Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1780/11 (S. Z.)

Odluka donesena 12. 06. 2013.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Nekretnina
  • Vlasničko-pravni odnosi
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Vanparnični postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1780/11

Apelacija

Odluka o meritumu

12. 06. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 1780/11, rješavajući apelaciju Samira Zuparevića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 12. juna 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Samira Zuparevića.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Travniku broj 051-0-R-04-000 038 (CMS broj 51 0 V 061679 12 V).

Nalaže se Općinskom sudu u Travniku da hitno okonča postupak u predmetu broj 051-0-R-04-000 038 (CMS broj 51 0 V 061679 12 V), u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6.

stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Općinskom sudu u Travniku da, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Samir Zuparević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Travnika podnio je 15. aprila 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 051-0-R-04-000 038 (CMS broj 51 0 V 061679 12 V).

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 11. aprila 2013. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 19. aprila 2013. godine.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 25. aprila 2013. godine. Apelant je 8. maja 2013. godine dostavio odgovor na izjašnjenje Općinskog suda.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Apelant je 25. jula 2003. godine podnio prijedlog za diobu stvari i nekretnina u suvlasništvu Općinskom sudu protiv Izete Zuparević (u daljnjem tekstu: protivnik predlagatelja), a radi diobe stvari i nekretnina upisanih u p.l. broj 2517 k.o. Travnik sa 1/1 dijela, i to 3409/1 sa nazivom "Drum", kulturom livada 4. kl., ukupne površine 496 m , k.p. broj 3410/1 sa nazivom "Drum", kuća i zgrada površine 271 m , te njiva 5. kl., ukupne površine1.482 m 2, i k.p. broj 3411/1 sa nazivom "Drum" i kulturom livada 3. kl., ukupne površine 630 m 2, i to apelantovo vlasništvo sa ¼ dijela i protivnika predlagatelja sa ¾ dijela.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u predmetu broj R. 172/03 zakazao pripremno ročište za 6. oktobar 2003. godine koje je odgođeno, zbog nedolaska protivnika predlagača, za 15. oktobar 2003. godine, kojem protivnik predlagača ponovno nije pristupio.

8. Nakon toga protivnik predlagača je 5. januara 2004. godine dostavio odgovor u kojem je, između ostalog, istaknuto da je apelantov prijedlog nejasan u dijelu konačnog zahtjeva, te je predložio sudu da pozove apelanta da ga uredi, odnosno da se izjasni o načinu diobe nekretnina u suvlasništvu. Apelant je 10. februara 2004. godine Općinskom sudu dostavio preciziran prijedlog o načinu diobe stvari i nekretnina, shodno članu 53. Zakona o parničnom postupku FBiH.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u predmetu broj R. 172/03 zakazao pripremna ročišta za 2. mart, 30. april i 20. maj 2004. godine, koja su odgođena.

10. Protivnik predlagača je podneskom od 10. juna 2004. godine predložio da Općinski sud sasluša apelanta kao predlagača i protivnika predlagača. Pored toga, protivnik predlagača je predmetnim podneskom predložio da sud odredi vještačenje vještaka građevinske struke i vještaka geometra, te da vještaci, nakon identifikacije nekretnina i premjeravanja zemljišta i objekata, predlože mogući način diobe nekretnina.

11. Na ročištu održanom 16. juna 2004. godine Općinski sud je konstatirao da će sa liste vještaka odrediti vještaka građevinske struke i vještaka geometra, te da će odrediti izlazak na lice mjesta, kao i troškove vještaka posebnim rješenjem.

12. Nakon toga Općinski sud je zakazao ročište za 30. mart 2005. godine na kojem je donio Rješenje broj R-38/04 kojim je u predmetnoj pravnoj stvari određeno vještačenje vještaka sa liste sudskih vještaka, i to vještaka geometra, vještaka građevinske struke i vještaka agronoma.

13. Općinskom sudu su dostavljeni nalazi i mišljenja vještaka geodetske struke 6. maja 2005. godine, nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke 6. maja 2005. godine i nalaz i mišljenje vještaka poljoprivredne struke 16. juna 2005. godine.

14. Iz stanja spisa proizlazi da je, prema dopunskom nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke od 22. novembra 2005. godine, Općinskom sudu predloženo da apelantu na ime suvlasničkog dijela od ¼ pripadnu suteren u kući i zemljište ispred suterena do javnog puta, površine 200 m .

Prema istom nalazu, protivniku predlagača bi pripala cijela zgrada, te prizemlje i potkrovlje kuće, kao i preostali dio zemljišta oko kuće, površine 2.408 m .

15. Općinski sud je na ročištu održanom 27. januara 2006. godine donio Rješenje broj R.172/03 kojim je predmetni postupak prekinuo do okončanja prethodnog pitanja kod organa uprave, dok se ne izvrši parcelisanje kompletnog građevinskog zemljišta i ostalog. Istim rješenjem je određeno da će se postupak nastaviti na prijedlog jedne od vanparničnih stranaka.

16. Iz stanja spisa proizlazi da je Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinskopravne poslove Općine Travnik (u daljnjem tekstu: Služba), rješavajući po zahtjevu protivnika predlagača za izdavanje urbanističke saglasnosti za formiranje građevinske parcele, donijela zaključak broj 04/05-23-3-268/06 od 14. aprila 2006. godine kojim je predmetni postupak prekinut i protivniku predlagača naloženo da zatraži od Općinskog suda, kao organa nadležnog za rješavanje prethodnog pitanja, pokretanje postupka oko diobe imovine. Istim zaključkom je određeno da prekid postupka traje dok nadležni organ ne riješi predmetno pitanje.

17. Apelant je podneskom od 4. aprila 2007. godine Općinskom sudu dostavio prijedlog konačne diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu.

18. Nakon toga Služba je donijela Rješenje broj 04/05-23-3-268/06 od 21. juna 2007. godine kojim je odbijen zahtjev protivnika predlagača za izdavanje rješenja o urbanističkoj saglasnosti za formiranje građevinske parcele na zemljištu označenom kao k.p. broj 3410/1 i dio k.p. broj 3411/1 k.o. Travnik u naselju Vakuf - Travnik.

19. Apelant je podneskom od 9. jula 2007. godine urgirao kod suda da se postupak ubrza. Apelant je u prilogu predmetnog podneska sudu dostavio i rješenje Službe od 21. juna 2007. godine, kao akt za rješavanje prethodnog pitanja koje je bilo "razlog" za prekid postupka, te je predložio zakazivanje ročišta ili konačno rješavanje predmetne vanparnične stvari.

20. Općinski sud je na ročištu održanom 18. novembra 2008. godine donio Rješenje broj 051-0- R-04-000 038 kojim je predmetno ročište odgođeno i određeno da će sljedeće biti zakazano prema slobodnom vremenu sudije.

21. Općinski sud je podneskom broj 051-0-R-04-000 038 od 18. jula 2011. godine naložio apelantu da se očituje o daljnjem postupanju u predmetnoj vanparničnoj stvari.

22. Apelant je podneskom od 26. jula 2011. godine Općinskom sudu dostavio očitovanje na zahtjev suda u kojem je naveo da su u konkretnoj pravnoj stvari izvršena sva neophodna vještačenja, te je predložio da mu se na ime suvlasničkog dijela od ¼ dodijele suteren kuće (nedovršeni poslovni prostor i garaža) i zemljište ispred suterena do javnog puta, površine 200 m 2, ili da mu protivnik predlagatelja isplati iznos od 61.378,17 KM.

23. Općinski sud je navedeni apelantov podnesak od 26. jula 2011. godine dostavio protivniku predlagača 20. februara 2012. godine i 17. januara 2013. godine.

24. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u predmetnoj pravnoj stvari zakazao naredno ročište za 22. maj 2013. godine.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

25. Apelant smatra da je, zbog nedonošenja odluke u vanparničnom postupku, Općinski sud povrijedio njegovo pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je iznio hronologiju predmetnog postupka, te istakao da je podnio prijedlog za diobu stvari i nekretnina u suvlasništvu Općinskom sudu 25. jula 2003. godine, kao i da se navedeni vanparnični predmet, koji je zaveden pod brojevima R.172/03, R.38/04 i 051-0-R-04-000 038, nepotrebno odugovlači.

b) Odgovor na apelaciju

26. U odgovoru na apelaciju uredujuća sutkinja Općinskog suda je, između ostalog, navela da je ovim predmetom zadužena od 18. jula 2011. godine, kada je naložila apelantu da se očituje o daljnjem postupanju u konkretnoj pravnoj stvari. Nakon toga uredujuća sutkinja Općinskog suda je ukratko opisala hronologiju postupanja u predmetnom postupku od 18. jula 2011. godine, istaknuvši da će u daljenjem postupanju primijeniti odredbe Zakona o vanparničnom postupku, kako je to i do sada radila od momenta kada je kao postupajuća sutkinja zaprimila predmet u rad. Osim toga, uredujuća sutkinja Općinskog suda je istaknula da u konkretnom predmetu nema kršenja prava, a posebno zbog toga što, prema obrazloženju navedenom u apelaciji, u tom periodu nije bila ni zadužena konkretnim predmetom.

V.Relevantni propisi

27. Zakon o parničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» br. 53/03 i 73/05) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

28. Zakon o vanparničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» br. 2/98 i 39/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Opće odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugačije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.

4. Dioba stvari i nekretnina u suvlasništvu Član 161.

U postupku diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu sud odlučuje o diobi i načinu diobe tih stvari i nekretnina.

Član 162.

Postupak diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu može prijedlogom pokrenuti suvlasnik, a prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike.

Prijedlog sadrži podatke o predmetu diobe, veličini dijela i odrugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Za nepokretnost moraju se navesti zemljišno-knjižni ili katastarski podaci i priložiti odgovarajući pismeni dokazi o pravu vlasništva, pravu služnosti i drugim stvarnim pravima, kao i o posjedu nepokretnosti.

Prijedlog se podnosi sudu na čijem se području stvar ili nekretnina nalazi, a ako se stvari ili nekretnina u suvlasništvu nalaze na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Član 164.

Sud će po prijemu prijedloga zakazati ročište na koje će pozvati sve suvlasnike i osobe koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

VI.Dopustivost

29. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

30. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

31. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

32. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

33. Apelant smatra da je, zbog neodlučivanja Općinskog suda o njegovom prijedlogu, povrijeđeno pravo na suđenje u «razumnom roku» kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje – « razuman rok»

34. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

35. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

a) Period koji se uzima u obzir

36. Ustavni sud, prije svega, smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Općinski sud donio odluku povodom njegovog prijedloga, odnosno nije obavijestio Ustavni sud da je predmetni postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32. Pravila Ustavnog suda, dužinu predmetnog postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

37. U vezi s tim Ustavni sud zapaža da je apelant 25. jula 2003. godine prijedlogom pokrenuo predmetni vanparnični postupak koji, prema stanju spisa i raspoloživim podacima, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti prilikom razmatranju dužine predmetnog postupka jeste devet godina i devet mjeseci.

b) Analiza dužine trajanja postupka

38. U konkretnom slučaju se radi o vanparničnom postupku koji je apelant pokrenuo radi diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu. Ustavni sud uočava da su se izvedeni dokazi u prvostepenom postupku odnosili uglavnom na vršenje uvida u relevantne dokumente, saslušanje vanparničnih stranaka, uviđaj na licu mjesta, kao i vještačenja vještaka geometra, vještaka građevinske struke i vještaka agronoma. Stoga, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o nešto složenijem predmetu.

39. Sumirajući predmetni vanparnični postupak, Ustavni sud zapaža da je postupak pokrenut prijedlogom od 25. jula 2003. godine, te da postupak ni nakon devet godina i devet mjeseci još nije okončan, što je samo po sebi dovoljno da se zaključi da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava standarde prava na pravično suđenje. Ustavni sud primjećuje da Općinski sud u odgovoru na apelaciju nije naveo niti jedan razlog koji je eventualno mogao utjecati na dužinu trajanja predmetnog postupka, odnosno da je uredujuća sutkinja Općinskog suda navela da nije bilo povrede apelantovih prava od kada je zadužena konkretnim predmetom (od 18. jula 2011. godine), a da se uopće nije očitovala na period od podnošenja prijedloga (25. jula 2003. godine) pa do momenta kada je zaprimila predmet u rad. S druge strane, Ustavni sud smatra da apelant ni na koji način nije mogao doprinijeti dužini postupka u konkretnom slučaju, uočavajući da je apelant svojom pismenom urgencijom dostavljenom Općinskom sudu pokušao da ostvari što hitnije rješavanje predmeta. Ustavni sud posebno naglašava da je Općinski sud prilikom postupanja morao biti svjestan činjenice da je postupak pokrenut 2003. godine, a što je sud u potpunosti zanemario, propuštajući da postupa u skladu sa odredbom 10. ZPP, a u vezi sa odredbom člana 2. stav 2. ZVP, odnosno da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova. Dakle, imajući u vidu sve navedeno, a posebno da Općinski sud, prema raspoloživim podacima iz spisa, ni nakon devet godina nije okončao predmetni postupak, za Ustavni sud je dovoljno da zaključi da dužina predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava standarde iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

40. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava zahtjev «razumnog roka» iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na suđenje u «razumnom roku» kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

c) Ostali navodi

41. S obzirom na zaključak Ustavnog suda o kršenju prava na suđenje u «razumnom roku» iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitati apelantove navode o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, jer se ti navodi temelje na istim razlozima. VIII.Zaključak

42. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje u «razumnom roku» kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada se ukupno trajanje postupka od devet godina i devet mjeseci, radi odlučivanja o prijedlogu za diobu stvari i nekretnina, u odlučujućoj mjeri može staviti na teret Općinskom sudu koji nije dao razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje postupka u konkretnom slučaju.

43. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

44. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1780/11 (S. Z.) | Sudska praksa | Aktio