Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2018/09 (Š. H.)

Odluka donesena 25. 02. 2010.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2018/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

25. 02. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednica Seada Palavrić, sudije Mato Tadić, Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 25. februara 2010. godine, u predmetu broj AP 2018/09, rješavajući apelaciju Šefika Halilovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Šefika Halilovića podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj Rev-40/08 od 8. juna 2009. godine i presude Suda Bosne i Hercegovine broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. Šefik Halilović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 29. juna 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Rev-40/08 od 8. juna 2009. godine i presude Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine.

2. Presudom drugostepenog vijeća Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine, uvažena je žalba tužene Bosne i Hercegovine, Ministarstva sigurnosti BiH – Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) (u daljnjem tekstu: tužena), preinačena presuda prvostepenog vijeća Suda BiH broj P-734/07 od 25. aprila 2008. godine, u pobijanom dijelu (stavovi I i III) i presuđeno da se odbija tužbeni zahtjev apelanta da Sud BiH poništi kao nezakonito rješenje tužene broj 17-10-34-2-2441-707 od 25. septembra 2007. godine i rješenje Ministarstva sigurnosti BiH – Policijskog odbora broj UP-2-

04-4-07-1-264-1/07 od 12. novembra 2007. godine, te naloži tuženoj da apelantu uspostavi radno-pravni status počev od 1. januara 2008. godine pa ubuduće i isplati mu platu od 1. januara 208. godine do zaključenja glavne rasprave do 28. marta 2008. godine, u mjesečnom iznosu od 2.016,30 KM.

3. Presudom Suda BiH broj Rev-40/08 od 8. juna 2009. godine odbačena je kao nedopuštena revizija apelanta izjavljena protiv presude drugostepenog vijeća Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine. U obrazloženju svoje presude Sud BiH je, između ostalog, naveo da apelantova revizija nije dopuštena budući da vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi iznos od 10.000,00 KM u smislu odredbi člana 204. stav 2. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH (u daljnjem tekstu: ZPP; «Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 36/04 i 84/07). Sud BiH je ocijenio da odlučivanje o reviziji u konkretnom predmetu nije od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima u smislu odredbi člana 204. stav 3. ZPP.

4. Apelant se žali da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), a u vezi sa pravom na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;

6. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku, kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog Suda (vidi odluke Ustavnog suda, br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

7. U konkretnom slučaju Sud BiH je presudom broj Rev-40/08 od 8. juna 2009. godine odbacio kao nedopuštenu reviziju apelanta izjavljenu protiv presude Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine. Ustavni sud konstatuje da je revizija u ovom slučaju nedjelotvoran pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Stoga, proizlazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine.

8. S obzirom da je presuda Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine apelantovom punomoćniku, advokatu Cviko Šerifu, uručena 6. novembra 2008. godine, a da je apelacija Ustavnom sudu podnesena 29. juna 2009. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio pobijanu presuda Suda BiH broj Gž-31/08 od 10. oktobra 2008. godine.

9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2018/09 (Š. H.) | Sudska praksa | Aktio