Aktio

AGENCIJA ZA BANKARSTVO FBIH

Odluka o velikim izloženostima

Na osnovu čl. 89. i 90. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/17 i 22/25), čl. 5. stav (1) tačka h) i 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 16.12.2025. godine donosi

ODLUKU
O VELIKIM IZLOŽENOSTIMA

Član 1.

Predmet

(1) Odlukom o velikim izloženostima propisuju se minimalni zahtjevi za velike izloženosti kojima je banka izložena u svom poslovanju, izračunavanje, ograničenja i izuzeća od velikih izloženosti, utvrđivanje grupe povezanih lica, te upravljanje i izvještavanje o velikim izloženostima.

(2) Ova odluka primjenjuje se na sve banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), kojima je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) izdala dozvolu za rad.

(3) Na pitanja vezana za upravljanje velikim izloženostima u bankama koja nisu definisana ovom odlukom, a definisana su zakonskim ili drugim podzakonskim aktima, primjenjivat će se odredbe tog zakona ili drugog podzakonskog akta.

(4) Banka je dužna nadzirati i kontrolisati svoje velike izloženosti u skladu sa ovom odlukom.

Član 2.

Definicije

Pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:

  • a)
    Kontrolno učešće (kontrola) - definisano članom 2. tačkom k) Zakona o bankama;
  • b)
    Povezana lica - definisano članom 2. tačkom u) Zakona o bankama;
  • c)
    Grupa povezanih lica (eng. GCC- Group of connected clients) - podrazumijeva grupu povezanih lica definisanih članom 2. tačkom u) Zakona o bankama uzimajući dodatno pri tome u obzir i odredbe poglavlja I. ove odluke;
  • d)
    Matično društvo pravnog lica - definisano članom 2. tačkom l) Zakona o bankama;
  • e)
    Zavisno društvo pravnog lica - definisano članom 2. tačkom m) Zakona o bankama;
  • f)
    Osnovni kapital - definisano članom 2. tačka gg) Zakona o bankama;
  • g)
    Regulatorni kapital (priznati kapital) - definisano članom 2. tačka kk) Zakona o bankama;
  • h)
    Transakcija - izloženost raspoređena u klasu izloženosti iz tačke n) člana 52. Odluke o izračunavanju kapitala banke i druge transakcije pri kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini;
  • i)
    Nepoznato lice - jedno hipotetsko lice kojem banka dodjeljuje sve izloženosti za koje nije utvrdila dužnika, pod uslovom da član 21. stav (2) tač. a) i b) i stav (3) tačka a) ove odluke nisu primjenjivi;
  • j)
    Institucija - za potrebe izračuna vrijednosti izloženosti u skladu s ovom odlukom pojam "institucija" obuhvata privatna i javna društva i njihove podružnice, koja bi, da imaju poslovni nastan u Evropskoj Uniji (u daljnjem tekstu: EU), odgovarala definiciji institucije, te koja su dobila odobrenje za rad u EU i trećoj zemlji koja primjenjuje bonitetne nadzorne i regulatorne zahtjeve koji su barem jednaki onima koji se primjenjuju u Uniji. Pod pojmom institucije u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) podrazumijeva se banka;
  • k)
    Prenos rizika prema dolje (eng. downstream contagion) postoji kada je određeno lice ekonomski zavisno od drugog lica i ujedno predstavlja matični subjekt (eng. head) određene grupe - tj. kontroliše druge povezane klijente (npr. kćerke firme);
  • l)
    Prenos rizika prema gore (eng. upstream contagion) nastaje kada je određeno lice koje kontroliše druga lica (npr. matični entitet) povezano sa ekonomski zavisnim licem, ali se prenos rizika prema gore (od zavisnog lica ka matičnom licu) pretpostavlja u slučaju kada je i matično lice samo ekonomski zavisno od istog lica po osnovu kojeg je prepoznata ekonomska povezanost između različitih grupa koje su formirane po osnovu odnosa kontrole;
  • m)
    Odnosna imovina (eng. underlying assets) znači stvarna imovina, potraživanja ili instrumenti na kojima se zasniva određena finansijska transakcija ili struktura, koja predstavlja krajnji izvor kreditnog rizika (npr. stvarni dužnici ili imovina od koje zavisi isplata) prema kojima je banka zapravo izložena prilikom finansiranja specijalizovanih kompleksnih struktura, iako pravno može izgledati da je izložena samo izdavaocu strukture (npr. SPV, investicioni fond, sekjuritizacija);
  • n)
    Subjekti bankarstva u sjeni predstavljaju pravna lica koja nisu predmet regulatornog i prudencijalnog nadzora koji su ekvivalentni onima u BiH ili EU, a obavljaju jednu ili više bankarskih djelatnosti propisanih u članu 74. stav (1) tač. a), b), c), e), g.), i), j), k), l) i m) Zakona o bankama ili su alternativni investicijski fondovi (engl. Alternative Investment Funds - AIF) i/ili subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities - UCITS).

POGLAVLJE I. GRUPE POVEZANIH LICA

Član 3.

Utvrđivanje grupe povezanih lica

(1) Kada banka utvrdi da dva ili više lica predstavljaju jedan rizik obavezna je navedena lica svrstati u jednu grupu povezanih lica pri čemu se procjena povezanosti provodi procjenjujući oba sljedeća osnova povezanosti:

kontrolu (direktnu ili indirektnu) jednog lica nad drugim licem ili licima u skladu sa članom 2. tačka u) alineja 1) Zakona o bankama, koji se odnosi na definiciju grupe povezanih lica uzimajući dodatno pri tome u obzir i odredbe člana 4. ove odluke;

  • a)
    ekonomsku povezanost jednog lica sa drugim licem ili licima u skladu sa članom 2. tačka u) alineja 2) Zakona o bankama, koji se odnosi na definiciju grupe povezanih lica uzimajući dodatno pri tome u obzir i odredbe člana 5. ove odluke.

(2) Proces identifikacije grupa povezanih lica banka provodi tako što se prvo odvojeno identifikuju lica koja su povezana po osnovu kontrole, u skladu sa stavom (1) tačka a) ovog člana i lica koja su ekonomski povezana, u skladu sa stavom (1) tačka b) ovog člana. Nakon toga banka ocjenjuje trebaju li grupe povezanih lica odvojeno identifikovane po ova dva osnova međusobno biti i same povezane u grupu povezanih lica.

(3) Za lica za koja je utvrđen prenos rizika prema dolje, u skladu sa članom 2. tačka k) ove odluke, koja su dio različitih grupa nad kojima se provodi kontrola i gdje je utvrđena ekonomska povezanost obavezno je grupisanje svih tih lica u jednu grupu povezanih lica zbog pretpostavke da će finansijske poteškoće izazvane kod matičnog subjekta određene grupe vjerovatno imati direktan utjecaj na sva lica pod njegovom kontrolom.

(4) Za lica za koja je utvrđen prenos rizika prema gore, u skladu sa članom 2. tačka l) ove odluke, koja su dio različitih grupa nad kojima se provodi kontrola i gdje je utvrđena ekonomska povezanost, vrši se grupisanje svih tih lica u jednu grupu povezanih lica samo kada je lice koje kontroliše drugo lice na osnovu kojeg je utvrđena ekonomska povezanost sa drugom grupom nad kojom se provodi kontrola i samo ekonomski zavisno o tom podređenom licu.

(5) Banka formira grupu povezanih lica kada su dva ili više njenih klijenata zavisni o određenom licu, čak i ako to lice nije klijent banke.

(6) Kada je klijent banke zavisan o više lica koja nisu međusobno zavisna, banka uključuje navedena lica u posebne grupe povezanih lica zajedno sa zavisnim licem u svakoj posebnoj grupi.

(7) Banka svrstava dva ili više lica u grupu povezanih lica na osnovu povezanosti među tim licima, bez obzira na to jesu li izloženosti prema tim licima izuzete od primjene ograničenja velikih izloženosti iz člana 9. ove odluke.

(8) Zbog posebnosti profila rizika centralne vlade, neovisno o članu 2. tačka u) alineja 1) i 2) Zakona o bankama, koji se odnosi na definiciju grupe povezanih lica, kada centralna vlada definisana članom 2. tačkom w) Odluke o izračunavanju kapitala banaka ima direktnu kontrolu, odnosno kontrolno učešće nad ili je direktno međusobno povezana sa jednim ili više fizičkih ili pravnih lica, grupa koju čine centralna vlada i sva fizička ili pravna lica nad kojima ona u skladu sa alinejom 1) navedenom u ovom stavu ima direktnu ili indirektnu kontrolu, odnosno kontrolno učešće ili je u skladu sa alinejom 2) navedenom u ovom stavu međusobno povezana sa njima ne mora se smatrati jednom grupom povezanih lica. Umjesto toga, postojanje grupe povezanih lica koju čine centralna vlada i druga fizička ili pravna lica može se procjenjivati posebno za svako lice nad kojim ona u skladu sa alinejom 1) navedenom u ovom stavu ima direktnu kontrolu, odnosno kontrolno učešće ili sa kojim je u skladu sa alinejom 2) navedenom u ovom stavu direktno međusobno povezana i sva fizička i pravna lica nad kojima to lice u skladu sa alinejom 1) navedenom u ovom stavu ima kontrolu, odnosno kontrolno učešće ili koja su u skladu sa alinejom 2) navedenom u ovom stavu međusobno povezana sa tim licem, uključujući centralnu vladu.

(9) Odredbe iz stava (8) ovog člana se odnose i na Vladu FBiH, Vladu Republike Srpske, Vladu Brčko distrikta i vlade kantona u FBiH.

(10) Banka nije u obavezi dva ili više lica svrstati u jednu grupu povezanih lica po osnovu njihove međusobne povezanosti samo u iznimnim i rijetkim slučajevima (npr. SPV - subjekt posebne namjene kojeg kontroliše drugo lice, a koji je potpuno odvojen i ne ulazi u stečajnu masu), kada banka u skladu sa svojim internim aktima:

  • a)
    detaljno i cjelovito dokumentuje relevantne specifične okolnosti koje opravdavaju određeni specifični pojedinačni slučaj (npr. nema mogućnosti transfera sredstava, nema međusobnih garancija, nema strateške zavisnosti, nema reputacijskog rizika, nema operativne ili finansijske zavisnosti, jedno lice može otići u stečaj ili likvidaciju bez ikakvog utjecaja na drugo lice, isto je pravno i finansijski izolovano (eng. "ring-fenced") od drugih lica, i sl.);
  • b)
    neosporno dokaže da dva ili više lica ne predstavljaju, niti je vjerovatno da će predstavljati jedan rizik, unatoč postojanju odnosa kontrole ili ekonomske povezanosti među određenim licima;
  • c)
    osigura odobrenje navedenog izuzetka od strane uprave banke ili drugih tijela banke koja su od strane uprave banke ovlaštena da u ime uprave banke daju takve izuzetke po unaprijed utvrđenim pravilima koja osiguravaju adekvatno upravljanje rizicima;
  • d)
    ima prethodno uspostavljen sistem praćenja i redovnog izvještavanja uprave banke o izuzetcima kao i interno konzervativno definisano kvantitativno ograničenje (ne veće od 3% u odnosu na osnovi kapital banke) ukupnog iznosa izloženosti koja je predmet izuzeća, a čije prekoračenje podrazumijeva poduzimanje aktivnosti od strane banke koje će dovesti do otklanjanja nastalog prekoračenja.

Član 4.

Grupe povezanih lica na osnovu kontrole

(1) Prilikom procjene povezanosti dva ili više lica po osnovu odnosa kontrole propisanog članom 3. stav (1) tačka a) ove odluke, banka će dva ili više lica svrstati u jednu grupu povezanih lica po osnovu odnosa kontrole ukoliko je utvrđeno kontrolno učešće nad jednim licem od strane drugog lica definisano članom 2. tačkom k) Zakona o bankama.

(2) Prilikom razmatranja drugih načina vršenja dominantnog utjecaja na upravljanje pravnim licem iz člana 2. tačka k) alineja 3) Zakona o bankama, banka će prilikom svoje procjene odnosa kontrole, pored drugih načina kontrole koje je definisala kroz svoje interne akte, minimalno razmotriti i dokumentovati postojanje odnosa kontrole po sljedećim osnovama:

  • a)
    postojanje ovlasti ili mogućnosti za odlučivanje o strategiji ili upravljanje aktivnostima subjekta;
  • b)
    postojanje ovlasti ili mogućnosti za odlučivanje o ključnim transakcijama kao što je prenos dobiti ili gubitka;
  • c)
    pravo ili mogućnost koordinacije upravljanja subjektom s drugim subjektima kako bi se postigao zajednički cilj;
  • d)
    međusobne odnose vlasništva ili upravljanja između matičnog društva i njegovih društava kćeri.

(3) Prilikom razmatranja odnosa kontrole na osnovu primjenjenih računovodstvenih standarda, banka će prilikom svoje procjene odnosa kontrole pored drugih načina kontrole koje je definisala kroz svoje interne akte, pretpostaviti da postoji odnos kontrole u sljedećim slučajevima:

  • a)
    u odnosu na lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja u skladu sa računovodstvenim pravilima koja važe u BiH, banka pretpostavlja odnos kontrole između matičnog društva i njegovih društava kćeri. U tu svrhu banka će grupisati navedena lica na osnovu njihovih konsolidovanih finansijskih izvještaja;
  • b)
    u odnosu na lica koja sastavljaju svoje konsolidovane izvještaje, u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, banka se oslanja na odnos kontrole između matičnog društva i njegovih društava kćeri u smislu tih računovodstvenih standarda. U tu svrhu banka će grupisati navedena lica na osnovu njihovih konsolidovanih finansijskih izvještaja;
  • c)
    u odnosu na lica na koja se ne primjenjuje tač. a) ili b) ovog stava (npr. fizičko lice, centralne vlade i tome slično), banka će smatrati odnosom kontrole svaki odnos između fizičkog ili pravnog lica i društva koji je sličan odnosima matičnog društva i društva kćeri navedenim u tač. a) i b) ovog stava.

Član 5.

Grupe povezanih lica na osnovu ekonomske povezanosti

(1) Prilikom procjene povezanosti dva ili više lica po osnovu ekonomske povezanosti propisanog članom 3. stav (1) tačka b) ove odluke, banka će pored drugih načina ekonomske povezanosti i utvrđivanja mogućnosti prenošenja finansijskih poteškoća koje je definisala kroz svoje interne akte, minimalno razmotriti i dokumentovati postojanje ekonomske povezanosti po sljedećim osnovama:

  • a)
    kada je 50% ili više bruto primanja ili bruto troškova jednog lica (na godišnjem nivou) izvedeno iz transakcija sa nekim drugim licem (npr. vlasnik stambenog/poslovnog objekta i zakupac koji plaća značajan dio zakupnine);
  • b)
    kada je jedno lice u potpunosti ili djelimično garantovalo za izloženost drugog lica ili je na drugi način odgovorno, a izloženost je toliko značajna da će vjerovatno nastupiti status neizmirenja obaveza davaoca garancije;
  • c)
    kada se značajan dio potraživanja ili obaveza lica odnosi na potraživanja ili obaveze prema drugom licu, posebno u slučajevima kada je poslovanje lica (npr. proizvođača) zavisno o jednom ili više dobavljača, odnosno trgovaca, odnosno kada je znatan dio proizvodnje određenog proizvođača namijenjen jednom kupcu i potrebno je duže vrijeme ili veći troškovi da se za njih nađe zamjena;
  • d)
    kada je očekivani izvor sredstava za otplatu kredita dva ili više lica isti (npr. dva ili više dobavljača istog glavnog kupca, investitori i izvođači radova na istom projektu, proizvođači i prevoznici tih roba za istog kupca, itd.), a niti jedno od tih lica nema drugi dovoljno veliki nezavisan izvor prihoda iz kojeg bi se njihove kreditne i druge obaveze mogle servisirati i otplatiti u cijelosti;
  • e)
    kada je vjerovatno da će finansijski problemi jednog lica izazvati takve finansijske poteškoće za ostala lica zbog kojih ista neće biti u mogućnosti potpuno i pravovremeno vršiti otplate svojih obaveza u skladu sa ranije ugovorenom dinamikom otplate;
  • f)
    kada je vjerovatno da će nesolventnost ili status neizmirenja obaveza jednog lica uticati na nastupanje nesolventnosti ili statusa neizmirenja obaveza drugih lica;
  • g)
    kada se dva ili više drugih lica oslanja na isti izvor za većinu svog finansiranja i u slučaju statusa neizmirenja obaveza zajedničkog izvora finansiranja, te se ne može naći alternativni izvor finansiranja - u ovom slučaju, problemi finansiranja jednog lica će se vjerovatno proširiti na neka druga lica zbog jednosmjerne ili dvosmjerne ovisnosti o istom glavnom izvoru finansiranja;
  • h)
    kada lice podliježe obavezi u skladu sa svojim pravnim statusom člana subjekta, npr. općeg partnera u ograničenom partnerstvu, a izloženost je toliko značajna za to lice da će vjerojatno doživjeti finansijske poteškoće ako nastupi zahtjev za naplatu potraživanja od tog subjekta;
  • i)
    druge situacije gdje su lica pravno ili ugovorno zajednički odgovorne za obaveze prema banci (npr. dužnik i njegov ili njezin sudužnik ili dužnik i njegov ili njezin supružnik/partner);
  • j)
    kada dva ili više lica imaju zajedničke vlasnike, dioničare ili uprave. Na primjer, horizontalne grupe gdje je jedno društvo povezano s jednim ili više drugih društava zato što sva ona imaju istu dioničarsku strukturu bez jednog dioničara koji ima kontrolu ili zato što se njima zajedno upravlja. To upravljanje može se zasnivati na ugovoru sklopljenom među društvima ili na odredbama osnivačkih akata ili statuta tih društava ili ako su upravna, upravljačka ili nadzorna tijela društva i jednog ili više drugih društava sastavljena, u većem dijelu, od istih pravnih ili fizičkih lica uključujući i slučajeve u kojima dva ili više lica djeluju zajednički, npr. situacije fizičkih lica povezanih porodičnim, interesnim ili sličnim vezama, čak i kada ta lica nisu članovi istog upravljačkog tijela.

POGLAVLJE II. IZRAČUNAVANJE VELIKIH IZLOŽENOSTI

Član 6.

Definicija izloženosti

Za potrebe ove odluke "izloženost" je bilo koja imovina i vanbilansna stavka koja se odnosi na kapitalne zahtjeve za kreditni rizik po standardizovanom pristupu bez primjene pondera rizika određenog stepenom kreditnog kvaliteta i faktora konverzije za vanbilansne stavke.

Član 7.

Izračun vrijednosti izloženosti

(1) Vrijednost izloženosti stavki imovine čini njena knjigovodstvena vrijednost preostala nakon umanjenja za očekivane kreditne gubitke, dodatnih vrijednosnih usklađivanja u skladu sa članom 5. stav (3) Odluke o izračunavanju kapitala banke i ostalih smanjenja regulatornog kapitala povezanih sa stavkom imovine. Vrijednost izloženosti vanbilansnih stavki čini njena knjigovodstvena vrijednost nakon umanjenja za rezervisanja po očekivanim kreditnim gubicima za vanbilansne stavke. Izloženosti prema grupama povezanih lica izračunavaju se sabiranjem izloženosti prema pojedinačnim licima iz grupe.

(2) Ukupne izloženosti prema pojedinačnim licima ili grupama povezanih lica izračunavaju se sabiranjem izloženosti u knjizi trgovanja i bankarskoj knjizi.

(3) Pri izračunavanju izloženosti prema pojedinačnim licima koje proizlaze iz knjige trgovanja, banka može:

  • a)
    prebiti svoje duge pozicije i kratke pozicije u istim finansijskim instrumentima koje je izdalo određeno lice, pri čemu se neto pozicija u svakom pojedinom instrumentu izračunava u skladu sa metodama iz dijela Odluke o izračunavanju kapitala banke koji se odnose na izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik;
  • b)
    prebiti svoje duge pozicije i kratke pozicije u različitim finansijskim instrumentima koje je izdalo određeno lice samo ako je finansijski instrument na koji se odnosi kratka pozicija podređen finansijskom instrumentu na koji se odnosi duga pozicija ili ako odnosni instrumenti imaju isti stepen nadređenosti.

Za potrebe tač. a) i b) ovog stava finansijski instrumenti mogu se rasporediti u razrede na osnovu različitih stepena nadređenosti kako bi se utvrdila relativna nadređenost pozicije.

(4) Vrijednost izloženosti za ugovore iz Priloga II Odluke o izračunavanju kapitala banke izračunavaju se u skladu sa metodom za izračun izloženosti finansijskih derivata propisanom čl. 50. i 51. Odluke o izračunavanju kapitala banke. Izloženosti izložene riziku namirenja/isporuke a koje proizlaze iz transakcija iz čl. 103., 104. i 105. Odluke o izračunavanju kapitala banke izračunavaju se na način utvrđen u tim članovima.

(5) Banka ukupnoj izloženosti prema određenom licu dodaje izloženosti koje proizlaze iz ugovora iz Priloga II Odluke o izračunavanju kapitala banke, ako ugovor nije direktno sklopljen s tim licem, nego je to lice izdalo taj odnosni dužnički ili vlasnički instrument koji služi kao instrument osiguranja.

(6) Izloženosti ne uključuju sljedeće:

  • a)
    u slučaju transakcija kupoprodaje valute, izloženosti nastale u redovnom roku namirenja ne dužem od dva radna dana nakon datuma izvršenog plaćanja;
  • b)
    u slučaju transakcija kupovine ili prodaje vrijednosnih papira, izloženosti nastale u redovnom roku namirenja, ne dužem od pet radnih dana nakon datuma izvršenog plaćanja ili isporuke vrijednosnih papira, zavisno od toga šta nastupi ranije;
  • c)
    u slučaju pružanja usluga prenosa novčanih sredstava, uključujući usluge pružanja platnog prometa, poravnanja i namirenja u svim valutama i korespondentnog bankarstva ili usluga poravnanja, namirenja i usluga skrbništva (eng. custody) finansijskih instrumenata, odgođene prilive sredstava, te druge izloženosti koje proizlaze iz poslovanja klijenata, a koje ne traju duže od sljedećeg radnog dana;
  • d)
    u slučaju pružanja usluga prenosa novčanih sredstava uključujući pružanje usluge platnog prometa, poravnanja i namirenja u svim valutama i usluga korespondentnog bankarstva, unutar dnevne izloženosti prema bankama koje pružaju navedene usluge;
  • e)
    izloženosti koje predstavljaju odbitnu stavku od redovnog osnovnog ili dodatnog osnovnog kapitala u skladu sa čl. 9. i 19. Odluke o izračunavanju kapitala banke ili bilo koji drugi odbitak od tih stavki kojim se smanjuje omjer solventnosti.

(7) Kako bi se utvrdila ukupna izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica prema kojima banka ima izloženosti na osnovu transakcija u obliku udjela ili dionica u investicijskim fondovima ili na osnovu drugih transakcija po kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini, banka procjenjuje svoje odnosne izloženosti zavisno od strukture transakcije i rizika odnosne izloženosti transakcije, a radi utvrđivanja predstavlja li ona dodatnu izloženost.

(8) Banka ukupnoj izloženosti prema određenom licu dodaje izloženosti koje proizlaze iz ugovora iz Priloga II. Odluke o izračunavanju kapitala banaka, ako ugovor nije direktno sklopljen s tim licem, nego je to lice izdalo odnosni dužnički ili vlasnički instrument.

Član 8.

Definicija velike izloženosti

Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica smatra se velikom izloženošću ako je njena vrijednost jednaka ili prelazi 10% njenog osnovnog kapitala.

Član 9.

Ograničenje velikih izloženosti

(1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu sa čl. od 13. do 16. ove odluke ne smije prelaziti 25% njenog osnovnog kapitala.

(2) U skladu sa članom 10. ove odluke, banka je dužna u svakom trenutku poštovati relevantno ograničenje iz stava (1) ovog člana.

(3) Ograničenja iz stava (1) ovog člana mogu se prekoračiti samo u izuzetnim slučajevima za izloženosti u knjizi trgovanja banke, ako su ispunjeni svi sljedeći uslovi:

  • a)
    prekoračenje u odnosu na ograničenje iz stava (1) ovog člana proizlazi u potpunosti iz knjige trgovanja;
  • b)
    banka je dužna ispuniti dodatni kapitalni zahtjev u vezi sa prekoračenjem ograničenja iz stava (1) ovog člana koji se izračunava u skladu sa čl. 11. i 12. ove odluke;
  • c)
    ako je od prekoračenja iz tačke b) ovog člana prošlo 10 ili manje dana, izloženost u knjizi trgovanja prema tom licu ili toj grupi povezanih lica ne smije prelaziti 500% osnovnog kapitala banke;
  • d)
    sva prekoračenja koja traju duže od 10 dana zajedno ne prelaze 600% osnovnog kapitala banke.

(4) Zbir izloženosti prema Vijeću ministara BiH, Vladi FBiH, Vladi RS-a i Vladi Brčko Distrikta ne smije prelaziti 300% osnovnog kapitala banke.

(5) U svakom od slučajeva prekoračenja ograničenja, banka bez odgađanja obavještava Agenciju o iznosu prekoračenja i nazivu lica na koje se prekoračenje odnosi, te kada je to primjenjivo, o nazivu grupe povezanih lica na koje se prekoračenje odnosi.

(6) Za potrebe velikih izloženosti garancije izdate od strane matičnog društva banke ili bilo kojeg povezanog lica matičnog društva banke ne priznaje se kao nematerijalna kreditna zaštita.

Član 10.

Usklađivanje sa zahtjevima za velike izloženosti

(1) Ako u izuzetnom slučaju izloženosti prelaze ograničenje iz člana 9. ove odluke, banka je dužna o vrijednosti izloženosti bez odgađanja obavijestiti Agenciju, koja može, ako to okolnosti opravdavaju, dopustiti banci određeni period za usklađivanje sa tim ograničenjima vodeći se pri tome, između ostalog, i sljedećim kriterijima:

  • a)
    učestalost i broj prekoračenja;
  • b)
    predvidivost prekoračenja;
  • c)
    razlozi koji su bili izvan kontrole banke, a koji su doveli do nemogućnosti da se spriječi prekoračenje;
  • d)
    iznos prekoračenja i veličina prekoračenja u odnosu na osnovni kapital;
  • e)
    klijenti na koje se prekoračenje odnosi i grupe povezanih lica (njihova identifikacija, profil rizika itd.);
  • f)
    datum nastanka prekoračenja;
  • g)
    opis i kvalitet raspoloživog kolaterala ukoliko postoji;
  • h)
    detaljno objašnjenje razloga za nastanak prekoračenja;
  • i)
    već provedene ili planirane korektivne mjere;
  • j)
    očekivano vrijeme potrebno za povratak u usklađenost s ograničenjima izloženosti;
  • k)
    drugi primjenjivi specifični kriteriji za određenu banku ili određene vrste potraživanja.

(2) Kada Agencija u izuzetnim slučajevima iz stava (1) ovog člana banci dopusti prekoračenje ograničenja iz člana 9. stav (1) ove odluke za period duži od tri mjeseca, banka je dužna Agenciji dostaviti vjerodostojan i prihvatljiv plan za pravovremeno ponovno uspostavljanje usklađenosti s tim ograničenjem i izvršavati taj plan u roku koji je dogovoren sa Agencijom. Agencija će nadzirati provođenje plana za ponovno uspostavljanje usklađenosti, te ukoliko je isto primjereno zahtijevati njegovo brže provođenje.

Član 11.

Izračunavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva za velike izloženosti koje proizlaze iz stavki u knjizi trgovanja

(1) Prekoračenje iz člana 9. stav 3. tačke b) ove odluke izračunava se izborom onih stavki ukupne izloženosti u knjizi trgovanja prema određenom licu ili grupi povezanih lica koja nose najveći zahtjev za specifični rizik iz dijela VIII Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik, koji se odnosi na izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike (čl. od 120. - 140. Odluke o izračunavanju kapitala banaka) i dijela VI kapitalnog zahtjeva za rizik namirenja/isporuke Odluke o izračunavanju kapitala banaka čiji je zbir jednak prekoračenju iz člana 9. stav (3) tačke a) ove odluke.

(2) Ako prekoračenje nije trajalo duže od 10 dana, dodatni kapitalni zahtjev iznosi 200% iznosa zahtjeva iz stava (1) ovog člana za navedene stavke.

(3) U periodu od 10 dana od nastanka prekoračenja, stavke koje čine prekoračenje, odabrane u skladu sa stavom (1) ovog člana, raspoređuju se u odgovarajuće redove u koloni 1 iz Tabele 1., prema rastućem redoslijedu kapitalnih zahtjeva za specifični rizik iz dijela VIII Odluke o izračunavanju kapitala banke koji se odnosi na izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike i dijela VI Odluke o izračunavanju kapitala banke koji se odnosi na kapitalni zahtjev za rizik namirenja/isporuke. Dodatni kapitalni zahtjev jednak je zbiru kapitalnih zahtjeva za specifični rizik iz dijela VIII Odluke o izračunavanju kapitala banke koji se odnosi na kapitalni zahtjev za pozicijski rizik i dijela VI predmetne Odluke koji se odnosi na kapitalni zahtjev za rizik namirenja/isporuke za te stavke pomnožene sa odgovarajućim faktorom iz kolone 2 Tabele 1.

Kolona 1: Prekoračenje ograničenja (na osnovu postotka osnovnog kapitala)

Kolona 2: Faktori

Do 40%

200%

Od 40% do 60%

300%

Od 60% do 80%

400%

Od 80% do 100%

500%

Od 100% do 250%

600%

Više od 250%

900%

Član 12.

Postupci kojima se sprečava banka da izbjegava dodatne kapitalne zahtjeve

(1) Banka ne smije izbjegavati dodatne kapitalne zahtjeve iz člana 11. ove odluke kojima podliježe u vezi sa izloženostima koje prelaze ograničenje iz člana 9. stav (1) ove odluke kada navedene izloženosti traju duže od 10 dana, tako da privremeno prenesu navedene izloženosti drugom društvu, bilo da je ono u istoj grupi ili ne, niti poduzimanjem fiktivnih transakcija za zatvaranje izloženosti tokom spomenutog desetodnevnog perioda, te kreiranjem novih izloženosti.

(2) Banka je dužna imati sisteme koji osiguravaju da Agencija bude bez odgađanja obaviještena o svakom prenosu iz stava (1) ovog člana.

Član 13.

Priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika

(1) Za potrebe izračuna izloženosti banka može primjenjivati samo onu tehniku smanjenja kreditnog rizika koju je primjenjivala za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik u skladu sa dijelom III Odluke o izračunavanju kapitala banke i uz uslov da se tehnikom smanjenja kreditnog rizika ispunjavaju uslovi iz ovog člana.

(2) Ako je prema čl. 14., 15. i 16. ove odluke, dopušteno priznavanje materijalne ili nematerijalne kreditne zaštite, ona mora ispunjavati zahtjeve za priznavanje i ostale zahtjeve iz dijela V Odluke o izračunavanju kapitala banke koji se odnose na tehnike smanjenja kreditnog rizika.

(3) Banka je dužna analizirati, u mjeri u kojoj je to moguće, svoje izloženosti prema izdavaocima kolaterala, pružaocima nematerijalne kreditne zaštite i odnosnoj imovini u skladu sa članom 7. stavom (7) ove odluke radi utvrđivanja mogućih koncentracija, te prema potrebi poduzimati mjere i obavještavati Agenciju o istom.

Član 14.

Izuzeća

Izloženosti koje su izuzete od primjene člana 9. stava (1) ove odluke su:

  • a)
    stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od centralnih vlada, centralnih banaka, subjekata javnog sektora i Vijeća ministara BiH, kojima se u skladu sa čl. 54. i 56. Odluke o izračunavanju kapitala banke, dodjeljuje ponder rizika 0%;
  • b)
    stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od Vlade FBiH, Vlade Republike Srpske, Vlade Distrikta Brčko, kojima se u skladu sa članom 55. Odluke o izračunavanju kapitala banke, dodjeljuje ponder rizika 0%;
  • c)
    stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od međunarodnih organizacija ili multilateralnih razvojnih banaka, kojima bi se u skladu sa čl. 57. i 58. Odluke o izračunavanju kapitala banke, a koji se odnosi na izračunavanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, dodijelio ponder rizika 0%;
  • d)
    stavke imovine koje predstavljaju potraživanja osigurana eksplicitnim garancijama lica iz tač. a), b) i c) ovog člana, kojima se u skladu sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banke dodjeljuje ponder rizika 0%;
  • e)
    ostale izloženosti prema ili za koje garantuju lica iz tač. a), b) i c) ovog člana, kojima se u skladu sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banke dodjeljuje ponder rizika 0%;
  • f)
    stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od jedinica regionalnih vlada ili lokalnih vlasti, kojima bi se u skladu sa članom 55. Odluke o izračunavanju kapitala banke, dodijelio ponder rizika 0%, te druge izloženosti prema ili za koje garantuje jedinica regionalnih vlada ili lokalnih vlasti, kojima bi se u skladu sa članom 55. Odluke o izračunavanju kapitala banke, dodijelio ponder rizika 0%;
  • g)
    stavke imovine i ostale izloženosti osigurane kolateralom u obliku gotovinskih pologa položenih u banku kreditora;
  • h)
    stavke imovine i ostale izloženosti osigurane kolateralom u obliku certifikata o depozitu koje je izdala banka kreditor i koji je deponiran kod banke kreditora;
  • i)
    izloženosti koje proizlaze iz neiskorištenih kreditnih linija koje su u Prilogu I Odluke o izračunavanju kapitala banke klasificirane kao vanbilansne stavke niskog rizika te pod uslovom da je sporazum sklopljen sa licem ili grupom povezanih lica u skladu sa kojim se neiskorišteni dio linije može povući samo ako se utvrdi da to neće prouzrokovati prekoračenje ograničenja iz člana 9. stava (1) ove odluke.

Član 15.

Izračun efekata primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika

(1) Prilikom izračunavanja vrijednosti izloženosti za potrebe člana 9. stav (1) ove odluke, banka može primjenjivati potpuno prilagođenu vrijednost izloženosti (E*) izračunatu u skladu sa dijelom V Odluke o izračunavanju kapitala banke koja se odnosi na tehnike smanjenja kreditnog rizika, korektivne faktore i vrijednost prilagođenu za ročnu neusklađenost.

(2) Pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe člana 9. stav (1) ove odluke banka provodi periodična testiranja otpornosti na stres koncentracije kreditnog rizika, što uključuje i vrijednost koja se može realizovati naplatom primljenog kolaterala. Periodična testiranja otpornosti na stres iz ovog stava odnose se na rizike koji proizlaze iz potencijalnih promjena tržišnih uslova koji bi mogli negativno utjecati na adekvatnost regulatornog kapitala banke, kao i na rizike koji proizlaze iz realizacije naplate iz kolaterala u stresnim okolnostima.

(3) Provedena testiranja otpornosti na stres moraju biti adekvatna i primjerena za procjenu tih rizika. Banka u svojoj strategiji za upravljanje koncentracijskim rizikom uključuju sljedeće:

  • a)
    politike i postupke za upravljanje rizicima koji proizlaze iz ročne neusklađenosti između izloženosti i svih kreditnih zaštita tih izloženosti;
  • b)
    politike i procedure koje se odnose na koncentracijski rizik koji proizlazi iz primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, te posebno velikih indirektnih kreditnih izloženosti, npr. izloženosti prema jednom izdavaocu vrijednosnih papira koji se uzimaju kao kolateral.

(4) Ako banka smanjuje izloženost prema klijentu primjenom priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika u skladu sa članom 13. stav (1) ove odluke, na način definisan u članu 16. ove odluke, banka dio izloženosti za koji je izloženost prema klijentu smanjena, tretira kao da je izloženost nastala prema pružaocu zaštite, a ne klijentu banke.

Član 16.

Metoda zamjena

(1) Ako za izloženost prema klijentu garantuje treća strana ili ako je ona osigurana kolateralom koji je izdala treća strana, banka će:

  • a)
    smatrati dio izloženosti koji je osiguran garancijom treće strane izloženošću prema toj trećoj strani, a ne prema klijentu, osim u slučaju kada je garanciju izdalo matično društvo pravnog lica ili zavisno društvo pravnog lica, pod uslovom da bi neosiguranoj izloženosti prema pružaocu zaštite u skladu sa dijelom III Odluke o izračunavanju kapitala banke, koji se odnosi na izračunavanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, bio dodijeljen jednak ili manji ponder rizika nego ponder rizika dodijeljen neosiguranoj izloženosti prema klijentu;
  • b)
    smatrati dio izloženosti osiguran tržišnom vrijednošću priznatog kolaterala izloženošću prema toj trećoj strani, a ne prema klijentu, pod uslovom da je izloženost osigurana kolateralom te pod uslovom da bi osiguranom dijelu izloženosti u skladu sa dijelom III Odluke o izračunavanju kapitala banke, koja se odnosi na izračunavanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bio dodijeljen jednak ili manji ponder rizika nego ponder rizika dodijeljen neosiguranoj izloženosti prema klijentu. Banka ne smije primjenjivati ovaj pristup ako postoji neusklađenost između dospijeća izloženosti i dospijeća zaštite.

(2) Ako banka primjenjuje stav (1) tačku a), onda:

  • a)
    ako je garancija nominirana u različitoj valuti od one u kojoj je nominirana izloženost, iznos izloženosti za koji se smatra da je pokriven izračunava se u skladu sa odredbama o postupanju sa valutnom neusklađenošću za nematerijalnu kreditnu zaštitu iz dijela V Odluke o izračunavanju kapitala banke, koji se odnosi na tehnike smanjenja kreditnog rizika;
  • b)
    neusklađenost između dospijeća izloženosti i dospijeća zaštite tretira se u skladu sa odredbama o postupanju sa ročnom neusklađenošću iz dijela V Odluke o izračunavanju kapitala banke, koji se odnosi na tehnike smanjenja kreditnog rizika;
  • c)
    može priznati djelomičnu pokrivenost u skladu s odredbama u dijelu V Odluke o izračunavanju kapitala banke, koji se odnosi na tehnike smanjenja kreditnog rizika.

POGLAVLJE III. UTVRĐIVANJE UKUPNE IZLOŽENOSTI PREMA JEDNOM LICU ILI GRUPI POVEZANIH LICA U VEZI SA TRANSAKCIJAMA SA ODNOSNOM IMOVINOM

Član 17.

Utvrđivanje ukupne izloženosti

(1) Kako bi se utvrdila ukupna izloženost prema određenom dužniku koja proizlazi iz izloženosti banke prema određenoj transakciji sa odnosnom imovinom, potrebno je prvo utvrditi vrijednost izloženosti za svaku od tih izloženosti pojedinačno. Ukupna vrijednost izloženosti predstavlja zbir pojedinačnih izloženosti, ali ona ne smije biti veća od vrijednosti izloženosti koja proizlazi iz same odnosne imovine.

(2) Uslovi i metodologije koji se primjenjuju na izračunavanje izloženosti prema transakcijama sa odnosnom imovinom moraju biti isti, neovisno o tome da li se izloženosti nalaze u knjizi trgovanja ili u bankarskoj knjizi.

Član 18.

Utvrđivanje izloženosti koje proizlaze iz transakcija

(1) Banka utvrđuje utjecaj određene transakcije na ukupnu izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica u skladu sa metodologijom utvrđenom u čl. 19., 20. i 21. ove odluke. Banka za svaku odnosnu imovinu posebno određuje njenu izloženost prema toj odnosnoj imovini u skladu s članom 20. ove odluke.

(2) Banka ocjenjuje da li određena transakcija predstavlja dodatnu izloženost u skladu sa članom 22. ove odluke.

Član 19.

Odnosne izloženosti prema transakcijama koje i same imaju odnosnu imovinu

(1) Pri procjenjivanju odnosnih izloženosti transakcije (transakcija A) koja i sama ima odnosnu izloženost prema nekoj drugoj transakciji (transakcija B), banka za potrebe čl. 20. i 21. ove odluke, tretira odnosnu izloženosti prema transakciji B kao zamjenu za izloženost prema transakciji B.

(2) Stav (1) ovog člana primjenjuje se sve dok su odnosne izloženosti, izloženosti transakcijama sa odnosnom imovinom.

Član 20.

Izračunavanje vrijednosti izloženosti

(1) Izloženost banke prema odnosnoj imovini transakcije odgovara nižoj od sljedećih vrijednosti:

  • a)
    vrijednost izloženosti koja proizlazi iz odnosne imovine;
  • b)
    ukupna vrijednost izloženosti banke prema odnosnoj imovini koja proizlazi iz svih izloženosti banke prema transakciji.

(2) Za svaku izloženost banke prema transakciji, vrijednost izloženosti prema odnosnoj imovini utvrđuje se kako slijedi:

  • a)
    ako su izloženosti svih ulagača u predmetnoj transakciji jednako rangirane, vrijednost izloženosti prema odnosnoj imovini jednaka je proporcionalnom udjelu izloženosti banke prema transakciji pomnoženoj sa vrijednošću izloženosti koja proizlazi iz odnosne imovine;
  • b)
    osim u slučajevima iz tačke a), vrijednost izloženosti prema odnosnoj imovini jednaka je proporcionalnom udjelu izloženosti banke prema transakciji pomnoženoj sa nižom od sljedećih vrijednosti:
    • 1)
      vrijednošću izloženosti koja proizlazi iz odnosne imovine;
    • 2)
      ukupnom vrijednošću izloženosti banke prema transakciji zajedno sa svim ostalim izloženostima prema toj transakciji koje su rangirane jednako kao i izloženost banke.

(3) Proporcionalni udio izloženosti banke prema transakciji je vrijednost izloženosti banke podijeljena sa ukupnom vrijednošću izloženosti banke i svih ostalih izloženosti prema toj transakciji koje su rangirane jednako kao i izloženost banke.

(4) U slučaju da za odnosnu imovinu nastupi status neizmirenja obaveza, gubici se uvijek raspoređuju između izloženosti koje su jednako rangirane, odnosno proporcionalno učešću svake od tih izloženosti. Ukupan gubitak banke ograničen je na potpuni gubitak odnosne imovine koji odgovara udjelu izloženosti banke u ukupnoj vrijednosti svih izloženosti koje su jednako rangirane. Vrijednost izloženosti prema odnosnoj imovini zavisi isključivo od proporcionalnog učešća izloženosti ulagača u odnosu na izloženosti svih ulagača.

Član 21.

Postupak za utvrđivanje utjecaja odnosnih izloženosti na ukupne izloženosti

(1) Za svaku izloženost kreditnom riziku za koju je utvrđen identitet dužnika, vrijednost izloženosti prema odgovarajućoj odnosnoj imovini banka uključuje u izračunavanje ukupne izloženosti prema tom dužniku kao pojedinačnom licu ili grupi povezanih lica kojoj taj dužnik pripada.

(2) Ako banka nije utvrdila identitet dužnika odnosne izloženosti kreditnom riziku ili ako banka ne može potvrditi da odnosna izloženost nije izloženost kreditnom riziku, banka tu izloženost dodjeljuje kako slijedi:

  • a)
    ako vrijednost izloženosti ne prelazi 0,25% osnovnog kapitala banke, banka tu izloženost dodjeljuje transakciji kao posebnom licu. Ukoliko banka nije u mogućnosti utvrditi sve dužnike odnosne imovine transakcija u koje ulaže i ako je izloženost prema odnosnoj imovini dovoljno mala da njen utjecaj nije značajan za ukupnu izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica, takvu izloženost će dodijeliti transakciji kao posebnom licu. Ukupna vrijednost takvih izloženosti prema odnosnoj imovini iste transakcije i dalje podliježe ograničenju velikih izloženosti koje se primjenjuje na tu transakciju. Utjecaj odnosne imovine na ukupnu izloženost nije značajan ukoliko je potrebno najmanje 100 izloženosti odnosnoj imovini transakcije da se dostigne ograničenje od 25% osnovnog kapitala banke. Vrijednost izloženosti ne bi smjela prelaziti 0,25% osnovnog kapitala banke;
  • b)
    ako izloženost iznosi 0,25% osnovnog kapitala banke ili više od te vrijednosti, te ako banka može osigurati da odnosne izloženosti transakcije nisu povezane sa drugim izloženostima u njenom portfoliju, uključujući odnosne izloženosti iz drugih transakcija, banka tu izloženost dodjeljuje transakciji kao posebnom licu;
  • c)
    osim u slučajevima navedenima u tač. a) i b), banka tu izloženost dodjeljuje nepoznatom licu. Kako bi se spriječila neograničena ukupna izloženost kao posljedica nedostatka informacija, izloženosti čije vrijednosti prelaze 0,25% osnovnog kapitala banke i za koje nisu dostupne informacije o dužniku, dodijeliti će se hipotetskom licu (nepoznatom licu) na koje se primjenjuje ograničenje velikih izloženosti od 25%.

(3) Ako banka ne može razlikovati odnosne izloženosti transakcije, ukupnu vrijednost svojih izloženosti banka dodjeljuje transakciji kako slijedi:

  • a)
    ako ukupna vrijednost izloženosti ne prelazi 0,25% osnovnog kapitala banke, banka tu ukupnu vrijednost izloženosti dodjeljuje transakciji kao posebnom licu;
  • b)
    osim u slučaju navedenom u tački a), banka tu ukupnu vrijednost izloženosti dodjeljuje nepoznatom licu.

(4) Za potrebe st. (1) i (2) ovog člana, banka redovno, a najmanje jednom mjesečno, prati takve transakcije zbog mogućih promjena u sastavu i relativnom udjelu odnosnih izloženosti.

Član 22.

Dodatna izloženost koju čini struktura transakcije

(1) Struktura transakcije ne čini dodatnu izloženost ako transakcija ispunjava oba sljedeća uslova:

  • a)
    pravna i operativna struktura transakcije definisana je tako da ne dozvoljava da lice koje upravlja transakcijom ili treće lice preusmjerava bilo koji novčani tok koji proizlazi iz transakcije prema licima koja u skladu sa uslovima transakcije nemaju pravo primiti te novčane tokove;
  • b)
    ni od izdavatelja ni od bilo kojeg drugog lica ne može se zahtijevati da u okviru transakcije izvrše plaćanje banci dodatno uz novčane tokove iz odnosne imovine ili kao avans za njih.

(2) Dodatna izloženost ne priznaje se za investicijske fondove koji ulažu u prenosive vrijednosne papire, jer se novčani tokovi ne smiju preusmjeravati licima koja ih nemaju pravo primiti.

POGLAVLJE IV. UPRAVLJANJE VELIKIM IZLOŽENOSTIMA I IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE

Član 23.

Sposobnost utvrđivanja i upravljanja velikim izloženostima

(1) Banka je dužna uspostaviti primjerene administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajuće mehanizme interne kontrole za potrebe utvrđivanja, upravljanja, praćenja, izvještavanja i evidentiranja velikih izloženosti i njihovih naknadnih promjena u skladu sa ovom odlukom.

(2) Banka je dužna uspostaviti sistem internih kontrola kojima će se onemogućiti privremeni prenos postojećih izloženosti na drugo lice u svrhu fiktivnog zatvaranja postojećih izloženosti i kreiranja nove izloženosti.

(3) Banka je dužna uspostaviti sistem koji osigurava da bez odgađanja izvještava Agenciju o prenosima izloženosti iz prethodnog stava ovog člana.

(4) Interna revizija dužna je kontinuirano ocjenjivati efikasnost i primjenu politika i procedura, te efikasnost sistema internih kontrola iz ovog člana.

Član 24.

Procedure kontrole i upravljanja za identificiranje povezanih lica

(1) Uprava banke osigurava adekvatno dokumentovanje i provedbu procesa identifikacije povezanih lica koji će osigurati detaljno poznavanje klijenata banke, kao i kontinuiranu procjenu i identifikaciju (minimalno u okviru redovnog periodičnog monitoringa izloženosti i u slučaju značajnog povećanja izloženosti) njihovih međusobnih odnosa kao sastavnog dijela procesa odobravanja i praćenja rizičnosti izloženosti propisanog odredbama Odluke o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka.

(2) Banka je obavezna istražiti i prikladno dokumentovati sve odnose kontrole i ekonomske povezanosti među svojim klijentima poduzimanjem mjera i upotrebom svih informacija dostupnih banci pri čemu:

  • a)
    pored informacija dobivenih od samih klijenata ili iz internog informacionog sistema, banka će koristiti i razmotriti i druge dostupne izvore informacija, a koji se, također, ne odnose samo na klijente banke kao što su: javni registri, javne medijske informacije, analize i informacije koje razmjenjuju stručna lica međusobno, informacije o postupanjima drugih povjerilaca za ista lica i drugi slični izvori "mekih informacija" (eng. soft information);
  • b)
    banka je obavezna preduzeti sve mjere kako bi identificirala lica, te prikupila i analizirala informacije o međupovezanosti lica koja bi mogla dovesti do lančanog prenosa rizika u skladu sa članom 2. tač. k) i l) ove odluke, neovisno o tome da li neka od tih lica su u poslovnom odnosu s bankom. Kada banka sazna za međupovezanost putem lica koja nisu njeni klijenti, koristiti će se tim informacijama pri ocjenjivanju povezanosti;
  • c)
    mjere koje banka ulaže u prikupljanje i analizu ekonomskih povezanosti među svojim klijentima su proporcionalni veličini izloženosti klijenta, zbog čega banka na osnovu pravila definisanih u svojim internim politikama za svakog pojedinačnog dužnika čiji je zbir izloženosti (uključujući novoodobreni plasman) veći od 5% osnovnog kapitala banke ili 10 miliona BAM provodi proces prikupljanja i analize ekonomskih aktivnosti koji je po obimu i detaljnosti prikupljanja informacija i provođenja analize napredniji od procesa koje je banka propisala kao obavezne za druge dužnike.

(3) Adekvatan proces istraživanja i dokumentovanja svih odnosa kontrole i ekonomske povezanosti iz stava (2) ovog člana podrazumijeva minimalno sljedeće:

  • a)
    ažurne interne politike i procedure kojim se najmanje definišu: odgovornosti pojedinih funkcija unutar banke, učestalost provjere i opis pojedinih aktivnosti unutar procesa provjere povezanosti, izvori podataka koje banka koristi neovisno da li se radi o internim ili javno dostupnim izvorima podatka (uključujući i izvore "mekih informacija"), indikatori i kriteriji na osnovu kojih se provjerava stepen kontrole ili ekonomske povezanosti uključujući i prateće objektivne argumente na osnovu čega je banka odabrala određeni indikator/kriterij i njegovu graničnu vrijednost nakon koje se smatra da postoji povezanost, slučajeve kada se provodi detaljnija analiza povezanosti, kao i slučajeve kada se provodi vanredna analiza povezanosti lica;
  • b)
    dokaze o kontroli povezanosti u smislu dokumentacije na osnovu koje se provjerava da li postoji povezanost određenih lica (informacije dobivene od klijenata ili prikupljene od banke tokom procesa analize kreditnih zahtjeva, izvodi iz različitih registara informacija i podataka, ugovori, finansijski ili revizorski izvještaji, računovodstvene evidencije, međusobno uzeti ili dati kolaterali/pozajmice/garancije, zajednički projekti/tenderi i drugi slični zajednički ekonomski potaknuti nastupi ili udruživanja itd.);
  • c)
    analitička bilješka za svaku grupu koja prikazuje logiku i razloge povezanosti uključujući i procjenu rizika zajedničke izloženosti;
  • d)
    zapisi o pregledu i ažuriranju u smislu evidencije redovnih provjera statusa povezanosti i bilježenje svih promjena (npr. uspostava nove ekonomske veze, raskid kontrolnog odnosa i tome slično).

Član 25.

Izvještajni zahtjevi

(1) Banka je dužna Agenciji dostavljati sljedeće informacije o svim velikim izloženostima, uključujući velike izloženosti na koje se ne primjenjuje član 9. stav (1) ove odluke:

  • a)
    podatke o licu ili grupi povezanih lica prema kojima banka ima veliku izloženost;
  • b)
    vrijednost izloženosti prije primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, ako je to primjenjivo;
  • c)
    ako je primjenjivo, vrstu materijalne ili nematerijalne kreditne zaštite;
  • d)
    vrijednost izloženosti nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika izračunata za potrebe člana 9. stava (1) ove odluke.

(2) Banka je dužna Agenciji dostavljati i informacije o izloženostima većim ili jednakim od 50 miliona BAM, ali manjem od 10% osnovnog kapitala banke.

(3) Uz informacije iz stava (1) ovog člana banka dostavlja Agenciji sljedeće informacije o 10 najvećih izloženosti prema bankama, kao i 10 najvećih izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni koji obavljaju bankarske aktivnosti izvan propisanog okvira, uključujući velike izloženosti koje su izuzete iz primjene člana 9. stav (1) ove odluke:

  • a)
    podatke o licu ili grupi povezanih lica prema kojima banka ima veliku izloženost;
  • b)
    vrijednost izloženosti prije primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, ako je to primjenjivo;
  • c)
    ako je primjenjena, vrstu materijalne ili nematerijalne kreditne zaštite;
  • d)
    vrijednost izloženosti nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika izračunata za potrebe člana 9. stav (1) ove odluke, ako je to primjenjivo.

(4) Banka izvještajne zahtjeve iz ovog člana ispunjava na pojedinačnoj i na konsolidovanoj osnovi ako se na banku odnose zahtjevi na konsolidovanoj osnovi u skladu sa propisima kojima se uređuje supervizija na konsolidovanoj osnovi.

POGLAVLJE V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 26.

Prelazne i završne odredbe

(1) Za prekoračenje ograničenja propisanih ovom odlukom koja su nastala prije stupanja na snagu ove odluke, banka je dužna dobiti mišljenje Agencije na plan za usklađivanje prekoračenja izloženosti.

(2) Direktor Agencije će u roku od 60 (šezdeset) dana od dana stupanja na snagu ove odluke donijeti Uputstvo za popunjavanje izvještaja banke o velikim izloženostima, kojim će se detaljnije propisati izvještavanje, te način i metodologiju popunjavanja obrazaca, koji su sastavni dio navedenog Uputstva.

(3) Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o velikim izloženostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 81/17 i 35/25).

Član 27.

Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj U.O.-41-02/25
16. decembra 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Upravnog odbora
Ivanka Galić, s. r.