Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-97/15 (S. S. iz Sarajeva, D. N. iz Skelana, S. E. iz Foče, Nedim)

Odluka donesena 26. 02. 2015.

  • Apelacija preuranjena
  • Neovlašteno lice
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-97/15

Apelacija

Odluka o dopustivosti

26. 02. 2015.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i suci Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 26. veljače 2015. godine u predmetu broj AP 97/15, rješavajući apelaciju Senada Sofradžije i dr., na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka d) i l), članka 57 stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Milislava Nikolića protiv presude Apelacijskog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine S1 3 P 009687 14 Gž od 20. listopada 2014. godine i presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 P 009687 12 P od 21. veljače 2014. godine, zato što ju je podnijela neovlaštena osoba Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Senad Sofradžija, Dragan Nikolić, Simomir Elez, Nedim Kunovac, i Asmir Hodžić protiv presude Apelacijskog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 P 009687 14 Gž od 20. listopada 2014. godine i presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 P 009687 12 P od 21.

veljače 2014. godine, zato što je preuranjena.

.

OBRAZLOŽENJE

1. Senad Sofradžija iz Sarajeva, Dragan Nikolić iz Skelana, Simomir Elez iz Foče, Nedim Kunovac iz Ustikoline, Milislav Nikolić iz Višegrada i Asmir Hodžić iz Goražda, koje zastupa Jerko Čilić, odvjetnik iz Ljubuškog, podnijeli su je 7. siječnja 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Apelacijskog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 P 009687 14 Gž od 20. listopada 2014. godine i presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 P 009687 12 P od 21. veljače 2014. godine.

2. Presudom Suda BiH broj S1 3 P 009687 12 P od 21. veljače 2014. godine, koja je potvrđena presudom Apelacijskog odjeljenja Suda BiH broj S1 3 P 009687 14 Gž, odbijen je tužbeni zahtjev apelanata Senada Sofradžije, Asmira Hodića, Nedima Kunovca, Simomira Eleza i Dragana Nikolića, opredijeljen na obvezivanje tužene Bosne i Hercegovine da na ime razlike plaća i obračunatih obveznih doprinosa, zatim manje isplaćene naknade regresa za korištenje godišnjeg odmora te na ime neplaćenog rada subotom i nedjeljom, noću i blagdanima isplati novčane iznose sa zakonskim zateznim kamatama preciznije navedenim u izreci prvostupanjske presude.

3. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, pravo na zabranu diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije i pravo na djelotvoran pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (1) i stavak (3) točke d) i l) Pravila Ustavnog suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Članak 18. stavak (1) i stavak (3) točka d) i l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijela neovlaštena osoba;

l) apelacija je preuranjena;

Dopustivost – neovlaštena osoba

5. Ustavni sud primjećuje da je u konkretnom predmetu, punomoćnik apelanata podnio apelaciju i u ime Milislava Nikolića navodeći da su presudom Suda BiH broj S1 3 P 009687 12 P od 21. veljače 2014. godine, koja je potvrđena presudom Apelacijskog odjeljenja Suda BiH broj S1 3 P 009687 14 Gž, a kojom je odbijen tužbeni zahtjev apelanata Senada Sofradžije, Asmira Hodića, Nedima Kunovca, Simomira Eleza i Dragana Nikolića radi isplate potraživanja iz radnog odnosa, povrijeđena i njegova prava koja se navode u apelaciji. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da apelant Milislav Nikolić nije bio stranka u predmetnom postupku. S obzirom da se osporene odluke ne odnose na apelanta Milislava Nikolića, to proizlazi da apelant Milislav Nikolić nije osoba koja u konkretnom slučaju ima pravo pokretanja postupka pred Ustavnim sudom.

Dopustivost – preuranjena apelacija

6. Prema naprijed navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljene revizije od strane apelanata, u toku pred Sudom BiH, a apelanti nisu obavijestili Ustavni sud u smislu odredbe članka 21. stavak (6) Pravila Ustavnog suda da je taj sud donio odluku o izjavljenoj reviziji.

8. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uvjeti dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, kojeg je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu članka 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 36/04, 84/07 i 58/13), prema kojima Sud BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Suda BiH o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje.

9. Zbog toga je u konkretnom slučaju apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su dužni, na propisanom obrascu apelacije pod točkom 8.a) Ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

10. S obzirom na zaključak Ustavnog suda iznesen u prethodnoj točki u vezi sa pravom na pravično suđenje, Ustavni sud navode apelanata da je osporenim odlukama povrijeđeno i pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, pravo na zabranu diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije, smatra, također, preuranjenim.

11. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka d) i l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijela neovlaštena osoba, odnosno, ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-97/15 (S. S. iz Sarajeva, D. N. iz… | Sudska praksa | Aktio