Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-231/11 (B. M., M. V., M. Ž., L. T. i R. S.)

Odluka donesena 22. 02. 2011.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-231/11

Apelacija

Odluka o dopustivosti

22. 02. 2011.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić, i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 22. februara 2011. godine, u predmetu broj AP-231/11, rješavajući apelaciju Borislava Mihajlovića i drugih na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Borislava Mihajlovića, Miodraga Vujuovića, Milutina Živkovića, Ljubiše Teševića i Rajka Savića podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine, broj Gž-111/10 od 12. novembra 2010. godine i presude Suda Bosne i Hercegovine, broj P-260/08 od 18. juna 2010. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Borislav Mihajlović, Miodrag Vujuović, Milutin Živković, Ljubiša Tešević i Rajko Savić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Miljkan Pucar, advokat iz Banja Luke, podnijeli su 17. januara 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj Gž-111/10 od 12. novembra 2010. godine i presude Suda BiH, broj P-260/08 od 18. juna 2010. godine.

2. Presudom Suda BiH, broj P-260/08 od 18. juna 2010. godine, odbijen je tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da im Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: tužena) isplati novčane iznose na ime razlika u plaći i drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa sa zakonskim zateznim kamatama na način naveden u izreci presude, te da izvrši uplatu pripadajuće razlike doprinosa i poreza na utvrđene plaće po osnovu PIO i zdravstvenog osiguranja. Istom presudom apelanti su obavezani da tuženoj naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 2.370,00 KM u roku od 15 dana.

3. Apelanti su izjavili žalbu na prvostepenu presudu, koju je Sud BiH odbio presudom, broj Gž-111/10 od 12. novembra 2010. godine. Istom presudom je odbijen zahtjev tužene za nadoknadu troškova odgovora na žalbu.

4. Prema stanju spisa proizilazi da su apelanti izjavili reviziju na presudu Suda BiH, broj Gž- 111/10 od 12. novembra 2010. godine, a pri tome nisu, u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavjestili Ustavni sud da li je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.

5. Apelanti se žale da im je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, pravo iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i člana 7. i) Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(14) apelacija je preuranjena;

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred revizijskim vijećem Suda BiH koji još nije donio odluku o reviziji apelanata izjavljenoj protiv presude drugostepenog vijeća Suda BiH.

9. Član 204. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 36/04 i 84/07 ) glasi:

Član 204.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.

(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM.

(3) Izuzetno, Sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

10. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 204. stav 3. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, u smislu da Sud BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Revizijskog vijeća Suda BiH o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u predmetu apelanata, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Revizijskog vijeća Suda BiH o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost ponovo podnijeti apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-231/11 (B. M., M. V., M. Ž., L. T. i R. S.) | Sudska praksa | Aktio