Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7/11 (S. P. iz Prijedora, P. Đ. iz Srpca, J. U. iz Banja Luke, M. B. iz Novog Grada i M. B. iz Banja Luke)

Odluka donesena 09. 03. 2011.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-7/11

Apelacija

Odluka o dopustivosti

09. 03. 2011.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudija Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 9. marta 2011. godine, u predmetu broj AP 7/11, rješavajući apelaciju Slobodana Puzigaće i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštena apelacija Slobodana Puzigaće, Predraga Đukića, Jugoslava Uzelca, Milenka Blanuše i Miodraga Boguna podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj Gž- 129/10 od 4. novembra 2010. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Slobodan Puzigaća iz Prijedora, Predrag Đukić iz Srpca, Jugoslav Uzelac iz Banja Luke, Milenko Blanuša iz Novog Grada i Miodrag Bogun iz Banja Luke (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Miljkan Pucar advokat iz Banja Luke, podnijeli su 31. decembra 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Gž-129/10 od 4. novembra 2010. godine.

2. Presudom prvostepenog vijeća Suda BiH broj P-15/09 od 30. jula 2010. godine, koja je potvrđena osporenom presudom drugostepenog vijeća Suda BiH broj Gž-129/10 od 4. novembra 2010. godine, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da sud obaveže tuženu Bosnu i Hercegovinu- Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, Sarajevo, da im isplati na ime razlike u plaći i drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa za period od 1. januara 2006. godine do 28. februara 2007. godine pojedinačno precizirane iznose sa zakonskim zateznim kamatama kako je to navedeno u izreci prvostepene presude. Istom presudom apelanti su obavezani da tuženoj naknade troškove parničnog postupka u iznos od 2.367,00 KM u roku od 15 dana.

3. Ustavni sud zapaža da su apelanti protiv drugostepene presude Suda BiH broj Gž-129/10 od 4. novembra 2010. godine izjavili reviziju, a da nisu u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestili Ustavni sud da je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.

4. Apelanti se žale da su osporenom odlukom povrijeđena njihova prava iz člana II/3.e), II/3.k) i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6.i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i člana 1. Protokola broj 1 i broj 12 uz Evropsku konvenciju te pravo iz člana 7. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

„1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(14) apelacija je preuranjena;“

6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacija je u toku po reviziji koju su apelanti izjavili protiv navedene drugodtepene presude Suda BiH.

8. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 204. stav 3. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 36/04 i 84/07), u smislu da Sud BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Suda BiH o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u predmetu apelanta, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Suda BiH o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7/11 (S. P. iz Prijedora, P. Đ. iz Srpca… | Sudska praksa | Aktio