Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5644/10 (R. D. i drugi)

Odluka donesena 09. 02. 2011.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5644/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

09. 02. 2011.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić, i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 9. februara 2011. godine, u predmetu broj AP 5644/10 rješavajući apelaciju Radeta Dobraša i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Radeta Dobraša, Slađana Mihajlovića, Radoje Stanojevića, Miloša Kukavice, Mirjane Đukanović, Biljane Romanić, Miladina Klisarića, Dragana Gvozdića, Nedeljka Sekulića, Gordane Žarić, Svetka Janjetovića, Petra Kukile, Biljane Jojić, Milana Kukolja, Cvijana Pupčevića, Vinka Jagodića, Ilije Kukića, Snežane Stupar, Slavka Grahovca, Milenka Kljutića, Jelenka Milanovića, Miodraga Kulića, Živka Elčića, Bože Danilovića, Zdravka Bašića, Velje Krsmanovića, Slobodana Tešanovića, Nade Pljevaljčić, Radislava Kokošara, Malice Maksimović, Vesne Ležaja, Mire Bojić, Gorana Ljuboje, Zorana Todorovića, Stoje Oklobdžija i Mileta Oklobdžije podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj P-105/10 od 11. oktobra 2010. godine i presude Suda Bosne i Hercegovine broj P-

178/08 od 3. juna 2010. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Rade Dobraš i drugih 35 nabrojanih u dispozitivu odluke (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupaju Dušan Lukić i Irena Puzić advokati iz Doboja, podnijeli su 15. decembra 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj P-105/10 od 11. oktobra 2010. godine i presude Suda BiH broj P-178/08 od 3. juna 2010. godine.

2. Presudom Suda BiH broj P-178/08 od 3. juna 2010. godine, koja je potvrđena presudom Suda BiH broj P-105/10 od 11. oktobra 2010. godine apelanti su odbijeni sa tužbenim zahtjevom kojim su tražili da im Bosna i Hercegovina-Ministarstvo odbrane BiH (u daljnjem tekstu: tužena) isplati ukupan iznos od 172.480,19 KM, ovisno od apelanta, na ime razlike u plati, naknade troškova toplog obroka i naknade regresa sa zakonskim zateznim kamatama, sve pobliže precizirano u dispozitivu navedene presude. Apelanti su obavezani da tuženoj naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 KM.

3. Prema navodima iz apelacije, apelanti su Sudu BiH izjavili reviziju protiv drugostepene presude Suda BiH broj P-105/10 od 11. oktobra 2010. godine, a da pri tome nisu u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestili Ustavni sud da je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.

4. Apelanti smatraju da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu, utvrđeno članom II/3.k). Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju, kao i pravo na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;

6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Sudom BiH, koji još nije donio odluku o reviziji apelanata izjavljenoj protiv presude Suda BiH donesene u drugom stepenu, pa slijedi da je apelacija preuranjena.

8. Član 237. Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 36/04 i 84/07) glasi:

Član 204. (1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

9. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 204. stav 3. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, u smislu da Sud BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Suda BiH o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u predmetu apelanata, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Suda BiH o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužani na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović