Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3151/08 (C. S.)
Odluka donesena 13. 05. 2009.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine · čl. 204
- Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-3151/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 05. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. maja 2009. godine, u predmetu broj AP 3151/08, rješavajući apelaciju Cvijete Sofrenović, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 1 i stav 4 tačka 15 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Cvijete Sofrenović podnesena protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj Gž-11/07 od 17. juna 2008. godine zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Cvijeta Sofrenović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Brčkog, koju zastupa Predrag Herbez, advokat iz Banje Luke, podnijela je 7. oktobra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Gž-11/07 od 17. juna 2008. godine.
2. Presudom Suda BiH broj P-421/05 od 13. decembra 2006. godine odbijen je kao neosnovan apelantkinjin tužbeni zahtjev koji se odnosio na poništenje rješenja Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: tužena) preciziranih u izreci presude, nalaganje tuženoj da vrati apelantkinju na posao, isplatu na ime naknade štete iz osnova izostale zarade iznosa od 19.118,10 KM sa kamatama, uplatu doprinosa, te naknadu štete iz osnova izostalog regresa za godišnji odmor u iznosu od 275,58 KM sa kamatama. Stavom dva izreke ove presude odbijen je predlog za donošenje privremene mjere, te je stavom tri izreke ove presude apelantkinja obavezana da naknadi troškove tuženoj.
3. Presudom Suda BiH broj Gž-11/07 od 17. juna 2008. godine prvostepena presuda je djelimično preinačena na način da su poništena kao nezakonita rješenja tužene precizirana u izreci presude i određeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, a prvostepena presuda u preostalom dijelu je potvrđena.
4. Apelantkinja navodi da revizija ne može da se izjavi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a na osnovu člana 207 stav 2 Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH.
5. Apelantkinja smatra da joj je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 1 i stav 4 tačka 15 Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16 stav 1 i stav 4 tačka 15 Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kog je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;
7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može da se smatra konačnom, a pravni lijek iscrpljenim. Korišćenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i broj AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
8. U konkretnom slučaju apelantkinja je protiv Presude Suda BiH broj Gž-11/07 od 17. juna 2008. godine, s obzirom na to da vrijednost predmeta spora, odnosno vrijednost osporenog dijela pravosnažne presude iznosi 19.118,10 KM, shodno odredbama člana 204 st. 1 i 2 Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik BiH» br. 36/04 i 84/07), mogla da izjavi reviziju Sudu BiH. Prema praksi Ustavnog suda, revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan da iscrpi prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Propustom da izjavi reviziju apelantkinja se lišila mogućnosti da dođe do konačne odluke koja bi mogla biti predmet apelacionog ispitivanja Ustavnog suda. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija ne može da se razmatra.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16 stav 4 tačka 15 Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
Seada Palavrić