PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o vanparničnom postupku
ZAKON
O VANPARNIČNOM POSTUPKU
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se pravila po kojima sudovi postupaju i odlučuju o osobnim, obiteljskim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima koji se po zakonu rješavaju u vanparničnom postupku.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadležnosti sudova za koje zakonom nije izričito određeno da se rješavaju u vanparničnom postupku a ne odnose se na zaštitu povrijeđenog ili ugroženog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranke u postupku mogu primijeniti odredbe zakona kojim je uređen parnični postupak (u daljnjem tekstu: Zakon o parničnom postupku).
Član 2.
Opće odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugačije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.
U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 3.
Vanparnični postupak pokreće se prijedlogom fizičkog ili pravnog lica, kao i prijedlogom organa određenog ovim ili drugim zakonom.
Izuzetno, sud pokreće vanparnični postupak po službenoj dužnosti u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim ili drugim zakonom.
Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlašćen da ga pokrene, sud će bez odlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na prijedlog ovlašćene osobe i odrediti mu rok za prijavljivanje sudjelovanja u postupku, te do isteka tog roka zastati sa postupkom, ako je to potrebno radi zaštite stranaka u postupku ili radi zaštite javnog interesa.
Član 4.
Sudionik u vanparničnom postupku je osoba koja je postupak pokrenula, osoba o čijim se pravima ili pravnim interesima odlučuje u postupku, kao i organ koji sudjeluje u postupku na osnovu zakonskog ovlašćenja da pokrene postupak, bez obzira na to da li je postupak pokrenula ili je kasnije stupila u postupak.
Svojstvo sudionika u postupku, s pravnim djelovanjem u određenoj pravnoj stvari, sud može izuzetno priznati i onim oblicima udruživanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i za koje nije posebnim propisima određeno da mogu biti sudionici u postupku, ako ispunjavaju uvjete iz Zakona o parničnom postupku i ako se predmet vanparnične stvari na njih neposredno odnosi.
Predlagač u smislu ovog zakona je osoba, odnosno organ, po čijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagača je osoba prema kojoj se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagača.
Član 5.
U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti poduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih osoba koje nisu u mogućnosti da se same brinu o zaštiti svojih prava i pravnih interesa.
Kad se u postupku odlučuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih osoba pod posebnom zaštitom, sud će obavijestiti općinski organ uprave nadležan za poslove starateljstva (u daljnjem tekstu: organ starateljstva) o pokretanju postupka, pozivati ga na ročišta i dostavljati mu podneske sudionika i rješenja protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira na to da li organ starateljstva sudjeluje u postupku.
Kad smatra da je to potrebno, sud će pozvati organ starateljstva da sudjeluje u postupku i odrediti mu rok u kome može prijaviti svoje sudjelovanje. Sud će zastati s postupkom za vrijeme dok ovaj rok ne istekne, ali organ starateljstva svoje pravo da sudjeluje u postupku može koristiti i poslije proteka tog roka.
Član 6.
Organ starateljsta koji sudjeluje u postupku, i kad zakonom nije ovlašten da pokreće postupak, može da poduzima sve radnje u postupku radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih osoba pod posebnom zaštitom, a naročito da iznosi činjenice koje sudionici nisu naveli, da predlaže izvođenje dokaza i da izjavljuje pravne lijekove.
Član 7.
Izuzetno, sud može dozvoliti da sudionik koji nema poslovne sposobnosti, pored radnji na koje je zakonom ovlašćen poduzima i druge radnje u postupku radi ostvarenja svojih prava i pravnih interesa, ako smatra da je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice tih radnji.
Član 8.
U vanparničnim stvarima koje se odnose na osobna i obiteljska stanja sudionika, kao i u drugim vanparničnim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese kojima sudionici ne mogu raspolagati, sudionici se u postupku pred sudom ne mogu odreći svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog sudionika, niti zaključiti sudsko poravnanje.
U postupku iz stava 1. ovog člana sud može utvrđivati i činjenice koje sudionici nisu iznijeli, kao i činjenice koje među sudionicima nisu sporne, ako su od značaja za odlučivanje.
Član 9.
Vanparnični postupak je javan.
U postupku u kome se odlučuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika javnost je isključena, osim u postupku proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti.
Član 10.
U vanparničnom postupku ne nastupa mirovanje postupka.
Član 11.
O prijedlozima sudionika sud odlučuje na ročištu samo u slučajevima kada je to zakonom određeno, ili kada ocijeni da je održavanje ročišta potrebno radi razjašnjenja ili utvrđivanja odlučnih činjenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga održavanje ročišta cjelishodno.
Izostanak pojedinog sudionika sa ročišta ne sprečava sud da dalje postupa, ako u pojedinim slučajevima zakonom nije drugačije određeno.
Saslušanje pojedinih sudionika u postupku može se izvršiti i u odsustvu drugih sudionika.
Član 12.
Prijedlog za pokretanje vanparničkog postupka može se povući do donošenja prvostepenog rješenja.
Prijedlog podnesen od više osoba povlači se njihovom suglasnom izjavom, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
Prijedlog se može povući i nakon donošenja prvostepenog rješenja sve dok postupak nije pravomoćno okončan, ako se time ne vrijeđaju prava drugih sudionika na koje se rješenje odnosi ili ako ostali sudionici na to pristanu.
Ako je prijedlog povučen poslije donošenja prvostepenog rješenja, prvostepeni sud će riješenje ukinuti i postupak obustaviti.
Smatrat će se da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na prvo ročište ako je bio uredno pozvan, a ne postoje opće poznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe na ročište. Opravdane razloge izostanka sud može uvažiti i bez izjašnjavanja ostalih sudionika sve dok im ne uputi rješenje o povlačenju prijedloga.
U slučajevima iz st. 1. i 5. ovog člana, ostali sudionici koji su zakonom ovlašćeni da pokrenu postupak mogu predložiti da se postupak nastavi. Prijedlog za nastavak postupka može se podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o povlačenju prijedloga.
Član 13.
U postupku u kome se odlučuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika mjesno nadležan je sud na čijem području osoba u čijem interesu se postupak vodi ima prebivalište, a ako nema prebivalište, sud na čijem području ta osoba ima boravište, ako zakonom nije drugačije određeno.
U drugim vanparničnim stvarima mjesno je nadležan sud na čijem području predlagač ima prebivalište ili boravište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drugačije određeno.
Kada se u vanparničnom postupku odlučuje o nepokretnosti, isključivo je nadležan sud na čijem se području nepokretnost nalazi, a ako se nepokretnost nalazi na području više sudova nadležan je svaki od tih sudova.
Član 14.
U vanparničnom postupku sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim najkasnije na prvom ročištu, a ako ročište nije održano, do poduzimanja prve radnje koju je po pozivu suda sudionik poduzeo.
Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadležnost suda zasnovana, sud koji vodi postupak može predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadležan, ako je očigledno da će se pred tim sudom postupak lakše sprovesti, ili ako je to u interesu osobe pod posebnom zaštitom.
Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osobe pod posebnom zaštitom, sud će prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva da u određenom roku da svoje mišljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starateljstva u ostavljenom roku ne dostavi mišljenje, sud će postupiti prema okolnostima slučaja vodeći računa o interesima osobe pod posebnom zaštitom.
Član 15.
Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parničnog postupka, obustavit će vanparnični postupak.
Postupak će se po pravomoćnosti rješenja iz stava 1. ovog člana nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom.
Član 16.
U vanparničnom postupku u prvom stupnju odlučuje sudija pojedinac, ako zakonom nije drugačije određeno.
U stambenim stvarima i u postupku o određivanju naknade za ekspropriranu nepokretnost prvostepeni sud raspravlja i odlučuje u vijeću, koje je sastavljeno od jednog suca, kao predsjednika vijeća i dvojice sudaca-porotnika.
Pojedine radnje u postupku može da poduzima i stručni suradnik u sudu kad je to zakonom određeno. Zapisnik o tim radnjama potpisuju stručni suradnik i zapisničar koji je sastavio zapisnik.
Član 17.
U vanparničnom postupku odluke se donose u obliku rješenja.
Rješenje protiv koga je dozvoljena posebna žalba, kao i rješenje drugostepenog suda, mora biti obrazloženo.
Član 18.
Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 19.
Žalba zadržava izvršenje rješenja, ako zakonom nije drugačije određeno.
Sud iz važnih razloga može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, kada je potrebno da se zaštite prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom zaštitom, sud može po službenoj dužnosti, a radi zaštite prava drugih sudionika po njihovom prijedlogu, odrediti da se položi osiguranje u gotovom novcu. Kada to posebne okolnosti slučaja zahtijevaju, davanje osiguranja može se odrediti i u drugom obliku.
Član 20.
Prvostepeni sud može povodom blagovremeno izjavljene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje ranije rješenje, ako utvrdi da je žalba osnovana, a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja se zasnivaju na tom rješenju.
Ako prvostepeni sud ne preinači, odnosno ne ukine svoje rješenje, žalbu, zajedno sa spisima, dostavit će drugostepenom sudu na odlučivanje bez obzira na to da li je žalba podnesena u zakonom određenom roku.
Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremeno podnesenoj žalbi, ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba koja se zasnivaju na tom rješenju.
Član 21.
Kada odluka suda zavisi od rješenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako zakonom nije drugačije određeno.
Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u vanparničnom postupku u kome je to pitanje riješeno.
Član 22.
Ako su među sudionicima postupka sporne činjenice važne za rješenje prethodnog pitanja, sud će ih uputiti da u određenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.
Na parnicu, odnosno na postupak pred upravnim organom sud će uputiti onog sudionika čije pravo smatra manje vjerovatnim, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 23.
Ako sudionik postupka koji je upućen na parnicu ili postupak pred upravnim organom u roku, koji ne može biti duži od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak pred upravnim organom, vanparnični postupak će se prekinuti do pravomoćnog okončanja parničnog, odnosno upravnog postupka.
Ako ni jedan od sudionika u postupku do završetka vanparničnog postupka ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred upravnim organom, sud će završiti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je sudionik upućen na parnicu, odnosno na postupak pred upravnim organom.
Član 24.
Kada se rješenjem suda mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika ili njihova prava i dužnosti, pravne posljedice rješenja nastaju kada ono postane pravomoćno.
Izuzetno, sud može odlučiti da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravomoćnosti, ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom zaštitom.
Pravomoćno rješenje kojim se mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika bez odlaganja se dostavlja organu uprave nadležnom za vođenje matičnih knjiga rođenih za tu osobu.
Član 25.
Pravomoćnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprečava sudionika da svoj zahtjev o kome je rješenjem odlučeno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom, kada mu je to pravo priznato zakonom.
Član 26.
U vanparničnom postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropiranu nepokretnost protiv pravomoćnog rješenja donesenog u drugom stupnju dopuštena je revizija.
Član 27.
Ako postoje uvjeti iz člana 20. ovog zakona, sud će po prijedlogu za ponavljanje postupka prethodno postupiti kao po neblagovremeno podnesenoj žalbi. Ukoliko dugostepeni sud utvrdi da ti uvjeti ne postoje, vratit će predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu.
Protiv rješenja kojim je postupak pravomoćno završen prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je sudioniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rješenjem odlučeno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.
Član 28.
O troškovima postupka u stvarima koje se odnose na osobno i obiteljsko stanje sudionika sud odlučuje po slobodnoj ocjeni, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka, s tim što se u pogledu troškova postupka koji su prouzrokovani sudjelovanjem organa starateljstva u vanparničnom postupku primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.
U vanparničnim stvarima koje se odnose na imovinska prava sudionika, sudionici snose troškove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odlučuje, sud će prema srazmjeru tog udjela odrediti koliki će dio troškova snositi svaki sudionik.
U vanparničnim stvarima iz stava 2. ovog člana sud može odlučiti da sve troškove postupka snosi sudionik u čijem se interesu postupak vodi, odnosno sudionik koji je svojim ponašanjem isključivo dao povod za pokretanje postupka.
II - UREĐENJE OSOBNIH STANJA
1. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti
Član 29.
U postupku oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti sud utvrđuje da li je punoljetna osoba zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rasuđivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da sukladno s tim potpuno ili djelomično oduzme poslovnu sposobnost punoljetnoj osobi, ili potpuno ili djelomično vrati poslovnu sposobnost onoj punoljetnoj osobi kod koje su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti.
Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Član 30.
Postupak za oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti pokreće se na prijedlog:
- 1)organa starateljstva,
- 2)tužitelja,
- 3)bračnog druga, djeteta i roditelja osobe koja predlaže oduzimanje, odnosno vraćanje poslovne sposobnosti,
- 4)djeda, bake, brata, sestre, unuka i drugih osoba, ukoliko trajno žive u istom obiteljskom domaćinstvu sa osobom za koju se predlaže oduzimanje, odnosno vraćanje poslovne sposobnosti,
- 5)osobe kojoj se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ukoliko ona može da shvati značaj i pravne posljedice svoga prijedloga,
- 6)drugih osoba ukoliko je to predviđeno zakonom.
Postupak može pokrenuti i sud po službenoj dužnosti.
Član 31.
Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području osoba kojoj se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište, odnosno boravište.
Član 32.
Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud će bez odlaganja, radi zabilježbe vođenja postupka, obavijestiti organ nadležan za vođenje zemljišno-knjižne evidencije.
Član 33.
O pokretanju postupka obavještava se općinska služba nadležna za poslove vođenja matičnih knjiga u kojima je upisana osoba kojoj se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost, radi evidentiranja vođenja postupka.
Član 34.
Na sva ročišta za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlagač, staratelj osoba kojoj se oduzima ili vraća poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organi starateljstva.
Osoba kojoj se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost poziva se na ročište, osim ako ova osoba po ocjeni suda nije u stanju da shvati značaj i pravne posljedice svog učešća u postupku.
Član 35.
O oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti sud odlučuje na osnovu činjenica utvrđenih na ročištu.
Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost smješteno u ustanovu koja obavlja zdravstvenu djelatnost (u daljnjem tekstu: zdravstvena ustanova), sud može u toj ustanovi održavati ročište na kojem će saslušati protivnika predlagača.
Član 36.
Osobu prema kojoj se postupak vodi mora pregledati vještak medicinske struke odgovarajuće specijalnosti, koji će dati nalaz i mišljenje o njenom duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje.
Vještačenje se vrši u prisustvu suca, osim kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.
Član 37.
Ukoliko je za utvrđivanje duševnog stanja i sposobnosti za rasuđivanje osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost po mišljenju vještaka medicinske struke neophodno da se ona smjesti u zdravstvenu ustanovu, sud može donijeti rješenje kojim će odrediti da ova osoba privremeno, ali najduže tri mjeseca bude smještena u takvoj ustanovi.
Ako se zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog člana nalazi van područja suda koji sprovodi postupak, ovaj sud će potrebne radnje izvesti putem nadležnog suda.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana dozvoljena je žalba.
Član 38.
Kad utvrdi da postoje uvjeti za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud će osobi prema kojoj se vodi postupak potpuno ili djelomično oduzeti poslovnu sposobnost.
Član 39.
Sud može odložiti donošenje rješenja o djelomičnom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se postupak vodi uzdržati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava.
Sud će odložiti donošenje rješenja iz stava 1. ovog člana ako se ta osoba samoinicijativno ili na prijedlog suda podvrgne liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Donošenje rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana odlaže se na vrijeme od šest do dvanaest mjeseci.
Rješenje o odlaganju opozvat će se ako osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donošenja rješenja.
Član 40.
Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud će, po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih osoba iz člana 30. ovog zakona, sprovesti postupak i ovisno od njegovih rezultata donijeti rješenje kojim se protivniku predlagača potpuno ili djelomično vraća poslovna sposobnost.
Član 41.
U postupku vraćanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju poslovne sposobnosti.
Član 42.
Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti žalbu mogu izjaviti osobe koje su učestvovale u postupku u roku od tri dana od dana prijema rješenja.
Osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost može izjaviti žalbu bez obzira na svoje zdravstveno stanje.
Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drugačije ne odluči.
Prvostepeni sud će žalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je dužan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema žalbe.
Član 43.
Pravomoćno rješenje o oduzimanju odnosno vraćanju poslovne sposobnosti sud će dostaviti općinskoj službi nadležnoj za poslove vođenja matičnih knjiga radi upisa u matičnu knjigu rođenih i organu nadležnom za vođenje zemljišno-knjižne evidencije.
Član 44.
Troškove postupka oduzimanja i vraćanja poslovne spozobnosti snosi predlagač.
2. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi
Član 45.
U postupku zadržavanja u zdravstvenoj ustanovi sud odlučuje o zadržavanju duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi kada je zbog prirode bolesti neophodno da ta osoba bude ograničena u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa vanjskim svijetom, kao i njenom otpuštanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadržana.
Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od sedam dana.
Član 46.
Zdravstvena ustanova može primiti na liječenje duševno bolesnu osobu, uz njenu suglasnost, ako je prema prirodi bolesti u stanju da da takvu suglasnost.
Suglasnost iz stava 1. ovog člana daje se u pismenom obliku pred ovlašćenim organom zdravstvene ustanove, uz prisustvo dvije punoljetne osobe , koje su poslovno sposobne i pismene, a nisu zaposlene u toj zdravstvenoj ustanovi i nisu krvni srodnici primljene osobe u pravoj liniji, u pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stupnjem, po tazbini do drugog stupnja, ni njegov bračni drug, kao ni osoba koja ga je dovela u zdravstvenu ustanovu.
Ako je osobi iz stava 1. ovog člana ograničena sloboda kretanja ili kontaktiranja sa vanjskim svijetom, zdravstvena ustanova je dužna da u roku od 24 sata o tom obavijesti sud podnošenjem pismene obavijesti na način propisan članom 47. ovog zakona.
Član 47.
Kad zdravstvena ustanova primi na liječenje duševno bolesnu osobu bez njene suglasnosti ili bez odluke suda, dužna je da o tome odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, pismeno obavijesti sud na čijem području se nalazi ta ustanova.
Obavijest iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o primljenoj osobi i osobi koja ju je dovela u zdravstvenu ustanovu.
Uz obavijest zdravstvena ustanova dostavlja sudu, po mogućnosti, podatke o prirodi i stupnju bolesti sa raspoloživom medicinskom dokumentacijom.
Član 48.
Zdravstvena ustanova je dužna da postupi sukladno odredbama člana 47. ovog zakona i u slučaju kad osoba koja je primljena u zdravstvenu ustanovu uz svoju suglasnost opozove datu suglasnost a ovlašćena osoba ili organ te zdravstvene ustanove smatra da je potrebno njeno daljnje zadržavanje.
Rok za obavještavanje suda teče od dana opozivanja date suglasnosti.
Član 49.
Obavijesti iz čl. 46. i 47. ovog zakona ne podnose se ako je duševno bolesna osoba zadržana u zdravstvenoj ustanovi na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivičnom, odnosno prekršajnom postupku.
Član 50.
Ako prijem u zdravstvenu ustanovu nije izvršen na osnovu odluke nadležnog suda, sud na čijem području se nalazi zdravstvena ustanova dužan je odmah po prijemu obavijesti iz čl. 46. i 47. ovog zakona, ili kada na drugi način sazna za boravak duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi bez njene suglasnosti, po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi.
Član 51.
Nakon pokretanja postupka o zadržavanju duševno bolesne osobe u zdravstvenoj ustanovi sud će poduzeti mjere da tu osobu odmah pregleda vještak medicinske struke odgovarajuće specijalnosti i da da nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnosti za rasuđivanje.
Član 52.
Sud je dužan da ispita sve okolnosti koje su od značaja za donošenje rješenja i da sasluša sve osobe koje imaju saznanje o bitnim činjenicama.
Ukoliko je to moguće i ako to neće štetno utjecati na zdravlje duševno bolesne osobe, sud će saslušati i tu osobu.
Član 53.
Po završenom postupku sud je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, da donese rješenje kojim će odlučiti da li se osoba zadržana u zdravstvenoj ustanovi može i dalje zadržavati ili će se pustiti iz zdravstvene ustanove.
O svojoj odluci sud obavještava organ starateljstva.
Član 54.
Kad sud odluči da se primljena osoba zadrži u zdravstvenoj ustanovi, odredit će i vrijeme zadržavanja, koje ne može biti duže od jedne godine.
Zdravstvena ustanova je dužna da sudu, po potrebi, dostavlja izvještaje o promjenama u zdravstvenom stanju zadržane osobe.
Član 55.
Ako zdravstvena ustanova ocijeni da zadržana osoba treba da ostane na liječenju i po isteku vremena određenog rješenjem suda, dužna je da 30 dana prije isteka tog vremena predloži sudu produženje zadržavanja.
Član 56.
Sud može i prije isteka vremena određenog za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi, po službenoj dužnosti ili na prijedlog zadržane osobe, njenog staratelja kao i osobe, odnosno organa iz člana 30. ovog zakona, da odluči o puštanju osobe iz zdravstvene ustanove, ako utvrdi da se njeno zdravstveno stanje poboljšalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za daljnje zadržavanje.
Član 57.
Rješenje iz čl. 55. i 56. ovog zakona sud donosi na osnovu ponovnog pregleda zadržane osobe i u postupku provedenom na isti način kao i kad je vođen postupak za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi.
Član 58.
Protiv rješenja o zadržavanju u zdravstvenoj ustanovi i puštanju iz ove ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova koja je zadržala duševno bolesnu osobu, zadržana osoba, njen staratelj, odnosno privremeni zastupnik i organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Žalba ne zadržava izvršenje, ako sud iz opravdanih razloga drugačije ne odluči.
Prvostepeni sud će žalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je dužan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema žalbe.
Član 59.
Troškove postupka zadržavanja u zdravstvenoj ustanovi snosi općina na čijem području zadržana osoba ima posljednje prebivalište, a ako nema prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Federacija ) ili je ono nepoznato, troškove snosi općina na čijem području zadržana osoba ima boravište.
3. Proglašenje nestalih osoba umrlim i dokazivanje smrti
Član 60.
U postupku proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti sud odlučuje o proglašenju nestalih osoba umrlim i o dokazivanju smrti.
Član 61.
Umrlom osobom proglast će se:
- 1)osoba o čijem životu za posljednih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo šezdeset godina,
- 2)osoba o čijem životu za posljednih pet godina nije bilo nikakvih vijesti,a za koju je vjerovatno da više nije živa,
- 3)osoba koja je nestala u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za šest mjeseci od dana prestanka takve opasnosti,
- 4)osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.
Rokovi iz tač. 1. i 2. stava 1. ovog člana računaju se od dana kad je prema posljednjim vijestima nestala osoba nesumnjivo bila živa, a ako se taj dan ne može tačno utvrditi, ti rokovi počinju teći istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestala osoba, prema posljednjim vijestima, bila živa.
Član 62.
Smrt neke osobe može se dokazivati po odredbama ovog zakona samo kad se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama.
U postupku dokazivanja smrti shodno će se primijeniti odredbe o proglašenju nestalih osoba umrlim, s tim što oglasni rok ne može biti kraći od 15, niti duži od 30 dana.
Član 63.
Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište, sud na čijem području je ta osoba imala posljednje boravište.
Član 64.
Prijedlog za proglašenje nestale osobe umrlom i prijedlog za dokazivanje smrti može podnijeti svako fizičko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresirani organ.
Prijedlog iz stava 1. ovog člana sadrži naročito: naziv suda, ime i prezime osobe za koju se predlaže da se proglasi umrlom, odnosno čiju smrt treba dokazati, datum rođenja i posljednje prebivalište, odnosno boravište te osobe, činjenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, pravni interes predlagača za podnošenje prijedloga, ime i prezime odnosno naziv predlagača i njegovu adresu.
Uz prijedlog se podnosi izvod iz matične kniige rođenih za osobu za koju se prijedlog podnosi.
Član 65.
Po prijemu prijedloga iz člana 64. ovog zakona sud će, po potrebi, saslušati predlagače i svjedoke, pribaviti potrebne podatke i izvještaje i zatražiti od organa starateljstva da osobi na koju se prijedlog odnosi odredi staratelja.
Ako sud ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti da se postupak pokrene, donijet će rješenje kojim će prijedlog odbaciti.
Ako sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti da se postupak pokrene, objavit će u "Službenim novinama Federacije BiH" oglas da je postupak pokrenut. U oglasu o pokretanju postupka za proglašenje nestale osobe umrlom navest će bitne okolnosti na kojima se prijedlog temelji, nestala osoba pozvati da se javi, a ostale osobe kojima su poznati bilo kakvi podaci o životu ili smrti nestalog pozvati da to jave sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa.
Oglas o pokretanju postupka za dokazivanje smrti neke osobe treba da sadrži naznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je ta osoba umrla i poziv osobama koje o tome nešto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH".
Član 66.
Po isteku roka označenog u oglasu sud će saslušati staratelja, a po potrebi i predlagača i, nakon što sprovede i druge dokaze, odlučit će o prijedlogu.
Ako sud utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti da se nestala osoba proglasi umrlom, odnosno da se utvrdi smrt, donijet će rješenje kojim se prijedlog odbija.
Član 67.
U rješenju kojim se nestala osoba proglašava umrlom, odnosno kojim se utvrđuje smrt, naznačit će se dan, mjesec i godina, a po mogućnosti i sat koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestale osobe.
Kao dan smrti smatra se dan kada je nestala osoba vjerovatno umrla ili dan koji vjerovatno nije preživjela. Ako taj dan ne može da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka roka iz člana 61. ovog zakona.
Član 68.
Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju žalbu mogu izjaviti predlagači i staratelj osobe koja je nestala, odnosno osobe za koju se smrt dokazuje.
Član 69.
Pravomoćno rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom, odnosno dokazivanju smrti sud će dostaviti općinskoj službi nadležnoj za poslove vođenja matičnih knjiga, radi upisa u matičnu knjigu umrlih.
Član 70.
Ako je osoba koja je proglašena umrlom živa ili je umrla drugog dana, a ne onog dana koji se po rješenju suda smatra kao dan njene smrti, svako fizičko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresirani organi mogu zahtijevati od suda da se rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom stavi van snage, odnosno preinači.
O pokretanju postupka u slučajevima iz stava 1. ovog člana bez odlaganja će se obavijestiti sud koji je nadležan za raspravljanje ostavštine te osobe. Postupak za raspravljanje ostavštine koji je u toku prekinut će se, a ako je ostavština pravomoćno raspravljena i ako je izvršen upis u zemljišne knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredit će se da se u ove knjige stavi zabilježba o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinačenje rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom.
Član 71.
Ako se utvrdi da je nestala osoba koja je proglašena umrlom živa ili je umrla drugog dana, a ne onog koji se po rješenju suda smatra kao dan njene smrti, sud će staviti van snage, odnosno preinačiti svoje ranije rješenje.
Ako sud na osnovu sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinačenju ranijeg rješenja, dostavit će pravomoćno rješenje o tome sudu nadležnom za raspravljanje ostavštine radi daljnjeg postupanja, odnosno brisanja zabilježbe u zemljišnoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima.
Član 72.
Ako se osoba proglašena za umrlu javi sudu i predloži da se stavi van snage rješenje kojim je proglašena umrlom, sud će, pošto utvrdi njenu istovjetnost sa osobom koja je proglašena umrlom, bez daljneg postupka, staviti van snage to rješenje.
Pravomoćno rješenje o stavljanju van snage ili preinačenju rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom dostavit će se općinskoj službi nadležnoj za poslove vođenja matične knjige, sudu nadležnom za raspravljanje ostavštine i organu starateljstva.
Član 73.
Troškove postupka za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti snosi predlagač.
III - UREĐENJE OBITELJSKIH ODNOSA
1. Dozvola za zaključenje braka
Član 74.
U postupku davanja dozvole za zaključenje braka, sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih osoba kada je zakonom propisano da se brak između njih može zaključiti samo na osnovu dozvole suda.
Član 75.
Postupak za davanje dozvole za zaključenje braka pokreće se na prijedlog maloljetne osobe.
Prijedlog za pokretanje postupka sadrži osobne podatke o osobama koje žele da zaključe brak, osobne podatke o roditeljima predlagača, činjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim činjenicama.
Član 76.
Sud će na odgovarajući način ispitati sve okolnosti koje su od značaja za utvrđenje da li postoji slobodna volja i želja maloljetnika da zaključe brak, kao i da li je maloljetna osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizilaze iz braka.
Prije donošenja rješenja sud će pribaviti nalaz i mišljenje zdravstvene ustanove i mišljenje organa starateljstva, saslušat će predlagače i osobu s kojom želi da zaključi brak, roditelja ili staratelja, odnosno usvojitelja predlagača, a po potrebi može da izvede i druge dokaze. Sud neće saslušati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenit će da li će saslušati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vrši roditeljsko pravo.
Sud će, po pravilu, saslušati predlagača bez prisustva ostalih sudionika u postupku.
Sud je dužan da utvrdi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlagač želi da zaključi brak.
U postupku sud će na odgovarajući način ispitati opravdanost prijedloga vodeći računa o ostvarivanju ciljeva braka i o zaštiti obitelji, kao i o važećim shvatanjima sredine u kojoj žive osobe koje žele da zaključe brak.
Član 77.
Rješenje o davanju dozvole za zaključenje braka dostavlja se predlagaču i osobi sa kojom predlagač želi da zaključi brak, roditeljima, odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva.
Rješenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za zaključenje braka dostavlja se predlagaču.
Član 78.
Protiv rješenja kojim se dozvoljava zaključenje braka, žalbu mogu da izjave svi sudionici u postupku iz stava 1. člana 77. ovog zakona, a protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole žalbu može izjaviti samo predlagač.
Član 79.
Osobe kojima je dozvoljeno zaključenje braka ne mogu brak zaključiti prije pravomoćnosti rješenja o davanju dozvole za zaključenje braka.
Član 80.
Prijedlog za davanje dozvole za zaključenje braka može se povući do pravomoćnosti rješenja o davanju dozvole za zaključenje braka.
2. Produženje i prestanak roditeljskog prava
Član 81.
U postupku produženja i prestanka roditeljskog prava sud odlučuje o produženju i prestanku roditeljskog prava kada je to zakonom propisano.
Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.
Član 82.
Postupak za produženje i prestanak roditeljskog prava pokreće se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja ili organa starateljstva.
Član 83.
Osoba nad kojom se produžuje roditeljsko pravo ili se određuje prestanak tog prava, u postupku iz člana 82. ovog zakona, zastupa poseban staratelj kojeg odredi organ starateljstva ili privremeni zastupnik kojeg odredi sud koji sprovodi postupak za produženje ili prestanak roditeljskog prava.
Član 84.
Sud će po službenoj dužnosti utvrditi sve činjenice koje su bitne za donošenje rješenja.
Radi donošenja rješenja sud će održati ročište, na koje će pozvati predlagača, organ starateljstva i roditelje osobe iz člana 83. ovog zakona, bez obzira na to da li su oni predložili pokretanje postupka, a na ročištu obavezno saslušati roditelje i predstavnike organa starateljstva, te pribaviti mišljenje o cjelishodnosti produženja roditeljskog prava.
Stanje duševnog zdravlja i sposobnosti osobe iz člana 83. ovog zakona utvrđuju se na način određen u članu 36. ovog zakona.
Član 85.
U postupku produženja i prestanka roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti.
3. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava
Član 86.
U postupku oduzimanja i vraćanja roditeljskog prava sud odlučuje o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava kada je to zakonom određeno.
Postupak iz stava 1. ovog člana mora se završiti što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.
Član 87.
Postupak za oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava pokreće se na prijedlog roditelja, odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo ili organa starateljstva, a postupak za vraćanje roditeljskog prava pokreće se i na prijedlog roditelja kojem je bilo oduzeto to pravo.
Član 88.
Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa starateljstva, sud će bez odlaganja obavijestiti ovaj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da sudjeluje u postupku.
Član 89.
Sud će, po službenoj dužnosti, utvrditi sve činjenice koje su bitne za donošenje rješenja.
Radi utvrđivanja bitnih činjenica sud će održati ročište na koje će pozvati predlagača, organ starateljstva, oba roditelja i staratelja osobe čijem se roditelju oduzima, odnosno vraća roditeljsko pravo.
Sud je obavezan da sasluša roditelje, a maloljetnik se saslušava samo kad je to neophodno i nije štetno za njegovo duševno zdravlje.
Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud će uzeti u obzir i želje maloljetnika, ako je sposoban da ih izrazi.
Član 90.
U postupku oduzimanja i vraćanja roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti.
IV - UREĐENJE IMOVINSKIH ODNOSA
1. Raspravljanje ostavštine
a) Zajedničke odredbe
Član 91.
U postupku za raspravljanje ostavštine sud utvrđuje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sačinjava njegovu ostavštinu i koja prava iz ostavštine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.
Član 92.
Sudionikom u postupku raspravljanja ostavštine smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga osoba koja ostvaruje neko pravo iz ostavštine.
Član 93.
Postupak za raspravljanje ostavštine sud pokreće po službenoj dužnosti čim sazna da je neka osoba umrla ili da je proglašena umrlom.
Član 94.
Izvođenje dokaza i uzimanje izjave o odricanju od nasljeđa vrši sudac sa zapisničarom. Ostale izjave i prijedloge sudionika mogu uzimati na zapisnik i drugi ovlašteni djelatnici u sudu.
Član 95.
O radnjama izvršenim u postupku sastavlja se zapisnik.
O manje važnim izjavama učesnika i obavještenjima koje sud prikuplja može se, umjesto zapisnika, sačiniti samo bilješka u spisu.
Zapisnik potpisuju sudionici ako su prisustvovali radnji u postupku, sudac i zapisničar, odnosno drugi ovlašćeni djelatnik koji je sastavio zapisnik.
Bilješku u spisu potpisuje njen sastavljivač.
Član 96.
Za raspravljanje ostavštine osobe koja je u času smrti imala prebivalište u Federaciji, a koja je državljanin Bosne i Hercegovine, u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine i u pogledu njene pokretne imovine, bez obzira na to gdje se nalazi, isključivo je nadležan sud u Federaciji.
Ako se nepokretna imovina osobe iz stava 1. ovog člana nalazi u inozemstvu, sud u Federaciji bit će nadležan samo ako po zakonima države u kojoj se nalazi imovina nije nadležan inozemni organ.
Član 97.
Za raspravljanje ostavštine mjesno je nadležan sud na čijem području je ostavljač imao prebivalište u vrijeme smrti, a ako ostavljač u vrijeme smrti nije imao prebivalište, nadležan je sud na čijem području je ostavljač imao boravište ( u daljnjem tekstu: ostavinski sud), ukoliko zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Ako ostavljač u vrijeme smrti nije imao prebivalište ni boravište u Federaciji, nadležan je ostavinski sud u Federaciji na čijem području se nalazi ostavština ili pretežan dio ostavštine.
Privremene mjere za osiguranje ostavštine može narediti sud na čijem području je ostavljač umro, kao i sud na čijem području se nalazi ostavština.
Član 98.
Sudionici u postupku za raspravljanje ostavštine ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadležnost suda.
b) Prethodne radnje
Član 99.
Kad je neka osoba umrla ili proglašena za umrlu, organ općinske službe nadležan za poslove vođenja matičnih knjiga koji vrši upis smrti u matičnu knjigu umrlih dužan je da u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog.
Ako organ iz stava 1. ovog člana nije u mogućnosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavit će smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolaže (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeći razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujući na podatke koji bi mogli poslužiti ostavinskom sudu za pronalaženje nasljednika i imovine umrlog.
Ako je neka osoba umrla van područja općine u kojoj je imala prebivalište ili boravište, organ uprave nadležan za poslove vođenja matičnih knjiga dostavit će ostavinskom sudu izvod iz matične knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolaže a koji mogu poslužiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u slučaju kad umrli nije ostavio imovinu.
Član 100.
Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio, kao i od drugih osoba koje mogu pružiti podatke koji se unose u smrtovnicu.
Član 101.
Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matične knjige umrlih, sud će sam prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili će sastavljanje smrtovnice povjeriti organu uprave nadležnom za poslove vođenja matične knjige.
Sud može, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van slučajeva iz stava 1. ovog člana ako je izvodom iz matične knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt neke osobe ili njeno proglašenje umrlom.
Član 102.
U smrtovnicu se unose podaci:
- 1)ime i prezime umrlog i imena njegovih roditelja, zanimanje, datum rođenja i državljanstvo umrlog, a za umrle ženske osobe i njihovo djevojačko prezime,
- 2)dan, mjesec i godina, mjesto, i po mogućnosti, sat smrti,
- 3)prebivalište, odnosno boravište koje je umrli imao,
- 4)ime i prezime, datum rođenja, zanimanje, prebivalište odnosno boravište bračnog druga umrlog i bračne, vanbračne i usvojene djece,
- 5)ime i prezime, datum rođenja i prebivalište odnosno boravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljeđe na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljeđe na osnovu testamenta,
- 6)približna vrijednost nepokretne imovine i posebno približna vrijednost pokretne imovine umrlog.
U smrtovnici, po mogućnosti, treba navesti još i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti, štednih knjižica ili kakvih drugih važnih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doživotnom izdržavanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za života i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sačinio usmeni testament, onda još i ime i prezime, zanimanje i boravište svjedoka pred kojima je usmeni testament sačinjen. U smrtovnici će se posebno naznačiti da li se očekuje rođenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili bračni drug imaju staratelja.
Ako je prije ostavljača umro njegov bračni drug ili koje njegovo dijete, ili koja druga osoba koja bi mogla biti pozvana na nasljeđe, u smrtovnici će se naznačiti datum i mjesto njihove smrti.
Član 103.
Popis i procjena imovine umrlog vrši se po odluci ostavinskog suda kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravište, kada su nasljednici osobe koje usljed maloljetstva, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne nikako, ili nisu sposobne potpuno da se same staraju o svojim poslovima, kada ostavština treba da se preda općini ili drugom pravnom licu, kao i u drugim opravdanim slučajevima.
Sud će narediti da se izvrši popis i procjena i u slučaju kad to zahtijevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog.
Popis i procjena imovine izvršit će se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to traži jedan od nasljednika ili legatara.
Član 104.
Popis imovine će obuhvatiti cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti.
Popis će obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod druge osobe, sa naznačenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je držao umrli a za koju se utvrdi da nije njegovo vlasništvo.
U popisu imovine zabilježit će se potraživanja i dugovi umrlog, a posebno neplaćeni porezi i doprinosi državi.
Član 105.
Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i težini ili pojedinačno.
Nepokretnosti se popisuju pojedinačno sa naznakom mjesta gdje se nalaze, vrste i opisa objekta, kulture zemljišta, i zemljišno-knjžnih podataka, ako su poznati.
Prilikom popisivanja imovine istovremeno će se naznačiti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u ostavštinu.
Član 106.
Popis i procjenu imovine vrši nadležna općinska služba.
Popis i procjenu imovine može vršiti i radnik suda koga sudac odredi. Popis i procjena imovine vrše se u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vještaka.
Popisu i procjeni imovine može prisustvovati svaka zainteresirana osoba.
Član 107.
Nadležni općinski organ uprave koji je izvršio popis i procjenu imovine dostavit će podatke o izvršenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.
Član 108.
Kada se u ostavštini pronađu predmeti za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, s njima će se poslije izvršenog popisa postupati po tim propisima.
Član 109.
Ako se prigovori izvršenom popisu ili izvršenoj procjeni imovine, sud može, ako to smatra za potrebno, odrediti da djelatnik suda ponovo izvrši popis ili procjenu imovine.
Ako popis imovine nije izvršen, sud može na osnovu podataka zainteresiranih osoba sam utvrditi imovinu koja ulazi u ostavštinu.
Član 110.
Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom (ostavštinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalažu naročitu opreznost, nadležna općinska služba predat će u hitnim slučajevima imovinu ili njen dio na čuvanje pouzdanom licu i o tome će odmah obavijestiti sud na čijem se području ta imovina nalazi koja može ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti.
Gotov novac, papire od vrijednosti, dragocjenosti, štedne knjižice i druge važne isprave treba u takvom slučaju predati na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi. Ovaj sud će obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za osiguranje ostavštine.
Član 111.
Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog zastupnika ostavštine, postavljanje će izvršiti ostavinski sud. Prije postavljanja privremenog staratelja sud će, po mogućnosti, zatražiti mišljenje u pogledu osobenosti staratelja od osoba koje su pozvane na nasljeđe.
Član 112.
Mjere za osiguranje ostavštine može odrediti ostavinski sud u toku cijelog postupka za raspravljanje ostavštine.
c) Postupak sa testamentom
Član 113.
Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit će da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu.
Sudska praksa po ovom aktu
221 odluka iz 47 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 1013 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2114/17
Odluka o meritumu u predmetu AP-2114/17 (Đ. S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Ostavina; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; Ostavinski postupak.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4681/14
Odluka o meritumu u predmetu AP-4681/14 (S. V.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Ostavinski postupak; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-5171/14
Odluka o meritumu u predmetu AP-5171/14 (M. Č.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građansk…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-933/15
Odluka o meritumu u predmetu AP-933/15 (S. H.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4592/15
Odluka o meritumu u predmetu AP-4592/15 (R. K.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Ostavinski postupak; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok.
Ishod: Odluka o meritumu
+ još 8 odluka
Član 28 odluka
Vrhovni sud Federacije BiH
126 0 V 199781 23 Rev
Ako su stranke zaključile sporazum o naknadi za eksproprisane nekretnine pred upravim organom, a taj sporazum nije poništen ili utvrđen ništavim, ne može se pokrenuti vanparnični postupak za određivanje naknade.
Ishod: Odluka u meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
07 0 V 021275 22 Gž
Danom donošenja drugostepene strane presude županijskog suda u Republici Hrvatskoj, kojom je potvrđena prvostepena presuda čije se priznanje traži, koje se i prilažu uz zahtjev za priznanje, presuda prvostepenog suda je postala i pravomoćn…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3355/18
Odluka o meritumu u predmetu AP-3355/18 (E. S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; Ostavinski postupak.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-547/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-547/13 (Š. S.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-698/13
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-698/13 (N. H. i d.o.o. „Njunjo“ Sanski Most). Ključne riječi: D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; D18.3.h.6. - Postupak upisa u sudski registar; D18.3.f. - Zloupotreba prava …
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 3 odluke
Član 267 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-7660/18
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7660/18 (S. Z.). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4281/14
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4281/14 (B. K. i drugi). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1291/11
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1291/11 (N. H.,H. S.,D. U.,J. A.,M.C. i G. S. i mldb. M. S. i drugi). Ključne riječi: D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1194/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1194/10 (M. T.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova; D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4174/09
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4174/09 (J. Z.). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
+ još 2 odluke
Član 1607 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3443/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-3443/13 (S. K., M. D., M. S., N. K., N. O., H. Đ., Z. Z., A. B. i B. H.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 5.1.1. - Lišavanje slobode; 5.1.e.2. - …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2928/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-2928/13 (A. M., E. K., N. M. i drugi). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 5.1.1. - Lišavanje slobode; 5.4.2. - Sudsko preispitivanje zakonitosti liš…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2345/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-2345/13 (S. V.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 5.1.e.2. - zakonito lišenje slobode mentalno oboljelih osoba, alkoholičara, narkomana, skitnica;…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2888/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-2888/13 (I. Č.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 5.1.1. - Lišavanje slobode; 5.4.2. - Sudsko preispitivanje zakonitosti lišenja ili hapšenja; 5.1…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2171/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-2171/13 (S. T.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; Građanski postupak; 5.1.1. - Lišavanje slobode; 5.4.2. - Sudsko p…
Ishod: Odluka o meritumu
+ još 2 odluke
Član 835 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1954/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-1954/20 (Bosna i Hercegovina). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.17. -…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1547/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-1547/20 (L.M. i N.M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-23/19
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-23/19 (Rudnik željezne rude d.d. Vareš). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-517/16
Odluka o meritumu u predmetu AP-517/16 (G. S.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.5. - Vanparnični postupak; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4419/10
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4419/10 (N. J.). Ključne riječi: D18.3.c. - Protek roka.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 3365 odluka
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-740/21
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-740/21 (A. V.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4507/20
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4507/20 (H. H.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-7354/18
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7354/18 (H. A.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i …
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3475/16
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3475/16 (J. P.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1749/17
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1749/17 (H. L., A. T. i A. H.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 2354 odluke
Vrhovni sud Federacije BiH
04 0 V 012574 21 Gž
Kada materijalno pravo koje je primijenjeno u stranoj sudskoj odluci o usvojenju punoljetne osobe, bitno odstupa od odredaba Porodičnog zakona F BiH temeljem kojeg se u Federaciji BiH može potpuno usvojiti dijete do 10., a nepotpuno do 18.…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-810/16
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-810/16 (H. S.). Ključne riječi: D18.3.h.9. - Postupak priznavanja strane sudske odluke; D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4796/11
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4796/11 (Agencija za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona). Ključne riječi: D18.3.h.9. - Postupak priznavanja strane sudske odluke; D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Vrhovni sud Federacije BiH
41 0 V 004603 12 Gž
SUD JE DUŽAN UTVRDITI PRAVIČNU NAKNADU ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE, POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, ČIJU VRIJEDNOST JE SAMA OPĆINA SVOJIM RADNJAMA POVEČALA, PREMA CIJENAMA I OKOLNOSTIMA POSTOJEĆIM U VRIJEME DONOŠENJA ODLUKE
Ishod: Odluka u meritumu
Član 393 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3628/13
Odluka o meritumu u predmetu AP-3628/13 (H. Č.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 5.1.e.2. - zakonito lišenje slobode mentalno oboljelih osoba, alkoholičara, narkomana, skitnica;…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-65/11
Odluka o meritumu u predmetu AP-65/11 (N. Ć.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Nema povrede: Član 1. Protokola 4 uz EK (Zabrana dužničkog zatvora); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo n…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3091/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-3091/08 (J. A.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Ključne riječi: 5.1.e.2. - zakonito lišenje slobode mentalno oboljelih osoba, alkoholičara, narkomana, skitnica;…
Ishod: Odluka o meritumu
Član 843 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-485/07
Odluka o meritumu u predmetu AP-485/07 (O. P.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Naknada štete; 6.1.1.1. - Građanski postupak; Naknada; 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1231/06
Odluka o meritumu u predmetu AP-1231/06 (Z. R.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; Eksproprijacija; 6.1.1.4. - Upravni postupak; Naknada; Up…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1831/05
Odluka o meritumu u predmetu AP-1831/05 (I. P.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; 6.1.1.5. - Vanparnični postupak; 6.1.1. - Građanska prava…
Ishod: Odluka o meritumu
Član 1633 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
U-19/25
Odluka o meritumu u predmetu U-19/25 (Općinski sud u Zavidovićima). Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup sudu; Vanparnični postupak; 6.1.1. - Građan…
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
58 0 P 245520 25 Rev
Novčana ulaganja jednog suvlasnika u suvlasničku nekretninu koja ne mijenjaju visinu suvlasničkih dijelova, bez uticaja su na postupak diobe suvlasničke stvari, pa se presudom ne može osnovano obavezati drugi suvlasnik da mu ta ulaganja pr…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-792/07
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-792/07 (S. K.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana; Dioba; Vanparnični postupak; D18.3.h. - A…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Član 182 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4422/21
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4422/21 (I. K.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3627/08
Odluka o meritumu u predmetu AP-3627/08 (J. J.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup sudu; Vanparnični postupak; Dioba; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona…
Ishod: Odluka o meritumu
Član 1392 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4982/14
Odluka o meritumu u predmetu AP-4982/14 (S. i B. Š.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup s…
Ishod: Odluka o meritumu
Vrhovni sud Federacije BiH
22 0 P 004044 11 Rev
IZJAVA O ODRICANJU OD NASLJEĐA ILI O PRIMANJU NASLJEĐA NE MOŽE SE OPOZVATI.
Ishod: Odluka u meritumu
Član 1462 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3144/06
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3144/06 (M. M.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost); D18.3.…
Ishod: Odluka o dopustivosti
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-836/04
Odluka o meritumu u predmetu AP-836/04 (N. P.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; 6.1.1.5. - Vanparnični postupak; Prekid postupka.
Ishod: Odluka o meritumu
Član 2372 odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4727/22
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4727/22 (K. B.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Vrhovni sud Federacije BiH
32 0 V 124271 21 Rev
U slučajevima kada je eksproprijacija izvršena na osnovu ranijih propisa o eksproprijaciji, raniji vlasnik kome nije isplaćena naknada određena po ranijim propisima, ima pravo da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona o eks…
Ishod: Odluka u meritumu
Općenite reference na ovaj akt (130)
Vrhovni sud Federacije BiH
18 0 V 050591 26 Rev
Vlasnici nekretnine na kojoj je postavljen stub dalekovoda i preko koje prelaze kablovi dalekovoda imaju u skladu sa odredbom člana 56. Zakona o eksproprijaciji pravo na odgovarajuću naknadu zbog smanjenja tržišne vrijednosti cijele nekret…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
U-19/25
Odluka o meritumu u predmetu U-19/25 (Općinski sud u Zavidovićima). Nema povrede: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Saglasnost sa Ustavom/EK. Ključne riječi: 6.1.3. - Pristup sudu; Vanparnični postupak; 6.1.1. - Građan…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4779/22
Odluka o meritumu u predmetu AP-4779/22 (B.G.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; Ostavinski postupak.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1596/24
Odluka o meritumu u predmetu AP-1596/24 (A.H.). Nema povrede: Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života). Ključne riječi: Dijete; Legitiman cilj; 8.1.4. - Porodični život; 8.2.1. - Zakonitost u…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2239/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-2239/21 (L. R.). Nema povrede: Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 8.1.…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1604/24
Odluka o meritumu u predmetu AP-1604/24 (X.Y.). Povreda: Član 5. EK i član II/3.d) Ustava BiH (Pravo na slobodu i sigurnost). Nema povrede: Član 3. EK i član II/3.b) Ustava BiH (Zabrana mučenja). Ključne riječi: 3.0. - Član 3. EK – zabrana…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2813/23
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2813/23 (B. L.). Ključne riječi: D18.3.m. - Neiscrpljivanje pravnih lijekova.
Ishod: Odluka o dopustivosti
Vrhovni sud Federacije BiH
49 0 V 061904 23 Rev
U postupku određivanja naknade za eksproprisanu nekretninu sud je vezan za pravosnažno rješenje o eksproprijaciji. Ukoliko je predmet eksproprijacije bilo poljoprivredno zemljište, sud nije ovlašten utvrđivati visinu naknade za tu nekretni…
Ishod: Odluka u meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-5037/23
Odluka o meritumu u predmetu AP-5037/23 (A.H.). Povreda: Član 8. EK i član II/3.f) Ustava BiH (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života). Ključne riječi: 8.1.4. - Porodični život; 6.1.1.5. - Vanparnični postupak; Dijete.
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4894/22
Odluka o meritumu u predmetu AP-4894/22 (H.V. i drugi). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.10. - pravično suđenje - razuman rok; 6.1.1.5. - Vanparnični postupak.
Ishod: Odluka o meritumu
+ još 120