POSTUPKA JAVNE NABAVKE
111 Na osnovu člana 7. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06), a u vezi sa članom 5. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVKE I. Imenuje se Komisija za provođenje postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača nabavke goriva za putnička motorna vozila za potrebe Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u slijedećem sastavu: 1. ESAD ŠABAREDŽOVIĆ, dipl.ecc. - predsjednik 2. mr. JOSIP KRASNI - član 3. ALMA KOBAŠLIJA, dipl.pravnik - član 4. KATARINA HRGOTA-sekretar Komisije II. Zadatak Komisije je slijedeći: – provodi postupak nabavke putem otvorenog postupka pokrenutog Odlukom broj 08-14-596/07 od 26.12.2007. godine; – priprema tendersku dokumentaciju shodno čl. 13. do 17., članu 21. Zakona o javnim nabavkama BiH i članu 10. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine; – objavljuje obavještenje o javnoj nabavci shodno čl. 10,, 19. i 20. Zakona i članu 11. Uputstva; – otvara ponude na javnom otvaranju ponuda i zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od 3 dana, računajući od vremena otvaranja ponuda; – verifikuje i klasifikuje ponuđače, saglasno uvjetima iz pokrenutog postupka i tenderskom dokumentacijom; – vrši evaluaciju ponuda; – sastavlja zapisnik o evaluaciji ponuda na zatvorenom sastanku; – dostavlja preporuku i navodi razloge za izdavanje takve preporuke; – sačinjava izvještaj o radu Komisije koji sadrži broj i predmet sastanaka; – dostavlja potpisane zapisnike sa sastanaka Komisije u koje se unosi (odluka Komisije, razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku, obrazloženje i stav svakog člana Komisije sa izdvojenim mišljenjem). Srijeda, 20.2.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 8 – Strana 61 III. Svaki član Komisije može učestvovati u radu Komisije tek nakon što potpiše: – izjavu o nepristrasnosti u odnosu na ponuđače; – izjavu o povjerljivosti. IV. Sekretar Komisije nema pravo glasa i vrši slijedeće: – administrativne poslove za Komisiju; – priprema zapisnike sa sastanaka Komisije; – priprema izvještaje o radu Komisije; – vodi dokumentaciju; – vrši i druge poslove koje zahtijeva predsjednik Komisije. V. Rok za izvršenje poslova iz tačke II ovog Rješenja je 60 dana. VI. U skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 80/07 i 84/07), utvrdit će se pravo na naknadu predsjedniku, članovima Komisije i sekretaru Komisije iz tačke 1. ovog Rješenja. VII. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 08-14-596-1/07 1. februara/veljače 2008. godine Ministar Sarajevo mr.sci. Damir Ljubić, s. r. Neškodqivo uklawanje - propisani postupak neškodqivog uklawawa lešina, konfiskata, određenih nejestivih nusproizvoda klawa, rasijecawa, obrade i prerade mesa, ribe, divljači, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu životiwa ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi zaštite zdravlja qudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daqom preradom, a što se obavlja u odobrenim objektima za neškodqivo uklawanje, zakopavanje u grobqu za životinje, jamama, grobnicama ili spaqivanjem. Otpadna životiwska materija - tekući i kruti izmet i stajwak Veterinarska zaštita okoline - postupci, uslovi i mjere koje je potrebno preduzimati tokom uzgoja, držawa, postupawa i zaštite zdravlja životiwa: tokom obrade, prerade, skladištewa i prometa proizvoda životiwskog porijekla i utilizacije lešina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klawa, te otpadnih životiwskih materija čija je svrha sprečavanje zagađivawa okoline. Kompostiranje - biološka razgradwa prirodnih materija koja rezultira tamnom materijom pogodnom za đubrenje biljaka. Muq - Muq iz postrojewa za tretman komunalnih otpadnih voda, te septičkih jama ili sličnih instalacija, kao i industrijski muq koji je po sastavu sličan komunalnom. Hemikalije - pesticidi, herbicidi, vještačko đubrivo i ostale vještački proizvedene materije koje se koriste u poqoprivrednoj proizvodwi. Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog porijekla, koji može da se podvrgne anaerobnoj ili aerobnoj razgradwi, poput zelenog otpada, hrane ili neopasnog poqoprivrednog otpada. FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA II. ŽIVOTIWSKI OTPAD Životiwski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti u poqoprivredne svrhe Na osnovu člana 58. stav 6. alineja 4. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), federalni ministar okoliša i turizma, u saradwi sa federalnim ministrom poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi Član 3. Životiwski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu visokorizični materijal mogu se koristiti u svrhu poboqšawa poqoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na način koji ne škodi qudskom zdravqu ili izaziva štetu po okoliš. Životiwske fekalije - otpadne životiwske materije i sadržaj predželudaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poqoprivredne svrhe kao đubrivo, koje će se nanositi na površine zemqišta, ako se na taj način neće ugroziti otvoreni vodotokovi, područje vodozahvatne zone ili druga osjetqiva područja. Drugi neopasni materijal je materijal biološkog i prirodnog porijekla koji nije kontaminiran opasnim i štetnim materijama, koji nije označen kao opasni životiwski otpad u katalogu otpada, te koji nije visokorizični materijal i može se koristiti u poqoprivredi direktno ili nakon procesirawa (mljevewa, kompostirawa ili sl.). Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poqoprivredno zemqište većih komada mesa i drugog životiwskog otpada, koje će vidno narušavati prirodno okruženje te privlačiti lešinare. 112 PRAVILNIK O ŽIVOTIWSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM MATERIJALIMA PRIRODNOG PORIJEKLA KOJI SE MOGU KORISTITI U POQOPRIVREDNE SVRHE I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste životiwskog otpada i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poqoprivredne svrhe, uslovi pod kojima se mogu koristiti, metode zbriwavawa i vrste životiwskog otpada i drugih materijala čija je upotreba u poqoprivredi zabranjena. Član 2. Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijedeća značewa: Životiwa označava: svako četveronožno biće koje nije sisar; – perad – svakog sisara, osim čovjeka – ribe, reptile i quskare – ostala hladnokrvna bića bilo koje vrste – pčele koje prave med Životiwski otpad - obuhvata dijelove tijela ili leševe životiwa ili riba, te otpadne životiwske proizvode koji nisu namijenjeni direktnoj qudskoj konzumaciji; iskqučujući fekalije; Član 4. Sav proizvedeni životiwski otpad mora se neškodqivo ukloniti. Zabranjeno je u poqoprivredne svrhe, korištenje proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadrže životiwski otpad. Visokorizičnim životiwskim otpadom, u smislu ovog Pravilnika, smatra se: – sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge životinje koje se drže u svrhe stočarstva, te koje su uginule na farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, ukqučujući mrtvorođene i nerođene životinje; Broj 8 – Strana 62 Srijeda, 20.2.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – sve životinje koje nisu navedene u tački 1) ovog člana a koje su određene od strane službenog organa, bilo federalnog, državnog, kantonalnog ili opštinskog; – životinje koje su ubijene u ciqu suzbijawa zaraze, na farmi ili na drugoj lokaciji, – životiwski otpad, ukqučujući i krv od životiwa koje, u vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog klawa, pokazuju znake bolesti koja se može prenijeti na čovjeka ili na druge životinje; – svi dijelovi zaklane životinje koji nisu ostavljeni za post-mortem inspekciju, iskqučujući kožu, krzno, papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i slično; – meso, riba i prehrambeni proizvodi životiwskog porijekla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po zdravlje qudi i životiwa; – životinje, svježe meso, perad, riba, lovina, meso i mliječni proizvodi koji su uvezeni iz trećih zemalja ali nisu prošli veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno izveženi u zemqu porijekla; – životiwski otpad koji sadrži materije koje mogu biti štetne po qudsko zdravlje; – meso, mlijeko ili životiwski proizvodi koji su štetni za peroralnu konzumaciju od strane qudi i – riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za čovjeka ili druge ribe. Zabranjeno je korištenje visokorizičnog otpada u poqoprivredne svrhe. III. MUQ OD OTPADNIH VODA Korištenje mulja od otpadnih voda u poqoprivredi Član 5. Muq iz postrojewa za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može se koristiti u poqoprivredi samo na kontrolisani način. Muq iz industrijskih postrojewa može se koristiti u poqoprivredi samo ako je po sastavu sličan muqu iz komunalnih postrojewa. Korištenje mulja u poqoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla niti poqoprivrednih proizvoda. Uslovi za korištenje mulja u poqoprivredi Član 6. Muq iz postrojewa za tretman otpadnih voda se mora tretirati prije razastirawa na zemqište. Tretman obuhvata biološki, hemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi muq bio sterilizovan odnosno uništeni patogeni organizmi tj. potencijalni uzročnici oboljewa, kao i dugoročno skladištenje putem kojeg bi muq prošao eventualnu fazu fermentacije čime bi se smawio rizik po zdravlje usljed korištewa mulja. Tlo na koje će se primjewivati ovaj muq treba da bude kontrolisano kako putem mjerewa koncentracija teških metala u tlu tako i putem mjerewa koncentracija teških metala u muqu. Nanošenje mulja na zemqište ne smije da doprinese koncentraciji teških metala u tlu koji bi prevazišli dozvoljene vrijednost. Granične vrijednosti su date u slijedećim tabelama: Tabela 1. Granične vrijednosti koncentracija teških metala u tlu na koji se nanosi muq (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijednošću od 6 do 7) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 1 do 3 Bakar 50 do 140 Nikl 30 do 75 Olovo 50 do 300 Cink 150 do 300 Živa 1 do 1,5 Hrom -- Tabela 2. Granične vrijednosti koncentracija teških metala u muqu koji se koristi u poqoprivredi (mg/kg suhe tvari) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 20 do 40 Bakar 1.000 do 1.750 Nikl 300 do 400 Olovo 750 do 1.200 Cink 2.500 do 4.000 Živa 16 do 25 Hrom -- Tabela 3. Granične vrijednosti količina teških metala koji se smiju dodavati poqoprivrednom tlu godišnje, na osnovu desetogodišnjeg prosjeka (kg/hektar/god) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 0,15 Bakar 12 Nikl 3 Olovo 15 Cink 30 Živa 0,1 Hrom -- Zabrana korištewa mulja na pojedinim lokacijama Član 7. Zabranjeno je nanošenje mulja iz postrojewa za tretman otpadnih voda i septičkih jama ili sličnih instalacija na: – pašwake – poqoprivredno zemqište koje se koristi za uzgoj voća i povrća, sa izuzetkom stabala voća – zemqište namijenjeno uzgoju plodova koji su u direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u periodu od 10 mjeseci prije žetve i u toku same žetve. Muq se koristi na načine koji neće štetiti podzemnim vodama niti narušavati kvalitet zemqišta. Ako se muq koristi na zemqištu sa pH vrijednosti ispod 6, onda je moguće prilagoditi vrijednosti u tabeli 1 u članu 6. Vrijednost pH ima direktan uticaj na pristupačnost teških metala biqkama u tlu. Evidentiranje korištewa mulja u poqoprivredi Član 8. Evidenciju korištewa mulja iz postrojewa za tretman otpadnih voda koja ukqučuje količine mulja, tačan datum i rezultate uzorkovawa mulja, površinu i zonu gdje je korišten, vodi organ nadležan za poqoprivredu. Uzorkovanje zemqišta i mulja, radi evidencije i mjerewa vrši se prema internim propisima ovlaštenih stručnih institucija, i prema članu 6. ovog Pravilnika. Srijeda, 20.2.2008. PRAVILNIK IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD Korištenje ostalog biorazgradivog otpada u poqoprivredi Član 9. Biorazgradivi otpad može se koristiti u poqoprivredi tek nakon kompostirawa istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se raspadnuta materija može koristiti na otvorenim, poqoprivrednim površinama bez narušavawa estetskog izgleda, kvaliteta okoliša ili zdravlja qudi. Kompostiranje se vrši na način koji neće ugroziti kvalitet tla, površinskih i podzemnih voda, te zdravlja qudi i životiwa. Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili opasnih/otrovnih supstanci. Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će poqoprivrednicima izdati preporuke kojima se predlaže da usvoje način kompostirawa koji najviše odgovara wihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uslovima ili vrsti otpada koji proizvode. V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORIŠTEWEM HEMIKALIJA U POQOPRIVREDI Otpadne hemikalije iz poqoprivredne proizvodnje Član 10. Otpad i ostaci hemikalija koje se koriste u poqoprivredi se moraju zbrinuti na adekvatan način, koji neće ugroziti okoliš. Ova vrsta otpada također obuhvata i ambalažu u kojoj su bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebqive ili hemikalije kojima je istekao rok trajawa. Zbriwavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladištewa hemikalija i ambalaže, do prikupljanja, prevoza i odlagawa. Hemikalije koje se koriste u poqoprivredi, a sadrže opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH" broj 9/05) i zbriwavaju se na način propisan članom 36. Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne hemikalije, koje nisu opasne se adekvatno zbriwavaju, na način na koji se kvaliteta zemqišta, vode ili zraka neće ugroziti. Član 11. Odredbe ovog Pravilnika primjewivaće se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji uređuju pitawa upravljanja, zaštite, korištewa i uređewa poqoprivrednog zemqišta. Član 12. Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika vrši ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Član 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-276/06 11. decembra 2007. godine Sarajevo Broj 01-02-60/08 4. februara 2008. godine Sarajevo Broj 8 – Strana 63 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ministar dr sci. Nevenko Herceg, s. r. Ministar mr sci. Damir Qubić, s. r. Na osnovu člana 58. stav 6. alineja 4. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), federalni ministar okoliša i turizma, u saradnji sa federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi O ŽIVOTINJSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM MATERIJALIMA PRIRODNOG PORIJEKLA KOJI SE MOGU KORISTITI U POLJOPRIVREDNE SVRHE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste životinjskog otpada i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, uvjeti pod kojima se mogu koristiti, metode zbrinjavanja i vrste životinjskog otpada i drugih materijala čija je upotreba u poljoprivredi zabranjena. Član 2. Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijedeća značenja: Životinja označava: svako četveronožno biće koje nije sisar; – perad – svakog sisara, osim čovjeka – ribe, reptile i ljuskare – ostala hladnokrvna bića bilo koje vrste – pčele koje prave med Životinjski otpad - obuhvata dijelove tijela ili leševe životinja ili riba, te otpadne životinjske proizvode koji nisu namijenjeni direktnoj ljudskoj konzumaciji; isključujući fekalije; Neškodljivo uklanjanje - propisani postupak neškodljivog uklanjanja lešina, konfiskata, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljači, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu životinja ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi zaštite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a što se obavlja u odobrenim objektima za neškodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za životinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem. Otpadna životinjska materija - tekući i kruti izmet i stajnjak Veterinarska zaštita okoline - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno preduzimati tokom uzgoja, držanja, postupanja i zaštite zdravlja životinja: tokom obrade, prerade, skladištenja i prometa proizvoda životinjskog porijekla i utilizacije lešina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih životinjskih materija čija je svrha sprječavanje zagađivanja okoline. Kompostiranje - biološka razgradnja prirodnih materija koja rezultira tamnom materijom pogodnom za đubrenje biljaka. Mulj - Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, te septičkih jama ili sličnih instalacija, kao i industrijski mulj koji je po sastavu sličan komunalnom. Hemikalije - pesticidi, herbicidi, vještačko đubrivo i ostale vještački proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog porijekla, koji može da se podvrgne anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, poput zelenog otpada, hrane ili neopasnog poljoprivrednog otpada. II. ŽIVOTINJSKI OTPAD Životinjski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe Član 3. Životinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu visokorizični materijal mogu se koristiti u svrhu poboljšanja poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na način koji ne škodi ljudskom zdravlju ili izaziva štetu po okoliš. Životinjske fekalije - otpadne životinjske materije i sadržaj predželudaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe kao đubrivo, koje će se nanositi na površine zemljišta, ako Broj 8 – Strana 64 Srijeda, 20.2.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH se na taj način neće ugroziti otvoreni vodotokovi, područje vodozahvatne zone ili druga osjetljiva područja. Drugi neopasni materijal je materijal biološkog i prirodnog porijekla koji nije kontaminiran opasnim i štetnim materijama, koji nije označen kao opasni životinjski otpad u katalogu otpada, te koji nije visokorizični materijal i može se koristiti u poljoprivredi direktno ili nakon procesiranja (mljevenja, kompostiranja ili sl.). Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno zemljište većih komada mesa i drugog životinjskog otpada, koje će vidno narušavati prirodno okruženje te privlačiti lešinare. Član 4. Sav proizvedeni životinjski otpad mora se neškodljivo ukloniti. Zabranjeno je u poljoprivredne svrhe, korištenje proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadrže životinjski otpad. Visokorizičnim životinjskim otpadom, u smislu ovog Pravilnika, smatra se: – sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge životinje koje se drže u svrhe stočarstva, te koje su uginule na farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, uključujući mrtvorođene i nerođene životinje; – sve životinje koje nisu navedene u tački 1) ovog člana a koje su određene od strane službenog organa, bilo federalnog, državnog, kantonalnog ili općinskog; – životinje koje su ubijene u cilju suzbijanja zaraze, na farmi ili na drugoj lokaciji, – životinjski otpad, uključujući i krv od životinja koje, u vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog klanja, pokazuju znake bolesti koja se može prenijeti na čovjeka ili na druge životinje; – svi dijelovi zaklane životinje koji nisu ostavljeni za post-mortem inspekciju, isključujući kožu, krzno, papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i slično; – meso, riba i prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po zdravlje ljudi i životinja; – životinje, svježe meso, perad, riba, lovina, meso i mliječni proizvodi koji su uvezeni iz trećih zemalja ali nisu prošli veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno izveženi u zemlju porijekla; – životinjski otpad koji sadrži materije koje mogu biti štetne po ljudsko zdravlje; – meso, mlijeko ili životinjski proizvodi koji su štetni za peroralnu konzumaciju od strane ljudi i – riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za čovjeka ili druge ribe. Zabranjeno je korištenje visokorizičnog otpada u poljoprivredne svrhe. III. MULJ OD OTPADNIH VODA Tlo na koje će se primjenjivati ovaj mulj treba da bude kontrolisano kako putem mjerenja koncentracija teških metala u tlu tako i putem mjerenja koncentracija teških metala u mulju. Nanošenje mulja na zemljište ne smije da doprinese koncentraciji teških metala u tlu koji bi prevazišli dozvoljene vrijednost. Granične vrijednosti su date u slijedećim tabelama: Tabela 1. Granične vrijednosti koncentracija teških metala u tlu na koji se nanosi mulj (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijednošću od 6 do 7) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 1 do 3 Bakar 50 do 140 Nikl 30 do 75 Olovo 50 do 300 Cink 150 do 300 Živa 1 do 1,5 Hrom -- Tabela 2. Granične vrijednosti koncentracija teških metala u mulju koji se koristi u poljoprivredi (mg/kg suhe tvari) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 20 do 40 Bakar 1.000 do 1.750 Nikl 300 do 400 Olovo 750 do 1.200 Cink 2.500 do 4.000 Živa 16 do 25 Hrom -- Tabela 3. Granične vrijednosti količina teških metala koji se smiju dodavati poljoprivrednom tlu godišnje, na osnovu desetogodišnjeg prosjeka (kg/hektar/god) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 0,15 Bakar 12 Nikl 3 Olovo 15 Cink 30 Živa 0,1 Hrom -- Korištenje mulja od otpadnih voda u poljoprivredi Član 5. Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može se koristiti u poljoprivredi samo na kontrolisani način. Mulj iz industrijskih postrojenja može se koristiti u poljoprivredi samo ako je po sastavu sličan mulju iz komunalnih postrojenja. Korištenje mulja u poljoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla niti poljoprivrednih proizvoda. Zabrana korištenja mulja na pojedinim lokacijama Uvjeti za korištenje mulja u poljoprivredi Član 6. Mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda se mora tretirati prije razastiranja na zemljište. Tretman obuhvata biološki, hemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi mulj bio sterilizovan odnosno uništeni patogeni organizmi tj. potencijalni uzročnici oboljenja, kao i dugoročno skladištenje putem kojeg bi mulj prošao eventualnu fazu fermentacije čime bi se smanjio rizik po zdravlje usljed korištenja mulja. Član 7. Zabranjeno je nanošenje mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda i septičkih jama ili sličnih instalacija na: – pašnjake – poljoprivredno zemljište koje se koristi za uzgoj voća i povrća, sa izuzetkom stabala voća – zemljište namijenjeno uzgoju plodova koji su u direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u periodu od 10 mjeseci prije žetve i u toku same žetve. Srijeda, 20.2.2008. Broj 8 – Strana 65 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Mulj se koristi na načine koji neće štetiti podzemnim vodama niti narušavati kvalitet zemljišta. Ako se mulj koristi na zemljištu sa pH vrijednosti ispod 6, onda je moguće prilagoditi vrijednosti u tabeli 1 u članu 6. Vrijednost pH ima direktan uticaj na pristupačnost teških metala biljkama u tlu. Evidentiranje korištenja mulja u poljoprivredi Član 8. Evidenciju korištenja mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda koja uključuje količine mulja, tačan datum i rezultate uzorkovanja mulja, površinu i zonu gdje je korišten, vodi organ nadležan za poljoprivredu. Uzorkovanje zemljišta i mulja, radi evidencije i mjerenja vrši se prema internim propisima ovlaštenih stručnih institucija, i prema članu 6. ovog Pravilnika. Član 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-276/06 11. decembra 2007. godine Ministar Sarajevo dr. sci. Nevenko Herceg, s. r. Broj 01-02-60/08 4. februara 2008. godine Sarajevo Na osnovi članka 58. stavak 6. alineja 4. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), federalni ministar okoliša i turizma, u suradnji sa federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi PRAVILNIK IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD Korištenje ostalog biorazgradivog otpada u poljoprivredi Član 9. Biorazgradivi otpad može se koristiti u poljoprivredi tek nakon kompostiranja istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se raspadnuta materija može koristiti na otvorenim, poljoprivrednim površinama bez narušavanja estetskog izgleda, kvaliteta okoliša ili zdravlja ljudi. Kompostiranje se vrši na način koji neće ugroziti kvalitet tla, površinskih i podzemnih voda, te zdravlja ljudi i životinja. Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili opasnih/otrovnih supstanci. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će poljoprivrednicima izdati preporuke kojima se predlaže da usvoje način kompostiranja koji najviše odgovara njihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uvjetima ili vrsti otpada koji proizvode. V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORIŠTENJEM HEMIKALIJA U POLJOPRIVREDI Otpadne hemikalije iz poljoprivredne proizvodnje Član 10. Otpad i ostaci hemikalija koje se koriste u poljoprivredi se moraju zbrinuti na adekvatan način, koji neće ugroziti okoliš. Ova vrsta otpada također obuhvata i ambalažu u kojoj su bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebljive ili hemikalije kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladištenja hemikalija i ambalaže, do prikupljanja, prevoza i odlaganja. Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadrže opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH" broj 9/05) i zbrinjavaju se na način propisan članom 36. Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne hemikalije, koje nisu opasne se adekvatno zbrinjavaju, na način na koji se kvaliteta zemljišta, vode ili zraka neće ugroziti. Član 11. Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat će se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji uređuju pitanja upravljanja, zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta. Član 12. Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika vrši ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ministar mr. sci. Damir Ljubić, s. r. O ŽIVOTINJSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM MATERIJALIMA PRIRODNOG PODRIJETLA KOJI SE MOGU KORISTITI U POLJOPRIVREDNE SVRHE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste životinjskog otpada i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, te uvjeti pod kojima se mogu koristiti, metode zbrinjavanja i vrste životinjskog otpada i drugih materijala čija je uporaba u poljoprivredi zabranjena. Članak 2. Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijedeća značenja: Životinja označava: svako četveronožno biće koje nije sisar; – perad – svakog sisara, osim čovjeka – ribe, reptile i ljuskare – ostala hladnokrvna bića bilo koje vrste – pčele koje prave med Životinjski otpad - obuhvata dijelove tijela ili leševe životinja ili riba, te otpadne životinjske proizvode koji nisu namijenjeni izravnoj ljudskoj konzumaciji; isključujući fekalije; Neškodljivo uklanjanje - propisani postupak neškodljivog uklanjanja lešina, konfiskata, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljači, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu životinja ili industrijsku uporaba kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi zaštite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a što se obavlja u odobrenim objektima za neškodljivo uklanjanje, zakopanjem u groblju za životinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem. Otpadna životinjska materija - tekući i kruti izmet i stajnjak Veterinarska zaštita okolice - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno poduzimati tijekom uzgoja, držanja, postupanja i zaštite zdravlja životinja: tijekom obrade, prerade, skladištenja i prometa proizvoda životinjskog podrijetla i utilizacije lešina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih životinjskih materija čija je svrha sprječavanje zagađivanja okoline. Kompostiranje - biološka razgradnja prirodnih materija koja rezultira tamnom materijom pogodnom za đubrenje biljaka. Mulj - Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, te septičkih jama ili sličnih instalacija, kao i industrijski mulj koji je po sastavu sličan komunalnom. Broj 8 – Strana 66 Srijeda, 20.2.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Kemikalije - pesticidi, herbicidi, vještačko đubrivo i ostale umjetno proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog podrijetla, koji se može podvrći anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, poput zelenog otpada, hrane ili neopasnog poljoprivrednog otpada. II. ŽIVOTINJSKI OTPAD Životinjski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe Članak 3. Životinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu visokorizični materijal mogu se koristiti u svrhu poboljšanja poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na način koji ne škodi ljudskom zdravlju ili izaziva štetu po okoliš. Životinjske fekalije - otpadne životinjske materije i sadržaj predželudaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe kao đubrivo, koje će se nanositi na površine zemljišta, ako se na taj način neće ugroziti otvoreni vodotokovi, područje vodozahvatne zone ili druga osjetljiva područja. Drugi neopasni materijal je materijal biološkog i prirodnog podrijetla koji nije kontaminiran opasnim i štetnim materijama, koji nije označen kao opasni životinjski otpad u katalogu otpada, te koji nije visokorizični materijal i može se koristiti u poljoprivredi izravno ili nakon procesiranja (mljevenja, kompostiranja ili sl.). Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno zemljište većih komada mesa i drugog životinjskog otpada, koje će vidno narušavati prirodno okruženje te privlačiti lešinare. Članak 4. Sav proizvedeni životinjski otpad mora se neškodljivo ukloniti. Zabranjeno je u poljoprivredne svrhe, korištenje proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadrže životinjski otpad. Visokorizičnim životinjskim otpadom, u smislu ovog Pravilnika, smatra se: – sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge životinje koje se drže u svrhe stočarstva, te koje su uginule na farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, uključujući mrtvorođene i nerođene životinje; – sve životinje koje nisu navedene u točki 1) ovog članka a koje su određene od strane službenog organa, bilo federalnog, državnog, kantonalnog ili općinskog; – životinje koje su ubijene u cilju suzbijanja zaraze, na farmi ili na drugoj lokaciji, – životinjski otpad, uključujući i krv od životinja koje, u vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog klanja, pokazuju znake bolesti koja se može prenijeti na čovjeka ili na druge životinje; – svi dijelovi zaklane životinje koji nisu ostavljeni za post-mortem inspekciju, isključujući kožu, krzno, papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i slično; – meso, riba i prehrambeni proizvodi životinjskog podrijetla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po zdravlje ljudi i životinja; – životinje, svježe meso, perad, riba, lovina, meso i mliječni proizvodi koji su uvezeni iz trećih zemalja ali nisu prošli veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno izveženi u zemlju podrijetla; – životinjski otpad koji sadrži materije koje mogu biti štetne po ljudsko zdravlje; – meso, mlijeko ili životinjski proizvodi koji su štetni za peroralnu konzumaciju od strane ljudi i – riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za čovjeka ili druge ribe. Zabranjeno je korištenje visokorizičnog otpada u poljoprivredne svrhe. III. MULJ OD OTPADNIH VODA Korištenje mulja od otpadnih voda u poljoprivredi Članak 5. Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može se koristiti u poljoprivredi samo na kontrolirani način. Mulj iz industrijskih postrojenja može se koristiti u poljoprivredi samo ako je po sastavu sličan mulju iz komunalnih postrojenja. Korištenje mulja u poljoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla niti poljoprivrednih proizvoda. Uvjeti za korištenje mulja u poljoprivredi Članak 6. Mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda se mora tretirati prije razastiranja na zemljište. Tretman obuhvata biološki, kemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi mulj bio steriliziran odnosno prilikom kojeg bi bili uništeni patogeni organizmi tj. potencijalni uzročnici oboljenja, kao i dugoročno skladištenje - putem kojeg bi mulj prošao eventualnu fazu fermentacije čime bi se smanjio rizik po zdravlje usljed korištenja mulja. Tlo na koje će se primjenjivati ovaj mulj treba biti kontrolirano kako putem mjerenja koncentracija teških metala u tlu tako i putem mjerenja koncentracija teških metala u mulju. Nanošenje mulja na zemljište ne smije doprinijeti koncentraciji teških metala u tlu koji bi prevazišli dozvoljene vrijednost. Granične vrijednosti su dane u slijedećim tabelama: Tabela 1. Granične vrijednosti koncentracija teških metala u tlu na koji se nanosi mulj (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijednošću od 6 do 7) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 1 do 3 Bakar 50 do 140 Nikl 30 do 75 Olovo 50 do 300 Cink 150 do 300 Živa 1 do 1,5 Krom -- Tabela 2. Granične vrijednosti koncentracija teških metala u mulju koji se koristi u poljoprivredi (mg/kg suhe tvari) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 20 do 40 Bakar 1.000 do 1.750 Nikl 300 do 400 Olovo 750 do 1.200 Cink 2.500 do 4.000 Živa 16 do 25 Krom -- Tabela 3. Granične vrijednosti količina teških metala koji se smiju dodavati poljoprivrednom tlu godišnje, na osnovu desetogodišnjeg prosjeka (kg/hektar/god) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 0,15 Srijeda, 20.2.2008. Broj 8 – Strana 67 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Bakar 12 Nikl 3 Olovo 15 Cink 30 Živa 0,1 Krom -- Zabrana korištenja mulja na pojedinim lokacijama Članak 7. Zabranjeno je nanošenje mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda i septičkih jama ili sličnih instalacija na: – pašnjake – poljoprivredno zemljište koje se koristi za uzgoj voća i povrća, sa izuzetkom stabala voća – zemljište namijenjeno uzgoju plodova koji su u direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u periodu od 10 mjeseci prije žetve tijekom same žetve. Mulj se koristi na načine koji neće štetiti podzemnim vodama niti narušavati kvalitet zemljišta. Ako se mulj koristi na zemljištu sa pH vrijednosti ispod 6, onda je moguće prilagoditi vrijednosti u tabeli 1. U članku 6. vrijednost pH ima izravan utjecaj na pristupačnost teških metala biljkama u tlu. Evidentiranje korištenja mulja u poljoprivredi Članak 8. Evidenciju korištenja mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda koja uključuje količine mulja, točan datum i rezultate uzorkovanja mulja, površinu i zonu gdje je korišten, vodi organ nadležan za poljoprivredu. Uzorkovanje zemljišta i mulja, radi evidencije i mjerenja vrši se prema internim propisima ovlaštenih stručnih institucija, i prema članku 6. ovog Pravilnika. IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD Korištenje ostalog biorazgradivog otpada u poljoprivredi Članak 9. Biorazgradivi otpad može se koristiti u poljoprivredi tek nakon kompostiranja istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se raspadnuta materija može koristiti na otvorenim, poljoprivrednim površinama bez narušavanja estetskog izgleda, kvalitete okoliša ili zdravlja ljudi. Kompostiranje se vrši na način koji neće ugroziti kvalitet tla, površinskih i podzemnih voda, te zdravlja ljudi i životinja. Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili opasnih/otrovnih supstanci. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će poljoprivrednicima izdati preporuke kojima se predlaže da usvoje način kompostiranja koji najviše odgovara njihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uvjetima ili vrsti otpada koji proizvode. V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORIŠTENJEM KEMIKALIJA U POLJOPRIVREDI Otpadne kemikalije iz poljoprivredne proizvodnje Članak 10. Otpad i ostaci kemikalija koje se koriste u poljoprivredi, moraju se zbrinuti na odgovarajući način, koji neće ugroziti okoliš. Ova vrsta otpada također obuhvata i ambalažu u kojoj su bile kemikalije, kemikalije koje su neupotrebljive ili kemikalije kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladištenja kemikalija i ambalaže, do prikupljanja, prijevoza i odlaganja. Kemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadrže opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH" broj 9/05) i zbrinjavaju se na način propisan člankom 36. Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne kemikalije, koje nisu opasne se adekvatno zbrinjavaju, na način na koji se kvaliteta zemljišta, vode ili zraka neće ugroziti. Članak 11. Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat će se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji uređuju pitanja upravljanja, zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta. Članak 12. Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika vrši ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Članak 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-276/06 11. prosinca 2007. godine Ministar Sarajevo dr. sci. Nevenko Herceg, v. r. Broj 01-02-60/08 4. veljače 2008. godine Sarajevo Ministar mr. sci. Damir Ljubić, v. r. FEDERALNO MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA