Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Jarčedoli"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "JARČEDOLI"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Jarčedoli" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2713 i 2722, a ima koordinate y=6535980, x=4856185, potom produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2713, 2712/1, 2711, 721, 728, 734, 738, 740, 754, 772, 756, 768/1, te dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 773, zatim nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 773, 855, 798 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 724, 725 i 855, potom nastavlja na jug idući putem k.č. 724 (ne obuhvata ga) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 726, 724, 725, produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 725, 2752, 618 i dolazi u tačku br. 2, koja ima koordinate y=6536980, x=4855970, zatim nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2752, 724, 817, 721, 856, 153, i dolazi u tačku br. 3 koja se nalazi na parceli k.č. 153, a ima koordinate y=6536070, x=4855730, potom produžava na zapad i sjeverozapad idući granicom urbanog područja i dolazi do tromeđe parcela k.č. 487, 486 i 155, nastavlja međama parcela u pravcu istoka, te sjevera k.č. 486, 487, 481, 475, 476, 851, 448 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 448, 449 i 447, produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 449, te nastavlja međama parcela k.č. 437, 851, 424, 426, 425, 851 i dolazi u tačku br. 8 koja ima koordinate y=6536774, x=4856347, zatim nastavlja na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 311, 312, te međama parcela k.č. 309, 305, 306, (siječe parcelu k.č. 308), 304/2, 303/4, 316, 317 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 324, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 423, 414, 327, 895 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 895, 893/3 i 894/1, potom međom parcele k.č. 893/3 i dolazi do njenog jugozapadnog ruba, produžava na sjeverozapad idući u pravoj liniji preko parcela k.č. 892, 890 (put) i 891, te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 351, 870, 891 i 341, produžava u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 351 i 344 (ne obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 346, 344 i 343, produžava na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 344 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 350, ide na sjever i zapad idući istočnom te sjevernom međom parcele k.č. 350 koju obuhvata i dolazi do njenog sjeverozapadnog ruba, presijeca parcelu k.č. 88 i nastavlja na sjeverozapad idući međom parcele k.č. 85 koju ne obuhvata i dolazi do tromeđe parcela k.č. 85, 87 i 86, nastavlja u pravoj liniji na sjeverozapad sijekući parcele k.č. 86, 78 i 79 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 66, 64 i 78, nastavlja na sjeverozapad idući južnim međama parcela k.č. 64 i 65 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 69 kojim ide na sjever do njegovog kraja, skreće na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 155/1 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 152/1, 155/1 i 154/1, nastavlja na zapad te jugozapad idući međama parcela k.č. 155/2, 155/3, 155/4, 165, 164 i 166 (koje obuhvata) i izlazi na potok k.č. 183, te njime ide na jugozapad i izlazi na ulicu Jarčedoli k.č. 851 kojom produžava na sjeverozapad (ne obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 851 (ulicu Jarčedoli), 751/2 i 749, potom obuhvata Društveni dom Jarčedoli i izlazi na ulicu Nalina k.č. 2759 (ne obuhata je) i dolazi do tačke br. 9 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2759 i 837, a ima koordinate k.č. y=6535998, x=4856708, produžava na jugozapad idući pješačkom stazom koja ide preko parcele k.č. 837 i dolazi do trase projektovane saobraćajnice kojom produžava na jugozapad, te sjeverozapad (ne obuhvata je), a koja ide preko parcela k.č. 837, 2817, te dolazi do tačke br. 10 koja se nalazi na parceli 2817 (Čolin potok), a ima koordinate y=6535770, x= 4856474, zatim produžava na jug idući Čolinim potokom u dužini od 140 m, presijeca parcelu k.č. 837 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 837, 2668/1 i 2673, produžava na jugoistok idući putevima k.č. 2673 i 2777 (ne obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2683, 2681 i 2777, zatim skreće na istok idući međama parcela k.č. 2683, 2728 (obuhvata ih), zatim se lomi na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2726 i 2722 i dolazi do mjesta odakle opis granice obuhvata Plana i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Jarčedoli, K.O. Sarajevo IX i K.O. Trebević, Općina Stari Grad.

Površina obuhvata Plana iznosi P=98,6 ha.

Član 3.

U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona stanovanja, P=30,10 ha

B. Zelene površine (livade, dolovi, brežuljci, voćnjaci), P=35,70 ha

C. Zaštitno zelenilo, P=13,70 ha

D. Revitalizacija šume, P=9,20 ha

E. Komunalne površine (mezarja, rezervoar), P=3,30 ha

F. Saobraćajne površine, P=6,60 ha

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uslova utvrđenih u Planu.

Član 5.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata:

  • -
    Građevinske parcele su utvrđene regulacionim linijama i definisane u grafičkom dijelu Plana;
  • -
    Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava objekat građevine, kao i liniju koju građevina, odnosno njen najistureniji dio ne smije preći;
  • -
    Za zemljišta gdje ima više suvlasnika, u postupcima upravnih rješavanja, izdavanja urbanističkih saglasnosti odnosno odobrenja za građenje, izvršit će se preparcelacija zemljišta u skladu sa donesenim sudskim rješenjima, uz uslov obezbjeđenja minimalne površine građevinske parcele, saobraćajnog pristupa parceli i priključenja na komunalnu infrastrukturu. Urbanističko tehničke uslove potrebno je propisati na osnovu stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, koje mora biti u skladu sa ovom Odlukom;
  • -
    Maksimalna spratnost planiranih individualnih stambenih objekata i objekata društvene infrastrukture u obuhvatu Plana je suteren, prizemlje, dva sprata (S+P+2);
  • -
    Na strmim terenima, gdje je uslovljena izgradnja više suterenskih etaža, maksimalna spratnost objekata može biti prizemlje;
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na najnižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je više od 50% volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren;
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Jedna ili više podrumskih ili suterenskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se uradi projekat osiguranja građevinske jame, koji će propisati odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana je projekat osiguranja građevin- ske jame;
  • -
    Maksimalna visina poslovne prizemne etaže stambeno- poslovnih objekata je 3,5 m;
  • -
    Izgradnja novih objekata na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđeni kao nestabilni tereni ne može se odobriti;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Izgradnja objekata može se vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
  • -
    Priključke na mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Sve objekte predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu potrebno je oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    Krovovi objekata trebaju biti viševodni, uz uslov da jedna krovna ravan prati padinu. Daje se mogućnost izgradnje ravnih krovova za objekte društvene infrastrukture. Ne dozvoljava se gradnja mansardnih i bačvastih krovova;
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 120 cm. Visina nadzitka mjeri se od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Dozvoljena je izgradnja novih javnih pješačkih komunika- cija, odnosno stepeništa, na lokalitetima gdje postoje prostorne mogućnosti, uz mogućnost rješavanja imovin- sko-pravnih odnosa.

Član 6.

Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom. Izgradnja objekata ne može započeti bez prethodno minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobra- ćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanaliza- cionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena. Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi objekti se mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine. Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni, ne može se odobriti.

Član 7.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema građevine, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o inženjersko-geološ- kim i geomehaničkim karakteristikama tla, koji je rađen za potrebe izrade Plana.

Član 8.

Na prostorima koji su registrovani kao nestabilni tereni, a naznačeni su u grafičkom dijelu Plana, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije u cilju osiguranja predmetnih lokaliteta.

Član 9.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje) potrebno je izraditi geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstruktivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, te okolnog terena,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena i tehnički prijem radova.

Član 10.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) - (nepovoljni tereni za građenje), važe svi već dati uslovi navedeni u članu 9. ove Odluke, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slučaju.

Kod objekata na nepovoljnim terenima za gradnju, legalizacija se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena, a prema uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena:

  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastrukture,
  • -
    konstruktivna sanacija objekta,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
  • -
    izdavanje naknadnog odobrenja za građenje - legalizacija objekata je moguća nakon izvršenog tehničkog prijema sanacionih radova.

Član 11.

Svi uslovi i propisi iz članova 9. i 10. ove Odluke se odnose i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 12.

Legalizaciji objekata može se pristupiti nakon što nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedeni u članovima 9. i 10. ove Odluke realizirani na terenu.

Član 13.

Objekti kojima nije obezbijeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na stabilnom, uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizovati ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Član 14.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, a koji ispunjavaju i ostale uslove iz članova ove Odluke, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja ili zamjene građevinskog fonda, za potrebe stanovanja ili dobivanja poslovnog prostora, pod sljedećim uslovima:

  • -
    Maksimalna spratnost objekata je suteren, prizemlje i dva sprata (S+P+2);
  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Krovovi trebaju biti viševodni, uz uslov da jedna krovna ravan prati padinu terena;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture, koji se zadrža- vaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, na način utvrđen Odlukom;
  • -
    Zamjenu postojećeg građevinskog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 5. ove Odluke i geoinže- njerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama.

Član 15.

Na osnovu Elaborata zaštite kulturno-historijskog i prirod- nog naslijeđa, koji je rađen za potrebe izrade Plana, utvrđeno je da se radi o prostoru koji ima minimalne arhitektonsko urbanis- tičke vrijednosti i predstavlja prelazno gravitirajuće područje između gradskih stambenih mahala naseljavanih od 16. stoljeća i zaštićenog područja pejzaža Trebevića. Postoji nekoliko stambe- nih objekata koji se mogu valorizirati kao objekti skromne ambijentalne i dokumentarne vrijednosti. Ovi objekti su izgrađe- ni u austrougarskom i osmanskom periodu, spratnosti P-S+P, i za njih nisu propisane posebne mjere zaštite, ali sugeriše se da se takvi objekti sačuvaju, te da se na njima poduzmu intervencije koje predviđaju njihovo uređenje u izvornom obliku (sanacija, restauracija, restauracija fasadnog plašta, adaptacija u okviru postojećih gabarita, očuvanje tipične forme krova - dvovodni sa "lastavicom", savremene intervencije unutar objekata u cilju unapređenja stambenih uslova, ili rekonstrukcija uz smjernice i uslove Službe zaštite).

Kao uočljivi prostorni akcenti izdvajaju se Groblje Nišan - Jarčedoli sa džamijom, uzvišenje Mala Čolina kapa i "Mujina stijena".

Značajna vrijednost u obuhvatu Plana su zelene površine, kako one kultivisane (bašte i voćnjaci), tako i one slobodne, nekultivisane, kao što su livade i šume.

Elaborat zaštite propisuje obnovu i vraćanje u prvobitno stanje pojasa zaštitnih šuma na obroncima planine Trebević, odnosno pošumljavanje ovog ogoljenog lokaliteta, sa biljnom vrstom koja je egzistirala do 1992. godine.

Obuhvat Revitalizacije šume naznačen je u grafičkom dijelu Plana, kao posebna namjena prostora (Popov Gaj, Gaj na Hridu, Mala Čolina kapa), u okviru kojih se ne dozvoljava nova stambena izgradnja.

Član 16.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza i urbanog mobilijara. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, Elaboratom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, koji su sastavni dio Plana.

Član 17.

Zona zaštitnog zelenila obuhvata nestabilne terene (NT), a ista je u funkciji zaštite ovih prostora od dalje bespravne gradnje i ugrožavanja stabilnosti terena. Površine ove zone potrebno je revitalizirati zasadom dendro vrstama u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata. Na ovim prostorima utvrđena je zabrana daljnje gradnje, zbog nestabilnosti terena.

Član 18.

U svrhu sporta i rekreacije planirane su trim i staze za šetnju, koje vode do prirodnih uređenih vidikovaca odakle se pruža pogled na grad. U ove svrhe, planira se aktiviranje i Apelovog puta - saobraćajnice izgrađene u austrougarskom periodu, koja je trenutno zapuštena i oštećena. Na osnovu Elaborata zaštite, propisuje se obaveza sanacije, restauracije i tekućeg održavanja Apelovog puta i kamenih podzida.

Član 19.

Novoplanirane saobraćajnice na nestabilnim terenima mogu se izgraditi samo kada se teren sanira, odnosno ukoliko dijelovi saobraćajnice čine element stabilizacije terena, onda se dio saobraćajnice može realizirati u fazi sanacije terena.

Zbog nepovoljne konfiguracije terena, na nekim dijelovima (u najnepovoljnijem slučaju) pristup postojećim objektima je omogućen pješačkom stazom.

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njena udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta. Moguća je izgradnja garaže na granici parcele, na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Prostor ispod ploče može se koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora ne može se mijenjati.

Broj parking mjesta na pripadajućoj parceli za novoplanirane objekte treba odgovarati odnosu minimalno jedan stan - 1 parking mjesto, odnosno, jedno parking mjesto na 30 m2 do 80 m2 BGP-e poslovnog prostora, u zavisnosti od namjene.

Član 20.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 21.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 22.

Ograde trebaju biti transparentne i uz korištenje tradicional- nih materijala.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 23.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem.

Član 24.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor, pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti izgrađeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 25.

Može se dozvoliti izgradnja objekata koji imaju namjenu pripreme i sušenja šumskih plodova, gljiva, ljekovitog bilja i objekata slične namjene, a čija funkcija neće biti u koliziji sa urbanim načinom življenja.

Član 26.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Član 27.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1905-1/15
24. novembra 2015. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Suljo Agić, s. r.