Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3644/08 (A. M.)

Odluka donesena 17. 09. 2009.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3644/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 09. 2009.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić Seada i Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 17. septembra 2009. godine, u predmetu broj AP-3644/08, rješavajući apelaciju Adema Mujčića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Adema Mujčića podnesena protiv rješenja Općinskog suda Zavidovići broj Kpo-16/04 od 7. oktobra 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Adem Mujčić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, podnio je 19. novembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Općinskog suda Zavidovići (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj Kpo-16/04 od 7. oktobra 2005. godine.

2. Apelant kao oštećeni, nakon što je Općinsko tužilaštvo Zenica donijelo rješenje o odbačaju krivične prijave protiv Rame Ljevakovića i drugih, zbog krivičnog djela kršenja zakona od strane sudije iz člana 365. i zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 358. stav 1. u vezi sa članom 25. tada važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 43/98, u daljnjem tekstu: KZ FBiH) preuzeo je i nastavio krivično gonjenje protiv osumnjičenih Rame Ljevakovića, Muhameda Čolakovića i Nusreta Halilovića u smislu člana 56. tada važećeg Zakona o krivičnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 43/98, u daljnjem tekstu: ZKP FBiH).

3. Rješenjem Općinskog suda broj Kpo-16/04 od 7. oktobra 2005. godine, odbijena je u cjelosti optužnica apelanta podnešena 16. jula 2003. godine Općinskom sudu Zenica, podignuta protiv osumnjičenih Rame Ljevakovića, Muhameda Čolakovića i Nusreta Halilovića, zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 358. stav 1. u sticaju sa krivičnim djelom kršenja zakona od strane sudije iz člana 365. KZ FBiH. U obrazloženju rješenja je navedeno da stupanjem na snagu novog ZKP FBiH ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 35/03, stupio na snagu 1. augusta 2003. godine) navedeni krivični postupak u smislu člana 454. stav 1. u vezi sa članom 452. st. 1. do 3. novog ZKP FBiH ima se nastaviti po odredbama novog ZKP FBiH, jer navedena optužnica apelanta nije stupila na pravnu snagu u smislu odredbi člana 273. ranijeg ZKP FBiH. Nakon što je rješenjem Kantonalnog suda Zenica broj KV-67/04 od 18. juna 2004. godine određen Općinski sud Zavidovići kao drugi stvarno nadležan sud za vođenje krivičnog postupka, koji je dva puta dostavljao kompletan krivični predmet nadležnom tužilaštvu radi preuzimanja krivičnog gonjenja i koje se oba puta izjasnilo da neće preuzimati krivično gonjenje, s obzirom da su ranije odbacili krivičnu prijavu apelanta i obavjestili istog o njegovim pravima. S obzirom na navedno sud je odlučio kao u dispozitivu.

4. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“

6. Ustavni sud, prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, «ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» U vezi sa predmetnom apelacijom ova ustavna odredba znači da je nadležnost Ustavnog suda ograničena na ispitivanje navodnih povreda prava i sloboda u okvirima koji su definisani, inter alia, članom 6. Evropske konvencije.

7. Prema jezičkom značenju, član 6. Evropske konvencije, na koji se poziva apelant, u krivičnim postupcima garantuje pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo takvo lice može se smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv drugog lica, prevazilazilo bi okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluku Ustavnog suda, broj AP-19/02 od 17. marta 2004. godine i broj AP 408/04 od 18. januara 2005. godine).

8. Iz navedenog proizilazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u vezi sa povredom prava na pravično suđenje inkompatibilni ratione materie sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Također, proizilazi da se u predmetnom postupku nije odlučivalo o apelantovim imovinskim pravima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanta o povredi člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te slijedi da je predmetna apelacija i u tom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3644/08 (A. M.) | Sudska praksa | Aktio