Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 36. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 11. maja 2004. godine, i 24. sjednici Doma naroda, odražnoj 21. maja 2004. godine, usvojila je
ZAKON
O PARNIČNOM POSTUPKU PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE
Dio prvi - OSNOVNE ODREDBE
I - NADLEŽNOST SUDA
Član 1.
(1) Ovim zakonom određuju se pravila postupka pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) u rješavanju imovinskih sporova (parnični postupak) između države Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: države) i entiteta, između države i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt), između entiteta, između entiteta i Distrikta i između institucija Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja.
(2) Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i u imovinskim sporovima, proisteklim iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i službenih lica tih organa i institucija.
(3) Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i u drugim imovinskim sporovima, kad je nadležnost Suda utvrđena zakonima Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom.
Član 2.
(1) Sud će po prijemu tužbe prvo ocijeniti da li je nadležan.
(2) Prilikom ocjenjivanja nadležnosti, Sud će uzeti u obzir navode u tužbi i činjenice koje su Sudu poznate.
Član 3.
Sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti, pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost i vodi računa o svojoj stvarnoj nadležnosti.
Član 4.
(1) Kad Sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud, nego neki drugi organ vlasti, oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.
(2) Kad Sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Bosni i Hercegovini, po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.
(3) Kad u toku postupka Sud utvrdi da je za rješavanje spora nadležan drugi sud u Bosni i Hercegovin, rješenjem će se oglasiti nenadležnim.
Član 5.
(1) Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, Sud će bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadležnom sudu.
(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastavit će postupak kao da je kod njega bio pokrenut.
(3) Parnične radnje Suda, kao što su uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka i drugo, nisu bez važnosti zato što ih je preduzeo nenadležan sud.
Član 6.
Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan neki drugi sud, dostavit će, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti, osim ako nađe da mu je predmet ustupljen zbog očite pogreške, a trebalo je da bude ustupljen drugom sudu, u kom slučaju će predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti Sud.
II - OSNOVNA NAČELA
Član 7.
(1) U parničnom postupku Sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.
Član 8.
(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka.
(2) Sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.
Član 9.
Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave.
Član 10.
Svaka stranka ima pravo očitovati se o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom određeno, Sud je ovlašten odlučiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogućnost izjašnjavanja.
Član 11.
Parnični postupak vodi se na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, a službeno pismo je latinica i ćirilica.
Član 12.
(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
(2) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (član 8. stav 2.).
Član 13.
Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje Sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud će savjesno i brižljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.
Član 14.
Stranke su dužne pred Sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.
Član 15.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 16.
(1) Prvostepeni postupak će se, u pravilu, sastojati od dva ročišta i to jednog pripremnog ročišta i jednog ročišta za glavnu raspravu.
(2) U složenijim parnicama, u rješavanju imovinskih sporova iz člana 1. stav 1. ovog zakona može se odrediti da pripremno ročište može trajati više dana, a najduže 30 dana od dana otvaranja pripremnog ročišta.
Član 17.
(1) Kad odluka Suda zavisi od rješavanja nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), Sud može sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugačije određeno.
(2) U parničnom postupku Sud je u pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravosnažnu presudu krivičnog suda kojom se optuženi oglašava krivim.
Član 18.
(1) U prvostepenom postupku sudi vijeće Upravnog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija (prvostepeno vijeće).
(2) U drugostepenom postupku sudi vijeće Apelacionog odjeljenja Suda sastavljenom od trojice sudija (drugostepeno vijeće).
(3) U postupku odlučivanja po reviziji odlučuje vijeće Apelacionog odjeljenja Suda, sastavljeno od trojice sudija, koji nisu učestvovali u drugostepenom postupku (revizijsko vijeće).
(4) U postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka odlučuje sudija Apelacionog odjeljenja Suda, kao sudija pojedinac.
(5) Osim odluka na glavnoj raspravi pred prvostepenim vijećem, koje donosi vijeće, predsjednik prvostepenog vijeća donosi sve odluke kada Sud postupa u prvom stepenu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 19.
Stranke preduzimaju parnične radnje pismeno izvan ročišta ili usmeno na ročištu, ako za pojedine radnje nije zakonom određen poseban oblik u kome se mogu preduzeti.
Dio drugi - TOK POSTUPKA
A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM VIJEĆEM
III - TUŽBA
1. Tužba i njen sadržaj
Član 20.
(1) Parnični postupak pokreće se tužbom.
(2) Tužba mora sadržavati:
- 1)osnovu za nadležnost Suda,
- 2)određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev),
- 3)činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,
- 4)dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,
- 5)naznaku vrijednosti spora,
- 6)pravni osnov tužbenog zahtjeva i
- 7)druge podatke koje u skladu s odredbama člana 274. ovog zakona mora imati svaki podnesak.
(3) Sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva.
(4) Sud će postupiti po tužbi i kad tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahtjeva.
2. Tužba za utvrđenje
Član 21.
(1) Tužilac može u tužbi tražiti da Sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.
(2) Takva tužba može se podići kad je to posebnim propisima predviđeno ili, kad tužilac ima pravni interes da Sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa.
(3) Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tužilac može pored postojećeg zahtjeva istaknuti i tužbeni zahtjev da Sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je Sud nadležan za takav zahtjev.
(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog člana neće se smatrati preinačenjem tužbe.
3. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi
Član 22.
(1) U jednoj tužbi tužilac može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženog kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom i to kad je Sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka, a Sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomičnosti postupka.
(2) Ako Sud, u slučaju iz stava 1. ovog člana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomičnosti postupka, najkasnije na pripremnom ročištu donijet će rješenje o razdvajanju postupaka.
(3) Tužilac može u jednoj tužbi istaknuti dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj vezi i tražiti da Sud usvoji sljedeći od tih zahtjeva ako nađe da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan.
(4) Zahtjevi se mogu, prema stavu 3. ovog člana, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je Sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka.
4. Preinačenje tužbe
Član 23.
(1) Preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.
(2) Tužba nije preinačena ako je tužilac promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.
Član 24.
(1) Tužilac može preinačiti tužbu najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave, ako pripremno ročište nije održano.
(2) Nakon održavanja pripremnog ročišta, a najkasnije do zaključenja glavne rasprave, Sud može dopustiti preinačenje tužbe samo ako ocijeni da preinačenje nije usmjereno na odugovlačenje postupka i ako tuženi pristaje na preinačenje.
(3) Smatrat će se da postoji pristanak tuženog na preinačenje tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinačenju.
(4) Sud će, u slučaju iz stava 2. ovog člana, dopustiti preinačenje tužbe i kad se tuženi protivi preinačenju, ako su ispunjeni svi sljedeći uslovi:
- 1)tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije;
- 2)tuženi je u mogućnosti da raspravlja po preinačenoj tužbi bez odgađanja glavne rasprave.
(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinačenje tužbe nije dopuštena posebna žalba.
Član 25.
(1) Tužilac može, u roku iz člana 24. ovog zakona, tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženog tuži drugo lice.
(2) Za preinačenje tužbe prema stavu 1. ovog člana potreban je pristanak lica koje treba stupiti u parnicu umjesto prvobitnog tuženog. Ako se prvobitni tuženi već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
(3) Lice koje stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuženog mora primiti parnicu u onom stanju u kom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
5. Povlačenje tužbe
Član 26.
(1) Tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog prije nego što je tužba dostavljena tuženom. Tužba se može povući i nakon dostave tuženom, sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku od osam dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje.
(2) Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovo podnijeti.
6. Postojanje parnice
Član 27.
(1) Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom.
(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica počinje teći od trenutka kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka.
(3) Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, Sud će tužbu odbaciti.
(4) Ako među istim strankama već teče druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dužne obavijestiti Sud.
(5) Sud će tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti teče li već druga parnica o istom zahtjevu među istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.
Član 28.
(1) Ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši.
(2) Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužioca, odnosno tuženog, samo ako na to pristanu obje stranke.
IV - PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
1. Opće odredbe
Član 29.
(1) Sud će odmah nakon prijema tužbe početi pripreme za glavnu raspravu.
(2) Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavu tužbe na obavezni odgovor, održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne rasprave.
Član 30.
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upućivati podneske u kojima će navesti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
Član 31.
(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.
Član 32.
Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.
2. Prethodno ispitivanje i dostava tužbe
Član 33.
Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili da ne sadrži elemente propisane odredbom člana 20. ovog zakona (nepotpuna tužba), ili da postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužioca ili tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, Sud će, radi otklanjanja tih nedostataka, preduzeti potrebne radnje predviđene odredbama čl. 239. i 276. ovog zakona.
Član 34.
(1) Nakon prethodnog ispitivanja tužbe Sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi:
- 1)da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost;
- 2)da je tužba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe;
- 3)da o istom zahtjevu već teče parnica;
- 4)da je stvar pravosnažno presuđena;
- 5)da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;
- 6)da se tužilac pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva;
- 7)da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za utvrđenje; ili
- 8)da tužilac u roku koji je Sud odredio nije otklonio nedostatke iz člana 33. ovog zakona.
(2) Sud donosi rješenje kojim se Sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi da nije stvarno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu.
Član 35.
Ako smatra da nema dovoljno činjenica za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tužbe, Sud će o tom pitanju odluku donijeti naknadno, čim bude raspolagao s dovoljno činjenica.
Član 36.
Tužba s prilozima dostavlja se tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u Sudu.
3. Odgovor na tužbu
a) Odgovor na tužbu i njegov sadržaj
Član 37.
(1) Nakon prijema tužbe s prilozima, tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tužbu.
(2) Prilikom dostavljanja tužbe tuženom, Sud će poučiti tuženog o obavezi iz stava 1. ovog člana, o tome šta treba sadržavati odgovor na tužbu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu u određenom roku.
Član 38.
(1) U odgovoru na tužbu, tuženi će istaći moguće procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu s odredbama člana 274. ovog zakona, mora imati svaki podnesak.
(2) Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržavati i razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, činjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te pravni osnov za navode tuženog.
Član 39.
Kad je u ovom zakonu predviđeno da stranka može staviti određeni prigovor ili prijedlog ili preduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog može se staviti dok Sud ne primi odgovor na tužbu.
Član 40.
Kad utvrdi da je odgovor na tužbu nerazumljiv ili nepotpun, Sud će radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom člana 276. ovog zakona.
b) Protutužba i odgovor na protutužbu
Član 41.
(1) Tuženi može u odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu, podnijeti protutužbu, ako je zahtjev protutužbe u vezi s tužbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutužbom traži utvrđenje nekog prava ili pravnog odnosa o čijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimično odluka o tužbenom zahtjevu.
(2) Nakon održavanja pripremnog ročišta, protutužba se može podnijeti samo ako tuženi na to pristane i ako Sud ocijeni da podnošenje protutužbe nije usmjereno na odugovlačenje postupka.
(3) Protutužba se ne može podnijeti ako je za zahtjev iz protutužbe stvarno nadležan drugi sud.
(4) Odredbe ovog zakona o tužbi i odgovoru na tužbu na odgovarajući način se primjenjuju i na protutužbu i odgovor na protutužbu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
4. Pripremno ročište
a) Opće odredbe
Član 42.
(1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protutužbu, Sud će zakazati pripremno ročište.
(2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, Sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu.
(3) Datum održavanja pripremnog ročišta Sud će, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
(4) Pripremno ročište održat će se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u Sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protutužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protutužbu.
Član 43.
Održavanje pripremnog ročišta je obavezno, osim u slučajevima u kojima Sud, nakon ispitivanja tužbe i odgovora na tužbu, utvrdi da među strankama nema spornih činjenica ili da zbog jednostavnosti spora održavanje pripremnog ročišta nije potrebno.
Član 44.
U pozivu za pripremno ročište Sud će obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog ročišta, kao i o tome da su dužne najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te na pripremno ročište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.
Član 45.
(1) Pripremno ročište počinje tako što tužilac ukratko izlaže tužbu, a zatim tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu.
(2) Kad je potrebno, Sud će zatražiti od stranaka razjašnjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima.
Član 46.
(1) Nakon izlaganja tužbe i odgovora na tužbu, raspravljat će se o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka. O tim pitanjima mogu se na pripremnom ročištu izvoditi dokazi kad je to potrebno.
(2) Sud će, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, postupiti u skladu s odredbama člana 34. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
(3) Ako Sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vođenje postupka, odluku o prigovoru donijet će zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
(4) Protiv odluke iz stava 3. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.
Član 47.
U daljem toku pripremnog ročišta raspravljat će se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge.
Član 48.
(1) Sud će prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se raspravljati i koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke Sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.
(4) Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rješenja iz ovog člana.
Član 49.
(1) Ako Sud, na prijedlog stranke, odredi izvođenje dokaza vještačenjem, uvijek će odrediti rok u kom vještak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i mišljenje.
(2) Pri određivanju ovog roka Sud će voditi računa o tome da pismeni nalaz i mišljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije održavanja ročišta za glavnu raspravu.
Član 50.
(1) Ako pred Sudom teče više parnica između istih lica ili u kojim je isto lice protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, Sud može, uz saglasnost stranaka, rješenjem spojiti sve te parnice radi zajedničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice Sud će donijeti zajedničku presudu.
(2) Sud može, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe, te će nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
(3) Rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom ročištu ili do početka glavne rasprave, ako pripremno ročište nije održano.
(4) Protiv rješenja iz st. 1 i 2. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.
Član 51.
(1) Ako na pripremno ročište ne dođe tužilac, a bio je uredno obaviješten, smatrat će se da je tužba povučena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi.
(2) Ako na pripremno ročište ne dođe uredno obaviješten tuženi, ročište će se održati bez njegovog prisustva.
Član 52.
Na pripremnom ročištu Sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaštenja koja ima i na glavnoj raspravi.
b) Medijacija i sudska nagodba
Član 53.
(1) Najkasnije na pripremnom ročištu, Sud može, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predložiti strankama da spor riješe u postupku medijacije, kako je predviđeno posebnim zakonom.
(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zaključenja glavne rasprave.
Član 54.
Stranke mogu zaključiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska nagodba).
Član 55.
(1) Sud će, na način koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zaključe sudsku nagodbu.
(2) U cilju doprinošenja nagodbi, Sud može, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predložiti kako da se nagode, vodeći računa o željama stranaka, prirodi spora, odnosima među strankama i drugim okolnostima.
Član 56.
(1) Sudska nagodba može se odnositi na tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
(2) Pred Sudom se ne može zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (član 8. stav 2.).
(3) Kada Sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat će s postupkom dok to rješenje ne postane pravosnažno.
Član 57.
(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.
(2) Nagodba je zaključena kad stranke potpišu zapisnik.
(3) Nagodba sadrži i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese Sud.
(4) Sud će strankama izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba.
Član 58.
Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova.
Član 59.
(1) Sudska nagodba može se pobijati samo tužbom.
(2) Sudska nagodba može se pobijati ako je zaključena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
(3) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zaključenja sudske nagodbe.
Član 60.
Sud će u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zaključena sudska nagodba, pa ako utvrdi da se radi o takvoj parnici, odbacit će tužbu.
c) Zakazivanje ročišta za glavnu raspravu
Član 61.
(1) Na pripremnom ročištu Sud će rješenjem odrediti:
- 1)dan i sat održavanja glavne rasprave;
- 2)pitanja o kojima će se raspravljati na glavnoj raspravi;
- 3)dokaze koji će se izvesti na glavnoj raspravi;
- 4)lica koja će biti pozvana na glavnu raspravu.
(2) Glavna rasprava će se, u pravilu, održati najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta.
(3) Sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah nakon pripremnog ročišta.
(4) Ako se procjenjuje da će glavna rasprava trajati duže od jednog dana, ročište će biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava održi u kontinuitetu.
Član 62.
Sa sadržajem rješenja iz stava 1. člana 61. ovog zakona upoznat će se prisutna stranka, te joj se neće dostavljati rješenje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud će obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka s ročišta za glavnu raspravu.
Član 63.
(1) Sud će na ročište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ročištu, kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom ročištu odlučio pozvati.
(2) U pozivu za glavnu raspravu, Sud će obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka s ročišta.
(3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom ročištu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prijepis rješenja iz stav člana 61.stav 1. ovog zakona.
V - GLAVNA RASPRAVA
1. Tok glavne rasprave
Član 64.
(1) Predsjednik vijeća otvara glavnu raspravu i objavljuje sastav vijeća i predmet raspravljanja.
(2) Nakon toga, predsjednik vijeća utvrđuje jesu li došla sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava jesu li odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.
(3) Ako tužilac bez opravdanog razloga ne dođe na ročište za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi na tom ročištu upusti u raspravljanje.
(4) Ako na ročište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dođe tuženi, a bio je uredno pozvan, rasprava će se održati bez njegovog prisustva.
Član 65.
(1) Sud će prvo, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama člana 34. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugačije predviđeno.
(2) Ako Sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog člana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet će zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
(3) Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.
Član 66.
(1) Glavna rasprava odvija se sljedećim redom:
- 1)Tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe, uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava;
- 2)Tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i daje odgovor na bitne navode tužioca iz tačke 1. ovog stava;
- 3)Ako je stavljen prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se stranke, i to prvo tužilac, a zatim tuženi;
- 4)Saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tužioca, a zatim svjedoci tuženog;
- 5)Izvode se ostali dokazi, uključujući i vještačenje;
- 6)Nakon izvođenja svih dokaza, obje stranke, počevši od tužioca, imaju pravo da se obrate Sudu završnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i činjenični aspekti predmeta;
- 7)Sud može dopustiti tužiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženog;
- 8)Ako je tužiocu dopušteno da se izjasni na završno izlaganje tuženog, i tuženi će imati pravo da se ukratko izjasni na konačne navode tužioca.
(2) Izuzetno, Sud može odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugačiji od redoslijeda predviđenog u stavu 1. ovog člana.
Član 67.
(1) Sud će voditi računa da se glavna rasprava odvija na pravilan način, bez nepotrebnih odgađanja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donošenje odluke.
(2) Predsjednik vijeća se u toku glavne rasprave brine o održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu Suda.
(3) Sud će kazniti lica koja narušavaju red u sudnici ili vrijeđaju dostojanstvo suda i drugih učesnika u postupku u skladu s odredbama ovog zakona o nepoštivanju Suda.
Član 68.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred Sudom, ukoliko nije drugačije predviđeno ovim zakonom.
Član 69.
(1) Stranka treba u izlaganjima iznijeti činjenice potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrđivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponuđenim dokazima protivne stranke.
(2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako učine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogućnosti iznijeti, odnosno predložiti na pripremnom ročištu.
Član 70.
Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.
Član 71.
(1) Prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomoćnik, a nakon toga suprotna stranka.
(2) Ako stranka koja se saslušava nema punomoćnika, najprije je ispituje Sud.
Član 72.
Stranke ispituju svjedoke i vještake. Predsjednik vijeća prvo daje riječ stranci koja je predložila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predložila.
Član 73.
Predsjednik vijeća, a po njegovom odobrenju i članovi vijeća mogu postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja.
Član 74.
(1) Sud će odbiti provođenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
(2) Sud neće dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti.
(3) Sud neće dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je već dovoljno odgovoreno.
(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik će se unijeti pitanja koja Sud nije dopustio.
(5) Sud neće dopustiti vrijeđanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja.
Član 75.
(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im Sud to naloži.
(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, Sud može odlučiti da svjedoka koji je već saslušan na istom ročištu za glavnu raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.
Član 76.
(1) Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovođenje raspravom.
(2) Protiv rješenja koja se odnose na rukovođenje raspravom nije dopuštena posebna žalba.
Član 77.
Nakon što budu okončane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuđenje, Sud će proglasiti da je glavna rasprava zaključena.
2. Odgađanje i nastavak ročišta
Član 78.
(1) Sud može odgoditi zakazano ročište za glavnu raspravu prije njegovog održavanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje ili da dokazi čije je izvođenje određeno neće biti pribavljeni do ročišta (odgađanje ročišta).
(2) Sud je dužan, najkasnije osam dana prije održavanja ročišta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana.
(3) Kad odgodi ročište, Sud će o vremenu održavanja novog ročišta odmah obavijestiti sve pozvane.
Član 79.
(1) Sud može, na prijedlog stranke, odgoditi započeto ročište (odgađanje ročišta) samo iz sljedećih razloga:
- 1)ako bez krivice stranke, koja predlaže odgađanje ročišta, na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno, a koji je važan za pravilno donošenje odluke;
- 2)ako obje stranke predlažu odgađanje radi pokušaja mirnog rješenja spora ili zaključenja sudske nagodbe.
(2) Stranka može samo jednom tražiti odgađanje ročišta iz istog razloga.
(3) Kad se ročište odgodi, Sud će prisutnima odmah saopćiti mjesto i vrijeme novog ročišta. Sud nije dužan o mjestu i vremenu novog ročišta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna odgođenom ročištu, a bila je uredno obaviještena.
Član 80.
Ako na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno, Sud može odlučiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom ročištu, izvede samo taj dokaz, i iznesu navodi u vezi s njim.
Član 81.
Na novom ročištu zakazanom nakon odgađanja rasprave, radnje koje su već provedene ponovo se provode samo ako se ročište drži pred novim vijećem ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude.
Član 82.
(1) Ročište za glavnu raspravu ne može se odgoditi na neodređeno vrijeme.
(2) Ročište za glavnu raspravu ne može se odgoditi duže od 30 dana, osim u slučaju iz člana 96. ovog zakona.
(3) Predsjednik vijeća je o svakom odgađanju ročišta dužan obavijestiti predsjednika Suda. Predsjednik Suda vodi evidenciju o odgađanjima ročišta za svakog sudiju pojedinačno, koji u predmetu postupa kao predsjednik vijeća.
(4) Prilikom odgađanja ročišta Sud će datum održavanja novog ročišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
(5) Kada odgodi ročište, Sud je dužan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do sljedećeg ročišta otklonili uzroci koji su doveli do odgađanja, te kako bi se na tom ročištu rasprava mogla zaključiti.
(6) Protiv rješenja Suda kojim se odgađa ročište ili rješenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgađanje ročišta, nije dopuštena posebna žalba.
Član 83.
Ako se započeto ročište ne može okončati u toku istog dana, Sud će odrediti nastavak ročišta za sljedeći radni dan (nastavak ročišta).
Član 84.
Odredbe čl. 78., 79., 82. i 83 ovog zakona, na odgovarajući način, primjenjuju se na pripremno ročište.
3. Javnost glavne rasprave
Član 85.
(1) Glavna rasprava je javna.
(2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica.
(3) Lica koja su prisutna raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe.
(4) Odredba stava 3. ovog člana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.
Član 86.
(1) Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi čuvanja službene, poslovne ili lične tajne, zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.
(2) Sud može isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave.
Član 87.
(1) Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike i umješače i ombudsmena.
(2) Sud može dopustiti da glavnoj raspravi, na kojoj je javnost isključena, budu prisutna pojedina službena lica, kao i naučni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu, odnosno naučnu ili javnu djelatnost.
(3) Sud će upozoriti lica koja budu prisutna raspravi na kojoj je javnost isključena da su dužna kao tajnu čuvati ono što su na raspravi saznala, a što nije već poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.
Član 88.
(1) O isključenju javnosti odlučuje Sud rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.
(2) Protiv rješenja o isključenju javnosti nije dopuštena posebna žalba.
Član 89.
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajući način će se primjenjivati i na pripremnom ročištu, na ročištu izvan glavne rasprave pred Sudom, te na ročištu pred zamoljenim sudom.
VI - DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA
1. Opće odredbe
Član 90.
(1) Svaka stranka dužna je dokazati činjenice na kojima zasniva svoj zahtjev.
(2) Sud će slobodnom ocjenom dokaza utvrditi činjenice na osnovu kojih će donijeti odluku.
Član 91.
Sud će naložiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donošenje odluke, a koje stranke nisu predložile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu člana 8. stav 2. ovog zakona.
Član 92.
(1) Ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred Sudom tokom parnice.
(2) Ako stranka porekne činjenice koje je priznala, Sud će ocijeniti da li će te činjenice smatrati priznatim ili osporenim.
(3) Činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se može dokazivati da te činjenice ne postoje, ako zakonom nije šta drugo određeno.
(4) Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate.
Član 93.
Ako Sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
Član 94.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se tačna visina iznosa, odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teškoćama, Sud će o tome odlučiti prema svojoj ocjeni.
Član 95.
(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
(2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom ročištu, Sud može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na glavnoj raspravi.
(3) Kad Sud donese odluku iz stava 2. ovog člana, u zamolnici za izvođenje dokaza ukratko će opisati predmet spora, izložiti stanje parnice i odrediti koji će se dokazi izvesti, uz naznaku o kojim okolnostima treba posebno voditi računa.
(4) O ročištu za izvođenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit će se stranke.
(5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvođenju dokaza sva ovlaštenja koja ima vijeće kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.
(6) Protiv rješenja Suda kojim se određuje izvođenje dokaza pred zamoljenim sudom nije dopuštena posebna žalba.
Član 96.
(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne može izvesti u rokovima predviđenim ovim zakonom, Sud rješenjem može odrediti duži rok za izvođenje dokaza.
(2) Kad određeni rok protekne, rasprava će se provesti bez obzira na to što određeni dokaz nije izveden.
2. Uviđaj
Član 97.
(1) Uviđaj se preduzima kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje neke okolnosti potrebno neposredno opažanje Suda.
(2) Uviđaj se može obavljati i uz učešće vještaka.
Član 98.
Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod trećeg lica, kod organa vlasti ili kod pravnog lica kome je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, na odgovarajući način će se primijeniti odredbe čl. 101., 102. i 103. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih lica.
3. Isprave
Član 99.
(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice u vršenju javnog ovlaštenja, koje mu je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama.
(3) Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
(4) Ako se posumnja u autentičnost isprave, stranka može tražiti da Sud traži da se o tome izjasni organ, odnosno pravno lice od koga bi ona trebalo da potiče.
Član 100.
Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave.
Član 101.
(1) Stranka je dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.
(3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravnog lica kome je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, a sama stranka ne može isposlovati da se isprava preda ili pokaže, Sud će po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu da ispravu dostave Sudu.
Član 102.
(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, Sud može tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajući joj za to određeni rok.
(2) Stranka ne može uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je riječ o ispravi koju je po zakonu dužna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadržaj smatra zajedničkom za obje strane.
(3) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe čl. 106 i 107. ovog zakona.
(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu poriče da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokazi.
(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je značaja što stranka koja drži ispravu neće postupiti po rješenju Suda kojim joj se nalaže da podnese ispravu ili poriče da se isprava kod nje nalazi.
(6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.
Član 103.
(1) Sud može, na prijedlog stranke, narediti trećem licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu dužno pokazati je ili je podnijeti ili kad je riječ o ispravi koja je po svom sadržaju zajednička za to lice i stranku koja se poziva na ispravu.
(2) Prije nego što donese odluku kojem trećem licu naređuje da podnese ispravu, Sud će pozvati treće lice da se o tome izjasni.
(3) Kad treće lice poriče svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, Sud će riješiti da li je treće lice dužno podnijeti ispravu.
(4) Kad treće lice poriče da se isprava nalazi kod njega, mogu se radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokazi.
(5) Pravosnažno rješenje o dužnosti trećeg lica da podnese ispravu može se izvršiti prema pravilima izvršnog postupka. Sud će ovo rješenje po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom izvršnom sudu radi prinudnog izvršenja.
(6) Treće lice ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imalo u vezi s podnošenjem isprava. Odredbe člana 113. ovog zakona na odgovarajući način će se primjenjivati i u tom slučaju.
4. Svjedoci
Član 104.
(1) Svako lice koje se poziva kao svjedok dužno je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dužno je i svjedočiti.
(2) Kao svjedoci mogu se saslušati samo lica koja su sposobna dati obavijesti o činjenicama koje se dokazuju.
(3) Stranka koja predlaže da se određeno lice sasluša kao svjedok mora prije toga naznačiti o čemu ono treba svjedočiti i navesti njegovo ime i prezime i boravište.
Član 105.
Ne može se saslušati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi te dužnosti.
Član 106.
(1) Svjedok može uskratiti svjedočenje:
- 1)o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila;
- 2)o onome o čemu se stranka ili drugo lice svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedala;
- 3)o činjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.
(2) Sud će upozoriti ta lica da u slučajevima navedenim u stavu 1. ovog člana mogu uskratiti davanje iskaza.
Član 107.
(1) Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio opasnosti od krivičnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji do trećeg stepena zaključno, svoga bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zaključno i onda kad je brak prestao, lice s kojim živi u vanbračnoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zaključno, te svog staratelja ili štićenika, usvojitelja ili usvojenika.
(2) Sud će upozoriti svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.
Član 108.
(1) Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje Sud pred kojim svjedok treba svjedočiti, nakon što se o tome izjasne stranke.
(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu.
(3) Svjedok može rješenje iz stava 1. ovog člana pobijati u žalbi protiv rješenja o novčanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Član 109.
(1) Svjedoci se pozivaju dostavljanjem pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu će se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predviđene odredbama člana 347. ovog zakona i na pravo na naknadu troškova iz člana 113. ovog zakona.
(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.
Član 110.
(1) Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisustva svjedoka koji će se kasnije saslušavati. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.
(2) Svjedok će se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a nakon toga će se upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza.
(3) Zatim će se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravište, mjesto i datum rođenja, godine života i njegov odnos sa strankama.
Član 111.
(1) Poslije općih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila, a nakon toga suprotna stranka.
(2) Sud uvijek može postavljati pitanja svjedoku.
(3) Svjedok će se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o čemu svjedoči.
Član 112.
(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušat će se preko tumača.
(2) Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat će se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj način, pozvat će se kao tumač lice koje se sa svjedokom može sporazumjeti.
(3) Sud će tumača upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.
Član 113.
(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište, te na naknadu nastale zarade, nastale usljed njegove obaveze da svjedoči.
Sudska praksa po ovom aktu
1.801 odluka iz 40 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 204111 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2370/20
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2370/20 (Agroherc d.o.o. Bileća). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-978/20
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-978/20 (Z.G.). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4534/19
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4534/19 (D. M.). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 028038 19 Rev
Zaposleniku pripada naknada osnovne plate srazmjerno vremenu trajanja prekovremenog rada, rada u vrijeme neradnih dana i državnih praznika, uvećana za propisani postotak u skladu sa odredbom člana 36. Zakona o platama i naknadama u institu…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1245/19
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1245/19 (Bosna i Hercegovina). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 106 odluka
Član 1389 odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 044118 22 P
Država Bosna i Hecregovina nije odgovorna za štetu u smislu člana 172 ZOO jer nema propusta u radu njenih organa budući da prema podnosiocu azila koji je počinio krivično djelo u vrijeme počijenja nije bila određena mjera nadzora od strane…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 040272 21 P
Neosnovano lišenje slobode i mjere zabrane, iako formalno zakonite u trenutku izricanja, predstavljaju osnov za naknadu nematerijalne štete kada je lice pravosnažno oslobođeno, jer su time povrijeđena zaštićena lična prava i dostojanstvo. …
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 041370 22 P 2
Država Bosna i Hercegovina je odgovorna za štetu nastalu zbog smanjenja tržišne vrijednosti vozila i neadekvatnog čuvanja u vezi sa krivičnim postupkom provedenim pred Sudom BiH u kome je utvrđeno da je mjera privremenog oduzimanja vozila …
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 046296 23 P
Licu postavljenom za državnog službenika kojem je tokom neplaćenog odsustva iz državne službe prestao taj status uslijed imenovanja na funkciju izuzetu iz primjene Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, ne pripada pravo na automatsk…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 044859 23 P
U sporovima u kojima je zakonom propisana obaveza oštećenom za obraćanje nadležnom organu za mirno rješavanje spora, kod odlučivanja o osnovanosti prigovora zastajevanja potraživanja Sud treba cijeniti vrijeme kada se oštećeni obratio nadl…
Ishod: Odluka u meritumu
+ još 84 odluke
Član 18865 odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 040272 25 Gž
Neosnovano lišenje slobode i mjere zabrane, iako formalno zakonite u trenutku izricanja, predstavljaju osnov za naknadu nematerijalne štete kada je lice pravosnažno oslobođeno, jer su time povrijeđena zaštićena lična prava i dostojanstvo. …
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 040999 24 GŽ
Grupa ponuđača iz postupka javne nabavke u parničnom postupku nema svojstvo pravnog lica nego ovaj postupak mogu pokrenuti u svojstvu suparničara.
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 034508 23 Pž
Ugovorni organ i žalbeni organ iz postupka javne nabavke solidarno su odgovorni najpovoljnijem ponuđaču za štetu iz osnova izmakle koristi u situaciji kada je ugovorni organ po uputama žalbenog organa prihvatio ispravu koja nije predviđena…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 041370 24 Gž 3
Država Bosna i Hercegovina je odgovorna za štetu nastalu zbog smanjenja tržišne vrijednosti vozila i neadekvatnog čuvanja u vezi sa krivičnim postupkom provedenim pred Sudom BiH u kome je utvrđeno da je mjera privremenog oduzimanja vozila …
Ishod: Odluka u meritumu sa održanom raspravom
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 045352 24 Gž
Licu lišenom slobode na osnovu uputnog akta izdatog nakon što je nastupila zastara izvršenja krivične sankcije, pripada pravo na naknadu štete zbog pogrešnog i nezakonitog radu organa u smislu člana 436 stav 1 tačka c) ZKP BiH.
Ishod: Odluka u meritumu
+ još 60 odluka
Član 20830 odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 036770 26 Rev 2
ODGOVORNOST ZA ŠTETU OD OPASNE STVARI ILI OPASNE DJELATNOSTI – PRETPOSTAVKA UZROČNOSTI Kod odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti uzročna veza se pretpostavlja, pa oštećeni nije dužan dokazivati da šteta potiče od op…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 048140 25 Rev
Prestankom radnog odnosa zbog isteka mandata nisu ostvareni uslovi za isplatu optremnine, bez obzira što je nakon prestanka radnog odnosa ostvareno pravo na starosnu penziju iz razloga jer je zakonski osnov za isplatu opremnine isključivo …
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 048303 25 Rev
Rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu ne predstavlja odluku je kojom je postupak pravosnažno okončan protiv kojeg bi se mogla izjaviti revizija.
Ishod: Procesna odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 031566 23 Rev
Na osnovu potraživanja cijene nagrade u određenom iznosu, tužilac je sam odredio vrijednost spora shodno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata FBIH.
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 042792 23 Rev
U konkretnom slučaju, revizija nije dopuštena jer je vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude niža od 30.000 KM, a tužitelj nije dokazao da se radi o pravnom pitanju o kojem postoji različita sudska praksa drugostepenog vijeća i sam…
Ishod: Odluka u meritumu
+ još 25 odluka
Član 17 odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 043108 22 P
U parničnim postupcima između države i entiteta u vezi s pravom vlasništva nad nekretninama isključivo je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, bez obzira na čijem području se nekretnina nalazi.
Ishod: Stvarna nenadležnost
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 033908 19 P
Sud Bosne i Hercegovine nema stvarnu nadležnost u imovinskim sporovima po tužbi tužioca Radio-televizije Bosne i Hercegovine protiv tužene Radio-televizije Republike Srpske.
Ishod: Stvarna nenadležnost
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 003916 10 P
Naknada nematerijalne štete za povredu prava ličnosti dosuđena odlukom Evropskog suda za ljudska prava koja po sadržaju odgovara vidovima nematerijalne štete propisane odredbom člana 200. Zakona o obligacionim odnosima, ima karakter presuđ…
Ishod: Procesna odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 010694 12 P
Sud Bosne i Hercegovine nije stvarno nadležan za suđenje u sporovima proizašlim iz međusobnih odnosa javnih preduzeća koja osnivaju entiteti.
Ishod: Procesna odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-112/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-112/09 (R. G.). Ključne riječi: D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; Ratna šteta.
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 2 odluke
Član 2156 odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 032524 21 Rev
Kod zakonito donesene mjere privremenog oduzimanja predmeta u krivičnom postupku, uslov odgovornosti države nije postupanje njenih organa u vezi s donošenjem mjere, nego u propuštanju preduzimanja potrebnih radnji kada prestanu zakonski us…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P028324 19 Rev
Za nastalu štetu u vojnoj misiji odgovara poslodavac po principu objektivne odgovornosti.
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 019906 18 Rev
Pravo na podnošenje zahtjeva za oslobađanje od plaćanja troškova sudske takse pripada parničnim strankama do pravosnažnog okončanja spora.
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 025342 18 Rev
Naknada za rad članu komisije nakon isteka mandata pripada iz osnova poslovodstva bez naloga pod uslovom da obavljeni posao nije trpio odlaganje i da je spriječio nastanak nenadoknadive štete.
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 005150 14 Rev
U sporovima povodom zasnivanja radnog odnosa putem javnog oglasa, kandidatu ne pripada pravo osporavanja oglasa i preispitivanja djelimično provedene procedure, ukoliko je izostala odluka o izboru, dok tužbeni zahtjev opredjeljen da sud um…
Ishod: Odluka u meritumu
+ još 1 odluka
Član 3186 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2260/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2260/12 (S. F. iz Kalesije, N. F. iz Goražda, I. F. iz Goražda, Z. K. iz Prijedora, D. L. iz Gradiške, S. K. iz Doboja, O. B. iz Cazina, M. B. iz Mostara i drugi). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija pr…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1307/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1307/12 (M. A. iz Domaljevca, P. O. iz Orašja i S. A. iz Tuzle). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1335/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1335/12 (R. H. iz Zenice, H. H. iz Zenice i Adisa H. Muhamedović iz Gradačca). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2518/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2518/12 (M. I. iz Teslića, S. J. iz Prijedora, V. G. iz Banja Luke,). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1948/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1948/12 (F. M. iz Srebrenika, N. M. iz Banovića, S. M. iz Zenice, M. R. iz Kneževa i drugi). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 1 odluka
Član 1935 odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 031769 20 Gž
Pravilnikom se ne može smanjiti obim prava lica na koja se primjenjuje a koja su radniku data zakonom.
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 010188 14 Gž
Danom donošenja drugostepene odluke u prekršajnom postupku kojom je pravosnažno obustavljen prekršajni postupak protiv tužitelja i naloženo vraćanje privremeno oduzetih predmeta, odluka o oduzimanju predmeta je ostala bez pravnog osnova i …
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2406/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2406/09 (D.N). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: Radni odnos; Međunaro…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3602/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3602/09 (S. K.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prava iz radnog odn…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3897/11
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3897/11 (D. G. i Gordana Kosorićiz Savo Vujović i R. I. iz Bileće). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Za…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 2375 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3984/11
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3984/11 (S. B. iz Jablanice). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-5644/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5644/10 (R. D. i drugi). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-5399/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5399/10 (V. V. iz Banjaluke, M. P. iz Banjaluke, J. I. iz Glamoča, A. Š. iz Banjaluke i Z. T. iz Banjaluke). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3877/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3877/10 (B. S., D. M., Z. M., J. M.). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3606/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3606/10 (R. H., S. B., G. S., V. V., S. M., M. M., D. D.). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 1964 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 041370 24 Gž 3
Država Bosna i Hercegovina je odgovorna za štetu nastalu zbog smanjenja tržišne vrijednosti vozila i neadekvatnog čuvanja u vezi sa krivičnim postupkom provedenim pred Sudom BiH u kome je utvrđeno da je mjera privremenog oduzimanja vozila …
Ishod: Odluka u meritumu sa održanom raspravom
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 014403 14 Gž
Zakonitost i pravilnost odluke o prestanku radnog odnosa ne utvrđuje se sa aspekta ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, jer je postupak penzionisanja potpuno odvojen od postupka donošenja odluke o prestanku radnog odn…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 010188 14 Gž
Danom donošenja drugostepene odluke u prekršajnom postupku kojom je pravosnažno obustavljen prekršajni postupak protiv tužitelja i naloženo vraćanje privremeno oduzetih predmeta, odluka o oduzimanju predmeta je ostala bez pravnog osnova i …
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 041370 24 Gž 3
Država Bosna i Hercegovina je odgovorna za štetu nastalu zbog smanjenja tržišne vrijednosti vozila i neadekvatnog čuvanja u vezi sa krivičnim postupkom provedenim pred Sudom BiH u kome je utvrđeno da je mjera privremenog oduzimanja vozila …
Ishod: Odluka u meritumu sa održanom raspravom
Član 3234 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 023084 16 P
Podnošenje odštetnog zahtjeva izvan spora Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, u smislu odredbi člana 433. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, nije pozitivno procesna pretpostavka, pa nema mjesta odbacivanju tužbe …
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2828/11
Odluka o meritumu u predmetu AP-2828/11 („VH-Šped“ d.o.o. Bugojno). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnos…
Ishod: Odluka o meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 007863 13 P 2
Menadžerski ugovor o radu po svojoj prirodi je obligacionopravni ugovor sa elementima radnopravnog odnosa. U slučaju raskida menadžerskog ugovora licu, koje prije zaključenja ugovora nije bilo u radnom odnosu kod poslodavca, ne pripada pra…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2454/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2454/09 (H. B.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prava iz radnog odnosa; D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; 6.1.17. - pravično su…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 2143 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 048303 25 Rev
Rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu ne predstavlja odluku je kojom je postupak pravosnažno okončan protiv kojeg bi se mogla izjaviti revizija.
Ishod: Procesna odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 042792 23 Rev
U konkretnom slučaju, revizija nije dopuštena jer je vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude niža od 30.000 KM, a tužitelj nije dokazao da se radi o pravnom pitanju o kojem postoji različita sudska praksa drugostepenog vijeća i sam…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 022278 18 Rev
Osnov odgovornosti primjenom člana 32. Zakona o zaštiti ličnih podataka ostvariće se ukoliko je nastupila šteta koja je u uzročnoj vezi s radnjom kontrolora podataka kojom je podatak iz lične sfere pojedinca ili na osnovu kojeg podatka se …
Ishod: Procesna odluka
Član 2223 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 023619 18 Gvlž
Različito postupanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine po zaprimljenim krivičnim prijavama za identična krivična djela ne ispunjava uslove za zaštitu po odredbama Zakona o zabrani diskriminacije.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-5652/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5652/10 (A. P.). Ključne riječi: D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; D18.3.h.2. - Ponavljanje postupka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2635/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2635/10 (D. P.). Ključne riječi: D18.3.h.2. - Ponavljanje postupka; D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 22 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 036189 20 P
I pored činjenice da nekretnina može biti obuhvaćena Aneksom „G“ Sporazuma o sukcesiji između država sljednica SFRJ, nadležan je redovni sud prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, u sporu u kome je tužbeni zahtjev opredijeljen na utvrđenj…
Ishod: Stvarna nenadležnost
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 036189 20 P
I pored činjenice da nekretnina može biti obuhvaćena Aneksom „G“ Sporazuma o sukcesiji između država sljednica SFRJ, nadležan je redovni sud prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, u sporu u kome je tužbeni zahtjev opredijeljen na utvrđenj…
Ishod: Stvarna nenadležnost
Član 202 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-302/12
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-302/12 (M. J.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-675/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-675/09 (D. S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 2022 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 006687 19 Gvlž
Kada se ponavljanje postupka traži na osnovu tvrđenja da je ranija odluka zasnovana na falsifikovanoj ispravi, odnosno da je tužilac u postupku zastupan na osnovu falsifikovane punomoći, sud može dozvoliti ponavljanje postupka samo ako str…
Ishod: Odluka u meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 023619 18 Gvlž
Različito postupanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine po zaprimljenim krivičnim prijavama za identična krivična djela ne ispunjava uslove za zaštitu po odredbama Zakona o zabrani diskriminacije.
Ishod: Odluka u meritumu
Općenite reference na ovaj akt (1463)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-72/25
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-72/25 (Bosna i Hercegovina, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; Javna…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-286/22
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-286/22 (D.P.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; 6.1.1.1. - Građanski postupak; Otkaz.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 049418 24 P
Činjenica da Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine izričito propisuje pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude i neosnovanog ili nezakonitog lišenja slobode ne isključuje pravo na naknadu nematerijalne štete zbog mjera zabran…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2123/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-2123/21 (E. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.17. - pra…
Ishod: Odluka o meritumu
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 P 048140 24 P
Prestankom radnog odnosa zbog isteka mandata nisu ostvareni uslovi za isplatu optremnine, bez obzira što je nakon prestanka radnog odnosa ostvareno pravo na starosnu penziju iz razloga jer je zakonski osnov za isplatu opremnine isključivo …
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1872/21
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1872/21 (D.D.). Ključne riječi: Revizija; D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 U 043215 23 Uvp
U postupku javne jabavke, kada se utvrdi da je tenderska dokumentacija u suprotnosti za ZJN, što predstavlja bitnu povredu zakona, URŽ po službenoj dužnosti je obavezan da ponisti postupak i o tome pravovremeno obavijesti ugovorne organe.
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
U-34/22
Odluka o meritumu u predmetu U-34/22 (Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (sutkinja Šejla Drpljanin)). Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: 6.3.c. - P…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2393/22
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2393/22 (M. V.). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3645/22
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3645/22 (Federacija Bosne i Hercegovine). Ključne riječi: D18.3.l. - Apelacija preuranjena.
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 1453