Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-193/13 (S. B.)

Odluka donesena 17. 09. 2014.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Vanparnični postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-193/13

Apelacija

Odluka o meritumu

17. 09. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 193/13, rješavajući apelaciju Senade Bajraktarević, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav 2. tačka b), člana 59. st. 1. i 2. i člana 62. stav 7. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 22/14 i 57/14), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 17. septembra 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Senade Bajraktarević.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodio u Općinskom sudu u Velikoj Kladuši u predmetu broj 23 0 V 018720 13 V (stari broj R1-36/05), u kojem je doneseno Rješenje Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 V 018720 13 V od 7. februara 2014. godine.

Nalaže se Kantonalnom sudu u Bihaću da, u skladu sa članom 62. stav 7. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, hitno odluči o žalbi podnesenoj protiv Rješenja Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 V 018720 13 V od 7. februara 2014. godine.

Nalaže se Kantonalnom sudu u Bihaću da, u skladu sa članom 72. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Senada Bajraktarević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Velike Kladuše podnijela je 15. januara 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja vanparničnog postupka u predmetu Općinskog suda u Velikoj Kladuši (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 23 0 V 018720 13 V (stari broj R1-36/05). Apelantica je dopunila apelaciju 31. januara i 4. februara 2014. godine.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 21. aprila 2014. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 28. aprila 2014. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Muhamed Bajraktarević (u daljnjem tekstu: predlagač) podnio je 21. oktobra 2005. godine prijedlog za diobu nekretnina Općinskom sudu protiv apelantice, Muhareme Okanović i Osmana Bajraktarevića.

6. Postupajući u skladu sa prijedlogom, Općinski sud je donio Rješenje broj R1-36/05 od 27. marta 2009. godine, kojim je prekinut vanparnični postupak, te je predlagaču naloženo da u roku od 30 dana od pravosnažnosti rješenja pokrene vanparnični postupak radi oduzimanja potpune poslovne sposobnosti za protupredlagača Osmana Bajraktarevića.

7. Apelantica je podneskom od 14. januara 2013. godine predložila nastavak postupka.

8. Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Općinski sud, postupajući prema apelanticinom prijedlogu, formirao predmet u CMS i uložio spis R1-36/05, te nastavio postupak. Nakon toga je donio Rješenje broj 23 0 V 018720 13 V od 14. maja 2013. godine, kojim je prekinut vanparnični postupak, a predlagač upućen na parnicu. Istim rješenjem je određeno da će se, ukoliko predlagač ne pokrene parnicu u određenom roku, smatrati da je prijedlog povučen.

9. Općinski sud je donio Rješenje broj 23 0 V 018720 13 V od 7. februara 2014. godine, kojim je odlučio da se smatra da je prijedlog povučen.

10. Iz odgovora na apelaciju proizlazi da su protiv rješenja Općinskog suda od 7. februara 2014. godine izjavljene žalbe. Općinski sud je 10. aprila 2014. godine predmet dostavio Kantonalnom sudu u Bihaću na odluku o izjavljenim žalbama.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

11. Apelantica smatra da joj je Općinski sud zbog nedonošenja odluke u vanparničnom postupku povrijedio pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantica je iznijela hronologiju postupka, te istaknula da nekretnine nisu podijeljene duže od 10 godina isključivom krivicom suda i sudije koji vodi postupak.

b) Odgovor na apelaciju

12. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je ukratko opisao hronologiju postupka, te, između ostalog, naveo da su svi postupci okončani u razumnim rokovima i da apelantica uvijek može podnijeti prijedlog za diobu nekretnina, s obzirom na to da to pravo ne zastarijeva. Imajući u vidu navedeno, Općinski sud je istaknuo da smatra da je apelacija neosnovana i da je treba odbiti. V.Relevantni propisi

13. Zakon o parničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» br. 53/03 i 73/05) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 379.

(1) Osim slučajeva posebno predviđenih u ovom zakonu prekid postupka sud će odrediti: 1) ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju;

[...] Član 380.

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.

(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave donijeti odluku.

(3) Parnične radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak. Njihov učinak počinje tek nakon što postupak bude nastavljen.

Član 381.

[...] (2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u članu 379. stav 1. tačka 1. i stav 2. ovog zakona, postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.

(3) U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na prijedlog stranke čim prestanu razlozi prekida.

[...]

14. Zakon o vanparničnom postupku («Službene novine FBiH» br. 2/98, 39/04 i 73/05) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Opće odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugačije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.

U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.

4. Dioba stvari i nekretnina u suvlasništvu Član 161.

U postupku diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu sud odlučuje o diobi i načinu diobe tih stvari i nekretnina.

Član 162.

Postupak diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu može prijedlogom pokrenuti suvlasnik, a prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike.

Prijedlog sadrži podatke o predmetu diobe, veličini dijela i o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Za nepokretnost moraju se navesti zemljišno-knjižni ili katastarski podaci i priložiti odgovarajući pismeni dokazi o pravu vlasništva, pravu služnosti i drugim stvarnim pravima, kao i o posjedu nepokretnosti.

Prijedlog se podnosi sudu na čijem se području stvar ili nekretnina nalazi, a ako se stvari ili nekretnina u suvlasništvu nalaze na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Član 163.

Ako sud, postupajući po prijedlogu, utvrdi da je među suvlasnicima sporno pravo na stvarima koje su predmet diobe ili pravo na imovini, da je sporna veličina dijela u stvarima, odnosno imovini u suvlasništvu ili da je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u nekretninu u suvlasništvu, prekinut će postupak i uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu.

Ako predlagač u roku iz stava 1. ovog člana ne pokrene parnicu, smatrat će se da je prijedlog povučen.

Član 164.

Sud će po prijemu prijedloga zakazati ročište na koje će pozvati sve suvlasnike i osobe koje po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

VI.Dopustivost

15. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

16. U skladu sa članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

17. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. 1, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. VII.Meritum

19. Apelantica smatra da su joj zbog neodlučivanja Općinskog suda o prijedlogu Muhameda Bajraktarevića povrijeđeni pravo na suđenje u «razumnom roku» kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje – «razuman rok»

20. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

21. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […] a)Period koji se uzima u obzir

22. Ustavni sud, prije svega, smatra neophodnim podsjetiti na to da su apelanti, u smislu člana 21. stav 6. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje na to da u konkretnom slučaju apelantica nije obavijestila Ustavni sud da li je u međuvremenu Kantonalni sud donio odluku povodom izjavljene žalbe podnesene protiv rješenja Općinskog suda od 7. februara 2014. godine, odnosno nije obavijestila Ustavni sud da je postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelanticinim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

23. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je predlagač 21. oktobra 2005. godine prijedlogom pokrenuo vanparnični postupak koji, prema stanju spisa i raspoloživim podacima, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti prilikom razmatranju dužine postupka je period od osam godina i osam mjeseci.

b)Analiza dužine trajanja postupka

24. U konkretnom slučaju se radi o vanparničnom postupku koji je protiv apelantice i drugih pokrenuo predlagač Muhamed Bajraktarević radi diobe nekretnina u suvlasništvu. Ustavni sud uočava da su se izvedeni dokazi u prvostepenom postupku odnosili uglavnom na vršenje uvida u relevantne dokumente, saslušanje vanparničnih stranaka, uviđaj na licu mjesta, kao i vještačenja vještaka geometra. Stoga, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o nešto složenijem predmetu.

25. Sumirajući vanparnični postupak, Ustavni sud zapaža da postupak koji je pokrenut prijedlogom od 21. oktobra 2005. godine ni nakon osam godina i osam mjeseci još uvijek nije okončan, što je samo po sebi dovoljno da se zaključi da dužina postupka ne zadovoljava standarde prava na pravično suđenje. Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju, između ostalog, naveo da je postupak dva puta prekidan (prvi prekid radi upućivanja predlagatelja na vanparnični postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti protupredlagaču je trajao tri godine i devet mjeseci, s tim da je drugi prekid nakon donošenja rješenja Općinskog suda od 14. maja 2013. godine još na snazi), što je Općinski sud objektivno sprečavalo da u tom periodu postupa u predmetu. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na to da je odredbama Zakona o parničnom postupku, koje se, u smislu člana 2. Zakona o vanparničnom postupku, odgovarajuće primjenjuju, propisano da za vrijeme prekida postupka rokovi ne teku, odnosno da sud za vrijeme prekida postupka ne može preduzimati nikakve procesne radnje. Dakle, Ustavni sud zapaža da je tokom postupka u periodu od skoro pet godina postojala objektivna okolnost usljed koje sud nije mogao da postupa. S druge strane, Ustavni sud smatra da apelantica ni na koji način nije mogla doprinijeti dužini postupka u konkretnom slučaju. Ustavni sud posebno naglašava da je Općinski sud prilikom postupanja morao biti svjestan činjenice da je postupak pokrenut 2005. godine, što je u potpunosti zanemario, propuštajući da postupa u skladu sa odredbom člana 10. ZPP, a u vezi sa odredbom člana 2. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, odnosno da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova. Dakle, imajući u vidu sve navedeno, a posebno da Općinski sud, prema raspoloživim podacima iz spisa, ni nakon osam godina i osam mjeseci nije okončao postupak, za Ustavni sud je dovoljno da zaključi da dužina parničnog postupka ne zadovoljava standarde iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

26. Međutim, kako se u trenutku donošenja odluke Ustavnog suda predmet povodom podnesene žalbe nalazi u Kantonalnom sudu u Bihaću, a za donošenje konačne odluke neophodno je da Kantonalni sud u Bihaću donese odluku o podnesenoj žalbi, Kantonalnom sudu u Bihaću je naloženo da donese odluku bez daljnjeg odgađanja.

Ostali navodi

27. S obzirom na zaključak Ustavnog suda o kršenju prava na suđenje u «razumnom roku» iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitati apelanticine navode o kršenju prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, jer se ti navodi temelje na istim razlozima. VIII.Zaključak

28. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada postupak nije okončan ni nakon osam godina i osam mjeseci i predmet se nalazi u Kantonalnom sudu u Bihaću na odlučivanju o žalbi. Ustavni sud smatra da je dosadašnjem trajanju postupka u odlučujućoj mjeri doprinio Općinski sud koji nije kontrolirao i upravljao postupkom, kako je to propisano procesnim zakonom.

29. Na osnovu člana 59. st. 1. i 2. i člana 62. stav 7. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-193/13 (S. B.) | Sudska praksa | Aktio