Koncesionar ispunjava u cjelosti odredbe potpisanog ugovora.
Ugovorom su utvrđene obaveze preduzimanje mjera zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite okoline i imovine drugih, te druge mjere zaštite kao što su: kontrola higijenske ispravnosti vode, kontrola stanja izvorišta i kontrola ostalih uređaja i objekata.

3.3.5. "CIPREX" d.o.o. Velika Kladuša

Ovim ugovorom Davalac koncesije daje, a Korisnik preuzima pravo na koncesiju za eksploataciju izvora termalne vode sa bunara Š - 1 "Šumatac", u mjestu Donji Purići, općina Velika Kladuša.
Ugovor o koncesiji, broj 01-02-184/02 od 22.03.2002. godine, za eksploataciju izvora termalne vode sa bunara Š-1 Šumatac, Donji Purići, Velika Kladuša, zaključen između "CIPREX" d.o.o. Velika Kladuša kao koncesionara i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao koncesora.
- Aneks 1. Ugovora o koncesiji, broj 05-25-39/07 od 15.03.2007.,
- Aneks 2. Ugovora o koncesiji broj 01-02-184-1/11, 16.07.2013.
- Aneks 3. Ugovora o koncesiji, broj 07-1-25/4-1296-10/19 EK od 05.05.2020.
- Aneks 4. Ugovora o koncesiji, broj 07-21/4339-7/23, od 07.12.2023. godine
U organizaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je dana 31.01.2023. godine u prostorijama Ministarstva održan sastanak po špitanju rješavanja pitanja statusa koncesionog ugovora "Ciprex" d.o.o. Velika Kladuša. Nakon što su iznešene činjenice i stanje na terenu predmetne koncesije, donešeni su zaključci da koncesionar Ciprex doo Velika Kladuša podnese Molbu za produženje roka za puštanje punionice u pogon, odnosno potpisivanje Aneksa 4. Ugovora o koncesiji. Drugi zaključak je da će Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva razmotriti mogućnost da se sa JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša i Općinom Velika Kladuša pronađe zajedničko rješenje u cilju rješavanja problema zbog kojeg je zaustavljena realizacija već zaključenog Ugovora o koncesiji. Aneks 4. Ugovora o koncesiji, broj 07-21/4339-7/23, potpisan je 07.12.2023. godine i istim je ostavljen rok od 12 mjeseci da se punionica pusti u rad, kada će početi i obaveza plaćanja koncesione naknade.
Ugovor o koncesiji potpisan sa rokom trajanja od 30 godina.
Ukupna odobrena kolčina crpljenja vode je 0,1 l/s. Konesionar ne crpi odobrene količine vode, jer nije stavio u funkciju objekat punionice.

3.3.6. "HE VRANDUK"

Obzirom da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo nije imala nikakvih aktivnosti na lokacijama za izgradnju HE Vranduk zatraženo je da Koncesionar dostavi detaljan izvještaj o statusu koncesionog projekta. JP Elektroprivreda BiH je dana dostavila Izvještaj, br. 07-4397-1/2024. Kraći sadržaj Izvještaja je izložen u nastavku:

Lokacija izgradnje:

Lokacija planirane HE Vranduk nalazi se desetak kilometara nizvodno od Zenice, na potezu prema naselju Nemila. U samoj blizini lokacije, predviđene za gradnju HE Vranduk, nalazi se pet vjekova stara istoimena tvrđava. Tvrđava je upisana na listu nacionalnih spomenika kao Graditeljska cjelina - Stari grad Vranduk.
Obale rijeke Bosne na mjestu buduće akumulacije HE Vranduk su relativno strme i nepristupačne. Postojeća naselja smještena su nizvodno od planirane brane HE Vranduk. Zbog toga je broj objekata i površina u privatnoj svojini, izloženih uticaju buduće HE i otkupljenih u konačnom postupku eksproprijacije, sveden na minimum.

Tehničke karakteristike HE Vranduk:

HE Vranduk je protočno postrojenje derivacionog tipa sa više objekata koji funkcionalno predstavljaju jednu cjelinu:
1. Akumulacija u koritu rijeke;
2. Ulazna građevina tunela sa opremom i pratećim sadržajima;
3. Dovodni tunel, račva i cjevovod, vodostan;
4. Kompleks objekata na lokaciji brane: brana sa četiri protočna polja smještena u koritu rijeke, deponija zatvarača uz lijevu obalu, mala hidroelektrana uz desnu obalu i riblja staza između male hidroelektrane i krajnjeg prelivnog polja;
5. Kompleks objekata na lokaciji glavne strojare: strojara sa odvodnim kanalima i prokopanim nizvodnim koritom, prostor sa predturbinskim zatvaračima, komandna zgrada, prateći objekti sa trafo boksovima i SF6 postrojenjem.

Do sada realizovane aktivnosti:

2009. godina: Idejni projekat HE Vranduk; Studija uticaja na okolinu i Netehnički rezime;
2010. godina: Kontrola idejnog projekta; Prethodna vodna saglasnost; Studija ekonomske opravdanosti izgradnje; Rješenje o okolišnoj dozvoli; Certifikat za priključak na EES; Prethodna elektroenergetska saglasnost; Ugovor i Program za prijateljsko okruženje;