Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-211/13 (Z. Š.)
Odluka donesena 10. 06. 2014.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Pravično suđenje - razuman rok
- Vanparnični postupak
- Ostavinski postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o vanparničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o dopuni Zakona o vanparničnom postupku
- Zakon o izmjeni Zakona o vanparničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Zakon o vanparničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-211/13
Apelacija
Odluka o meritumu
10. 06. 2014.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 211/13, rješavajući apelaciju Zijade Šikarić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav 2. tačka b) i člana 59. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 22/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 10. juna 2014. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Zijade Šikarić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 O 033742 13 O 2.
Nalaže se Općinskom sudu u Sarajevu da hitno okonča postupak u predmetu broj 65 0 O 033742 13 O 2, u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Općinskom sudu u Sarajevu da, u skladu s članom 72.
stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Zijada Šikarić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Zajednička advokatska kancelarija Edina Jahić & Tanja Hadžagić iz Sarajeva, podnijela je 17. januara 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 65 0 O 033742 13 O 2.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je zatraženo 21. aprila 2014. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je 24. i 25. aprila 2014. godine dostavio odgovor na apelaciju.
III. Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelantica navodi da je nakon smrti njenog oca (Ibrahima Rizvanbegovića 8.
novembra 2005. godine) ostavinski postupak započeo 2. decembra 2005. godine kada je Općinski sud zaprimio smrtovnicu, dok je apelantica 12. decembra 2005. godine podnijela zahtjev za utvrđenje nužnog nasljednog dijela i reduciranje poklona do visine namirenja nužnog nasljednog dijela. Ostavinski postupak u Općinskom sudu je zaveden pod brojem O-576/05-A (novi broj 65 0 O 033742 05 O).
6. Iz stanja spisa proizlazi da su u predmetnom ostavinskom postupku tokom 2006. godine održana dva ročišta (29. augusta i 12. oktobra), a u 2007. godini održano je šest ročišta (9. januara, 14. marta, 17. maja, 4. septembra, 6. novembra i 14. decembra). Međutim, većina zakazanih ročišta su odgađana zbog nedostatka procesnih pretpostavki za njihovo održavanje (izostanak stranaka s ročišta, pribavljanje dokumentacije). Na ročištu održanom 17. maja 2007. godine predmetnom postupku priklopljen je spis broj O-580/99 u kojem je vođen ostavinski postupak iza umrle Vasve Rizvanbegović (supruge apelanticinog oca). Na navedenim ročištima sud je utvrdio zakonske nasljednike iza umrlog Ibrahima Rizvanbegovića (apelanticu, N. K. i A. K. M.) kao i zaostavštinu iza umrlog.
7. Zatim, iz stanja spisa proizlazi da je sud u 2008. godini održao pet ročišta (5. marta, 30. aprila, 19. maja, 6. juna i 1. decembra) na kojima je sud utvrdio zaostavštinu iza umrlog (pored ranije utvrđene), te je na ročištu održanom 6. juna sud na osnovu uloženog testamenta donio rješenje kojim su utvrđeni testamentarni nasljednici.
8. Na ročištu održanom 13. januara 2009. godine apelantica je dala nasljedničku izjavu kojom je zahtijevala da se raspolaganje testamentom reducira za dio koji joj pripada kao njen nužni nasljedni dio, te je ujedno izjavila da se prihvata nasljeđa koji joj pripada po zakonu.
9. Rješenjem Općinskog suda broj 65 0 O 033742 05 O od 12. februara 2009. godine prekinut je predmetni ostavinski postupak i apelantica je upućena da podnese tužbu protiv N. K. i A. K. M., radi utvrđenja da je testamentarnim raspolaganjem povrijeđen njen nužni nasljedni dio na zaostavštinu iza umrlog Ibrahima Rizvanbegovića. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela A. K. M.
10. Apelantica je 18. marta 2009. godine pokrenula parnični postupak protiv N. K. i A. K. M., radi utvrđenja. Međutim, Rješenjem Općinskog suda broj 65 0 P 079458 09 P od 29. oktobra 2010. godine prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari, te je utvrđeno da će se postupak nastaviti po prijedlogu jedne od parničnih stranaka nakon okončanja žalbenog postupka u predmetu 65 0 O 033742 05 O. Protiv navedenog rješenja apelantica je 12. novembra 2010. godine podnijela žalbu.
11. Iz stanja spisa proizlazi da je Kantonalni sud u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) donio Rješenje broj 65 0 O 033742 09 Gž od 18. augusta 2011. godine kojim je uvažio žalbu A. K. M., ukinuo Rješenje Općinskog suda broj 65 0 O 033742 05 O od 12. februara 2009. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
12. Također, iz stanja spisa proizlazi da je apelantica 14. decembra 2012. godine urgirala zakazivanje ročišta u predmetnom ostavinskom postupku, kao i da je urgirala kod Kantonalnog suda donošenje odluke u žalbenom postupku.
13. Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Općinski sud u ovom ostavinskom postupku zakazao ročište za 16. maj 2014. godine.
14. Iz predočenih dokumenata proizlazi da postupak nije okončan.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
15. Apelantica smatra da je, zbog dužine trajanja postupka, došlo do povrede njenog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica je podrobno navela hronologiju postupanja u predmetu istaknuvši da ostavinski postupak koji je pokrenut 2. decembra 2005. godine nije okončan do podnošenja apelacije. Apelantica je predložila da Ustavni sud usvoji njenu apelaciju i utvrdi povredu prava na pravično suđenje u razumnom roku, te je zatražila naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300,00 KM za svaku godinu trajanja postupka.
b) Odgovor na apelaciju
16. U svom odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo da su neosnovani apelanticini navodi u vezi s dužinom trajanja postupka, te je istakao da je sud postupao prema stanju u spisu i u skladu sa zakonom. Također, sud je naveo da je u postupku ročište zakazano za 16. maj 2014. godine.
V. Relevantni propisi
17. U Zakonu o vanparničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» br. 2/98, 39/04 i 73/05) relevantne odredbe glase:
Član 2.
(1) Opće odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugačije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.
(2) U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.
18. U Zakonu o parničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine » br. 53/03, 73/05 i 19/06) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI. Dopustivost
19. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
20. U skladu s članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
21. U skladu s članom 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
22. U konkretnom slučaju, iako je apelacija podnesena prije nego što je postupak pravosnažno okončan, prema članu 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, konkretna apelacija je dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje.
23. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 18. st. 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
24. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. st. 2, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
25. Apelantica smatra da je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u ostavinskom postupku došlo do povrede njenog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
26. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
27. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 21. stav 6. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelantica nije obavijestila Ustavni sud da li je postupak okončan. S obzirom na navedeno Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 31. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka cijeniti isključivo prema navodima apelantice i raspoloživim dokazima iz spisa.
Period koji se uzima u obzir
28. Ustavni sud zapaža da je ostavinski postupak pokrenut 2. decembra 2005. godine i da, prema stanju spisa i raspoloživim podacima, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka jeste osam godina i šest mjeseci.
Analiza razumnosti trajanja postupka
29. U konkretnom slučaju se radi o ostavinskom postupku koji je pokrenut 2. decembra 2005. godine. Ustavni sud zapaža da je u konkretnom slučaju sud bio obavezan da u postupku raspravljanja zaostavštine utvrdi ko su nasljednici umrlog i koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu, te da odluči o apelanticinom zahtjevu za utvrđenje njenog nužnog nasljednog dijela. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o nešto složenijem predmetu. Osim toga, kako se radi o imovini za koju apelantica smatra da je njena, Ustavni sud zaključuje da je postupak za apelanticu značajan.
30. Sumirajući vanparnični postupak, Ustavni sud zapaža da je on pokrenut 2. decembra 2005. godine, da je Općinski sud održao prvo ročište nakon više od osam mjeseci (29. augusta 2006. godine), kao i da prije donošenja rješenja kojim je prekinuo postupak i apelanticu uputio na parnicu (12. februara 2009. godine) održao više ročišta (ukupno 14) od kojih su pojedina odgađana zbog nedostatka procesnih pretpostavki za njihovo održavanje. Ostavinski postupak je prekinut rješenjem Općinskog suda (12. februara 2009. godine), nakon čega je apelantica pokrenula parnični postupak (18. marta 2009. godine). Međutim, on je rješenjem Općinskog suda od 29. oktobra 2010. godine prekinut do okončanja žalbenog postupka u ostavinskom postupku. Nakon što je Kantonalni sud (18. augusta 2011. godine) odlučio o žalbi A. K. M., podnesenoj protiv rješenja kojim je prekinut ostavinski postupak, Općinski sud nije poduzeo niti jednu procesnu radnju u postupku osim što je zakazao ročište za 16. maj 2014. godine. U svom odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo da nisu povrijeđena apelanticina prava navedena u apelaciji, te je istakao da je postupao prema stanju u spisu i u skladu sa zakonom. Međutim ovi navodi, sami po sebi, ne mogu predstavljati opravdanje za nedonošenje odluke u ostavinskom postupku i potpunu neaktivnost suda u periodu od dvije godine i devet mjeseci nakon što je Kantonalni sud predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. U tom kontekstu Ustavni sud podsjeća da je sud taj na kome leži odgovornost i koji je dužan da upravlja postupkom i da, u smislu člana 10. Zakona o parničnom postupku, a u vezi s odredbom člana 2. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova. S druge strane, Ustavni sud smatra da apelantica nije doprinijela dužini trajanja postupka, koji traje više od osam godina i šest mjeseci i koji još uvijek nije okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se za tako dugo trajanje postupka odgovornost može, u najvećem dijelu, pripisati Općinskom sudu, pa iz navedenog razloga Ustavni sud smatra da je došlo do povrede apelanticinog prava na pravično suđenje u razumnom roku u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
31. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da dužina postupka ne zadovoljava zahtjev «razumnog roka» iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji povreda apelanticinog prava na suđenje u «razumnom roku» kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete
32. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu na ime nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
33. Uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti predmeta, Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog slučaja utvrđivanje povrede prava na donošenje odluke u razumnom roku, te nalog Općinskom sudu da bez daljnjeg odlaganja okonča postupak odgovarajuća satisfakcija za apelanticu.
VIII. Zaključak
34. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada ostavinski postupak nije okončan ni nakon osam godina i šest mjeseci, te kad se takvo neopravdano trajanje ostavinskog postupka može pripisati, u pretežnom dijelu, ponašanju prvostepenog suda.
35. Na osnovu člana 59. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
36. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić