Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-432/12 (N. J., Đ. H. iz Splita i A. M. iz Supetara)
Odluka donesena 15. 04. 2015.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Vanparnični postupak
- Ostavina
- Ostavinski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-432/12
Apelacija
Odluka o meritumu
15. 04. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 432/12, rješavajući apelaciju Nevena Jelinovića i dr., na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, dopredsjednik Seada Palavrić, dopredsjednica Mato Tadić, sudac Mirsad Ćeman, sudac Zlatko M. Knežević, sudac na sjednici održanoj 15. travnja 2015. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neutemeljena apelacija Nevena Jelinovića, Đurđice Hudi, Ankice Maričić, Hrvoja Jelinovića, Ljerke Radan, Ester Posedol-Jelinović, Vane Longwell i Vedrana Jelinovića podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Livnu broj O - 118/04 koji je okončan Rješenjem tog suda broj 68 0 O 021120 04 O od 21. veljače 2012. godine.
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Neven Jelinović, Đurđica Hudi iz Splita i Ankica Maričić iz Supetara (u daljnjem tekstu: apelanti) a koje zastupa Vinko Fabjanović, odvjetnik iz Splita, podnijeli su 20. siječnja 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Livnu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj O-118/04. Apelacija je registrirana pod brojem AP 432/12.
2. Hrvoje Jelinović i Ljerka Radan iz Splita (u daljnjem tekstu: apelanti), a koje zastupa Vinko Fabjanović, odvjetnik iz Splita, podnijeli su 20. siječnja 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda broj O-118/04. Apelacija je registrirana pod brojem AP 433/12.
3. Ester Posedol-Jelinović, Vana Longwell i Vedran Jelinović iz Splita (u daljnjem tekstu: apelanti), a koje zastupa Vinko Fabjanović, odvjetnik iz Splita, podnijeli su 20. siječnja 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda broj O-118/04. Apelacija je registrirana pod brojem AP 434/12.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
4. Budući da predmetne apelacije pokreću identično činjenično i pravno pitanje, Ustavni sud je, sukladno članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP 432/12, AP 433/12 i AP 434/12 u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 432/12.
5. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 7. veljače 2012. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
6. Općinski sud je odgovor dostavio 27. veljače 2012. godine. Odgovor Općinskog suda dostavljen je apelantima 19. ožujka 2012. godine.
III. Činjenično stanje
7. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
8. Apelantica Ester Posedol-Jelinović podnijela je 2. travnja 2004. godine Općinskom sudu zahtjev za pokretanje ostavinskog postupka iza umrlog Zvonimira Jelinovića iz Zagreba (u daljnjem tekstu: ostavitelj). Apelantica je dostavila podnesak-prijavu smrti u kojoj je navela zakonske nasljednike i imovinu koja čini zaostavštinu iza umrlog.
9. Općinski sud je na temelju dopisa Zemljišnoknjižnog ureda broj Rz-162/04 od 7. travnja 2004. godine utvrdio nekretnine koje čine zaostavštinu iza ostavitelja.
10. Općinski sud je 19. svibnja 2004. godine i 8. svibnja 2007. godine zakazivao ročišta za raspravljanje zaostavštine kako bi se točno utvrdilo što sve čini imovinu ostavitelja obzirom da iz podneska koji je dostavila apelantica Posedol-Jelinović nije bilo jasno koja je to imovina i kakva prava na nju ima ostavitelj. Također, iz dostavljenog podneska nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi koji zakonski nasljednici polažu pravo na nasljeđe i u kojem dijelu. Mada uredno pozvani, ni na jedno od zakazanih ročišta nije pristupio niti jedan nasljednik.
11. Općinski sud je Rješenjem broj 68 0 O 021120 04 O od 21. veljače 2012. godine utvrdio zaostavštinu iza ostavitelja kako je navedeno u izreci rješenja, te da se ono uručuje apelantima koji su označeni kao zakonski zastupnici. Među zakonskim nasljednicima nije navedena apelantica Posedol-Jelinović.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
12. Apelanti tvrde da im je odugovlačenjem ostavinskog postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelanti dalje ukazuju da se postupak u ovoj pravnoj stvari vodi više od osam godina, da svojim postupanjem nisu ni na koji način doprinijeli njegovom trajanju, kao i da se u konkretnom slučaju ne radi o naročito složenom predmetu. Najzad, svi apelanti su zatražili da im se odredi pravična naknada u iznosu od po 1.600,00 KM.
13. U podnescima Ustavnom sudu od 5. rujna 2012. godine, 28. siječnja i 18. studenog 2013. godine, te 7. studenog 2014. godine apelanti su tražili donošenje odluke „u što skorije vrijeme“.
b) Odgovor na apelaciju
14. Općinski sud je u odgovoru na navode iz apelacije istaknuo da je ostavitelj umro u Zagrebu, gdje je izvršen upis činjenice smrti ali da nasljednici, iako su bili dužni, nisu dostavili potpunu smrtovnicu ili izvadak iz matične knjige umrlih, kako bi se utvrdili svi zakonski nasljednici i imovina ostavitelja. Također, ukazano je da ova činjenica nije prijavljena ni Matičnom uredu u Livnu kako bi se izvršio upis činjenice smrti, a koji bi u tom slučaju, sukladno članku 99. Zakona o izvanparničnom postupku, po službenoj dužnosti pokrenuo ostavinski postupak. Nadalje, ukazano je da je, sukladno članku 126. Zakona o izvanparničnom postupku, svrha postupka za raspravljanje zaostavštine da se rasprave sva pitanja iza umrlog, te da je člankom 100. istog zakona određeno da se smrtovnica kao podnesak kojom se i pokreće ostavinski postupak sastavlja na temelju podataka dobivenih od srodnika, odnosno osoba koje su živjele sa umrlim. U svezi s tim je ukazano da nitko od zakonskih nasljednika u tijeku trajanja postupka nije pristupio pred Općinski sud kako bi pod punom moralnom i kaznenom odgovornošću na zapisnik izjavio koji su to zakonski nasljednici iza ostavitelja i koja imovina čini zaostavštinu ostavitelja. Općinski sud je istaknuo i da je nasljednik Krunoslav Jelinović u tijeku postupka preminuo, da su se njegovi nasljednici po rješenju o nasljeđivanju iz 2010. godine, apelant Hrvoje Jelinović i apelantica Ljerka Radan, prihvatili svog nasljednog dijela, da se Dragica Jelinović odrekla svog nasljednog dijela u korist ostalih, da se ostali nasljednici koji su pozivani nisu odazivali pozivu suda, da je za apelanticu Vanu Longwell i apelanta Vedrana Jelinovića dana adresa u SAD, da poziv nije uručen, odnosno da se pismeno vratilo bez naznake dostavljača, te da je apelantica Đurđica Hudi bila nepoznata na naznačenoj adresi. Općinski sud je istaknuo i da u predmetima raspravljanja zaostavštine sud nije obvezan i ne može raspolagati podacima o imovini umrlog, kao i o njegovim zakonskim nasljednicima bez smrtovnice ili bez izjave nekog od nasljednika dane na zapisnik pred sudom. Najzad, ukazano je da, kako se nitko od mogućih nasljednika nije pojavio pred sudom i dao izjavu ili dostavio bilo kakve dokaze o imovini iza ostavitelja, izuzev onih koji su utvrđeni na temelju uvida u zemljišnoknjižni izvadak, to je, sukladno podacima iz podneska od 2. travnja 2004. godine, sud i donio rješenje o nasljeđivanju koje je i dostavljeno uz odgovor na apelaciju.
V. Relevantni propisi
15. Zakon o izvanparničnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 2/98, 39/04 i 73/05) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 99.
Kad je neka osoba umrla ili proglašena za umrlu, tijelo općinske službe nadležno za poslove vođenja matičnih knjiga koje vrši upis smrti u matičnu knjigu umrlih, dužno je da u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog.
Članak 100.
Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio, kao i od drugih osoba koje mogu pružiti podatke koji se unose u smrtovnicu.
Članak 101.
Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matične knjige umrlih, sud će sam prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili će sastavljanje smrtovnice povjeriti tijelu uprave nadležnom za poslove vođenja matične knjige.
Sud može, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i izvan slučajeva iz stavka 1. ovog članka ako je izvodom iz matične knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt neke osobe ili njeno proglašenje umrlom.
Članak 126.
U postupku za raspravljanje zaostavštine sud će raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavštinu, a naročito o pravu na nasljeđe, o veličini nasljednog dijela i pravu na legat.
O pravima iz stavka 1. ovog članka sud, po pravilu, odlučuje nakon što od zainteresiranih osoba uzme potrebne izjave.
O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će raspraviti prema podacima sa kojima raspolaže, uzimajući u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donošenja rješenja.
VI. Dopustivost
16. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
17. Sukladno članku 18. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojeg je koristio.
18. Sukladno članku 18. stavak 2. pravila Ustavnog suda Ustavni sud može razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
19. U konkretnom slučaju apelanti se žale da im je u ostavinskom postupku pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na donošenje odluke u razumnom roku.
20. Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu članka 18. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Najzad, imajući u vidu citiranu odredbu, Ustavni sud smatra da je, iako je nakon podnošenja apelacije ostavinski postupak u predmetu Općinskog suda broj 68 0 O 021120 04 O, prema predočenom Ustavnom sudu, pravomoćno okončan Rješenjem broj 80 0 P 041522 12 P od 21. veljače 2012. godine, obzirom na navode o povredi prava na odlučivanje u razumnom roku, apelacija bila dopustiva i u vrijeme njezinog podnošenja u ovom dijelu.
21. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. 1, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
22. Apelanti tvrde da im je u postupku pred Općinskim sudom u predmetu broj 68 0 O 021120 04 O povrijeđeno pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
23. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka stavak 2, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
24. Apelanti smatraju da im je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
25. Ustavni sud zapaža da je podneskom od 2. travnja 2004. godine pred Općinskim sudom pokrenut ostavinski postupak iza ostavitelja čiju su apelanti zakonski zastupnici, a koji je okončan donošenjem rješenja Općinskog suda od 21. veljače 2012. godine. Dakle, relevantno razdoblje koje Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni duljine postupka jeste sedam godina, deset mjeseci i 19 dana.
26. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da je apelantica Ester Posedol-Jelinović pokrenula ostavinski postupak radi raspravljanja zaostavštine iza ostavitelja, koji nije imao izravne potomke, koji je preminuo na teritoriju druge države u kojoj je i upisana činjenica smrti. Sukladno navedenom, u okolnostima konkretnog slučaju radilo se o relativno složenom predmetu.
27. Ustavni sud primjećuje da apelanti tvrde da svojim postupanjem nisu doprinijeli duljini trajanja postupka i da se to treba pripisati Općinskom sudu. Iz opširnog odgovara Općinskog suda proizlazi da podnesak kojim je pokrenut ostavinski postupak nije bio jasan i precizan kako u pogledu imovine ostavitelja, tako i kruga zakonskih nasljednika, da je činjenica smrti upisana u drugoj državi i da ovaj podatak nije dostavljen nadležnoj općinskoj službi na čijem teritoriju se postupak vodio, da na zakazana ročišta, a ni za sve vrijeme trajanja postupaka, niti jedan od nasljednika nije pristupio pred Općinski sud i dao izjavu u pogledu imovine i zakonskih nasljednika ostavitelja, kao i da dostavljene adrese za pojedine nasljednike nisu bile točne, te im nije bilo moguće uručiti pozive.
28. Ustavni sud ukazuje da je odgovornost stranaka u građanskim stvarima da „pokažu marljivost u poduzimanju proceduralnih koraka koji su relevantni za njih...“ (vidi, Europski sud, Antyushina protiv Rusije, presuda od 23. rujna 2010. godine, st. 54. i 55), te da iskažu posebnu marljivost u obrani svojih interesa (vidi, Europski sud, Sutyazhnik protiv Rusije (dec.), aplikacija broj 8269/02, 2. ožujak 2006. godine). U konkretnom slučaju, imajući u vidu odgovor Općinskog suda, kao i zakonske ovlasti koje sud ima u ostavinskom postupku, Ustavni sud nije mogao zaključiti da su apelanti, obzirom na karakter ostavinskog postupka, pokazali marljivost u poduzimanju proceduralnih koraka, odnosno da su iskazali marljivost u obrani svojih interesa. Stoga, Ustavni sud nije mogao prihvatiti kao utemeljene tvrdnje apelanata da se trajanje postupka može pripisati isključivo Općinskom sudu.
29. Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata da im je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije neutemeljeni.
VIII. Zaključak
30. Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kada u okolnostima konkretnog slučaja proizlazi da su trajanju postupka od sedam godina, deset mjeseci i 19 dana, u kojem se odlučivalo o građanskim pravima apelanata, doprinijeli apelanti propustom da iskažu marljivost u poduzimanju proceduralnih koraka i zaštiti svojih interesa.
31. Na temelju članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
32. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić