Odluka o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka
Na osnovu čl. 80. stav (5) i 81. stav (15) Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/17 i 22/25), čl. 5. stav (1) tačka h) i 19. stav (1) tačka c) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/17) i člana 12. stav (1) tačka d) Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/18), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 23.12.2025. godine, donosi
ODLUKU
O UPRAVLJANJU KREDITNIM RIZIKOM I UTVRĐIVANJU OČEKIVANIH KREDITNIH GUBITAKA
1. Opće odredbe
Član 1.
Predmet odluke
(1) Ovom odlukom propisuju se:
- a)pravila za upravljanje kreditnim rizikom,
- b)način raspoređivanja izloženosti u nivoe kreditnog rizika i utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka,
- c)prihvatljiv kolateral za potrebe utvrđivanja očekivanih kreditnih gubitaka,
- d)prihvatljiv kolateral za potrebe ograničenja najveće dopuštene izloženosti u odnosu na osnovni kapital,
- e)tretman materijalne aktive stečene u postupku naplate potraživanja,
- f)način izvještavanja Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija).
(2) Ovom odlukom propisuju se minimalni zahtjevi, a banka može primijeniti strožije zahtjeve.
(3) Odredbe ove odluke primjenjuju se na banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine koje su od Agencije dobile dozvolu za rad.
(4) Banka je obavezna primjenjivati odredbe ove odluke na pojedinačnoj i konsolidovanoj osnovi.
(5) Uputstvom za klasifikaciju i vrednovanje finansijske aktive (u daljem tekstu: Uputstvo) detaljnije se definiraju i pojedine odredbe ove odluke, s ciljem osiguranja jedinstvenog računovodstvenog i regulatornog tretmana finansijske aktive.
(6) Na pitanja vezana za upravljanje kreditnim rizikom u bankama koja nisu definirana ovom odlukom, a definirana su Zakonom o bankama ili drugim podzakonskim propisima, primjenjivat će se odredbe tog zakona ili drugog podzakonskog propisa.
Član 2.
Pojmovi
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:
- a)Izloženost je bruto knjigovodstvena vrijednost stavke bilansne i vanbilansne aktive.
- b)Nekvalitetna izloženost je:
- 1)izloženost u statusu neizmirenja obaveza, odnosno izloženost koja je raspoređena u nivo kreditnog rizika 3 iz člana 21. ove odluke,
- 2)izloženost koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka, a ispunjava uslov za raspoređivanje u nivo kreditnog rizika 3.
- 1)
- c)Nekvalitetni kredit je:
- 1)kredit u statusu neizmirenja obaveza, odnosno kredit koji je raspoređen u nivo kreditnog rizika 3 iz člana 21. ove odluke,
- 2)kredit koji se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka, a ispunjava uslov za raspoređivanje u nivo kreditnog rizika 3.
- 1)
- d)Očekivani kreditni gubitak (engl. Expected Credit Losses - ECL) jeste ispravka vrijednosti bilansne izloženosti i rezervisanja za pokriće očekivanih kreditnih gubitaka za vanbilansne izloženosti koje banka knjigovodstveno evidentira kroz račun dobiti ili gubitka, a utvrđuje se u skladu sa odredbama ove odluke i Uputstva.
- e)Vanjska institucija za procjenu kreditnog rejtinga (engl. External Credit Assessment Institution - ECAI) ima isto značenje kao u Odluci o izračunavanju kapitala banke.
- f)Špekulativno finansiranje nekretnina ima isto značenje kao u Odluci o izračunavanju kapitala banke.
- g)Računovodstveni otpis jeste prijenos bilansne izloženosti u vanbilansnu evidenciju, pri čemu banka zadržava pravo na dalje poduzimanje mjera za naplatu potraživanja od dužnika.
- h)Trajni otpis jeste otpis bilansne izloženosti koji dovodi do prestanka priznavanja cijele izloženosti ili njenog dijela u poslovnim knjigama banke (bilansnoj i vanbilansnoj evidenciji).
- i)Modifikacija izloženosti je postupak kojim se mijenjaju uslovi originalnog ugovora te izloženosti, pri čemu banka treba dokazati da li je modifikacija izloženosti:
- 1)uzrokovana tekućim potrebama dužnika (npr. smanjenje efektivne kamatne stope zbog promjena na tržištu, zamjena kolaterala i sl.), a ne finansijskim poteškoćama dužnika,
- 2)uzrokovana trenutnim finansijskim poteškoćama dužnika ili poteškoćama koje će uskoro nastati, odnosno pogoršanjem njegove kreditne sposobnosti u odnosu na početnu procjenu kreditne sposobnosti, urednosti u izmirivanju obaveza prema banci ili drugim povjeriocima (u daljem tekstu: restrukturirana izloženost).
- 1)
- j)Prihvatljiv kolateral jeste kolateral koji banka može uzeti u obzir prilikom procjene budućih novčanih tokova za potrebe utvrđivanja očekivanih kreditnih gubitaka, a koji mora ispuniti sve uslove u vezi sa kolateralom navedene u ovoj odluci.
- k)Korektivni faktor (engl. haircut) jeste faktor kojim se banka koristi za prilagođavanje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova iz prihvatljivog kolaterala u odnosu na tržišnu vrijednost kolaterala, uzimajući u obzir odgovarajući interno procijenjeni rok naplate, te za izračunavanje iznosa izloženosti osiguranog prihvatljivim kolateralom za potrebe primjene člana 27. st. (1) i (2) ove odluke.
- l)Nezavisni procjenitelj je lice zaposleno u banci ili angažovano od strane banke koje posjeduje potrebne stručne kvalifikacije, tehničke sposobnosti, iskustvo i odgovarajuće ovlaštenje (licencu, rješenje i sl.) potrebno za utvrđivanje vrijednosti nekretnine ili pokretne imovine, te dobro poznaje tržište nekretnina i pokretne imovine.
Nezavisni procjenitelj ili član njegove uže porodice ne smije:
- 1)biti uključen u postupak odobravanja izloženosti ili u posredovanje, prodaju ili iznajmljivanje nekretnine ili pokretne imovine,
- 2)imati pravni ili poslovni odnos sa dužnikom, osim posla procjene,
- 3)biti povezano lice sa kupcem ili prodavaocem pokretne imovine ili nekretnina,
- 4)imati vlastite interese s obzirom na rezultate konačnog izvještaja kojim se utvrđuje tržišna vrijednost nekretnine ili pokretne imovine, osim naknade za izvršavanje procjene.
Visina naknade koju prima nezavisni procjenitelj ne smije zavisiti od rezultata procjene, a nezavisni procjenitelj dužan je da sačini jasan, transparentan i objektivan izvještaj o procjeni vrijednosti nekretnine ili pokretne imovine, u skladu sa pravilima i standardima struke.
- m)Kamatno inducirani kreditni rizik jeste rizik gubitka kojem je dodatno izložena banka koja preuzima kreditni rizik iz izloženosti vezanih za promjenljivu kamatnu stopu.
- n)Materijalno značajan iznos za potrebe utvrđivanja broja dana kašnjenja ima isto značenje kao u Odluci o izračunavanju kapitala banke.
- o)Utvrđivanje broja dana kašnjenja ima isto značenje kao u Odluci o izračunavanju kapitala banke.
- p)Okolišni, socijalni i upravljački rizici (engl. Environmental, Social and Governance - ESG) imaju isto značenje kao u važećim regulatornim aktima Agencije kojima se uređuje upravljanje rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima.
- r)Projektno finansiranje podrazumijeva finansiranje svih aktivnosti mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća (uključujući društva posebne namjene osnovana za projekt) uključenih u projekte u kojima finansijska otplata kredita ponajprije ovisi o novčanom toku od prodaje projekta.
- s)Model u kontekstu ove odluke podrazumijeva kvantitativni alat ili okvir koji koristi statističke, ekonomske, finansijske, matematičke ili tehnike mašinskog učenja (engl. machine learning) za obradu ulaznih podataka i generisanje procjena ili odluka povezanih s kreditnim rizikom, a čiji se rezultati koriste u procesu upravljanja kreditnim rizicima i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka. Uključuje pretpostavke, metodologije i podatke koji pomažu u donošenju informisanih, dosljednih i prediktivnih procjena rizika. Za potrebe ove odluke razlikuju se dvije vrste modela:
- 1)Modeli za procjenu kreditnog rizika (engl. Credit Risk Decision Models) koji prevashodno služe za podršku procesima odlučivanja kao što su na primjer: odobrenje kredita, kategorizacije klijenata i/ili izloženosti u određene homogene grupe (rang, skor, rejting, itd.) na osnovu zajedničkih karakteristika, sistema ranog upozorenja na povećanje kreditnog rizika i slični procesi. U ovu vrstu modela su također uključeni modeli koji se koriste u kreditnom procesu s obzirom na njihovu komplementarnost, i to: modeli procjene vrijednosti nekretnina i automatizovani modeli koje banka koristi u skladu sa Odlukom o uslovima za dokumentovanje, digitalizaciju i automatizaciju kreditnih aktivnosti banke,
- 2)Modeli parametara kreditnog rizika koji se prevashodno koriste za procjenu parametara putem kojih se procjenjuju očekivani kreditni gubici (engl. Expected Credit Losses - ECL) i obuhvataju modele kao što su na primjer: modeli procjene vjerovatnoće nastupanja statusa neizmirenja obaveza (engl. Probability of Default - PD), gubitak usljed nastupanja statusa neizmirenja obaveza (engl. Loss Given Default - LGD), faktor kreditne konverzije (engl. Credit Conversion Factor - CCF) i drugi slični modeli.
- 1)
- t)Faktor kreditne konverzije (engl. Credit Conversion Factor - CCF) jeste odnos iznosa vanbilansne obaveze za koji se očekuje da će biti iskorišten u trenutku nastupanja statusa neizmirenja obaveza i ukupnog iznosa vanbilansne obaveze, a koristi se za potrebe pretvaranja vanbilansnih izloženosti u bilansne izloženosti prilikom utvrđivanja očekivanih kreditnih gubitaka.
- u)Značajni rast kamatne stope u smislu ove odluke je primijenjena promjena kamatne stope kod koje rast trenutne efektivne kamatne stope za pojedinačnu kreditnu izloženost iznosi 200 i više baznih poena u odnosu na efektivnu kamatnu stopu za datu izloženost na referentni datum. Efektivna kamatna stopa ima značenje kako je to definirano u Uputstvu, a referentni datum je datum inicijalnog (početnog) priznavanja finansijskog instrumenta.
- v)Mjera restrukturiranja (engl. Forbearance measure) jeste ustupak banke prema dužniku koji ima poteškoća s ispunjavanjem svojih finansijskih obaveza ili je vjerojatno da će ih imati. Kao takav, ustupak može značiti gubitak za banku i odnosi se na bilo koju od sljedećih mjera:
- 1)izmjenu ugovornih odredbi, ako takva izmjena ne bi bila odobrena da dužnik nije imao poteškoća s ispunjavanjem svojih finansijskih obaveza,
- 2)potpuno ili djelomično refinansiranje dužničke obaveze, ako takvo refinansiranje ne bi bilo odobreno da dužnik nije imao poteškoća s ispunjavanjem svojih finansijskih obaveza.
- 1)
- z)Razvoj modela označava skup aktivnosti kojima se uspostavljaju, razvijaju, kvantitativno usklađuju (kalibriraju), testiraju i dokumentuju modeli, s ciljem osiguranja njihove pouzdanosti, stabilnosti, prediktivne sposobnosti i usklađenosti s poslovnim modelom banke.
- aa)Validacija modela predstavlja provjeru adekvatnosti primijenjenog modela zasnovanu na kvalitativnoj ocjeni i kvantitativnoj procjeni performansi modela kako bi se osigurala tačnost i pouzdanost modela kreditnog rizika. Validacija može biti inicijalna koja se provodi prilikom razvoja novog modela kreditnog rizika ili periodična, a čiji je cilj osigurati zadovoljavajuće performanse modela u korištenju.
(2) Pojmovi koji nisu definirani ovim članom, a koriste se u ovoj odluci, imaju značenje u skladu sa zakonskim propisima i drugim podzakonskim propisima.
2. Pravila za upravljanje kreditnim rizikom
Član 3.
Pravila za upravljanje kreditnim rizikom
(1) Pored propisanih općih i posebnih standarda za upravljanje rizicima, a koji se odnose na uspostavljanje i primjenu sistema internog upravljanja u bankama, banka je obavezna ispuniti zahtjeve u vezi sa posebnim pravilima za upravljanje kreditnim rizikom koji su propisani čl. 4. do 17. ove odluke.
(2) Banka je obavezna osigurati da se godišnjim planom rada interne revizije obuhvati pregled poštovanja pravila za upravljanje kreditnim rizikom iz stava (1) ovog člana.
Član 4.
Interni akti banke
(1) Banka je obavezna donijeti i provoditi adekvatne strategije, te politike i procedure za upravljanje kreditnim rizikom u kojima su jasno i detaljno utvrđene nadležnosti i odgovornosti nadležnih tijela i zaposlenih u banci.
(2) Banka je obavezna upravljati kreditnim rizikom na nivou pojedinačnih izloženosti i na nivou cijelog portfolija banke, odnosno uspostaviti i provoditi adekvatan i efikasan sistem stalnog praćenja pojedinačnih izloženosti koje nose kreditni rizik i cijelog portfolija, te osigurati da nivo, struktura i kvalitet njenog portfolija bude usklađen sa usvojenim strategijama i politikama za upravljanje kreditnim rizikom.
(3) Banka je obavezna donijeti interne metodologije kojima će definirati način klasifikacije i vrednovanja izloženosti, njihovog raspoređivanja u nivoe kreditnog rizika, razvoj i validaciju modela za procjenu kreditnog rizika i modela parametara kreditnog rizika, te utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka, koje su usklađene sa zahtjevima propisanim ovom odlukom i Uputstvom.
(4) Metodologije iz stava (3) ovog člana usvaja nadzorni odbor banke, a uprava banke obavezna je osigurati konzistentnu primjenu usvojenih metodologija, adekvatno praćenje i efikasan sistem internih kontrola primjene istih, uspostaviti odgovarajući sistem izvještavanja, te po potrebi predlaže njihove izmjene.
(5) Funkcija interne revizije banke redovno ocjenjuje adekvatnost svih elemenata uspostavljenih metodologija i postupaka banke za klasifikaciju i vrednovanje izloženosti, razvoj i validaciju modela za procjenu kreditnog rizika i modela parametara kreditnog rizika korištenih pri utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući ocjenu adekvatnosti sistema internih kontrola unutar tih postupaka, te daje preporuke za otklanjanje utvrđenih slabosti i nedostataka.
Član 5.
Organizacioni zahtjevi
(1) Banka je obavezna osigurati jasnu operativnu i organizacionu razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije podrške i upravljanja rizicima, uključujući i upravljačke i rukovodne nivoe.
(2) Banka je obavezna uspostaviti jasnu i dosljednu organizacionu strukturu koja osigurava utvrđivanje:
- a)kriterija i procedura za odobravanje novih izloženosti ili modifikaciju postojećih izloženosti,
- b)pravila odobravanja izloženosti na nivou pojedinačnih dužnika i na nivou grupe povezanih lica,
- c)nadležnosti nadzornog odbora i uprave, kao i odbora koje oni imenuju, te ovlaštenja pojedinih rukovodnih nivoa za odobravanje izloženosti riziku.
(3) Banka je obavezna da u skladu sa interno propisanim nivoima kompetencija, sa aspekta izloženosti kreditnom riziku, osigura mišljenje lica zaduženog za procjenu kreditnog rizika u banci.
(4) Banka je obavezna utvrditi pravila i odgovornosti za odobravanje izloženosti, u izuzetnim slučajevima, kada se lice koje je zaduženo za ugovaranje transakcija i lice zaduženo za procjenu kreditnog rizika u banci ne mogu usaglasiti oko odobrenja izloženosti.
(5) Izuzetno, ako banka odobrava izloženosti za koje nije potrebno mišljenje lice zaduženog za procjenu kreditnog rizika u banci iz stava (3) ovog člana, odluke o odobravanju izloženosti mogu se donositi u okviru funkcije ugovaranja transakcija. U tom slučaju banka je obavezna propisati kriterije za utvrđivanje izloženosti za koje nije potrebno mišljenje lica zaduženog za procjenu kreditnog rizika u banci, pravila odobravanja tih izloženosti, koja omogućavaju njihovo grupisanje prema sličnim karakteristikama, i pravila njihovog praćenja na grupnoj osnovi, koje se mora obavljati u okviru funkcije upravljanja rizicima.
(6) Banka ne može u okviru funkcije ugovaranja transakcija utvrđivati i knjigovodstveno evidentirati očekivane kreditne gubitke. Banka je također obavezna osigurati jasnu funkcionalnu razdvojenost za razvoj i validaciju modela za procjenu kreditnog rizika i modela parametara kreditnog rizika korištenih pri utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka.
Član 6.
Kreditni proces
Banka je obavezna usvojiti adekvatne politike i procedure i uspostaviti odgovarajući kreditni proces koji minimalno obuhvata:
- a)odobravanje izloženosti,
- b)praćenje rizičnosti izloženosti,
- c)analizu izloženosti kreditnom riziku,
- d)sistem ranog upozorenja na povećanje kreditnog rizika,
- e)postupanje sa nekvalitetnim izloženostima,
- f)postupanje sa restrukturiranim izloženostima,
- g)raspoređivanje izloženosti u nivoe kreditnog rizika,
- h)sadržaj i vođenje kreditnog dosjea.
Član 7.
Odobravanje izloženosti
(1) Banka je prije odobravanja kreditne izloženosti, te svakog povećanja kreditne izloženosti obavezna da na sveobuhvatan i adekvatan način procijeni kreditnu sposobnost dužnika, a uzimajući u obzir interno propisane kriterije i zahtjeve ove odluke. Banka je obavezna da najmanje jednom godišnje razmatra propisane kriterije, te ih po potrebi prilagođava s ciljem unapređenja postupaka procjene kreditne sposobnosti dužnika.
(2) Banka je prije odobravanja kreditne izloženosti obavezna procijeniti kvalitet, utrživost, raspoloživost i vrijednost, te pravnu valjanost kolaterala. Ako vrijednost kolaterala u velikoj mjeri zavisi od kreditne sposobnosti davaoca kolaterala koji je treća strana, banka je obavezna procijeniti i njegovu kreditnu sposobnost.
(3) Banka je obavezna uspostaviti pouzdan proces za procjenu mogućnosti dužnika da ispuni svoje obaveze prema ugovorenim uslovima i provjeravati taj proces u redovnim intervalima.
(4) Banka je prilikom analize naplativosti izloženosti obavezna prvo uzeti u obzir kreditnu sposobnost dužnika, a primljeni kolateral za tu izloženost smatrati isključivo sekundarnim izvorom naplate.
(5) Banka je obavezna donijeti politiku, kojom će definirati vrste kolaterala koje prihvata kao osiguranje za izloženost i metodologiju procjene vrijednosti kolaterala.
(6) Banka u skladu sa stavom (1) ovog člana internim aktima detaljno propisuje kriterije koje uzima u obzir prilikom procjene kreditne sposobnosti dužnika, način vršenja procjene i utvrđivanja činjenica relevantnih za procjenu, a pri tome je obavezna da obuhvati najmanje sljedeće kriterije:
- a)za pravna lica:
- 1)utvrđivanje cilja, odnosno namjene izloženosti,
- 2)dužnikove novčane tokove ostvarene u proteklom periodu i procijenjene buduće novčane tokove u odnosu na njegove obaveze, a što uključuje i identifikaciju klasifikacije ekonomskih djelatnosti iz koje dužnik stvarno ostvaruje i/ili će ostvarivati većinu svojih novčanih tokova,
- 3)stručnost uprave i rukovodstva, kvalitet planova i programa za čiju realizaciju banka pruža finansijsku podršku,
- 4)karakter, poštenje i reputaciju dužnika, odnosno korektnost njegovih namjera i ponašanje u poslovnim aktivnostima i prema banci, pri čemu bitne faktore čine dostupne informacije o urednosti u izmirivanju obaveza prema banci, drugim bankama, ostalih obaveza prema drugim povjeriocima, o finansijskim prekršajima i sl.,
- 5)dužnikovu likvidnost i profitabilnost,
- 6)nivo kapitala i rezervi kojima dužnik raspolaže i njihov udio u bilansnoj sumi, te kvalitet aktive dužnika,
- 7)imovinsku snagu dužnika,
- 8)stepen zaduženosti dužnika, uključujući nivo i ročnost obaveza dužnika, te analizu datih jemstava,
- 9)uslove pod kojima dužnik posluje i perspektivu dužnika, uključujući i procjenu održivosti poslovnog modela i strategije dužnika, procjenu trenutnog i budućeg položaja dužnika na tržištu, kao i položaj i perspektivu cijele grane djelatnosti kojom se dužnik bavi,
- 10)procjenu ovisnosti dužnika o ključnim ugovorima, klijentima ili dobavljačima, te procjenu načina na koji isti utječu na stvaranje novčanog toka, uključujući postojanje koncentracija,
- 11)dužnikovu izloženost valutno induciranim kreditnim rizikom po osnovu potraživanja banke sa valutnom klauzulom, potraživanja u stranoj valuti, uključujući i dužnikove vanbilansne obaveze s valutnom klauzulom i vanbilansne obaveze u stranoj valuti i kamatno induciranim kreditnim rizikom po osnovu potraživanja ugovorenih sa promjenljivom kamatnom stopom. Pri tome banka treba da procjenjuje kreditni rizik i sa aspekta moguće promjene finansijskog položaja dužnika zbog promjene kursa konvertibilne marke i valute u kojoj je izloženost ili kamatne stope, odnosno da procijeni sposobnost dužnika da u slučaju potencijalne promjene tog kursa ili kamatne stope izmiruje obaveze prema banci u skladu sa ugovorenim uslovima. Banka posebnu pažnju posvećuje izloženostima sa valutnom klauzulom u stranoj valuti u slučajevima kada dužnik nema izvore prihoda u istoj valuti u kojoj je izloženost. Banka nije u obavezi da procjenjuje valutno inducirani kreditni rizik za izloženosti sa valutnom klauzulom u EUR-u, imajući u vidu postojanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini,
- 12)procjenu utjecaja klimatskih i okolišnih rizika kojima je dužnik izložen u svim relevantnim fazama odobravanja kreditne izloženosti i upravljanja kreditnim rizikom putem specifičnih kriterija za odobravanje koje je banka definirala u skladu sa vlastitom strategijom upravljanja rizicima i odredbama važećeg regulatornog akta Agencije kojim se uređuje upravljanje rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima,
- 13)važne specifičnosti vezano za određene vrste proizvoda ili namjene koje se kreditiraju (npr. zakonska ograničenja ili pravna dokumentacija kao što su dozvole, ugovori, itd.) koji mogu bitno utjecati na uspješnost realizacije transakcije i otplate izloženosti.
- 1)
- b)za fizička lica:
- 1)utvrđivanje cilja, odnosno namjene kreditne izloženosti,
- 2)dužnikove novčane tokove ostvarene u proteklom periodu i procijenjene buduće novčane tokove u odnosu na njegove obaveze,
- 3)imovinsku snagu dužnika,
- 4)stepen zaduženosti dužnika, te analizu datih jemstava,
- 5)karakter, poštenje i reputaciju dužnika, odnosno korektnost njegovih namjera i ponašanje prema banci, pri čemu banka treba da poduzme sve razumne mjere da, pored podataka o otplati kreditnih obaveza, prikupi i relevantne podatke o urednosti otplate ostalih obaveza i procijeni utjecaj na buduće novčane tokove dužnika u slučaju postojanja značajnih neizmirenih obaveza,
- 6)dužnikovu izloženost valutno induciranim kreditnim rizikom po osnovu potraživanja banke sa valutnom klauzulom, potraživanja u stranoj valuti, uključujući i dužnikove vanbilansne obaveze s valutnom klauzulom i vanbilansne obaveze u stranoj valuti i kamatno induciranim kreditnim rizikom po osnovu potraživanja ugovorenih sa promjenljivom kamatnom stopom. Pri tome banka treba da procjenjuje kreditni rizik i sa aspekta moguće promjene finansijskog položaja dužnika zbog promjene kursa konvertibilne marke i valute u kojoj je izloženost ili kamatne stope, odnosno da procijeni sposobnost dužnika da u slučaju potencijalne promjene tog kursa ili kamatne stope izmiruje obaveze prema banci u skladu sa ugovorenim uslovima. Banka posebnu pažnju posvećuje izloženostima sa valutnom klauzulom u stranoj valuti u slučajevima kada dužnik nema izvore prihoda u istoj valuti u kojoj je izloženost. Banka nije u obavezi da procjenjuje valutno inducirani kreditni rizik za izloženosti sa valutnom klauzulom u EUR-u, imajući u vidu postojanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini.
- 1)
(7) Dodatno, procjenu kreditne sposobnosti dužnika koji po svojoj prirodi pretpostavljaju veći nivo rizika, kao što je špekulativno finansiranje nekretnina, banka vrši na osnovu dodatnih vlastitih posebnih procedura za odobravanje prilagođenih za ovakve dužnike. Navedene procedure banka primjenjuje minimalno za dužnika koji je osnovan u prethodne dvije godine od dana kada se vrši procjena (novoosnovana privredna društva), kao i dužnika koji je osnovan s posebnom namjenom, odnosno za realizaciju unaprijed utvrđenog projekta (projektno finansiranje), i iste vrši na osnovu procjene mogućnosti tog dužnika da ostvari adekvatne novčane tokove koji osiguravaju blagovremeno izmirivanje obaveza po ugovorenoj dinamici otplate potraživanja. Prilikom vršenja te procjene banka uzima u obzir najmanje:
- a)dostupne finansijske izvještaje,
- b)kod novoosnovanih privrednih društava procjenu budućih novčanih tokova tog ulaganja (poslovni plan, finansijske projekcije, ocjenu perioda vraćanja ulaganja, analizu osjetljivosti projekta na rizike i sl.),
- c)kod projektnog finansiranja i posebno špekulativnog finansiranja nekretnina:
- 1)procjenu budućih novčanih tokova projekta (poslovni plan koji uključuje obrazloženje za izgradnju i projekciju svih troškova povezanih s izgradnjom koju je provjerio nezavisni stručnjak, ocjenu perioda vraćanja ulaganja, analizu osjetljivosti projekta na rizike i sl.), kao i mogućnost i kvalitet kontinuiranog praćenja realizacije tog projekta,
- 2)da li dužnik ima pristup graditeljima, arhitektima, inženjerima i izvođačima projekta,
- 3)da li dužnik ima ili je u mogućnosti dobiti sve potrebne dozvole i potvrde za izgradnju u budućnosti, kako projekt napreduje,
- 4)razmatranje da li:
- 1)
i. izračuni troškova povezanih s izgradnjom, koje je dužnik dostavio, uključuju izdatke za nepredviđene situacije i moguća prekoračenja planiranih izdataka;
ii. da li su takvi planirani nepredviđeni izdaci uključeni u traženi iznos finansiranja ili vlasnički kapital;
iii. da li nivo gotovinskih rezervi i likvidnosni profil dužnika ili ulagača u vlasnički kapital osigurava da je kapacitet za finansiranje nepredviđenih izdataka u slučaju prekoračenja troškova i kašnjenja, ako će ih biti, iznad planiranog iznosa za nepredviđene izdatke;
iv. finansijski položaj ulagača, relevantno znanje i iskustvo u sličnim projektima, te njihovu sposobnost i spremnost podržavanja projekta u toku njegovog trajanja.
(8) Obaveza provođenja procjene kreditne sposobnosti odnosi se na sve učesnike u ugovornom odnosu, tj. banka vrši i procjenu kreditne sposobnosti sudužnika, jemca ili davaoca garancije kao i grupe povezanih lica (kada je to primjenjivo), te davaoca kolaterala samo u slučajevima iz stava (2) ovog člana.
(9) Banka je obavezna da donosi odluke o odobravanju kreditnih izloženosti na osnovu primjerenih i jasno definiranih kriterija, te da definira postupke odlučivanja o odobravanju i modifikaciji izloženosti.
Član 8.
Praćenje rizičnosti izloženosti
(1) Praćenje pojedinačnih izloženosti uključuje procjenjivanje kreditne sposobnosti dužnika, grupe povezanih lica sa dužnikom i kvaliteta, utrživosti, raspoloživosti, vrijednosti, te pravne valjanosti kolaterala tokom trajanja ugovornog odnosa na kojem je zasnovana predmetna izloženost.
(2) Banka je obavezna da prati ispunjavanje uslova iz ugovora od strane dužnika, a u slučaju namjenskih izloženosti i praćenje korištenja plasiranih sredstava u skladu sa odobrenom/ugovorenom namjenom.
(3) Banka je obavezna da uspostavi praćenje pojedinačnih izloženosti tako da omogućava pravovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem smanjenja kreditnog rizika u slučaju pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika ili davaoca kolaterala ako vrijednost kolaterala u velikoj mjeri zavisi od kreditne sposobnosti davaoca kolaterala koji je treća strana.
(4) Banka je obavezna usvojiti procedure kojima se utvrđuje prikupljanje i praćenje svih relevantnih informacija koje mogu upućivati na povećanje rizičnosti izloženosti i promjenu vrijednosti kolaterala, kao i procedure izvještavanja o tim informacijama svih ovlaštenih zaposlenih uključenih u proces upravljanja kreditnim rizikom, kako bi se blagovremeno i adekvatno vršila procjena rizičnosti izloženosti.
(5) Banka je obavezna minimalno jednom godišnje prikupiti zvanične finansijske izvještaje dužnika predane u nadležni registar, te uraditi analizu finansijskog položaja u cilju uočavanja pogoršanja koji zahtijevaju poduzimanje mjera od strane banke. Prilikom navedene analize, banka treba da prikupi i analizira izvještaje nezavisnog revizora na finansijske izvještaje dužnika, kod dužnika koji vrše reviziju finansijskih izvještaja i kod dužnika koji su obavezni da vrše reviziju finansijskih izvještaja u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske.
(6) Uz praćenje finansijskih pokazatelja, banka je obavezna uzeti u obzir informacije povezane s kvalitativnim faktorima koji bi mogli imati značajan utjecaj na otplatu kredita. Ti faktori mogu uključivati informacije o kvaliteti upravljanja, sporazume/neslaganja između vlasnika, predviđenom rastu tržišta, snagu klijenta pri određivanju cijena, strukturu i fleksibilnost troškova, kretanje, veličinu i prirodu kapitalnih rashoda, rashoda za istraživanje i razvoj, promjene u klasifikaciji ekonomskih djelatnosti iz kojih dužnik stvarno ostvaruje i/ili će ostvarivati većinu svojih novčanih tokova i dr.
Član 9.
Analiza izloženosti kreditnom riziku
(1) Banka je obavezna uspostaviti sistem za kontinuiranu analizu strukture, kvaliteta i trendova kreditnog portfolija, uključujući i analizu rizika koji proizlaze iz koncentracija prisutnih u kreditnom portfoliju. Navedene analize banka je obavezna uzeti u obzir prilikom definiranja strategija i politika za preuzimanje kreditnog rizika i upravljanje kreditnim rizikom.
(2) Praćenje i analiza kreditnog portfolija moraju biti uspostavljeni tako da omogućuju pravovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem smanjenja kreditnog rizika.
Član 10.
Sistem ranog upozorenja na povećanje kreditnog rizika
(1) Banka je obavezna uspostaviti sistem ranog upozorenja koji omogućava pravovremenu identifikaciju dužnika kod kojih je prisutan povećani kreditni rizik i voditi evidenciju o tim izloženostima, odnosno isti moraju biti uvršteni na listu dužnika koje je potrebno posebno pratiti od strane banke (engl. watch list).
(2) Banka je obavezna definirati odgovarajuće kvalitativne i kvantitativne pokazatelje za rano otkrivanje povećanog kreditnog rizika.
(3) Sistem ranog upozorenja iz stava (1) ovog člana, zasnovan na internim ili eksternim indikatorima, treba omogućiti prepoznavanje pogoršanja kreditnog kvaliteta izloženosti u najranijem trenutku, kako na pojedinačnoj, tako i na grupnoj osnovi, za izloženosti sa sličnim karakteristikama.
Banka prilikom odabira indikatora koje će koristiti u svom sistemu ranog upozorenja je obavezna posebno razmotriti i dokumentovati opravdanost i mogućnost uključivanja indikatora kojim bi pratila signale potencijalnog smanjena kreditnog boniteta navedene u Prilogu 1 ove odluke, vodeći pri tome računa da obim uključivanja navedenih signala potencijalnog smanjena kreditnog boniteta iz Priloga 1 ove odluke u sistem ranog upozorenja banke treba minimalno odgovarati veličini i stepenu složenosti poslovanja banke, kao i njenoj sistemskoj značajnosti unutar bankarskog sektora.
Ukoliko to smatra opravdanim, Agencija u okviru provođenja aktivnosti supervizije može naložiti banci razmatranje i uključivanje jednog ili više dodatnih indikatora kojim bi se pratili signali potencijalnog smanjenja kreditnog boniteta.
(4) Banka je obavezna da na listu iz stava (1) ovog člana uvrsti i nove dužnike banke, za koje je prilikom procjene kreditne sposobnosti utvrđeno da su u drugoj banci raspoređeni u viši nivo kreditnog rizika, kao i situacije u kojima sudužnik otplaćuje određenu izloženost.
(5) Aktiviranje pokazatelja ranog upozorenja bi trebalo dovesti do povećane frekvencije u postupku provjere dužnika, uključujući dalje razmatranje i donošenje odluka nadležnih organa banke.
(6) Lista indikatora koje banka koristi u svom sistemu ranog upozorenja, a koja je sastavljena na osnovu odredaba stava (3) ovog člana, se sastavlja i redovno ažurira za svaku grupu izloženosti sa sličnim karakteristikama (npr. pravna lica, stanovništvo, itd.) vodeći računa da odabrani indikatori osiguravaju pravovremenu detekciju pogoršanja kreditnog kvaliteta izloženosti u najranijem trenutku.
Banka kroz svoje interne akte dokumentuje važeću listu indikatora uključujući adekvatan opis:
- a)podataka i izvora podataka korištenih za izračun svakog pojedinačnog indikatora,
- b)definiciju i način izračuna svakog korištenog indikatora,
- c)pragove ili kriterije na bazi kojih se smatra da indikator ukazuje na pogoršanje kreditnog kvaliteta,
- d)objektivno utemeljene razloge za svaki pojedini indikator na osnovu kojih je banka zaključila da odabrani indikatori i za njih postavljene vrijednosti pragova ili kriterija osiguravaju pravovremenu detekciju pogoršanja kreditnog kvaliteta izloženosti u najranijem trenutku.
Ukoliko to smatra opravdanim, Agencija u okviru provođenja aktivnosti supervizije može naložiti banci prilagođavanje pragova ili kriterija na bazi kojih se smatra da indikator ukazuje na pogoršanje kreditnog kvaliteta, vodeći se pri tome uporedivim praksama drugih banaka, dobrim praksama upravljanja rizicima i tome sl.
Član 11.
Postupanje sa nekvalitetnim izloženostima
(1) Banka je obavezna uspostaviti adekvatan okvir za postupanje sa nekvalitetnim izloženostima, koji uključuje:
- a)način utvrđivanja, mjerenja, praćenja i nadziranja nekvalitetnih izloženosti, kao i mjere za izbjegavanje nastanka takvih izloženosti,
- b)donošenje strategije za postupanje sa nekvalitetnim izloženostima u kratkoročnom (do jedne godine), srednjoročnom (od jedne do tri godine) i dugoročnom periodu (periodu dužem od tri godine), uključujući i ciljane nivoe nekvalitetnih izloženosti,
- c)operativne godišnje planove za postupanje sa nekvalitetnim izloženostima, uključujući izloženosti u postupku prisilne naplate,
- d)implementaciju operativnog plana postupanja sa nekvalitetnim izloženostima,
- e)potpunu integriranost strategije postupanja sa nekvalitetnim izloženostima u upravljačke procese banke, uključujući redovno praćenje i nezavisan nadzor nad ovim postupcima.
(2) Banka je obavezna analizirati utjecaj nekvalitetnih izloženosti na regulatorni kapital, profitabilnost, likvidnost i ostale pokazatelje poslovanja banke.
(3) Banka je prilikom određivanja strateških ciljeva iz stava (1) tačka b) ovog člana obavezna uzeti u obzir:
- a)strategiju praćenja i restrukturiranja nekvalitetnih izloženosti,
- b)strategiju aktivnog smanjenja nekvalitetnih izloženosti,
- c)promjenu vrste izloženosti ili zamjenu duga za kapital,
- d)različite pravne mogućnosti kao što su stečaj ili vansudska nagodba.
(4) Banka je obavezna uspostaviti stalnu i efikasnu funkciju odgovornu za praćenje i postupanje sa nekvalitetnim izloženostima, koja je nezavisna i odvojena od funkcije ugovaranja transakcija.
(5) U svojim internim aktima u vezi s postupanjem sa nekvalitetnim izloženostima banka je obavezna:
- a)propisati politike, metode i učestalost vrednovanja kolaterala u obliku nekretnina i pokretne imovine, nadzor i kontrolu nad tim vrednovanjem, kao i kriterije za nezavisne procjenitelje kolaterala,
- b)propisati kriterije, postupak i nivoe odlučivanja za poduzimanje odgovarajućih pravnih radnji potrebnih za aktiviranje i realizaciju kolaterala,
- c)propisati kriterije, postupak i nivoe odlučivanja za računovodstveni otpis izloženosti u statusu neizmirenja obaveza, pri čemu je obavezna da:
- 1)izvrši računovodstveni otpis bilansne izloženosti 12 mjeseci nakon što je banka knjigovodstveno evidentirala očekivane kreditne gubitke u visini od 100% bruto knjigovodstvene vrijednosti te izloženosti te istu proglasila u potpunosti dospjelom i pokrenula aktivnosti naplate putem suda, osim izloženosti po osnovu finansijskog lizinga,
- 2)vodi detaljnu evidenciju o izloženostima za koje je izvršila računovodstveni otpis i svim aktivnostima koje poduzima sa ciljem naplate potraživanja, koja je dostupna za potrebe internih i eksternih kontrola, odnosno nadzora banke,
- 1)
- d)propisati kriterije, postupak i nivoe odlučivanja za trajni otpis izloženosti,
- e)uzeti u obzir propise koji se odnose na zaštitu potrošača.
(6) Banka čiji je udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima veći od 5% tri mjeseca u kontinuitetu, obavezna je Agenciji dostaviti:
- a)strategiju postupanja sa nekvalitetnim izloženostima, kao i njene izmjene i dopune, u roku od sedam dana od dana usvajanja od strane nadzornog odbora,
- b)operativne planove do 28. februara u godini za koju se donose operativni planovi, izuzev prvog operativnog plana koji banka dostavlja mjesec dana nakon ispunjavanja uslova iz stava (6) ovog člana i koji izrađuje za period od momenta ispunjavanja uslova do 31. decembra te finansijske godine,
- c)izvještaje o realizaciji operativnih planova iz tačke b) ovog stava na kvartalnoj osnovi, u roku od 30 dana od isteka kvartala na koji se izvještaj odnosi.
(7) Ukoliko Agencija utvrdi da postoje značajne razlike između realiziranih aktivnosti i aktivnosti utvrđenih operativnim planom, Agencija može naložiti banci da poduzme dodatne organizacione ili druge mjere neophodne za poboljšanje upravljanja kreditnim rizikom koji proizlazi iz portfolija nekvalitetnih izloženosti.
Član 12.
Postupanje sa restrukturiranim izloženostima
(1) Banka je obavezna usvojiti i provoditi politike postupanja sa restrukturiranim izloženostima, koje najmanje obuhvataju sljedeće:
- a)postupak i procedure za odobravanje mjera restrukturiranja, način donošenja odluka o mjerama restrukturiranja, uključujući lica i funkcije uključene u taj postupak, pri čemu je obavezna uzeti u obzir mjere kojima bi se omogućila održiva otplata dugovanja i izbjegli slučajevi prisilne naplate,
- b)korištenje specifičnih kratkoročnih i dugoročnih mjera restrukturiranja zavisno od razloga zbog kojih su izloženosti raspoređene u nivo kreditnog rizika 2 ili 3,
- c)opis dostupnih mjera restrukturiranja,
- d)informacije koje se uzimaju u obzir prilikom odlučivanja o opravdanosti mjera restrukturiranja, postupak i procedure za praćenje i nadzor mjera restrukturiranja.
(2) Na osnovu rezultata uspješnosti provedenih mjera restrukturiranja banka je obavezna redovno ažurirati politike postupanja s restrukturiranim izloženostima.
(3) Prije donošenja odluke o restrukturiranju banka je obavezna procijeniti ekonomsku opravdanost restrukturiranja izloženosti prema pojedinom dužniku ili grupi povezanih lica. Ako je restrukturiranje kreditnih izloženosti ekonomski opravdano, banka je obavezna utvrditi odgovarajući plan restrukturiranja, te pratiti njegovo provođenje i efekte.
(4) Prilikom utvrđivanja održivosti restrukturiranja izloženosti pojedinog dužnika ili grupe povezanih lica banka je obavezna imati:
- a)detaljnu analizu razloga koji su doveli do poteškoća u poslovanju dužnika ili, ako je primjenjivo, grupe povezanih lica,
- b)plan operativnog, finansijskog i vlasničkog restrukturiranja dužnika, ako je primjenjivo,
- c)projekciju novčanih tokova za period koji je definiran planom restrukturiranja.
(5) Na osnovu informacija iz stava (4) ovog člana banka je obavezna izraditi:
- a)procjenu ostvarivosti plana operativnog, finansijskog i vlasničkog restrukturiranja dužnika, ako je primjenjivo,
- b)analizu različitih mogućih metoda restrukturiranja izloženosti zasnovanu na procjeni neto sadašnje vrijednosti i argumentaciju izabrane metode restrukturiranja zasnovanu na objektivnim i empirijskim pokazateljima,
- c)novi otplatni plan, koji će biti osnov za praćenje provođenja plana restrukturiranja izloženosti.
(6) Prije odobrenja bilo koje mjere restrukturiranja banka je obavezna provesti procjenu kreditne sposobnosti dužnika ili, ako je primjenjivo, grupe povezanih lica.
(7) Nakon odobrenja mjera restrukturiranja banka je obavezna kontinuirano pratiti provođenje cjelokupnog plana restrukturiranja i novčanih tokova dužnika (i, ako je primjenjivo, grupe povezanih lica), ako je izloženost banke pojedinačno značajna s aspekta izloženosti kreditnog rizika u skladu sa Uputstvom u zavisnosti od visine neto aktive banke, i to najmanje na tromjesečnoj osnovi ako je izloženost raspoređena u nivo kreditnog rizika 3 i najmanje na polugodišnjoj osnovi ako je izloženost raspoređena u nivo kreditnog rizika 2.
(8) Mjerama restrukturiranja smatraju se najmanje sljedeće situacije:
- a)novi uslovi ugovora povoljniji su za dužnika od prethodnih uslova ugovora, u slučaju kada dužnik ima ili će vjerovatno imati poteškoće u ispunjavanju svojih finansijskih obaveza,
- b)novi uslovi ugovora povoljniji su za dužnika od uslova ugovora koje je ista institucija u tom trenutku ponudila dužnicima sa sličnim profilom rizičnosti, u slučaju kada dužnik ima ili će vjerovatno imati poteškoće u ispunjavanju svojih finansijskih obaveza,
- c)izloženost prema početnim uslovima ugovora bila je klasifikovana kao neprihodujuća prije izmjene uslova ugovora ili bi bila klasifikovana kao neprihodujuća da nije došlo do izmjene uslova ugovora,
- d)mjera rezultira potpunim ili djelimičnim otpisom obaveza dužnika,
- e)banka odobrava primjenu ugovornih odredbi koje dužniku omogućavaju izmjenu uslova ugovora, a izloženost je bila klasifikovana kao neprihodujuća prije primjene tih odredbi ili bi bila klasifikovana kao neprihodujuća da te odredbe nisu primijenjene,
- f)u trenutku odobravanja duga, ili neposredno prije ili nakon toga, dužnik je izvršio plaćanja glavnice ili kamata po drugoj dužničkoj obavezi prema istoj banci, koja je bila klasifikovana kao neprihodujuća izloženost ili bi bila klasifikovana kao neprihodujuća da ta plaćanja nisu izvršena,
- g)izmjena uslova ugovora uključuje otplatu preuzimanjem kolaterala, ako takva izmjena predstavlja ustupak od strane banke.
(9) Banka detaljno analizira i provjerava eventualno postojanje mjera restrukturiranja na pojedinačnoj osnovi kod sljedećih okolnosti koje predstavljaju pokazatelje da su možda primijenjene mjere restrukturiranja:
- a)početni ugovor bio je dospio više od 30 dana barem jednom tokom tri mjeseca prije njegove izmjene ili bi bio dospio više od 30 dana da nije došlo do izmjene,
- b)u trenutku zaključenja ugovora o kreditu, ili neposredno prije ili nakon toga, dužnik je izvršio plaćanje glavnice ili kamata po drugoj dužničkoj obavezi prema istoj banci koja je bila dospjela 30 dana barem jednom tokom tri mjeseca prije odobravanja novog zaduženja,
- c)banka odobrava primjenu ugovornih odredbi koje dužniku omogućavaju izmjenu uslova ugovora, a izloženost je dospjela najmanje 30 dana ili je na osnovu dosadašnjeg ponašanja dužnika izvjesno da bi bila dospjela 30 ili više dana da te odredbe nisu primijenjene.
(10) Za potrebe st. (8) i (9) ovog člana, poteškoće koje dužnik ima u ispunjavanju svojih finansijskih obaveza procjenjuju se na nivou dužnika, uzimajući minimalno u obzir sve pravne osobe u grupi dužnika koje su obuhvaćene računovodstvenom konsolidacijom grupe, kao i fizičke osobe koje kontrolišu tu grupu.
Član 13.
Proces raspoređivanja izloženosti u nivoe kreditnog rizika
Banka je obavezna uspostaviti odgovarajući proces za raspoređivanje izloženosti u nivoe kreditnog rizika i za utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka u skladu sa odredbama ove odluke i Uputstva.
Član 14.
Sadržaj i vođenje kreditnog dosjea
(1) Banka je obavezna donijeti i provoditi proceduru za vođenje evidencije o izloženostima i odrediti funkcije odgovorne za potpunost i cjelovitost pojedinačnih kreditnih dosjea.
(2) Način vođenja i minimalni sadržaj kreditnog dosjea propisani su Odlukom o uslovima za dokumentovanje, digitalizaciju i automatizaciju kreditnih aktivnosti banke.
Član 15.
Valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani kreditni rizik
(1) Banka je obavezna da u sistem upravljanja kreditnim rizikom uključi i upravljanje:
- a)valutno induciranim kreditnim rizikom,
- b)kamatno induciranim kreditnim rizikom.
(2) U okviru procesa odobravanja izloženosti u stranoj valuti ili sa valutnom klauzulom i/ili kreditnih izloženosti sa promjenljivom kamatnom stopom banka je obavezna da definira kriterije za procjenu kreditne sposobnosti dužnika. Kriteriji najmanje uključuju procjenu značajnog porasta iznosa otplate duga u slučaju značajnih negativnih oscilacija odnosnih promjenljivih parametara. Banka definiše navedene kriterije konzervativno na bazi provedene analize zasnovane na objektivnim pokazateljima i podacima kojom se simulira rast zaduženja dužnika usljed promjena u deviznom kursu ili kamatnim stopama naspram primanja dužnika.
(3) Banka je obavezna da rezultate procjene iz stava (2) ovog člana uzme u obzir prilikom utvrđivanja kreditne sposobnosti dužnika.
(4) Banka je obavezna osigurati da sistem upravljanja iz stava (1) ovog člana omogućuje najmanje:
- a)utvrđivanje dužnika koji su izloženi rizicima iz stava (1) ovog člana,
- b)utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti podložne rizicima iz stava (1) ovog člana u slučaju promjena kursa valuta ili kamatnih stopa,
- c)povezivanje kreditnih izloženosti i odnosnih instrumenata zaštite koje koristi banka, ukoliko je primjenjivo.
(5) Banka nije u obavezi da provodi zahtjeve iz st. (2) i (4) ovog člana za izloženosti sa valutnom klauzulom u EUR-u, imajući u vidu postojanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini.
(6) Ako banka koristi instrumente zaštite od rizika iz stava (4) ovog člana, obavezna je u svojim internim aktima definirati načine zaštite kreditnih izloženosti.
(7) Za rizike iz stava (1) ovog člana banka je obavezna provesti testiranje otpornosti na stres. Pri tome je obavezna uzeti u obzir vezu između kretanja kursa valuta i/ili kamatnih stopa i porasta iznosa otplate po kreditnim izloženostima mjerenog odnosom ukupnih plaćanja po kreditnoj izloženosti i prihoda, odnosno primanja dužnika.
(8) Analiza izloženosti kreditnom riziku u skladu sa članom 9. ove odluke, između ostalog, treba da uključi plan za upravljanje kamatno induciranim kreditnim rizikom, koji minimum treba da sadrži:
- a)poređenja postojećeg nivoa kamatnih stopa u odnosu na nivoe kamatnih stopa na referentni datum,
- b)projekcije rasta kamatnih stopa i efekte tog povećanja na kreditni rizik,
- c)mjere koje će poduzimati banka za umanjenje kreditnog rizika i posljedica za korisnike kredita.
(9) Na osnovu stanja portfolija banka utvrđuje ciljne indikatore čije dostizanje će inicirati izmjene postupanja banke i utvrđivanje kriterija značajnog rasta kamatne stope koji će predstavljati SICR indikator u skladu sa članom 20. ove odluke. Ukoliko to procjeni opravdanim, Agencija može naložiti banci dopune plana za upravljanje kamatno induciranim kreditnim rizikom ili primjenu utvrđenih kriterija značajnog rasta kamatne stope kao SICR indikatora u skladu sa članom 20. ove odluke.
Član 16.
Rizik koncentracije
(1) Banka je obavezna da u politici upravljanja rizikom koncentracije najmanje obuhvati:
- a)koncentraciju koja se odnosi na jedno lice i grupu povezanih lica,
- b)koncentraciju koja se odnosi na grupu izloženosti koje povezuju isti ili slični izvori nastanka rizika, kao što su: isti privredni sektor, geografsko područje, istovrsni poslovi, ista vrsta proizvoda, primjena istih tehnika smanjenja kreditnog rizika (isti instrument kreditne zaštite ili isti davalac kreditne zaštite), privredni sektori/djelatnosti ili geografska područja izložena značajnim promjenama u okolišnim, socijalnim i upravljačkim faktorima tj. ESG rizicima,
- c)koncentraciju koja se odnosi na cijeli kreditni portfolio.
(2) Banka je obavezna donijeti odgovarajuće metodologije za praćenje i umanjenje rizika koncentracije koje najmanje obuhvataju:
- a)aktivno upravljanje diverzifikacijom portfolija kreditnih izloženosti,
- b)određivanje limita koncentracije, koje je potrebno redovno razmatrati i vršiti njihovo prilagođavanje,
- c)prijenos, odnosno smanjenje kreditnog rizika.
(3) Za sve izloženosti osim izloženosti prema Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Republike Srpske, Vladi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i vladama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, najveći dopušteni iznos izloženosti nakon umanjenja za knjigovodstveno evidentirane očekivane kreditne gubitke i koji nije osiguran kolateralom (depozit i/ili prihvatljiv kolateral iz člana 30. ove odluke) prema jednom licu ili grupi povezanih lica iznosi 10% osnovnog kapitala banke. Iznos izloženosti preko 10% osnovnog kapitala mora biti osiguran prihvatljivim kolateralom čija je vrijednost najmanje za 50% veća od iznosa izloženosti preko 10% osnovnog kapitala, pri čemu se za utvrđivanje vrijednosti kolaterala ne uzimaju u obzir korektivni faktori predviđeni u tabeli 4. iz člana 31. ove odluke.
Član 17.
Upravljanje modelima za procjenu kreditnog rizika i modelima parametara kreditnog rizika
(1) Pri utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka banka može koristiti modele koje je sama razvila ili modele razvijene od treće strane, pri čemu je kod razvoja modela obavezna koristiti interno dostupne podatke, a koji su relevantni za njen poslovni model i profil kreditnog rizika.
(2) U slučajevima kada ne raspolaže adekvatnom vremenskom serijom internih podataka, npr. dovoljnim brojem zapisa o slučajevima statusa neizmirenja obaveza, banka može razvoj modela za procjenu kreditnog rizika ili modela parametara kreditnog rizika zasnovati i na eksternim podacima, pri čemu je obavezna dokumentovati da upotrebom internih podataka nije moguće osigurati stabilan i prediktivan model. Banka je obavezna osigurati mogućnost rekonstrukcije modela razvijenog na eksternim podacima.
(3) Prije dobijanja internog odobrenja za upotrebu modela koji je banka sama razvila, organizaciona jedinica ili funkcija nezavisna od razvoja modela treba provjeriti i validirati proces utvrđivanja ulaznih podataka, pretpostavke, metodologiju modeliranja, te rezultate modela. Isti zahtjevi se primjenjuju i u slučaju da je model razvijen od treće strane, kao i u pogledu obaveze banke da osigura da zaposleni u potpunosti razumiju model koji se koristi, te da su u mogućnosti da Agenciji tokom nadzora detaljno obrazlože i dokumentuju proces utvrđivanja ulaznih podataka, pretpostavke, metodologiju modeliranja, te rezultate modela.
(4) Uprava banke obavezna je, prije davanja saglasnosti za korištenje modela, pregledati rezultate validacije modela kao i sve date preporuke, te osigurati da model nakon usvajanja bude predmet periodične validacije.
(5) Banka je obavezna na godišnjem nivou uspostaviti proces planiranja razvoja i validacije modela procjene kreditnog rizika i modela parametara kreditnog rizika.
(6) Banka je obavezna osigurati da informacioni sistem i aplikacije koje služe za podršku upravljanja modelima za procjenu kreditnog rizika i modelima parametara kreditnog rizika pružaju pravovremene i tačne podatke.
(7) Banka je obavezna uspostaviti odgovarajuće kontrole informacionog sistema kako bi se spriječio gubitak podataka kojima se koriste, kao i kontrole promjene kodova u tim aplikacijama, kako bi se posebno osigurala pouzdanost ulaznih podataka i parametara, vjerodostojnost sistema obrade podataka i smanjenje vjerovatnoće pojave grešaka u informacionom sistemu na najmanju moguću mjeru. Kako bi se smanjila mogućnost greške, unos ulaznih podataka treba što više automatizovati, a mapiranje podataka potrebno je povremeno provjeravati i ispitivati kako bi se osiguralo da odgovaraju odobrenoj verziji modela.
(8) Banka je obavezna provoditi odgovarajuće postupke kojima se osigurava tačnost podataka unesenih u informacioni sistem, uspostaviti odgovarajuće mehanizme za provjeru tačnosti postupka agregiranja i pouzdanosti rezultata modela, te na osnovu specifikacije i definiranog okvira dokumentovati proces tehničke implementacije i procesne integracije modela u upotrebi.
(9) Banka može eksternalizovati razvoj i/ili validaciju modela procjene kreditnog rizika ili modela parametara kreditnog rizika, pri čemu je obavezna provesti postupak u skladu s odredbama Odluke o upravljanju eksternalizacijom u banci. Banka je obavezna obezbijediti odgovarajuću dokumentaciju o upotrebi modela razvijenog i/ili validiranog od treće strane i o svim posebnim prilagođavanjima. Pri tome, banka treba u potpunosti razumjeti analitiku, pretpostavke i metodologiju korištenog modela, te osigurati da su one na adekvatan način integrisane u opšte sisteme i postupke upravljanja rizicima banke.
(10) Banka je obavezna obavijestiti Agenciju:
- a)o izmjenama metodologije za razvoj modela za procjenu kreditnog rizika i modela parametara kreditnog rizika najmanje 30 dana prije primjene, uz dostavljanje informacije o razlozima i očekivanim efektima na procjenu očekivanih kreditnih gubitaka,
- b)u roku od pet dana od datuma primjene o redovnim ažuriranjima modela za procjenu kreditnog rizika i modela parametara kreditnog rizika, uključujući i ažuriranje makroekonomskih modela, a koja rezultiraju promjenama iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za 5 procentnih poena ili više u odnosu na prethodno utvrđenu vrijednost, posmatrano na nivou pojedinačne homogene grupe izloženosti.
3. Raspoređivanje izloženosti u nivoe kreditnog rizika i utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka
Član 18.
Raspoređivanje u nivoe kreditnog rizika i utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka
(1) Banka je obavezna da svaku izloženost koju vrednuje po amortizovanom trošku i po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit rasporedi u jednu od sljedećih kategorija:
- a)nivo kreditnog rizika 1 – nizak nivo kreditnog rizika (engl. performing),
- b)nivo kreditnog rizika 2 – povećan nivo kreditnog rizika (engl. underperforming), i
- c)nivo kreditnog rizika 3 – izloženosti kod kojih je nastalo umanjenje vrijednosti, odnosno izloženosti u statusu neizmirenja obaveza (engl. non-performing).
(2) POCI imovina utvrđena u skladu sa članom 22. ove odluke raspoređuje se prilikom početnog priznavanja u nivo kreditnog rizika 3, a u skladu sa odredbama člana 23. stav (3) tačka b) alineja 1) ove odluke može se naknadno rasporediti u nivo kreditnog rizika 2.
(3) Banka je obavezna da tokom trajanja ugovornog odnosa redovno, a najmanje jednom mjesečno (na posljednji dan u mjesecu), izvrši raspoređivanje u odgovarajuće nivoe kreditnog rizika, procjeni i knjigovodstveno evidentira očekivane kreditne gubitke u skladu sa odredbama ove odluke i Uputstva.
(4) Modifikovanu izloženost prilikom početnog priznavanja banka ne može rasporediti u nivo kreditnog rizika niži od onog u koji je bila raspoređena originalna izloženost prije izvršene modifikacije.
(5) Potraživanja od privrednog društva kojem je banka odobrila izloženost, a kojom se posredno ili neposredno, djelimično ili u cijelosti, izmiruje potraživanje prema drugom povezanom licu kod iste banke, ne može prilikom početnog priznavanja biti raspoređeno u bolji nivo kreditnog rizika od nivoa kreditnog rizika u koji je bila raspoređena izloženost koja se izmiruje.
(6) Nijedan od kriterija iz ove odluke i Uputstva ne može da spriječi ovlaštena lica Agencije da izvrše i banci nalože raspoređivanje izloženosti u viši nivo kreditnog rizika ako to smatraju opravdanim i, shodno tome, nalože banci da obračuna i evidentira odgovarajući nivo očekivanih kreditnih gubitaka.
Član 19.
Nivo kreditnog rizika 1
(1) Banka u nivo kreditnog rizika 1 raspoređuje sljedeće izloženosti:
- a)izloženosti sa niskim kreditnim rizikom iz stava (2) ovog člana,
- b)izloženosti kod kojih kreditni rizik nije značajno povećan nakon početnog priznavanja, te po kojima dužnik ne kasni sa otplatom u materijalno značajnom iznosu duže od 30 dana, i
- c)modifikacije izloženosti iz ovog nivoa kreditnog rizika koje nisu uzrokovane finansijskim poteškoćama dužnika, već njegovim tekućim potrebama (npr. smanjenje efektivne kamatne stope zbog promjena na tržištu, zamjena kolaterala i sl.), te po kojima dužnik ne kasni sa otplatom u materijalno značajnom iznosu duže od 30 dana.
(2) Izloženostima sa niskim rizikom smatraju se:
- a)izloženosti prema Centralnoj banci Bosne i Hercegovine,
- b)izloženosti prema Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Republike Srpske i Vladi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine,
- c)izloženosti prema centralnim vladama i centralnim bankama izvan Bosne i Hercegovine za koje postoji kreditna procjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se, u skladu sa članom 73. Odluke o izračunavanju kapitala banke, raspoređuje u stepen kreditnog kvaliteta 1 ili 2.
(3) Ukoliko ne postoji kašnjenje u materijalno značajnom iznosu dužem od 60 dana, banka nije obavezna da za izloženosti iz stava (2) ovog člana razmatra indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika iz člana 20. stav (3) ove odluke.
Član 20.
Nivo kreditnog rizika 2
(1) Banka u nivo kreditnog rizika 2 raspoređuje izloženosti kod kojih se rizik nakon početnog priznavanja značajno povećao.
(2) Kašnjenje u otplati obaveza prema banci u materijalno značajnom iznosu duže od 30 dana, osim u slučajevima kada banka može dokazati da kašnjenje nije rezultat značajnog povećanja kreditnog rizika (kašnjenje zbog tehničke greške definirano u članu 21. stav (2) ove odluke), obavezan je kriterij za raspoređivanje izloženosti u nivo kreditnog rizika 2, osim u slučajevima iz člana 19. stav (3) ove odluke.
(3) Banka je obavezna da internim aktima definira ostale indikatore za utvrđivanje značajnog povećanja kreditnog rizika iz stava (1) ovoga člana (engl. Significant Increase of Credit Risk – SICR), i pri tome uzme u obzir najmanje sljedeće indikatore: